Izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima objavljene su u Nar. nov., br. 114/23. koje donose novosti pri obračunu plaće, ali i drugih primitaka koji se ostvaruju prema drugim izvorima dohodaka. Na portalu e-Savjetovanje u trenutku pisanja ovog članka nalaze se prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak i prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima. Neke odredbe navedenih propisa stupit će na snagu od 2. prosinca 2023. godine jer tada stupaju na snagu odredbe Zakona izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 114/23.), što znači da će se pri isplatama nekih primitaka novi način obračuna plaće primjenjivati već pri isplatama u prosincu 2023. godine. Više o tome i o obračunu plaće i drugih dohodaka u 2024. godini pročitajte u nastavku.
Napomena! Ovaj je članak pisan prema prijedlogu propisa koji su objavljeni na e-Savjetovanju. Do konačne objave propisa moguće su izmjene u odnosu na objavljeni tekst Pravilnika.
Uvod u obračun plaće u 2024. godini
Na koje se primitke (ne) može koristiti umanjenje osnovice za obračun doprinosa
Utvrđivanje osobnog odbitka i obračun poreza na dohodak
Obračun plaće za radnike koji rade u nepunom radnom vremenu
Obračun plaće za članove uprave u radnom odnosu u društvu u kojemu obavljaju svoju funkciju
Obračun plaće kada je radnik na bolovanju – naknada plaće je niža od osnovice za obračun bolovanja
Isplata plaće za prosinac 2023. u prosincu 2023. godine
Obračun drugog dohotka u 2024. godini
Porezni položaj napojnica u uslužnim djelatnostima
Na portalu za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanje) nalazi se prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (dalje: Pravilnik) i prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o doprinosima. Dio odredaba Pravilnika i Pravilnika o doprinosima primjenjivat će se od 2. prosinca 2023. godine jer tada stupaju na snagu odredbe Zakona izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 114/23.), na koje se one vežu, a koje se odnose na primjenu i način iskazivanja umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje.
S druge strane, dio odredaba Pravilnika koji je vezan za primjenu Zakona izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 114/23.), dalje: Zakon), primjenjivat će se od 2. siječnja 2024. godine kao i dio Pravilnika o doprinosima. Također, zbog ukidanja prireza te povećanja poreznih stopa vezanih za paušalno oporezivanje, prema novim odredbama Zakona prilagođavaju se i druga dva Pravilnika: Pravilnik o izmjenama Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti i Pravilnik o izmjenama Pravilnika o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu. Više o načinu primjene i načinu iskazivanja umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje u Obrascu JOPPD te ostalim izmjenama u pravilnicima govorimo u nastavku.
Izmjene pravilnika o paušalnom oporezivanju
Novosti s motrišta propisa o oporezivanju dohodaka
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu izrađen je ponajprije zbog usklađenja s pravnom stečevinom Europske unije kojom je uvedena obveza izrade izvješća o informacijama o plaćenom porezu na dobitak sa svrhom povećanja transparentnosti i javnog nadzora nad plaćenim porezom na dobitak, za poduzetnike koji posluju na području više država članica i čiji prihod odnosno konsolidirani prihod premašuje 750 milijuna eura. Uz to, dodane su odredbe koje uređuju kada je moguće koristiti funkcijsku valutu koja je različita od eura, dopunjeno je nefinancijsko izvješće te je bolje uređen status kreditnih unija. U članku se daje pregled najvažnijih izmjena koje će stupiti na snagu 1. siječnja 2024. godine.
Uvod
Izvješće o informacijama o plaćenom porezu na dobitak
Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja u funkcijskoj valuti različitoj od eura
Dopuna u dijelu objave nefinancijskog izvješća
Proširena je primjena Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja
Kreditne unije postaju obveznicima javne objave
Najava donošenja novoga Hrvatskog standarda financijskog izvještavanja
Troškovi promidžbe i reprezentacije mogu nastati kod poduzetnika tijekom cijele poslovne godine, ali, u pravilu, češće nastaju krajem poslovne godine. Iako i jedni i drugi nastaju u cilju boljeg poslovanja društva, oni ne uživaju jednak porezni položaj. Naime, troškovi promidžbe porezno su priznati u cijelosti, dok se troškovi reprezentacije priznaju samo djelomično – u visini od 50 %. Neki od tih troškova mogu nastati davanjem darova male vrijednosti na koje se ne obračunava PDV, dok je u nekim slučajevima potrebo obračunati PDV.
Autor u ovome članku obrazlaže porezni položaj troškova promidžbe i reprezentacije te daje razne primjere računovodstvenog evidentiranja takvih troškova.
Uvod
Porezni položaj troškova promidžbe
Porezni položaj troškova reprezentacije
Promidžba, reprezentacija i uzorci s motrišta PDV-a
Praksa prefakturiranja troškova vrlo je zastupljena u poslovanju poreznih obveznika u RH. Često je riječ o tome da porezni obveznici plaćaju račune za isporuke koje nisu primili i dalje ih prefakturiraju društvima na koja se ti računi odnose. Međutim, česti su i slučajevi da društva uz isporučene usluge prefakturiraju i određene troškove koji su nastali u okviru pružanja ugovorene usluge. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno i porezno motrište prefakturiranih troškova. Uz to, daje primjere takvih troškova koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi.
Uvod
Računovodstveno praćenje troškova
Prefakturirani troškovi s motrišta poreza na dobitak
Prefakturirani troškovi s motrišta PDV-a
Prefakturiranje troškova prijevoza
Prefakturiranje troškova ugostiteljskih usluga
Prefakturiranje troškova najma i zakupa nekretnina
Prefakturiranje troškova smještaja u hotelima i objektima slične namjene
Prefakturiranje troškova vezanih za leasing vozila
Nadoknada troškova koji se smatraju dijelom nove isporuke dobara ili usluga
Nadoknada troškova ovrhe
Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. struč. stud. i ovl. rač.
Zakon o računovodstvu propisuje obvezu provedbe godišnjeg popisa imovine i obveza za sve obveznike poreza na dobitak, ali ne uređuje način provedbe. Na temelju odluke uprave društva provodi se popis imovine i obveza te se knjiže popisne razlike ovisno o njihovu računovodstvenom i poreznom položaju. Porezni položaj popisnih razlika ovisi ponajprije o uzroku njihova nastanka i utvrđenoj odgovornosti. O specifičnostima organizacije i provedbe popisa imovine i obveza te o poreznom položaju i računovodstvenom postupanju s popisnim razlikama na imovini kod obveznika poreza na dobitak, pročitajte u nastavku članka.
Manjak koji radnik u radnom odnosu ili u vezi s radnim odnosom prouzroči poslodavcu, na prvi se pogled čini da ga je jednostavno naplatiti. No da bi ta naplata bila u skladu sa zakonom, trebaju biti ispunjeni propisom ustanovljeni uvjeti. Na što točno poslodavac mora paziti prilikom predmetne naplate, u kojim rokovima i koje sve uvjete mora ispuniti, sažeto pišemo u nastavku članka.
Uvod
Uvjeti za valjano i zakonito namirenje manjkova
Neki mogući načini radnikova namirenja poduzetnika – poslodavca
Završetak poslovne godine vezan je za pripreme za sastavljanje godišnjih financijskih izvješća. Priprema za sastavljanje godišnjih izvješća je provjera ispravnosti provedenih knjiženja na računima glavne knjige i ispravak utvrđenih pogrešaka. Stoga smo pripremili pregled kontrolno-analitičkih postupaka po razredima računskog plana kako bi postupak kontrole bio učinkovitiji.
Provjera knjigovodstvenih stanja na računima dugotrajne imovine
Provjera knjigovodstvenih stanja na računima novčanih sredstava, kratkotrajne financijske imovine i potraživanja
Provjera knjigovodstvenih stanja na računima razreda 2
Provjera stanja i postupaka na računima kratkotrajne imovine – zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara
Provjere na računima troškova prije izrade računa dobitka i gubitka
Provjera na računima proizvodnje, biološke imovine, gotovih proizvoda, robe i dugotrajne imovine namijenjene prodaji
Provjera knjigovodstvenih stanja na računima prihoda i rashoda (70 − 78)
Provjera na računima kapitala i pričuva (90 – 96) i izvanbilančnih zapisa (99)
Autori: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. struč. stud. i ovl. rač. Dr. sc. Nada DREMEL , ovl. rač. i ovl. por. savj. Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. struč. stud. i ovl. rač. Ivan PETARČIĆ, mag. oec. Jasna VUK , mag. oec. i ovl. rač.
Proizvodna trgovačka društva često su specijalizirana za proizvodnju prema željama i potrebama kupaca. Riječ je o proizvodnji po narudžbi koja se računovodstveno prati putem sustava radnih naloga. Radni nalog kao privremeni nositelj troška „skuplja“ sve troškove kako bi se nakon završetka procesa proizvodnje utvrdila cijena proizvodnje. Dorada tuđih proizvoda ili robe predstavlja pružanje proizvodnih usluga. Kroz praktikum prikazujemo specifičnosti računovodstvenog praćenje proizvodnje po narudžbi i usluge dorade proizvoda.
Računovodstveno evidentiranje proizvodnje po radnom nalogu
Računovodstveno praćenje usluge dorade tuđih proizvoda
U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige razmatra prodaja suvenira u muzeju i reklasifikacija sitnog inventara u dugotrajnu nefinancijsku imovinu. Smatramo da se prodaja suvenira ne bi trebala u prihodnoj strani uključiti u prihode od pružanja usluga nego u prihode od prodaje proizvoda. Proračunski propis zahtijeva iskazivanje prenamjene (prevođenja, reklasifikacije) jedne vrste imovine u drugu vrstu imovine uz korištenje računa promjene u vrijednosti imovine.
Prodaja suvenira u muzeju
Reklasifikacija imovine
Autor: Dr. sc. Nada DREMEL , ovl. rač. i ovl. por. savj.
U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene koje su povezane s iskazivanjem obračunanog poreza na dobitak ako je neprofitna organizacija obveznik plaćanja poreza na dobitak na temelju obavljanja gospodarske djelatnosti. Porez na dobitak neprofitne organizacije mogu, ako ispunjavanju propisima postavljene pretpostavke, plaćati i paušalno. Iskazivanje plaćenih predujmova i obračuna poreza na dobitak i pri paušalnom i pri „redovnom“ oporezivanju je istovrsno. Razlike nastaju samo u okolnosti kada kod „redovitog“ oporezivanja nije godišnja obveza poreza na dobitak utvrđena u roku koji omogućuje njezino pravodobno uključivanje u financijske izvještaje za tekuću izvještajnu godinu. Naime, krajnji rok obračuna poreza na dobitak pri „redovnom“ oporezivanju i krajnji rok predaje financijskih izvještaja za izvještajnu godinu za koju se utvrđuje obveza poreza na dobitak se ne podudaraju.
Paušalni porez na dobitak
Porez na dobitak na temelju razlike prihoda i rashoda
Autor: Dr. sc. Nada DREMEL , ovl. rač. i ovl. por. savj.
Za razdoblja u kojima radnik ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, ima pravo na naknadu plaće. U članku autor članka obrađuje vrste naknada plaća i određivanje visine naknade.
Uvod
Visina naknade plaće
Naknada plaće za godišnji odmor
Visina naknade za plaćeni dopust
Koji primitci ulaze u naknadu plaće
Obveza ugovaranja i isplate naknade plaće u bruto-svoti
Način i rok isplate naknade plaće
Isplatna lista
Način utvrđivanja naknade plaće i primjer obračuna naknade plaće
U vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana radnicima i djeci radnika uobičajeno se daruju prigodne nagrade u novcu i naravi. Neoporeziva svota koja se može isplatiti radnicima kao prigodna nagrada (npr. božićnica ili regres u vrijeme božićnih blagdana) je 663,62 €, dar djeci 132,73 € i dar u naravi 132,72 € godišnje. Božićnica i ostale prigodne nagrade ne isključuju neoporezivu isplatu nagrade za radne rezultate u svoti od 995,43 € godišnje. Više o svemu u nastavku članka.
Porezni pregled nagrada u vrijeme Božića
Božićnica
Dar djetetu do 15 godina života
Dar u naravi
Pravo na isplatu prigodnih nagrada
Isplata oporezivih nagrada zaposlenicima
Isplata oporezive božićnice mladoj osobi
Isplata prigodnih nagrada obrtnicima
Autor: Anamarija WAGNER , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
U prošlom broju časopisa pisali smo o godišnjem obračunu poreza na dohodak. Za poslodavca koji ne sastavi godišnji obračun poreza na dohodak i prireza iz plaće propisana je prekršajna kazna u svoti od 1.320,00 do 6.630,00 €. Nakon provedenoga godišnjeg obračuna plaće poslodavac može naknadno uočiti pogrešku u obračunu ili nakon provedenoga godišnjeg obračuna može doći do naknadne isplate nekoga oporezivog primitka te zbog toga treba provesti reobračun godišnjeg obračuna plaće. Poslodavac je obvezan ispraviti ili izraditi novi Obrazac JOPPD i vratiti radniku više obustavljeni i uplaćeni porez ili je obvezan manje plaćeni porez na dohodak naknadno obustaviti od primitaka po osnovi nesamostalnog rada i/ili uplatiti. Više o tome pišemo u nastavku.
Kolektivni ugovor za graditeljstvo je obvezujući za sve one poslodavce koji su registrirani i bave se djelatnosti u području F (NKD 2007); Građevinarstvo prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. KU i sve njegove izmjene i dopune obvezni su primjenjivati svi poslodavci bez obzira na to jesu li potpisnici te bez obzira na način na koji zapošljavaju radnike (jesu li obrtnici, društva, profesionalne samostalne djelatnosti itd.).
U članku se bavimo primjenom KU-a kod utvrđivanje svote ukupne bruto-plaće koju je poslodavac obvezan isplatiti radniku. Pri tome uzimamo u obzir isključivo odredbe KU-a, a naglašavamo da su prava radnika koja se uređuju KU-om najniža razina prava kojih se poslodavci trebaju držati. To znači da poslodavci mogu radniku omogućiti i veća prava u odnosu na odredbe KU-a, ali ne mogu manja. Autorica u članku na primjerima pokazuje kako poslodavac treba utvrditi ukupnu bruto-plaću u različitim situacijama u kojima KU daje pravo radnicima na uvećanje osnovne plaće ili povećanje cijene sata rada.
Obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske 2023. godine – 12. Obrazac PDV obveznici PDV-a trebaju predati najkasnije do 20. siječnja 2024. godine. U ovoj prijavi porezni obveznik treba provesti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu te voditi računa o uobičajenim pravilima sastavljanja svakog Obrasca PDV. To znači da osim obveze ispravka PDV-a pri izlasku / ulasku u sustav PDV-a, porezni obveznici koji dijele pretporez trebaju provesti usklađenje priznatog pretporeza tijekom 2023. godine te izračunati novi postotak priznavanja pretporeza za 2024. godinu. Sve navedeno odnosi se na „dohodaše“ i „dobitaše“. Napominjemo da se način i pravila sastavljanja 12. Obrasca PDV za 2023. godinu nisu promijenila u odnosu na prethodnu godinu.
Uvod
Temeljne odredbe u vezi sa sastavljanjem 12. Obrasca PDV za 2023. godinu
obveze u vezi s podjelom pretporeza iz ulaznih računa – ispravak pretporeza
Na koga se odnosi obveza ispravka pretporeza za gospodarska dobra u 12. Obrascu PDV
Zaključivanje poreznih evidencija − knjige I-RA i U-RA i povezanost s knjigovodstvenim računima
Utvrđivanje obveze PDV-a u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine u računovodstvenim evidencijama – prema izdanim računima
Obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine – prosinac 2023. godine
Utvrđivanje obveze PDV-a u 12. obrascu pdv za obveznike koji utvrđuju obvezu prema naplaćenim naknadama
Zaključne napomene
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. struč. stud. i ovl. rač.
Osim na području Republike Hrvatske (dalje: RH) hrvatski porezni obveznici mogu obavljati izvoz dobara u treće zemlje u drugim zemljama članicama Europske unije (dalje: EU). Autorica u članku obrazlaže porezno motrište izvoza dobara hrvatskih poreznih obveznika iz drugih zemalja članica EU-a u treće zemlje ovisno o tome je li hrvatski porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u zemlji članici iz koje se obavlja izvoz ili ne. Navedeno objašnjava na primjerima iz poslovne prakse.
Uvod
Registracija za potrebe PDV-a stranih poreznih obveznika pri izvozu dobara iz drugih zemalja članica EU-a
Primjeri računovodstvenog praćenja izvoza dobara u drugim zemljama članicama EU-a
Izvoz dobara i „lažni“ trostrani poslovi
Premještanje dobara u drugu zemlju članicu EU-a i izvoz dobara iz te druge zemlje
Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. struč. stud. i ovl. rač.
Odluku o prijelazu na oporezivanje prema izdanim računima ili naplaćenim naknadama poduzetnici donose samo na kraju tekuće godine za sljedeću godinu, odnosno ako su zadovoljili uvjet iz Zakona o PDV-u ili dobrovoljno na početku poslovanja. Odluka o promjeni načina utvrđivanja obveze PDV-a i prava na pretporez najčešće je povezana s prijelazom s dobitaša na dohodaša i obratno, ako je ispunjen uvjet iz Zakona o porezu na dobit, no ne mora biti. Prag za prijelaz dohodaša u dobitaša i obratno, prema Zakonu o porezu na dobit, određen je u visini primitaka od 1.000.000,00 € u prethodnoj godini. Međutim, s motrišta PDV-a, za utvrđivanje obveze PDV-a prema naplaćenim naknadama propisan je prag – vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini u svoti do 2.000.000,00 € bez PDV-a. U ovom se članku obrazlažu obveze i porezne posljedice pri prijelazu s utvrđivanja obveze PDV-a i priznavanja pretporeza na temelju izdanih računa na naplaćene i obratno.
O obvezama koje proizlaze s motrišta propisa o porezu na dohodak i o porezu na dobitak pri prijelazu dohodaša u dobitaša pišemo u zasebnom članku u ovom broju časopisa RRiF, u rubrici Obrtništvo i slobodna zanimanja.
Uvod
Obveze PDV-a poduzetnika koji utvrđuje obvezu prema naplaćenim naknadama pri prijelazu na utvrđivanje obvezu PDV-a prema izdanim računima u 2024. godini
Obveze poreznih obveznika koji utvrđuje obvezu prema izdanim računima, a u 2024. godini će utvrđivati obvezu prema naplaćenim naknadama
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. struč. stud. i ovl. rač.
Autorica u članku obrazlaže možebitne predmete poreznog nadzora primjenom poreznih propisa i Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Pri tome objašnjava provedbu poreznog nadzora za obračun poreza na dobitak, poreza na dodanu vrijednost, poreza na dohodak, za primjenu propisa iz područja fiskalizacije i za primjenu propisa iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Tijekom poreznog nadzora porezno tijelo i porezni obveznik mogu do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru sklopiti poreznu nagodbu. Uvjet za sklapanje porezne nagodbe je prihvaćanje novoutvrđenih obveza u postupku poreznog nadzora te odricanje od prava na korištenje pravnih lijekova poreznog obveznika.
Ako su u postupku poreznog nadzora porezne obveze utvrđene procjenom, tada porezno tijelo može sklapanjem porezne nagodbe smanjiti novoutvrđenu poreznu obvezu za 5 % koja se sastoji od glavnice i zatezne kamate. Međutim, na preostalu svotu novoutvrđenih obveza nakon smanjenja za 5 %, ovisno o ugovorenoj svoti i roku plaćanja, mogu se još dodatno smanjiti utvrđene zatezne kamate.
Porezna nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u postupku poreznog nadzora, a može se sklopiti i za dio novoutvrđenih poreznih obveza.
Uvod
Što se smatra novoutvrđenim obvezama u postupku poreznog nadzora
Uvjeti za sklapanje porezne nagodbe
Smanjenje zateznih kamata i rokovi plaćanja novoutvrđenih obveza
Zaključni razgovor s poreznim obveznikom
Primjer izračuna novoutvrđenih obveza u kojima je porezna osnovica utvrđena procjenom
Mogućnost sklapanja porezne nagodbe za dio novoutvrđene porezne obveze
Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
U članku razmatramo problematiku profitabilnosti koju ostvaruju trgovci kod prodaje robe (na veliko). Naime, kod ugovaranja prodajne cijene postižu se različite marže (razlika u cijeni) u odnosu na različite kupce. U nekim se slučajevima u odnosu s kupcima ostvaruju minimalne razlike u cijeni ili čak gubitak s obzirom na naknadne popuste ili duge rokove naplate tražbina, povećane reklamacije koje nastaju kod nekih kupaca i dr. Analiza profitabilnosti može otkriti koje prodajno osoblje provodi politiku prodaje, a koje ne pridonosi profitabilnosti društva. Riječ je o analizi profitabilnosti pojedine robe, a ne o analizi poslovanja trgovačkog društva. Dobiveni podatci za upravu društva trebali bi biti poslovna tajna.
Pristup
Primjer izračuna profitabilnosti kupca
Koeficijent obrtaja tražbina od kupaca
Optimalizacija bilance na dijelu tražbina od kupaca
Procjena rizika neplateži tražbina od kupaca
Rizik prodaje ili spremnost prihvaćanja problema dužnika
Zaključak
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ , prof. struč. stud., ovl. rač. i ovl. rev.
Samostalne djelatnosti mogu izabrati paušalno plaćanje poreza na dohodak ako nisu upisane u registar obveznika PDV-a te ako im ukupni godišnji primitci po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne prelaze svotu od 39.816,84 €. Kod paušalnog oporezivanja samostalne djelatnosti unaprijed je određena porezna osnovica na koju se plaća porez na dohodak tijekom poreznog razdoblja prema poreznim razredima. Međutim, konačna porezna obveza utvrđuje se prema ostvarenom prometu iskazanom na novom Obrascu PO-SD odnosno PO-SD-Z za zajednički obrt, koji se za 2023. godinu dostavljaju nadležnoj ispostavi PU najkasnije do 15. siječnja 2024. godine.
Opširnije o obvezama paušalista i predaji propisanih obrazaca može se pročitati u nastavku članka.
Uvod
Koje samostalne djelatnosti mogu plaćati porez paušalno
Uvjeti za paušalno plaćanje poreza
Utvrđivanje godišnjega paušalnog poreza i rokovi plaćanja
Koje su svote doprinosa trebali plaćati paušalisti za 2023. godinu
Postupanje kod promjene uvjeta za oporezivanje
Podnošenje izvješća za 2023. godinu za paušaliste
Autori: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. struč. stud. i ovl. rač. Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost – bez obzira na to je li riječ o obavljanju djelatnosti s osnove obrta, samostalnoga profesionalnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i drugih nespomenutih djelatnosti – ako utvrđuju poreznu osnovicu na temelju razlike između primitaka i izdataka iskazanim u poslovnim knjigama propisanim Zakonom o porezu na dohodak, u poreznom su smislu izjednačene. No, ako su navedene osobe u 2023. godini ostvarile primitke evidentirane u Knjizi primitaka i izdataka u svoti od 1.000.000,00 € i većoj od te svote (bez PDV-a), obvezni su od 1. siječnja 2024. godine umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobitak u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Tu promjenu načina oporezivanja od 1. siječnja 2024. godine mogu učiniti navedeni obveznici poreza na dohodak prema vlastitoj odluci bez obzira na svotu ostvarenih primitaka u 2023. godini. S obzirom na to da je riječ o značajnoj promjeni ne samo u načinu oporezivanja nego i vođenju poslovnih knjiga, potrebno je detaljno objasniti takav postupak. O tome pročitajte u ovom članku.
Uvodne napomene
Može li fizička osoba, obveznik poreza na dohodak, održati kontinuitet djelatnosti kao trgovačko društvo
Sastavljanje početne bilance
Ispravak dobitka na kraju prve godine poslovanja obveznika poreza na dobitak
Kako postupiti kada su u početnoj bilanci iskazane veće obveze od imovine
Može li porezni gubitak ostvaren u prethodnoj godini u sustavu poreza na dohodak smanjiti osnovicu poreza na dobitak ostvaren u prvoj godini u sustavu poreza na dobitak
Doprinosi obrtnika obveznika poreza na dobitak te mogućnost isplate poduzetničke plaće
Povratak obveznika poreza na dobitak na plaćanje poreza na dohodak
Promjena u plaćanju doprinosa
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Bilježenje poslovnih događaja obrtnika – obveznika poreza na dohodak koji istodobno obračunavaju PDV-a prema naplaćenim naknadama, postaje iznimno zahtjevno. Primjena načela blagajne povoljna je za obrtnike jer obveza za PDV nastaje tek kada je kupac podmirio račun odnosno pretporez tek kada su podmireni ulazni računi na temelju kojih postoji pravo priznavanja pretporeza. Međutim, praćenje novčanog toka u poreznim evidencijama u području PDV-a i poreza na dohodak čini se složenijim u odnosu na knjiženje poslovnih događaja kod poduzetnika koji primjenjuju Zakon o računovodstvu. U ovom članku detaljnije pojašnjavamo poslovanje obrtnika koji obavljaju trgovinu na veliko, i to s motrišta poreznih propisa, ali i primjene Zakona o trgovini.
Uvjeti za obavljanje djelatnosti trgovine
Poslovne knjige i porezne evidencije koje vode obrtnici – trgovci
Nabava trgovačke robe
Predujmovi
Prodaja robe na veliko
Popusti kod obrtnika veletrgovca
Primjer bilježenja poslovnih događaja u trgovini na veliko
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. struč. stud. i ovl. rač.
Vozila kojima se poduzetnici i samostalne djelatnosti koriste za djelatnosti javnoga cestovnog prijevoza putnika i tereta ili prijevoz putnika i tereta za vlastite potrebe moraju, osim uvjeta određenih propisima kojima se uređuje sigurnost prometa na cestama i registracija (tehnički pregled) cestovnih motornih vozila, ispunjavati i posebne uvjete. Ti se posebni uvjeti, ovisno o vrsti i namjeni vozila, mogu odnositi na izgled, starost, uređaje i opremu vozila.
U ovome članku pišemo o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati vozila kojima se koriste poduzetnici i samostalne djelatnosti u cestovnom prijevozu.
Uvod
Posebni uvjeti za vozila kojima se obavlja prijevoz za vlastite potrebe
Posebni uvjeti za vozila kojima se obavlja javni cestovni prijevoz
U sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora kao potencijalni korisnici prava, uz biološke roditelje djeteta, javljaju se i druge osobe kojima je na odgovarajući način povjerena skrb o djetetu. S obzirom na to da je riječ o zasebnim kategorijama korisnika, svaki od njih ostvaruje prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora na specifičan način i pod uvjetima posebno propisanima za svaku od tih kategorija. U nastavku članka izložit će se o kojim je to korisnicima konkretno riječ te kako i pod kojim uvjetima oni ostvaruju prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
Hrvatska je prva država koja ima cjelovito rješenje za platformski rad. Uređenje takva rada predstavljao je najveći izazov zadnjih zakonskih izmjena i dopuna. Već se sada, prije stupanja na snagu odredaba koje uređuju rad putem digitalnih radnih platformi, s opravdanjem u javnosti postavlja niz upita, a znatan je i broj nejasnoća u okviru ove složene materije.
Stoga se u ovome članku daju objašnjenja i odgovori na neka aktualna i bitna pitanja rada putem digitalnih radnih platformi.
Uvod
Platformski rad u EU-u i u RH
Po čemu je platformski rad specifičan
Tko je tko u platformskom radu
Dodatno o agregatorima
Što poslodavac mora, a što ne smije
Što treba sadržavati ugovor o radu platformskog radnika
Što je zakonska presumpcija (pretpostavka)
Rad bez ugovora o radu (hrvatski freelanceri)
Novi informacijski sustav za registraciju, vođenje podataka i nadzor
Ugovor o posudbi, kojim se jedna strana tog ugovora obvezuje predati na korištenje neku stvar drugoj, a ta se druga osoba obvezuje vratiti ju nakon korištenja, u našoj je aktualnoj praski gotovo u svakodnevnoj primjeni. U tom kontekstu, autor u ovome članku daje sažet prikaz, osvrt na aktualna pitanja i ogledni primjer tog ugovora.
Uvod
Subjekti ugovora o posudbi
Forma ugovora o posudbi
Neke značajke ugovora o posudbi i neke razlike u odnosu na druge institute
Zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (ZTD) unose se određene novosti u institut prekograničnih statusnih promjena, zatim u institut zateznih kamata te usklađenja temeljnog kapitala uvođenjem eura kao službene valute u nas, zatim u utvrđivanju identiteta dioničara, prijenosa informacija i olakšavanja izvršavanja prava dioničara, u neobvezi pri osnivanju trgovačkog društva ishoditi izjavu o nepostojanju nepodmirenih dugovanja na osnovi javnih davanja i dr.
S obzirom na to da je novelirani Zakon o sudskom registru stupio na snagu krajem listopada ove godine, ova novela ZTD-a predstavlja izvjesnu reformu našeg prava trgovačkih društva, o čemu detaljnije piše naša autorica u posebnom članku objavljenom u ovom broju časopisa.
Detaljnije o ovoj noveli ZTD-a pišemo u ovome članku, ne razmatrajući pritom sve novelirane odredbe ZTD-a, nego samo neke, bitne za našu aktualnu praksu.
Uvod
Druga novela ZTD-a iz 2023. godine – općenito
Izmjene koje se odnose na rok usklađenja temeljnog kapitala zbog uvođenja eura i zatezne kamate
Novounesene zabrane kod osnivanja društva i imenovanja menadžera
Naznaka o novostima kod prekograničnih statusnih promjena
Autori: Ivan PETARČIĆ, mag. oec. Ante VIDOVIĆ, dipl. iur.
Posljednjih nekoliko godina zakoni se često mijenjaju kao posljedica implementacije europskog zakonodavstva, a to je bio i razlog za zadnje izmjene pravila o sudskom registru.
Naime, ovogodišnja novela Zakona o sudskom registru najvećim je dijelom posljedica uvođenja pravila iz direktive o prekograničnom preoblikovanju, spajanju i podjeli, ali i uvođenju automatske provjere postojanja dugovanja kod osnivanja trgovačkih društava i upisa ovlaštenih osoba, čime će se administrativno rasteretiti poduzetnici.
S obzirom na te izmjene, u ovom se članku analiziraju novosti koje su uvedene u pravila o sudskom registru.
Uvod
Podatci koji se upisuju
Postupak upisa u sudski registar
Odluke u postupku upisa u registar
Postupak brisanja po službenoj dužnosti
Upisi u povodu prekograničnog pripajanja i spajanja