Računovodstvo, revizija i financije 11/2023

U sljedećih pet članaka želimo informirati svoje čitatelje što donosi porezna reforma koja se temelji na zakonima koji su objavljeni u Narodnim novinama br. 114/23. od 4. listopada 2023. godine. Promjene donose novosti u području obračuna i oporezivanju plaća i drugih dohodaka, oporezivanju porezom na dobitak i porezom na dodanu vrijednost, fiskalizaciji računa i naplati lokalnih poreza. Većina tih promjena bit će u primjeni od 1. siječnja 2024. godine, ali neke od njih stupile su na snagu već 12. listopada 2023. godine.

Najveće promjene nastaju u oporezivanju dohotka, i to u dijelu obračuna poreza i doprinosa na plaće zaposlenika. Razlog tomu su uvedene olakšice za umanjenja osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (MIO I. stup) koje će se primjenjivati na bruto-plaće koje su manje od 1.300,00 € te ukidanje prireza porezu na dohodak odnosno primjena novih „nižih“ i „viših“ stopa poreza na dohodak koje će utvrditi predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave. Navedeno će se primijeniti već pri obračunu plaće za 12. mjesec 2023. godine koja se isplaćuje u siječnju 2024. godine.

Autorice u člancima objašnjavaju izmjene u navedenim područjima koje donose objavljeni zakoni. U nekim područjima ostaju otvorena pitanja načina provedbe pojedinih novosti, a to će biti poznato tek nakon objave pravilnika. Očekujemo da će i pravilnici donijeti neke bitne promjene, no o tome ćemo pisati u sljedećem broju časopisa.

• Izmjene u obračunu plaća, poreza na dohodak i doprinosima
• Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit
• Izmjene Zakona o PDV-u u 2024. godini
• Izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
• Novosti u Zakonu o lokalnim porezima

Izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima objavljene su u Nar. nov. br. 114/23. koje donose novosti pri obračunu plaće, ali i drugih primitaka koji se ostvaruju prema drugim izvorima dohodaka. Napominjemo da je tekst ovog članka utemeljen na objavljenim zakonima, što znači da je moguće da će neke pojedinosti još biti dodatno uređene izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak i Pravilnika o doprinosima čije izmjene jednako tako očekujemo do kraja ove godine.

1. Obračun doprinosa na plaću u 2024. godini
2. Povećanje svote godišnje i mjesečne porezne osnovice
3. Obračun osobnog odbitka u 2024. godini
4. Obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada – plaće
5. Obračun drugog dohotka u 2024. godini
6. Porezni položaj napojnica u uslužnim djelatnostima
7. Povećanje poreznih stopa za ostale izvore primitaka
8. Premije osiguranja u treći mirovinski stup
9. Dodjela poslovnih udjela članovima uprave i zaposlenicima
10. Novi rok za podmirivanje obveze po poreznoj prijavi (Obrascu DOH)
11. Otuđenje financijske imovine
12. Unos stvari i prava u popis dugotrajne imovine i davanje proizvoda za promidžbu
13. Djelatnost poljoprivrede i proizvodnja električne energije

Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit objavljene u Nar. nov., br. 114/23. u najvećem dijelu odnose se na porezno razdoblje koje počinje teći od 1. siječnja 2024. godine i primjenjivat će se u postupku podnošenja prijave poreza na dobitak za 2024. godinu i nadalje. Ali, izmjene Zakona koje se odnose na porez po odbitku već su stupile na snagu i primjenjuju se od 12. listopada 2023. godine. Više o izmjenama i dopunama Zakona u nastavku.

1. Izmjene i dopune Zakona koje su stupile na snagu 12. listopada 2023. godine
2. Plaćanje obveze poreza na dobitak po poreznoj prijavi
3. Kako utvrditi predujam poreza na dobitak za 2024. godinu
4. Izmjene i dopune Zakona koje se odnose na porezno razdoblje koje počinje teći od 1. siječnja 2024. godine

U skladu s obvezama preuzetim pristupanjem RH u EU, a radi implementiranja pravne stečevine EU-a u nacionalno zakonodavstvo na području PDV-a, Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 114/23., dalje: Izmjene Zakona o PDV-u) koje stupaju na snagu 1. siječnja 2024. godine, provedeno je usklađenje s aktima EU-a, promijenjene su odredbe o ispravku porezne osnovice te su promijenjene neke svote u eurima (zaokruženje) koje se odnose, primjerice, na prag ulaska / izlaska iz sustava PDV-a, prag za mjesečne / tromjesečne obveznike PDV-a i dr. Također se uvode i nove obveze koje se odnose na pružatelje platnih usluga. Očekuje se i izmjena Pravilnika o PDV-u u kojoj će se detaljnije objasniti odredbe u vezi s tim Izmjenama Zakona o PDV-u.

O navedenim se izmjenama može detaljnije pročitati u nastavku članka.

1. Izmjene odredaba o ispravku porezne osnovice
2. Novosti i obveze za pružatelje platnih usluga
3. Nove – zaokružene svote u eurima

Izmjene i dopune Zakona o lokalnim porezima objavljene u Nar. nov. br. 114/23. primjenjivat će se od 1. siječnja 2024. godine. Najznačajnija promjena je ukidanje prireza. Osim toga, bitna promjena je povećanje gornje granice za utvrđivanje visine poreza na kuće za odmor. Detaljnije o svim promjenama u Zakonu o lokalnim porezima pišemo u ovome članku.

1. Ukidanje prireza porezu na dohodak
2. Plaćanje poreza na kuće za odmor
3. Zaokruživanje svota lokalnih poreza i pragova za njihovo plaćanje

Na kraju svake godine jedan od članaka u našem časopisu posvećen je poreznom i računovodstvenom postupanju s vrijednosnim usklađenjima i otpisima potraživanja od kupaca kako bi u konačnici financijski izvještaji poduzetnika istinito i fer prezentirati njegov financijski položaj i uspješnost poslovanja. S obzirom na ulazak Hrvatske u euro zonu 1. siječnja 2023. godine, tema ovog članka posebno je zanimljiva s motrišta poreza na dobitak. Podatci iz analitičkog knjigovodstva kupaca koji se odnose na kunska potraživanja iz prethodnih godina bili su na dan 1. siječanja 2023. godine preračunani u eure primjenom fiksnog tečaja konverzije. Stoga prije sastavljanja konačnog obračuna za 2023. godinu treba utvrditi koja se „stara“ ali i „nova“ potraživanja mogu otpisati, uvažavajući pritom izmjene Zakona o porezu na dobit objavljene u Nar. nov., br. 114/22., a koje se odnose na svote porezno priznatih troškova iskazanih u eurima. O svemu tome pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Priznavanje i mjerenje potraživanja od kupaca prema zahtjevima računovodstvenih standarda
3. Vrijednosna usklađenja potraživanja od kupaca s računovodstvenog i poreznog motrišta
4. Otpis potraživanja od kupaca
5. Zaključak

U poslovnoj praksi često postoje transakcije koje započinju u jednom obračunskom razdoblju, a završavaju u sljedećim razdobljima. Cilj vremenskih razgraničenja je razgraničiti takve transakcije odnosno evidentirati prihode i rashode u onom obračunskom razdoblju na koje se ona stvarno i odnose. Autorica u članku daje primjere vremenskih razgraničenja koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi.

1. Uvod
2. Aktivna vremenska razgraničenja
3. Pasivna vremenska razgraničenja
4. Zaključak

Primljene potpore iz programa koje oblikuje i financira EU u računovodstvenom se smislu smatraju državnim potporama. Autor u članku obrazlaže kako je računovodstveno pravilno iskazivati primljene potpore iz EU-a te daje primjere računovodstvenog praćenja primljenih potpora za pokriće troškova, nabavu dugotrajne imovine i potpora u vezi sa zajedničkim projektima financiranih iz EU-a.

1. Uvod
2. Računovodstveni okvir za priznavanje i praćenje potpora iz EU-a
3. Računovodstvo primljenih potpora iz EU-a
4. Posebnosti računovodstvenog praćenja zajedničkih projekata koje financira EU
5. Zaključak

Teretna vozila su cestovna vozila namijenjena ponajprije prijevozu tereta. Poduzetnici koji ih koriste u obavljanju djelatnosti, evidentiraju ih u okviru dugotrajne materijalne imovine. Prilikom njihove nabave, u većini slučajeva, dopušten je odbitak pretporeza u cijelosti, ali je zato potrebno obračunati PDV prilikom njihove prodaje. O specifičnostima prodaje teretnih i dostavnih vozila koja su dio dugotrajne imovine poduzetnika, pročitajte u nastavku članka.

1. Specifičnosti nabave teretnih i dostavnih vozila
2. Prodaja teretnih i dostavnih vozila
3. Zaključak

MRS 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja u točki 25 obvezuje menadžment da prilikom sastavljanja financijskih izvještaja napravi procjenu sposobnosti svog subjekta da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. U skladu s tim, subjekt je obvezan pripremiti financijske izvještaje pod načelom vremenske neograničenosti poslovanja. Međutim, kada je menadžment, u svojoj procjeni svjestan značajnih neizvjesnosti povezanih s događajima ili uvjetima koji mogu izazvati značajnu sumnju u sposobnost subjekta da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, subjekt mora objaviti te neizvjesnosti. Dakle, menadžment u svom izvještaju treba objaviti odgovarajuće dokaze o održivu poslovanju subjekta.

1. Uvod
2. Obveze menadžmenta i revizora u vezi s procjenom sposobnosti subjekta da nastavi poslovati u neograničenom razdoblju
3. Postojanje značajne sumnje u sposobnost subjekta da nastavi poslovati u neograničenom razdoblju
4. Ključni financijski pokazatelji za iskazivanje značajne sumnje ili za potvrdu sposobnosti subjekta da može nastaviti s neograničenim poslovanjem
5. Zaključak

Priznavanje gubitaka od umanjenja na osnovi prognoziranih budućih događaja provodi se u skladu s MSFI-jem 9 te se na taj način gubitak od umanjenja priznaje prije bilo kakva kreditnog događaja. Ti su gubitci poznati kao očekivani kreditni gubitci. Detaljnije o umanjenju vrijednosti financijske imovine koja se provodi u skladu s MSFI-jem 9 može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Priznavanje očekivanih kreditnih gubitaka
3. Pristupi za priznavanje rezervacija za umanjenje vrijednosti financijske imovine
4. Mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka
5. Prezentacija očekivanih kreditnih gubitaka
6. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige razmatra zaduživanje za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine te njezina prodaja ako ona u trenutku prodaje nema knjigovodstvene vrijednosti.

Za dugoročno zaduživanje pri kupnji dugotrajne nefinancijske imovine potrebno je odobriti i primitke od zaduživanja i obveze na zaduživanje, u primjeru – kreditom poslovne banke. Ako se prodaje dugotrajna nefinancijska imovina koja u trenutku prodaje nema knjigovodstvenu vrijednost, smatramo da bi ju trebalo na postignutu prodajnu vrijednost vrijednosno uskladiti uz upotrebu računa kojima se ona iskazuje.

1. Zaduživanje za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine
2. Prodaja imovine bez knjigovodstvene vrijednosti

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježi primljena donacija (dar) za provedbu prijavljenog projekta te dan i vraćen polog za kupnju. Iako pojam projekta nije jasno određen s neprofitnog motrišta, izvjesno je da se sredstva koja se prime za projekt moraju odobriti odgođenim prihodima. Ako se da samo novčani polog u vidu jamstva, nije nastao rashod, nego se jedan oblik imovine pretvorio u drugi oblik imovine.

1. Donacija (darivanje) za projekt
2. Jamčevni polozi

Poslodavac odnosno isplatitelj primitaka s osnove nesamostalnog rada obvezan je sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak iz plaća radnika u prosincu tekuće godine, a najkasnije do 31. prosinca, i to za radnike i fizičke osobe koji su kod njega ostvarivali te primitke u cijelom poreznom razdoblju, a nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak. Radnici na taj način mogu iskoristiti jednu od poreznih olakšica koje nisu iskoristili tijekom godine te im se izravnava porezna osnovica, a godišnjim obračunom možebitno više plaćena svota poreza na dohodak i prireza vraća kroz isplatu neto-primitka.

1. Uvod u godišnji obračun plaće
2. Sastavljanje godišnjeg obračuna plaće
3. Godišnji obračun poreza na dohodak i osobni odbitak
4. Godišnji obračun radi različitog rasporeda porezne osnovice tijekom poreznog razdoblja
5. Godišnji obračun kada se naknada plaće isplaćivala na teret HZZO-a ili proračuna
6. Kako postupiti s razlikom koja nastane po godišnjem obračunu
7. Kako treba postupiti poslodavac koji nije isplaćivao plaću radnicima redovito tijekom poreznog razdoblja
8. Ispravak godišnjeg obračuna plaće

Poslodavac je obvezan, najkasnije 15 dana od dana isplate plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, dostaviti radniku obračun iz kojeg je vidljivo kako su te svote utvrđene. Obveza dostave obračuna naknade za neiskorišteni godišnji odmor i neoporezive primitke je novost u Zakonu o radu. U članku ćemo objasniti iskazivanje na isplatnoj listi neoporezivih primitaka i primitaka radnika koji se ne smatraju plaćom.

1. Uvod
2. Iskazivanje neoporezivih primitaka na isplatnoj listi
3. Razlika između ostalih primitaka i primitaka koji se isplaćuju na temelju radnog odnosa

Nakon rođenja djeteta majke (i očevi) ostvaruju prava na naknadu plaće za vrijeme tijekom kojeg ne obavljaju ugovoreni posao kod poslodavca zbog njege novorođenog djeteta i njegova podizanja. Razumljivo je da se veći dio prava oko brige i njege za dijete odnosi na majku, međutim, posljednjih godina zakonskim izmjenama nastoji se postići što ravnomjernija podjela prava i obveze između obaju roditelja. Osim prava na naknadu plaće nakon rođenja djeteta, i prije rođenja djeteta majka ostvaruje pravo na naknadu plaće u slučaju komplikacija prouzročenih zdravstvenim stanjem majke. Više o pravima za navedene naknade u ovom članku.

1. Uvodno
2. Komplikacije u trudnoći
3. Rodiljni dopust
4. Roditeljski dopust
5. Pravo na rad s polovinom punoga radnog vremena radi pojačane njege djeteta
6. Mirovanje radnog odnosa odnosno obustava djelatnosti do treće godine života djeteta

Mali porezni obveznik je trebao ući u sustav PDV-a u tijeku 2023. godine ako mu je vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u tekućoj godini prelazila propisani prag od 39.816,84 €. Međutim, za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja 2024. godine primjenjuje se prag isporuka u svoti od 40.000,00 € prema Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost. To znači da samo oni porezni obveznici koji će taj prag prijeći u prosincu 2023. godine trebaju ući u sustav PDV-a od 1. siječnja 2024. godine. Jednako tako, porezni obveznici mogu izići iz sustava PDV-a od 1. siječnja 2024. godine, ako u 2023. godini nisu prešli propisani prag od 40.0000,00 € i u slučaju ako su u tijeku 2023. godine likvidirali djelatnost.

U ovom članku daju se najvažnije napomene u vezi s ulaskom / izlaskom iz sustava PDV-a u tijeku 2023. godine i od 1. siječnja 2024. te pravilima primjene novog praga od 40.000,00 €.

1. Uvod
2. Obveze pri ulasku u sustav PDV-a
3. Izlazak iz sustava PDV-a

U RRiF-u br. 8/23. pisali smo u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a Češkoj, u RRiF-u br. 5/22. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Italiji, a u RRiF-u br. 8/20. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Njemačkoj. U ovome članku autorica objašnjava u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Francuskoj kada na području te države obavljaju određene isporuke dobara i/ili usluga. Uz navedeno, autorica obrazlaže postupanja koja se pritom trebaju obaviti odnosno postoji li obveza imenovanja poreznog zastupnika te koje su daljnje obveze hrvatskih poreznih obveznika u tim slučajevima (podnošenje PDV prijava, plaćanje PDV-a i sl.).

1. Uvod
2. Registriranje za potrebe PDV-a u Francuskoj pri isporukama dobara
3. Premještanje dobara iz RH u Francusku
4. Registriranje za potrebe PDV-a u Francuskoj pri isporukama usluga
5. Registriranje za potrebe PDV- a u Francuskoj
6. Zaključak

Autorica u ovom članku obrazlaže utvrđivanje i rokove porezne zastare te dopustivost provedbe poreznog nadzora. Institut porezne zastare predstavlja važan instrument u ostvarivanju prava poreznih obveznika nad djelovanjem poreznog tijela. Primjena navedenog instituta štiti poreznog obveznika od nezakonitog utvrđivanja odnosno naplaćivanja poreza, kamata i troškova ovrhe od strane poreznog tijela jer porezno tijelo tijekom proteka vremena nije ta davanja uspjelo utvrditi odnosno naplatiti, a koje naposljetku više niti ne može utvrđivati i/ili naplaćivati zbog nastupa porezne zastare odnosno proteka zakonski određenog vremena u kojemu je to trebalo učiniti. S obzirom na to da porezno tijelo može utvrđivati poreznu obvezu i kamate u postupku poreznog nadzora, u tom je slučaju osim poznavanja porezne zastare, nužno poznavanje dopustivosti poreznog nadzora koje također utječe na zakonitost postupanja poreznog tijela.

1. Uvod
2. Pojmovi vezani za poreznu zastaru
3. Dopustivost poreznog nadzora
4. Utvrđivanje zlouporabe prava u porezno-DUŽNIČKOM odnosu
5. Zaključak

Nastupi izvođača i športaša u RH složena su tematika u kojoj najprije treba voditi računa o primjeni Međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje RH ima zaključeno s 66 zemalja svijeta, primjeni dvostranih ugovora o socijalnom osiguranju, koordinaciji sustava socijalne sigurnosti na razini EU-a, nacionalnim propisima o oporezivanju dohotka, doprinosa i dobitka te o izvještavanju Poreznoj upravi. Autorica u članku na primjerima pokazuje moguće načine oporezivanja naknada nerezidenata fizičkih i pravnih osoba izvođača i športaša.

1. Uvod
2. Primjena čl. 17. Međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja – komentari OECD modela
3. Primjena nacionalnih propisa – oporezivanje porezom na dohodak umjetničkog honorara ili honorara športaša i obveza doprinosa
4. Oporezivanje naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i športaša porezom po odbitku − 10 %

Autorice u ovom članku predstavljaju Prijedlog Direktive o transfernim cijenama koji je javno objavljen 12. rujna 2023. godine i koji je Komisija uputila Vijeću u proceduru. Navedenim Prijedlogom Direktive utvrđuju se pravila za osiguravanje zajedničke primjene načela nepristrane transakcije u EU-u, s ciljem povećanja porezne sigurnosti i smanjenja pojave dvostrukog oporezivanja odnosno dvostrukog neoporezivanja.

1. Uvod
2. Opća razmatranja
3. Pravila o transfernim cijenama
4. Primjena načela nepristrane transakcije
5. Zaključak

Ako su zalihe značajne za financijske izvještaje, revizor treba pribaviti dostatne i primjerene revizijske dokaze u vezi s postojanjem i kvalitativnim stanjem zalihe. U slučajevima kada društvo, obveznik revizije, ne obavijesti revizora o datumu provedbe godišnjeg popisa, najčešće revizor ne može izdati pozitivno revizorsko mišljenje. Stoga i revizori i društvo kod kojega se obavlja revizija trebaju voditi računa o datumima i lokacijama na kojima se provodi godišnji popis zaliha, kako bi izbjegli probleme revizorskih procedura tijekom revizije koji se najčešće ne mogu riješiti nekom alternativnom revizorskom procedurom.

1. Uvodno
2. Zahtjevi revizorskih standarda u vezi s inventurom
3. Što ako se popis obavlja dan prije kraja godine
4. Nemogućnost prisutnosti inventuri
5. Zaključak

1. EK predložio nova porezna pravila za velika poduzeća
2. Novi prijedlozi EK-a za lakše poslovanje malih poduzetnika
3. Nova pravila za zaštitu zemljopisnih oznaka industrijskih proizvoda
4. Bruxelles želi financijske poticaje za povrat starih uređaja
5. Češka uvodi porez na dobitak multinacionalki

U hrvatskoj maloprodaji operacije se vode u 26.191 fizičkoj prodavaonici (prema DZS-u, 2022.). Od ukupnog broja, jednom trećinom upravljaju veliki maloprodajni lanci, a polovinom (51 %) mali maloprodavači. S obzirom na to da svaka od tih prodavaonica drukčije upravlja maržom i troškovima, u članku će se objasniti općenita struktura i ponuditi neki prijedlozi za povećanje produktivnosti i profitabilnosti.

1. Uvod
2. Prodaja robe
3. Troškovi nabave robe
4. Trgovačka marža
5. Troškovi rada
6. Operativni troškovi
7. Zaključak

U RRiF-u br. 9/23. pisali smo o osobitostima kupnje osobnih automobila na financijski leasing kod obrtnika koji PDV plaćaju prema naplaćenim naknadama. U ovome članku obrazlažemo pravila koja vrijede kod obrtnika koji vode poslovne knjige i na temelju njih utvrđuju dohodak, u slučaju nabave osobnih automobila na operativni leasing.

1. Uvod
2. Posebnosti nabave osobnih automobila na operativni leasing
3. Primjer nabave osobnog automobila na operativni leasing kod obrtnika
4. Zaključak

Autorice u članku objašnjavaju najvažnije aspekte paketa koji sadržava tri zakonska prijedloga usmjerena na zakonsko uređenje načina, uvjeta i postupka servisiranja i kupoprodaje potraživanja te uvođenje obveze nuđenja mjera olakšavanja otplate za potrošačke i stambene potrošačke kredite. Kroz članak su objašnjene najvažnije odrednice koje su usmjerene na uređenje rada tzv. agencija za naplatu potraživanja, tj. subjekata koji se bave djelatnošću kupoprodaje potraživanja, ali i mjere zaštite dužnika kako prije tako i nakon kupoprodaje potraživanja.

1. Uvod
2. Zakonski okvir usvojen na razini Europske unije
3. Prijenos Direktive 2021/2167 u pravni sustav RH
4. Što donosi novo zakonodavno uređenje
5. Zaštita dužnika prije kupoprodaje
6. Zaštita dužnika nakon kupoprodaje
7. Rješavanje prigovora i nadzor nad primjenom zakona
8. Obveza licenciranja pružatelja usluge servisiranja NPL-ova banaka
9. Uređenje međusobnih odnosa kupaca i servisera
10. Zaštita osobnih podataka
11. Ostale odredbe
12. Zaključno

U najširem značenju, inspekcijski nadzor obuhvaća kontrolu nad zakonitošću rada i postupanja pravnih i fizičkih osoba, kojeg, u okviru zakonom propisanog djelokruga rada i ovlaštenja, neposredno provode nadležni inspektori. Inspekcijske poslove u području trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda obavlja tržišna inspekcija Državnog inspektorata. Što najčešće kontroliraju tržišni inspektori u prodavaonici i koje mjere su ovlašteni i obvezni poduzeti protiv nadziranog trgovca kada utvrde da se isti ne pridržava propisanih obveza i/ili zabrana, može se pročitati dalje ovoga članka.

1. Uvod
2. Pravna podloga nadzora tržišnog inspektora
3. Kontrola legaliteta obavljanja djelatnosti trgovine
4. Kontrola ispunjavanja propisanih uvjeta
5. Radno vrijeme u djelatnosti trgovine
6. Isticanje propisanih oznaka i obavijesti
7. Isticanje i pridržavanje istaknutih cijena
8. Ispostavljanje računa
9. Osiguranje podataka o stanju robe
10. Označavanje neprehrambenih proizvoda
11. Osiguranje isprava koje prate proizvod na tržištu
12. Prekršajne kazne

Zakonom o radu propisano je da je poslodavac u slučaju kršenja obveza iz radnog odnosa obvezan radnika pisano upozoriti na ta kršenja te mu skrenuti pozornost na mogućnost otkaza ugovora o radu, u slučaju nastavka povreda tih obveza.

O pitanjima upozorenja pred otkaz, koje se nerijetko pojavljuje u našoj aktualnoj praksi, pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Prije kojeg je otkaza poslodavac obvezan opomenuti radnika
3. Koje radnje treba poduzeti prije otkaza
4. Kako pravilno dati opomenu pred otkaz i na što pritom paziti
5. Kazne za neupućivanje opomene pred otkaz

Ako hrvatski radnik za vrijeme boravka na području druge države ugovornice, države članice EGP-a ili treće zemlje postane privremeno nesposoban za rad, privremenu nesposobnost (bolovanje) može mu evidentirati ugovorni liječnik u toj državi. Način postupanja radnika i poslodavca u RH detaljno je opisan u nastavku članka.

1. Uvod
2. Europske unija, Europski ekonomski prostor i Švicarska
3. Ugovorne države
4. Treće države
5. Posebno – utvrđivanje prava na naknadu plaće upućenih radnika

Produženo osiguranje je dobrovoljno mirovinsko osiguranje koje osiguraniku u određenim slučajevima propisanim Zakonom o mirovinskom osiguranju po navedenoj osnovi omogućava nastavak osiguranja nakon prestanka obveznog mirovinskog osiguranja, ako prijavu osiguranja podnese u roku od 12 mjeseci od prestanka obveznog osiguranja, a kojim se u slučaju ispunjavanja propisanih uvjeta, mirovinsko osiguranje nastavlja bez ograničenja.

1. U kojim se slučajevima osoba može osigurati na produženo osiguranje
2. Prijava na produženo mirovinsko osiguranje
3. Prestanak prava na produženo osiguranje
4. Osnova za produženo osiguranje prema Zakonu o doprinosima
5. Produženo mirovinsko osiguranje stalnoga sezonskog radnika
6. Produženo mirovinsko osiguranje bračnog druga profesionalnog odnosno ugovornog diplomata

Zakonom o trgovačkim društvima propisano je da društvo s ograničenom odgovornošću mora imati dva obvezna organa: upravu društva i skupštinu društva. Nadzorni odbor, kao treći organ toga društva, može biti fakultativan organ ili obvezan organ kada je to izričito propisano da ga društvo mora imati.

Autor u članku na zanimljiv i detaljan način piše o članstvu u nadzornom odboru, odnosno tko i pod kojim uvjetima može biti član nadzornog odbora.

1. Uvod
2. Fakultativnost i obvezatnost nadzornog odbora
3. Sastav nadzornog odbora
4. Izbor i imenovanje članova nadzornog odbora
5. Prestanak članstva u nadzornom odboru
6. Zaključak

Temeljni pristup upravljanju novčanim sredstvima na razini proračuna je da ona budu raspoloživa na jedinstvenom (jedinom) transakcijskom računu određenog proračuna. No, u iznimnim okolnostima, a prema odredba proračunskih propisa, dopušteno je da se za provođenje specifičnih transakcija (prometa, međuodnosa) mogu otvoriti i drugi računi. Pri tome novi provedbeni propis uređuje koje su to specifične transakcije te procedure koje se moraju poštovati pri otvaranju računa te vrste.

1. Uvod
2. Obveznici primjene Pravilnika
3. Specifične transakcije proračuna i proračunskih korisnika i otvaranje računa
4. Proračunski korisnici i drugi subjekti izuzeti od obveze uplate prihoda i primitaka i drugih priljeva na jedinstveni račun proračuna i pravila postupanja
5. Ostali računi i pravila postupanja
6. Vođenje evidencija i izvještavanje
7. Zatvaranje računa

S obzirom na okolnosti u kojima se ostvaruju javni prihodi i izvršavaju rashodi na razni opće države, uvažavajući promjene ishodišnih parametara prema kojima je izvorno bio planiran Državni proračun Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcije za 2024. i 2025. godinu, bilo ga je potrebno drugi put mijenjati. O njima i razlozima njihova nastanka, može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Prihodi državnog proračuna
3. Rashodi državnog proračuna
4. Procjena ukupnog manjka proračuna opće države

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju u određenim okolnostima donositi i opće akte. Među njima se ističu statut, proračun, godišnji izvještaj o izvršenju proračuna, prostorni plan te niz akata iz različitih upravnih područja.

S obzirom na obuhvat osoba na koje se ti opći akti odnose, bitno je provoditi i nadzor nad njihovim zakonitostima.

1. Uvod
2. Vrste općih akata
3. Nadležnost i postupak donošenja općih akata
4. Sadržaj i forma općih akata
5. Nomotehnička pravila
6. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću
7. Nadzor općih akata

Kao jedno od tijela koje provodi nadzor primjene javne nabave je i ono koje je nadležno za politiku javne nabave. Ono provodi upravni nadzor. Ako ono pri njegovu provođenju utvrdi nepravilnosti koje imaju obilježje prekršaja, može podnijeti optužni prijedlog ili o tome izvijestiti nadležno državno odvjetništvo.

U članku se navodi niz mišljenja toga tijela u kojima su utvrđene nepravilnosti koje imaju obilježje prekršaja.

1. Uvod
2. Prekršaji propisani u ZJN 2016
3. Mišljenja o nepravilnostima koje imaju obilježja prekršaja
4. Zaključno

1. Cijene socijalnih usluga
2. Fiskalizacija u prometu gotovinom
3. Doprinosi za obvezna osiguranja
4. Zdravstvena zaštita
5. Visoko obrazovanje i znanstvena djelatnost
6. Lokalne jedinice
7. Nacionalna kazališta
8. Predškolski odgoj
9. Zakup državnoga poljoprivrednog zemljišta