Računovodstvo, revizija i financije 10/2023

Forenzika bi se na temelju vanjskih upozoravajućih znakova mogla nazvati forenzika na prvi pogled. Vanjski upozoravajući znakovi da je u financijskim izvještajima možda primijenjeno kreativno računovodstvo posebno su važni poslovnim partnerima i kreditorima kojima detaljna dokumentacija nije dostupna. Iako vanjski upozoravajući znakovi ne predstavljaju dokaz o računovodstvenim manipulacijama, oni mogu izazvati značajnu sumnju da su financijski izvještaji lažirani, što je u nekim situacijama potencijalnim partnerima dovoljna informacija da povećaju oprez u poslovanju s takvom tvrtkom ili čak da odustanu od suradnje. Osim toga, vanjski upozoravajući znakovi pomažu članovima revizijskih odbora i nadzornih odbora da zatraže detaljnija objašnjenja, a revizore usmjeravaju u detaljnije revizije određenih segmenata izvještavanja.

1. Uvod
2. Mogu li se lažirani financijski izvještaji otkriti primjenom popularnog Beneisheva modela M-SCORE ili modela F-score koji je razvila Patricia Dechow sa suradnicima
3. Vertikalna i horizontalna analiza kao temelj za otkrivanje vanjskih upozoravajućih znakova
4. Upozoravajući znakovi da je u financijskim izvještajima možda primijenjeno kreativno računovodstvo s ciljem povećanja troškova i smanjenja prihoda radi smanjenja prikazana dobitka
5. Upozoravajući znakovi da je u financijskim izvještajima možda primijenjeno kreativno računovodstvo s ciljem smanjenja troškova i povećanja prihoda radi poboljšanja poslovnih rezultata
6. Zaključak

U poslovnoj praksi poduzetnici se mogu naći u situaciji kada trebaju platiti određene novčane kazne za prekršaje i prijestupe, ugovorne kazne te nadoknade šteta. Riječ je o troškovima koji se rijetko javljaju u poslovnoj praksi pa se često javlja dvojba u vezi s poreznim položajem takvih troškova. Autor u ovome članku obrazlaže način iskazivanja navedenih troškova u poslovnim knjigama i njihov porezni položaj.

1. Uvod
2. Troškovi kazna za prijestupe i prekršaje
3. Trošak ugovorne kazne (penala)
4. Troškovi nadoknada šteta
5. Zaključak

U RRiF-u br. 6/22. pisali smo o računovodstvenom, poreznom i pravnom motrištu pripajanja društava s ograničenom odgovornošću (dalje: d.o.o.). U ovome članku autorica obrazlaže računovodstveno i porezno motrište spajanja d.o.o.-a. Uz to, u članku se daju primjeri računovodstvenog postupanja pri osnivanju novog d.o.o.-a na koji prelazi ukupna imovina d.o.o.-a koji se spajaju.

1. Uvod
2. Pravni okvir spajanja d.o.o.-a
3. Zahtjevi računovodstvenih standarda
4. Porezno motrište spajanja
5. Računovodstveno praćenje spajanja d.o.o.-a
6. Sastavljanje financijskih i poreznih izvješća
7. Zaključak

Zlato je oduvijek bilo čuvar vrijednosti, a ulaganje u zlato posebice postaje zanimljivo u vrijeme visoke inflacije. Investicijsko zlato odnosi se na zlato koje se na tržištu pojavljuje u obliku standardiziranih poluga i pločica čija je težina i čistoća unaprijed određena, ali se može pojaviti i u obliku kovanica. Prilikom prodaje investicijskog zlata primjenjuje se posebni postupak oporezivanja. O specifičnostima trgovine investicijskim zlatom, pročitajte u ovom članku.

1. Investicijsko zlato i njegov porezni položaj
2. Računovodstveno praćenje trgovine investicijskim zlatom
3. Vođenje evidencije i čuvanje dokumentacije
4. Zaključak

U prosincu 2022. godine usvojena je konačna verzija Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD), koja od poduzeća koja su zahvaćena obvezom zahtijeva izvješćivanje o održivosti prema Europskim standardima za izvješćivanje o održivosti (ESRS). Delegiranim aktom od 31. srpnja. 2023. godine doneseno je ukupno 12 standarda, od kojih su dva presječna standarda (ESRS 1 i ESRS 2) u cijelosti obvezna, dok preostalih 10 tematskih standarda poduzeća primjenjuju na temelju ishoda dvostruke procjene materijalnosti. U ovom članku autorica objašnjava postupak dvostruke procjene materijalnosti koji je temelj za izvještavanje u skladu sa standardima ESRS.

1. Uvod
2. Standardi ESRS
3. Procjena dvostruke materijalnosti
4. Izvještavanje o materijalnim temama
5. Zaključak

U ovoj se rubrici odgovara na aktualna računovodstvena i porezna pitanja iz poslovne prakse. Pitanja se odnose na računovodstveno i porezno motrište prodaje i/ili darovanja automobila zaposlenicima, troškove vrijednosnog usklađenja potraživanja za dani zajam i obračunanih kamata, porezno motrište trostranog posla, porezni položaj građevinskih usluga na nekretninama izvan RH, porezno motrište prodaje na sajmovima u RH ako ju obavljaju porezni obveznici iz EU-a, porezni položaj korištenja službenih vozila članova društva i članova uprave, zapošljavanje umirovljenika, prekovremeni rad u slučaju dodatnoga (dopunskog) rada i darivanje kod udruga.

RAČUNOVODSTVO

1. Računovodstveno i porezno motrište prodaje osobnih automobila i/ili darovanja zaposlenicima
2. Vrijednosno usklađenje potraživanja za odobreni zajam i obračunane kamate

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

1. Porezno motrište trostranog posla u kojemu je hrvatski porezni obveznik drugi sudionik u tome poslu
2. Porezni položaj građevinskih usluga na nekretninama izvan RH
3. Porezno motrište prodaje dobara na sajmu u RH koju obavlja porezni obveznik iz EU-a

POREZ NA DOHODAK

1. Porezni položaj službenih vozila kojima se koriste članovi društva i članovi uprave

RADNI ODNOSI

1. Zapošljavanje umirovljenika s posebnim osvrtom na umirovljenike članove uprave
2. Prekovremeni rad u slučaju dodatnoga (dopunskog rada)

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

1. Darivanje kod udruga

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige razmatra sitni inventar te prijeboj. Sama proračunska osoba mora uvažavajući odredbe proračunskog računovodstva donijeti svoju politiku svrstavanja nematerijalne imovine u sitni inventar i dosljedno ju provoditi. Obrazac prijeboja za potrebe vjerodostojne dokumentacije izravno je propisan te su propisane okolnosti u kojima se pred izjavljivanjem prijeboja moraju uskladiti međusobna usporediva stanja potraživanja / obveza osoba koje njemu pristupaju.

1. Sitni inventar
2. Prijeboj obveza i potraživanja

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježi darivanje udruge udruzi te prestanak priznavanja dugotrajne nefinancijske imovine u glavnoj knjizi. Nema načelne zapreke da udruga daruje drugoj udruzi, ali prije nego što se odluči na to, treba pozitivno odgovoriti na niz pitanja koja su uređena njezinim aktima. Kada više nije izvjesno da će se dugotrajna nematerijalna imovina koristiti, mora ju se isključiti iz glavne knjige. Tada se mora pratiti i izvor iz kojeg je njezina nabava bila financirana.

1. Darivanje druge neprofitne organizacije
2. Prestanak priznavanja imovine

Kada poslodavac nema potrebe za radom određenih radnika, može ih privremeno ustupiti na rad u s njim povezano društvo. Ustupljeni radnici ostaju u sustavu socijalnih osiguranja s osnove radnog odnosa zasnovanog s poslodavcem u RH, što znači da je taj poslodavac obvezan prema propisima RH plaćati doprinose u RH i za vrijeme rada radnika kod povezanog društva. U ovom čl. pišemo o posebnostima u slučaju ustupanja radnika u povezano društvo, s posebnim osvrtom na oporezivanje plaća ustupljenih radnika u povezano društvo sa sjedištem u drugoj državi.

1. Pravno utemeljenje mogućnosti ustupanja radnika
2. Koja se trovačka društva smatraju povezanim društvom
3. Status ustupljenog radnika u okviru socijalnog osiguranja
4. Oporezivanje plaća ustupljenih radnika povezanom društvu sa sjedištem u inozemstvu
5. Može li pravni poslodavac podmirivati potpore, naknade, nagrade i sl. neoporezivo na svoj teret

Poslodavci mogu svojim radnicima neoporezivo podmirivati i premije dopunskoga i dodatnoga zdravstvenog osiguranja, što su dva oblika dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja uređena posebnim zakonom.

Treći stup mirovinskog osiguranja je dobrovoljno i privatnog je obilježja, što znači da ugovor o dobrovoljnom mirovinskom osiguranju, u pravilu, sklapa fizička osoba u svoje ime i s te osnove plaća ugovorenu premiju iz svojih vlastitih sredstava. Zbog poticanja toga osiguranja u Zakonu o porezu na dohodak ugrađene su odredbe prema kojima uplatu u III. stup može uime radnika uplaćivati poslodavac. Jednako tako, poslodavci mogu pod određenim uvjetima neoporezivo uplaćivati dobrovoljno mirovinsko osigurane u okviru Paneuropskoga osobnog mirovinskog proizvoda odnosno PEPP-a. O tome pišemo u nastavku.

1. Premije za dopunsko zdravstveno i dobrovoljno zdravstveno osiguranje
2. Neoporezive premije dopunskoga i dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja
3. Uskrata dijela plaće za visinu uplaćenih premija za zdravstveno osiguranje
4. Premija za dodatno zdravstveno osiguranje i sistematski pregled
5. III. stup dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja
6. Ulaganje u paneuropski mirovinski fond
7. Vjerodostojne isprave o uplaćenim premijama mirovinskog osiguranja za III. stup

Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati otpremninu ili je ne isplati u cijelosti, obvezan je do kraja mjeseca u kojemu je dospjela isplata otpremnine dostaviti radniku dva obračuna, i to obračun u kojemu će biti iskazana ukupna svota otpremnine u propisanom sadržaju (IO1) te obračun svote neisplaćene otpremnine koju je bio obvezan isplatiti, u propisanom sadržaju koji ima snagu ovršne isprave (NO1). Pri izradi isplatnih lista poslodavci trebaju voditi računa o tome da je Obrazac NO1 ovršna isprava, dok Obrazac IO1 sadržava podatke koji radniku pružaju informaciju o načinu obračuna otpremnine i javnih davanja. Autorica na praktičnom primjeru objašnjava koje su obveze poslodavca kada radniku ne isplati otpremninu (ili ju samo djelomično isplati po njezinu dospijeću). U članku su na primjeru popunjeni propisani obrasci u skladu s novim Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor te Obrazac JOPPD koji se predaje kada dođe do neisplate i JOPPD za naknadu isplatu.

1. Uvod
2. Isplatne liste prema novom Pravilniku o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor
3. Rokovi dospijeća isplate otpremnine te poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja kada otpremnina nije isplaćena
4. Koje isprave poslodavac mora dostaviti radniku kad ne isplati ili djelomično isplati otpremninu
5. Obrasci JOPPD kod neisplate i naknadne isplate otpremnine

Postoje slučajevi kada fizička osobe zapošljava druge fizičke osobe da obavljaju posao vezan za njihovo kućanstvo ili neke druge ugovorene poslove. Osobe koje obavljaju poslove kao što su npr. peglanje rublja, pranje, čišćenje, kuhanje, uređenje okućnice te ostale poslove koji su potrebni u jednom kućanstvu, za potrebe ovog član ka bit će obrađeni pod pojmom kućne pomoćnice. Iako će se u nastavku spominjati isključivo kućne pomoćne, na potpuno jednak način u svim obrađenim segmentima tretiraju se i osobe koje obavljaju poslove kućepazitelja, održavatelja imanja, vozača, vrtlara i druge slične poslove po nalogu druge fizičke osobe.

1. Uvodno
2. Obveza sklapanja ugovora o radu
3. Prijava kućne pomoćnice u mirovinsko i zdravstveno osiguranje
4. Obveza vođenja evidencija u području rada za kućnu pomoćnicu
5. Obračun plaće za kućne pomoćnice i JOPPD
6. Neoporezive isplate i davanja u naravi
7. Bolovanje kućne pomoćnice
8. Nepuno radno vrijeme
9. Olakšice kod zapošljavanja određenih mladih osoba i osoba koje se prvi put zapošljavaju
10. Zapošljavanje umirovljenika/umirovljenica kao kućnih pomoćnica
11. Zaključak

Pojam poreznog obveznika treba, s motrišta odredaba propisa o PDV-u, promatrati u širem kontekstu te treba razlikovati porezne obveznike koji su upisani u registar obveznika PDV-a (redoviti porezni obveznici) od onih koji se trebaju samo registrirati za potrebe PDV-a (mali porezni obveznici). U tuzemnim prometima dobara i usluga, mali porezni obveznici su oslobođeni od plaćanja PDV-a kada isporuke zaračunavaju drugim hrvatskim poreznim obveznicima.

Međutim, u određenim poreznim situacijama mali porezni obveznici trebaju preuzeti obvezu plaćanja PDV-a u transakcijama s poreznim obveznicima iz EU-a i trećih zemalja, a da pritom nemaju nikakva prava koja proizlaze iz propisa o PDV-u, odnosno najznačajnije – pravo na pretporez, nego imaju samo obvezu plaćanja PDV-a.

U članku koji je objavljen u časopisu RRiF, br. 9/23., str. 113. može se pročitati opširnije o obvezama malih poreznih obveznika u prometu dobara, a u ovom članku pišemo o obvezama malih poreznih obveznika u prometu usluga u tuzemstvu, pri stjecanju i isporuci usluga u EU-u i trećim zemljama.

1. Uvod
2. Oporezivanje usluga u tuzemstvu
3. Stjecanje i isporuka usluga u EU-u i treće zemlje

Kod popunjavanja pojedinih obrazaca knjigovođe često požele imati pokraj sebe jednostavni „vodič“ s kratkim uputama. Područje PDV-a nije iznimka od toga. Unatoč tome što knjigovodstveni programi vrlo uspješno povezuju podatke kod knjiženja ulaznih i izlaznih računa s poreznom evidencijom, često se javljaju dvojbe oko ispravnosti unosa pojedinih oporezivih isporuka ili oslobođenja u Knjigu I-RA, popunjavanja posebnih poreznih evidencija i njihovo povezivanje s Obrascem PDV. Upravo zato odlučili smo objaviti kratki vodič za popunjavanje poreznih evidencija i njihovu povezanost s pojedinim pozicijama u Obrascu PDV, razmišljajući pritom i o našim mladim knjigovođama koji tek ulaze u „svijet PDV-a“.

1. Uvod
2. Knjiga izdanih (izlaznih) računa (obrazac I-RA)
3. Knjiga primljenih (ulaznih) računa (obrazac U-RA)
4. Posebne porezne evidencije
5. Ostale posebne evidencije

U prošlom broju časopisa RRiF pisali smo o oslobođenjima za djelatnosti od javnog interesa, o oslobođenjima za ostale djelatnosti, oslobođenjima za transakcije unutar EU-a, o oslobođenjima pri uvozu dobara i oslobođenjima i izvozu dobara (u treće zemlje) i oslobođenja koja su izjednačena s izvozom. U ovome članku autorice obrazlažu primjenu ostalih oslobođenja u sustavu PDV-a koja se odnose na obavljanje usluga na pokretnoj imovini, oslobođenja u vezi s međunarodnim prijevozom, oslobođenja za isporuke koje su izjednačene s izvozom, oslobođenja za usluge posredovanja, oslobođenja za međunarodnu trgovinu i oslobođenja u vezi s poreznim skladištima.

1. Oslobođenja kod obavljanja usluga na pokretnoj imovini koja je privremeno uvezena u RH
2. Oslobođenja za isporuke koje su izjednačene s izvozom
3. Oslobođenja za usluge posredovanja
4. Oslobođenja za transakcije koje se odnose na međunarodnu trgovinu
5. Oslobođenja u vezi s poreznim skladištima

Porezni obveznici iz RH mogu ostvarivati povrat PDV-a iz trećih zemalja za kupljena dobra i pružene usluge na području tih zemalja pod propisanim uvjetima. Pravila za povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz trećih zemalja propisana su nacionalnim propisima o oporezivanju PDV-om koji se primjenjuju u svakoj pojedinoj zemlji iz koje se traži povrat PDV-a. Autorica u članku objašnjava pod kojim uvjetima porezni obveznici iz RH mogu ostvarivati povrat PDV-a iz Republike Srbije i Švicarske s kojima je RH potvrdila uzajamnost na području povrata PDV-a inozemnim poreznim obveznicima te iz nekih drugih zemalja koje ne uvjetuju uzajamnost.

1. Uvod
2. Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz Republike Srbije
3. Povrat PDV-a iz Švicarske
4. Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz Norveške
5. Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz Crne Gore
6. Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz Makedonije
7. Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima s Islanda
8. Primjeri povrata PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz trećih zemalja
9. Zaključak

Autorica u članku iznosi stajališta Suda Europske unije1 iznesena u nedavnim presudama. U prve dvije presude riječ je o utvrđivanju mjesta obavljanja usluge kada nije jasno postoji li stalni poslovni nastan primatelja usluge u državi članici pružatelja te u slučaju sudjelovanja u poreznoj utaji. U drugim dvjema presudama preispituje se primjena posebnog postupka oporezivanja, mogućnost primjene posebnog postupka oporezivanja marže za rabljena dobra kod prodaje olupina automobila za dijelove i primjena posebnog postupka oporezivanja za putničke agencije kod preprodaje usluge smještaja.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C232/22 Cabot Plastics Belgium SA
3. Presuda u predmetu C-641/21 Climate Corporation Emissions TRading GmbH
4. Presuda u predmetu C365/22 IT
5. Presuda u predmetu C108/22 C. sp. z o.o., u likvidaciji

Revizijski plan trebao bi pomoći i revizorima i društvu koje se revidira. Dobrom identifikacijom rizika u tijeku planiranja revizije, revizor se usredotočuje na značajne revizorske rizike te u završnoj reviziji znatno smanjuje obujam posla. U članku će se objasniti faze planiranja koje revizori moraju ugraditi u svoju metodologiju kako bi bili u skladu sa zakonskim odredbama i Međunarodnim revizijskim standardima.

1. Uvod
2. Faze planiranja revizije
3. Ugovaranje revizije
4. Opći plan i program revizije
5. Koordiniranje, usmjeravanje, nadgledanje i pregled
6. Ostala pitanja
7. Zaključak

Odgovornost u odabiru kupaca ili naručitelja dobara i usluga je na nama. Pogrešna procjena ili pak da uopće nismo provjeravali kreditni bonitet svojega budućeg ili sadašnjeg dužnika je propust koji dolazi „na naplatu“ kad nismo u mogućnosti naplatiti naše potraživanje, pa čak ni uz podizanje tužbe. U članku se skreće pozornost na nužnost provjere (osobito novih kupaca ili dužnika s druge osnove), odnosno prikupljanje informacija koje bi mogle upućivati na sadašnje ili potencijalno moguće buduće financijske probleme poslovnog partnera.

1. Procjena zaduženosti dužnika
2. Obilježja koja upućuju na ispunjenje obveza
3. Otkrivanje kupaca neplatiša
4. Upravljanje tražbinama – određivanje granice zaduženja kupaca
5. Umjesto zaključka

Postupanje s dugotrajnom materijalnom imovinom s motrišta evidentiranja u poslovnim knjigama fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost i vode poslovne knjige na temelju kojih utvrđuju dohodak, oduvijek je bilo specifično. Jer kod poslovnih izdataka u vezi s dugotrajnom materijalnom imovinom koja podliježe amortizaciji odstupa se od temeljnog „načela blagajne“ koji obrtnici obveznici poreza na dohodak primjenjuju u svom poslovanju. U ovom članku pišemo o nabavi i uporabi strojeva i opreme, ali isto to se može primijeniti i na uređaje, mehanizaciju, krupni alat, pogonski inventar, uredski namještaj itd. pod uvjetom da je njihova pojedinačna nabavna vrijednost veća od 464,53 €, a vijek trajanja dulji od jedne godine.

1. Uvod
2. Nabava opreme
3. Popis dugotrajne imovine – uporaba i amortizacija opreme

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, a čiji se primitci i izdatci odnosno dohodak utvrđuju putem poslovnih knjiga, oporezuju se porezom na dohodak od samostalne djelatnosti. Tim se fizičkim osobama utvrđuje dohodak kao razlika poslovnih primitaka i poslovno opravdanih izdataka. Propisima je utvrđeno da, uz odgovarajuće uvjete, ti porezni obveznici mogu svoju poreznu osnovicu korigirati (dodatno smanjiti). Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Poticaji na temelju plaća novih radnika (novozaposleni)
3. Poticaji za istraživanje i razvoj
4. Državne potpore za obrazovanje i izobrazbu i izvođenje praktične nastave i naukovanja
5. Preneseni gubitak
6. Olakšice za poduzetnike koji ostvaruju dohodak na potpomognutim područjima I. skupine te području Grada Vukovara

Jedna od najčešćih djelatnosti kojom se bave obrtnici je ugostiteljska djelatnost. Obavljanje te djelatnosti posebno je uređeno s motrišta nekoliko propisa. U ovom se članku bavimo praćenjem ugostiteljske djelatnosti koja se obavlja u cafe-baru koji posluje putem obrta – obveznik poreza na dohodak koji vodi poslovne knjige. O specifičnostima ove djelatnosti s motrišta obrtnika „dohodaša“, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Obveze obrtnika vezane uz obavljanje ugostiteljske djelatnosti
3. Ispostavljanje računa
4. Praćenje ugostiteljske djelatnosti u poslovnim knjigama
5. Zaključak

Europska unija uspostavlja mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), namijenjen rješavanju pitanja emisija stakleničkih plinova ugrađenih u robu pri njezinu uvozu u carinsko područje Unije kako bi se spriječio rizik od izmještanja emisija ugljika i time smanjile globalne emisije ugljika te poduprli ciljevi Pariškog sporazuma, između ostalog i stvaranjem poticaja za smanjenje emisija operatora u trećim zemljama. Autor u članku objašnjava funkcioniranje novog mehanizma te utjecaj CBAM-a na poslovanje subjekata i krajnje potrošače na domaćem tržištu.

1. Uvod
2. Povezanost sustava CBAM i ETS EU
3. CBAM u okviru proračuna EU-a i europskoga zelenog plana
4. Utjecaj CBAM-a na poslovanje subjekata i krajnje potrošače na domaćem tržištu
5. Utjecaj CBAM-a u međunarodnim okvirima
6. Pro i contra

Zadnjim, šestim izmjenama i dopunama kolektivnog ugovora za graditeljstvo koji je sklopljen još 2015. godine promijenjene su osnovne plaće za sve grupe složenosti poslova u djelatnosti građevinarstva. Primjenjuju ih svi poslodavci i radnici u djelatnosti građevinarstva prema (hrvatskoj) Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. Najniža osnovna plaća za puno radno vrijeme za puni mjesec rada je 780,00 €, a najviša je 2.000,00 €. Ovim se člankom daje sažetak tih promjena i neke od temeljnih odredaba važećega kolektivnog ugovora u vezi s obračunom plaće i materijalnim pravima kako bi on bio brza pomoć i podsjetnik svim onima koji moraju primjenjivati ovaj kolektivni ugovor.

1. Uvod
2. Obveznici i razdoblje primjene
3. Promjene u odnosu na prethodno važeći kolektivni ugovor
4. Plaća i naknada plaće
5. Materijalna prava
6. Tarifni stavovi
7. Zaključak

Prilikom zasnivanja radnog odnosa sklapanjem ugovora o radu, radnik i poslodavac mogu ugovoriti probni rad, čije ugovaranje može biti od koristi ugovornim stranama ugovora o radu.

Autori u ovome članku daju sažet prikaz ovog instituta, s osobitim naglaskom na novosti koje nam kod probnog rada donose zadnje izmjene i dopune Zakona o radu.

1. Uvod
2. Probni rad – pojam
3. Zakonski okvir
4. Trajanje probnog rada
5. Otkaz u slučaju nezadovoljavanja na probnom radu
6. Sankcije
7. Zaključak

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje Zavod), u svrhu olakšavanja pružanja usluga osiguranicima i obveznicima plaćanja doprinosa, svoje poslovanje u velikoj mjeri omogućava putem elektroničkog poslovanja koji se razvija i sve više usavršava te omogućava sve šire i kvalitetnije usluge. O mogućim uslugama i informacijama koje sada Zavod pruža osiguranicima i obveznicima plaćanja doprinosa piše naša suradnica iz Zavoda.

1. Uvod
2. Elektroničke usluge za poslodavce
3. E-POTVRDE
4. Korisničke stranice Zavoda

U ovom se članku ispunjenje obveze sagledava s motrišta mjesta gdje mora biti izvršeno te dokazivanja činjenice da je ispunjenje uistinu provedeno. To su ujedno zadnje materije koje ZOO uređuje u pogledu ispunjenja obveze. ZOO mjestu ispunjenja obveze različito pristupa, ovisno o tome je li riječ o nenovčanoj ili novčanoj obvezi, pritom uvijek na prvo mjesto stavljajući dogovor ugovornih strana. Zakonska pravila koja se izlažu u ovome članku primjenjuju se podredno (ako nema takva stranačkog sporazuma) jer zakonodavac osjeća da je dužnički položaj nezahvalan i da trebaju postojati zakonski instrumenti kojim se propisuje dokazivanje ispunjenja ako to nije određeno među stranama.

Dokazivanje ispunjenja obveze središnji je predmet ovog članka koji treba vrednovati upravo s obzirom na važnost i težinu koje ispunjenje ima za svaki obvezni odnos.

Vrijeme ispunjenja i dokazivanje ispunjenja predmet je analize u ovome članku. Time se ujedno dovršava i zaokružuje cjelina od triju članaka u ovome časopisu, od br. 8 – 10, koja je specijalno posvećena ispunjenju obveze prema pravilima ZOO-a.

1. Uvod
2. Mjesto ispunjenja
3. Priznanica
4. Vraćanje obveznice
5. Zaključak

S obzirom na to da su u računovodstvenom sustavu osoba koje primjenjuju proračunsko računovodstvo propisana tromjesečna obračunska razdoblja, financijske izvještaje treba sastaviti i za razdoblje siječanj – rujan 2023. godine. U članku se daje kratak podsjetnik obveznicima njihova sastavljanja i predaje na vrstu i rokove predaje i par informacija u vezi s evidentiranjem nekih poslovnih događaja.

1. Uvod
2. Obveznici, obrasci i rokovi
3. Popunjavanje obrazaca financijskih izvještaja za razdoblje 1. siječnja do 30.rujna 2023. godine
4. Napomene za knjigovodstvene evidencije

U okviru kriterija za odabir gospodarskog subjekta u sustavu javne nabave dana je i mogućnost naručitelju da unutar tehničke i stručne sposobnosti gospodarskih subjekata koji pristupaju javnoj nabavi odredi i iskustvo kao jednu od njezinih sastavnica. Dokazivanje te sposobnosti mora biti vezano za predmet nabave i razmjerno njemu.

1. Uvod
2. Uvjeti sposobnosti gospodarskog subjekta
3. Tehnička i stručna sposobnost gospodarskog subjekta
4. Naručitelj u dokumentaciji o nabavi smije zahtijevati samo minimalne razine sposobnosti
5. Iskustvo gospodarskog subjekta kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti
6. Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi – (ESPD)
7. Oslanjanje na sposobnost drugog subjekta
8. Postupanje Državne komisije po službenoj dužnosti
9. Zaključno

Radi dobre i točne pripreme proračuna odnosno financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika, uzima se u obzir niz propisa i drugih akata. Jedan od važnijih akata koji se pri tome mora poštovati je i odgovarajuća uputa. U tu svrhu, a s obzirom na to da se proračun i financijski planovi donose za sljedeću proračunsku godinu uz istodobno njihovo projiciranje za sljedeće dvije proračunske godine, te zbog promjena koje nastaju u odgovarajućem pravnom okviru, i ove godine u ovom članku daju se osnovni naglasci iz pravnog okvira s posebnim osvrtom na navedenu uputu.

1. Uvodno o propisima koji utječu na prihode proračuna
2. Pretpostavke za izradu i donošenje financijskih planova i proračuna
3. Sadržaj Uputa za izradu proračuna JLP(R)S-ova za razdoblje 2024. – 2026. godine
4. Financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika JLP(R)S-a
5. Metodologija izrade proračuna JLP(R)S-ova
6. Višegodišnji plan uravnotežena – raspored viška i pokriće manjka
7. Transparentnost proračuna
8. Izmjene i dopune financijskog plana i proračuna
9. Predlaganje amandmana
10. Planiranje i evidentiranje duga s osnove beskamatnog zajma
11. Financiranje rashoda proračunskih korisnika i postupanje s viškovima te planiranje u sklopu decentraliziranih funkcija
12. Odluka o kriterijima za dodjelu pomoći na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave
13. Umjesto zaključka