Računovodstvo, revizija i financije 8/2022

Prilikom dvojnog iskazivanja te u trenutku i nakon uvođenja eura kao službene valute, cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti u kunama bit će preračunavani i zaokruživani u eure prema jasno propisanim pravilima. Autor u ovome članku obrazlaže pravila preračunavanja i zaokruživanja u vezi s uvođenjem eura kao službene valute u RH te daje primjere.

1. Opća pravila o primjeni eura u RH
2. Fiksni tečaj konverzije
3. Opća pravila za preračunavanje i zaokruživanje
4. Posebna pravila koja se odnose na zaokruživanje
5. Umjesto zaključka

S obzirom na visoke stope inflacije, u današnje doba većina tvrtki, mnogo više nego prije, za dugotrajne isporuke traži plaćanje unaprijed, nerijetko i u 100-postotnoj svoti. Plaćanje unaprijed treba osigurati kupcu fiksnu cijenu koja neće eskalirati do neodredivih visina. Ponuđač traži plaćanje unaprijed kako bi osigurao nabavu svih potrebnih materijala u svrhu da ne poskupe i ne stvore mu gubitke. Ako plaćanje unaprijed osigurava fiksnu cijenu učinka, MSFI 15 traži da se prizna „vremenska vrijednost novca“ kod primatelja predujma neovisno o tome što kamate nisu posebno ugovorene. Budući da su sva knjiženja prilično neobična u odnosu na dosadašnje navike, bit će zanimljivo vidjeti kako je zamišljeno knjiženje fiktivnih kamata kao rashoda i kao prihoda.

1. Zahtjevi MSFI-ja 15 u pogledu obuhvaćanja vremenske vrijednosti novca od predujma kad kamate nisu ugovorene
2. Primjer izračunavanja kamate
3. Primjer kad kupac po ugovoru plaća predujmom 2 godine prije isporuke (kupac financira prodavatelja svotom predujma koja se ne mijenja)
4. Zaključak

Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje revalorizacije nekretnina odnosno definira postupke i knjiženja koja se obavljaju pri provođenju revalorizacije nekretnina i naknadnoj primjeni. Uz to, definira metode utvrđivanja vrijednosti nekretnina i daje primjere knjiženja revalorizacije nekretnina i naknadnih postupaka vezanih uz korištenje i otuđenje tih nekretnina.

1. Uvod
2. Utvrđivanje fer vrijednosti nekretnina
3. Postupci revalorizacije nekretnina
4. Revalorizacija nekretnina prema postupku revalorizacije bruto knjigovodstvene vrijednosti
5. Revalorizacija nekretnina prema postupku revalorizacije neto knjigovodstvene vrijednosti
6. Oblikovanje revalorizacijskih pričuva kada je vrijednost nekretnina prethodno smanjena
7. Realizacija revalorizacijskih pričuva
8. Zaključak

Već se nepunih pet godina primjenjuje MSFI 9 – Financijski instrumenti, tj. od 1. siječnja 2018. godine u poslovnim knjigama financijski instrumenti evidentiraju se prema novim zahtjevima. U ovom članku autor obrađuje najznačajnije zahtjeve MSFI-ja 9 u vezi s početnim i naknadnim procjenjivanjem financijske imovine i njihov utjecaj na bilancu i račun dobitka i gubitka. MSFI 9 primjenjuju samo veliki poduzetnici, subjekti od javnog interesa te poduzetnici koji sudjeluju u konsolidaciji koji tako odluče zbog toga što njihova matica primjenjuje MSFI-je.

1. Obuhvat primjene MSFI-ja 9 i obveznici primjene
2. Klasifikacija financijske imovine
3. Početno priznavanje financijske imovine
4. Prestanak iskazivanja financijske imovine
5. Reklasifikacija financijske imovine
6. Naknadno procjenjivanje financijskih instrumenata
7. Prikazivanje dobitaka i gubitaka od financijske imovine
8. Zaključak

Tijekom svoga poslovanja poduzetnici se često susreću s nabavom imovine od građana. Prilikom takvih nabava postavlja se pitanje poreznog položaja ostvarenog primitka građana, mogućih drugih poreznih davanja za kupca (npr. porez na promet nekretnina ili upravna pristojba kod osobnih automobila) i potrebne dokumentacije za evidentiranje nastale transakcije. Potrebno je također razlikovati prodaju osobne imovine kojom će se moći dalje koristiti od otpada (sekundarne sirovine). O računovodstvenom evidentiranju imovine nabavljene od građana kojom će se koristiti za potrebe trgovačkog društva, pročitajte u nastavku članka.

1. Porezni položaj prodaje osobne imovine građana i potrebna dokumentacija
2. Isplata naknade za otkupljenu imovinu
3. Računovodstveno praćenje nabave osobne imovine od građana
4. Zaključak

U RRiF-u br. 5/22. pisali smo o izvještavanju ključnih pokazatelja uspješnosti i održivim ulaganjima na temelju Uredbe o EU Taksonomiji 2020/852.

U ovome članku autorice obrazlažu način izračunavanja ključnih pokazatelja uspješnosti nefinancijskih društava koji se objavljuju od 1. siječnja 2023. godine zajedno sa svim popratnim informacijama opisanim u Prilozima I. i II. Delegirane uredbe o objavama (2021/2178).

1. Uvod
2. Metodologija objave ključnih pokazatelja uspješnosti u objavama nefinancijskih društava za 2022. godinu
3. Ključni pokazatelji uspješnosti nefinancijskih društava
4. Popratne informacije koje su društva obvezna objavljivati
5. Zaključak

Tema ovoga proračunskog praktikuma je kupnja stvari na maloprodajnom mjestu, pri čemu se s motrišta propisa koji uređuju trgovinu izdaju računi različite vrste. Za te vrste kupnji proračunska osoba mora imati svoje procedure koje tada mora i pratiti.

1. Različite vrste ulaznih računa

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene u vezi s danom kaparom kao znakom da je ugovor sklopljen. Ona nema obilježja danog predujma za buduću isporuku.

1. Dana kapara

Obavljajući poslove svog radnog mjesta zaposlenicima može se dogoditi ozljeda na radu ili mogu oboljeti od profesionalne bolesti. U tom slučaju radnik može ostvariti naknadu štete koju je pretrpio za vrijeme obavljanja poslova i radnih zadataka iz ugovora o radu, ali i poslova koji se obavljaju u interesu ili u korist poslodavca. Naknada štete može se pod određenim uvjetima isplatiti bez obveze oporezivanja. Ako radnik ne može više obavljati poslove svoga radnog mjesta te mu pod određenim okolnostima poslodavac raskida radni odnos, radnik može ostvariti pravo na otpremninu. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Naknada štete zbog ozljede na radu
2. Neoporeziva naknada štete zbog posljedica nesreće na radu
3. Oporeziva naknada štete zbog posljedica nesreće na radu
4. Isplata nadoknada štete po osnovi police osiguranja od nezgode
5. Isplata otpremnine radniku koji je pretrpio ozljedu na radu

U pograničnim područjima velik je broj dnevnih migranata, radnika koji rade u susjednim državama. Između ostaloga, u članku govorimo o tome koje su obveze poslodavaca iz RH pri isplati plaće radnicima nerezidentima odnosno obveze radnika rezidenata RH nakon primitka plaće iz inozemstva, jesu li pritom obvezni uvažavati odredbe međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i odredbe međunarodnih propisa o socijalnom osiguranju te tko je obveznik obračunavanja i plaćanja javnih davanja, o kojim pravilima treba voditi računa i načinu na koji treba izvijestiti o isplati plaće u Obrascu JOPPD.

1. Uvod
2. Plaćanje obveznih doprinosa prema međunarodnim propisima
3. Plaćanje poreza na dohodak prema međunarodnim ugovorima
4. Obveze pri isplati dohotka od nesamostalnog rada nerezidentu
5. Obveze rezidenta nakon primitka dohotka od nesamostalnog rada iz inozemstva

Pri određenim isplatama bivšem radniku, a prema kojima se treba utvrditi dohodak od nesamostalnog rada, doprinosi se obračunavaju u skladu s primitcima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. Takav se obračun primjenjuje i u nekim slučajevima kada fizička osoba koja od samostalne djelatnosti utvrđuje dobitak, a tu djelatnost obavlja kao drugu djelatnost, isplaćuje poduzetničku plaću te kada je riječ o isplatama izaslanim radnicima u RH. Obračun primitaka prema kojima se doprinosi obračunavaju na način koji ima obilježje drugog dohotka, a porez na dohodak podmiruje se na način propisan za dohodak od nesamostalnog rada koji treba iskazati na Obrascu JOPPD. Više o toj tematici pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Isplata nasljednicima s osnove rada bivšeg zaposlenika
3. Pozajmica uz povoljniju kamatu
4. Prigodne nagrade, naknade i pomoći dane bivšim radnicima
5. Ugovorna zabrana tržišnog natjecanja
6. Drugi slučajevi

U članku „Naknade za bolovanje zbog ozljede na radu“ autorice L. Turković-Jarže u RRiF-u 6/20. detaljno je obrađena tema ozljede na radu. U ovom praktikumu na primjeru prikazujemo obračun plaće i naknade plaće radnici za koju je tiskanica Prijava ozljede na radu ovjerena nakon što je poslodavac obračunao i isplatio plaću i naknadu plaće za bolovanje za prethodni mjesec na svoj teret. Nova informacija o potvrđenoj ozljedi na radu dovodi do naknadnih ispravaka obračuna, obrazaca JOPPD i najčešće isplate razlike radniku. Poslodavcu ostaje pretplata poreza, prireza i doprinosa za koju se ili traži povrat ili se koristi za buduće obveze.

1. Uvod
2. Prava iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju
3. Praktičan primjer

Novi Zakon o poticanju ulaganja objavljen u Nar. nov., br. 63/22. u primjeni je od početka lipnja ove godine te donosi niz novosti u vezi s mogućnostima korištenja potpora na temelju projekata ulaganja. Osim potpora koje utječu na smanjenje stope poreza na dobitak, Zakon uređuje i novčane potpore za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i za kapitalne troškove projekta ulaganja. Korisnici potpora za ulaganje koje su ostvarili prema „starim“ zakonima o poticanju ulaganja i Zakonu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, zadržavaju pravo korištenja odobrenih potpora do isteka razdoblja za koje su potpore odobrene.

1. Uvod
2. Prihvatljivi troškovi ulaganja
3. Minimalno razdoblje očuvanja projekta ulaganja
4. Maksimalni intenzitet potpore i zbrajanje potpora
5. Porezne potpore za poduzetnike
6. Potpore za opravdane troškove novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja (čl. 14. Zakona)
7. Potpore za opravdane troškove usavršavanja povezanih s projektom ulaganja (čl. 15. Zakona)
8. Potpore za razvojno-inovacijske aktivnosti, aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti (čl. 16. Zakona)
9. Potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja (čl. 17. Zakona)
10. Potpore za radno intenzivne projekte (čl. 18. Zakona)
11. Potpore za gospodarsko aktiviranje neaktivne imovine u vlasništvu RH (čl. 19. Zakona)
12. Potpore za modernizaciju poslovnih procesa – automatizacija, robotizacija i digitalizacija proizvodno-prerađivačkih procesa (čl. 20. Zakona)
13. Završne napomene

Kada strani porezni obveznici (iz EU-a i trećih zemlja) prodaju dobra ili uslugu u tuzemstvu drugim domaćim ili stranim poreznim obveznicima, porezni položaj ovisi o tome jesu li u RH registrirani za potrebe PDV-a ili nisu.

Ako je strani porezni obveznik u RH registriran za potrebe PDV-a, odnosno dobio je hrvatski PDV ID broj, s motrišta PDV-a smatra se hrvatskim obveznikom PDV-a i treba se ponašati kao i svi ostali hrvatski porezni obveznici, a to znači da će primjenjivati odredbe Zakona o PDV-u (izdavati račune i zaračunavati hrvatski PDV). Međutim, ako strani porezni obveznik nema hrvatski PDV ID broj, a obavlja isporuke dobara u RH, hrvatski porezni obveznici (odnosi se i na male porezne obveznike) trebaju preuzeti poreznu obvezu i tada su obvezni primijeniti čl. 75. st. 2. Zakona o PDV-u. Porezni će položaj usluga, kao i elementi računa stranog obveznika, ovisiti o tome gdje je mjesto oporezivanja pružene usluge. Opširnije o navedenome može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Kada se strani porezni obveznici trebaju / ne trebaju registrirati za potrebe PDV-a u RH
3. Izdavanje računa i evidentiranje u prijavama stranih obveznika za prodaju dobara i usluga u RH
4. Porezne obveze stranog obveznika koji je u RH registriran za potrebe PDV-a
5. Porezne obveze stranoga poreznog obveznika koji u RH nije registriran za potrebe PDV-a

U prošlom broju časopisa RRiF pisali smo o povratu PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz EU-a. U ovome članku autorice obrazlažu pod kojim uvjetima i kako porezni obveznici iz trećih zemalja mogu ostvarivati povrat poreza na dodanu vrijednost koji su im zaračunali porezni obveznici sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Zahtjev za povrat PDV-a podnosi se na Obrascu ZP-PDV.

1. Uvod
2. Uvjeti pod kojima se može ostvariti povrat PDV-a
3. Podnošenje zahtjeva za povrat PDV-a
4. Primjeri povrata PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja
5. Isplata povrata PDV-a poreznim obveznicima izvan EU-a
6. Zaključak

Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije1 u vezi s utvrđivanjem prava na odbitak pretporeza u okolnostima kada nije identificiran dobavljač ili je naveden fiktivni dobavljač, a isporuka dobra ili usluge je stvarno obavljena. Riječ je o dvama različitim slučajevima s jednom istovjetnom okolnosti (nepoznat dobavljač) koja je smještena u različit kontekst. Tako je u prvom slučaju dobavljač neidentificiran te se Sud ograničava na utvrđenje mogućnosti uskraćivanja prava na odbitak pretporeza. U drugom slučaju porezni je obveznik, kao primatelj isporuke na koju je primijenjen tuzemni prijenos porezne obveze, sam izdao račun i na njemu svjesno naveo fiktivnog dobavljača te Sud provodi daljnju analizu vezano uz počinjenje porezne utaje ili sudjelovanje u njoj, zlouporabu u smislu korištenja porezne prednosti i postupanje u zloj vjeri.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-154/20 Kemwater Prochemie s. r. o.
3. Presuda u predmetu C‑281/20 Ferimet SL

Financijski izvještaji neprofitne organizacije pod određenim uvjetima podliježu provjeri financijskih izvještaja odnosno uvidu u financijska izvješća. Osim toga, iako društvo možebitno nije obveznik revizije, majka društva koja se nalazi u inozemstvu možda želi obaviti skraćenu revizije svog društva kćeri. Potencijalni vlasnik možebitno želi pregledati financijske izvještaje društva koje želi kupiti, a ne želi angažirati revizora za „punu“ reviziju. U tim angažmanima revizor ne obavlja procese kao kod „prave” revizije financijskih izvještaja, nego putem razgovora s odgovornim osobama te analitičkim postupcima obavlja pojednostavljeni pregled pozicija financijskog izvještaja, tj. obavlja skraćenu reviziju.

1. Uvodno
2. Planiranje uvida
3. Postupci i dokumentiranje
4. Postupci kod obavljanja uvida
5. Izvještavanje o uvidu
6. Zaključak

Svrha rasprave jest dobiti povratne informacije od članova Odbora za međunarodne računovodstvene standarde (IASB), kao podlozi budućoj raspravi IASB-a, o prihodima i rashodima s ograničenim, rijetkim ponavljanjem (neuobičajeni, izvanredni prihodi i rashodi), a odnosi se na:

– učestalost prihoda i rashoda obuhvaćenih ovom definicijom i

– razdoblje koje treba uzeti u obzir pri donošenju procjene koja se zahtijeva.

U nastavku više o ponovnom aktualiziranju ove teme koja je bez ozbiljnih razloga narušila objektivnost financijskih izvještaja.

1. Definicija prihoda i rashoda s ograničenom mogućnosti procjene (razdobljem procjene)
2. Radna definicija prihoda i rashoda s ograničenim ponavljanjem
3. Prijedlog teksta standarda

1. Nova pravila izvješćivanja o utjecaju na okolinu za velike kompanije
2. Uloga pomagača u olakšavanju utaje poreza
3. Poduzetnici se žale za rascjepkanost EU-ova tržišta
4. Nova pravila o potrošačkom kreditiranju
5. Nova pravila o sigurnosti vozila
6. EK izdao novih 5 mlrd. eura obveznica

Stope zateznih kamata, najviše dopuštene ugovorne kamatne stope te kamatne stope koje se primjenjuju kada su kamate ugovorene, ali nije određena njihova stopa, utvrđuju se za svako polugodište. Temelj za izračunavanje visine tih kamatnih stopa jest referentna kamatna stopa koju objavljuje Hrvatska narodna banka.

Referentna kamatna stopa ponovno bilježi pad u odnosu na prijašnja razdoblja te za drugo polugodište 2022. godine ona iznosi 2,31 %.

1. Zatezne kamate
2. Ugovorne kamatne stope

Fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obrta, poljoprivrede i šumarstva te ostalih slobodnih zanimanja, samostalni su osiguranici u okviru mirovinskog i zdravstvenog osiguranja s te osnove. Korištenje prava u okviru tih osiguranja financira se iz doprinosa koje su obvezni plaćati mjesečno na propisane osnovice i o tome izvješćivati Poreznu upravu na Obrascu JOPPD, pri čemu postoje određene specifičnosti kod ovih osiguranika što u ovom članku pokazujemo kroz primjere.

1. Uvodne napomene
2. Osnovice I stope određene za plaćanje doprinosa i rokovi za uplatu
3. Razlike u iskazivanju podataka u Obrascu JOPPD samostalnih osiguranika u odnosu na podatke o plaćama radnika
4. Primjeri iskazivanja podataka na Obrascu JOPPD
5. Mogućnost odabira veće osnovice za plaćanje doprinosa

Neprehrambeni proizvodi koji se stavljaju na tržište moraju biti označeni propisanim podatcima na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, najmanje s podatcima iz Zakonom o zaštiti potrošača, a onda i ostalima. Ako je za pojedine neprehrambene proizvode propisano, neprehrambeni proizvodi trebaju biti označeni i dodatnim znakovima, piktogramima (simbolima) i/ili drugim oznakama prema zahtjevima drugih propisa. Dalje u članku dajemo prikaz označavanja pojedinih vrsta ili skupina neprehrambenih proizvoda koje potrošači najčešće kupuju.

1. Uvod
2. Propisi koji uređuju označavanje proizvoda
3. Općenito o označavanju proizvoda
4. Označavanje prema zakonu o zaštiti potrošača
5. Označavanje prema Zakonu o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti
6. Označavanje tekstilnih proizvoda i obuće
7. Označavanje predmeta opće uporabe
8. Zaključak

Fiskalizacija je neizostavni dio svakodnevnog poslovanja poduzetnika. Riječ je o obveznicima poreza na dobitak i poreza na dohodak čija djelatnost podliježe fiskalizaciji. Kako bi obveznici fiskalizacije mogli ispunjavati obveze vezane uz provedbu fiskalizacije na propisani način, u nastavku donosimo odgovore na najčešća pitanja koja se javljaju vezano uz fiskalizaciju.

1. Trgovačko društvo bavi se veleprodajom robe. Je li ono obveznik fiskalizacije ako naplatu obavlja isključivo na transakcijski račun i posluje samo s pravnim osobama?
2. Novootvoreno trgovačko društvo (j.d.o.o.) bavit će se pružanjem usluga (njega i održavanje tijela) fizičkim i pravnim osobama (sportski klubovi). Naplatu će obavljati u gotovini i na transakcijski račun. Što sve treba pripremiti (imati) s motrišta fiskalizacije?
3. Koliko trgovačko društvo može imati gotovine u blagajni na kraju dana? Treba li svaki dan polagati novac na račun – polog dnevnog prometa?
4. Je li vlasnik kuće za odmor koju iznajmljuje turistima tijekom sezone i koji plaća paušalni porez na dohodak obveznik fiskalizacije?
5. Tijekom kolovoza u prodavaonici će na blagajni raditi studenti. Kako se u tom slučaju navodi oznaka operatera na računu?
6. Trgovačko društvo će tijekom kolovoza zbog korištenja godišnjeg odmora mijenjati radno vrijeme prodavaonice. Treba li izmijeniti podatke o radnom vremenu putem ePorezne ili je dovoljno samo staviti obavijest o novom radnom vremenu na ulazu u prodavaonicu?
7. Koliko je dopušteno naplatiti u gotovini i putem kreditnih kartica od drugih obveznika fiskalizacije?
8. Kako postupiti u slučaju prestanka rada naplatnog uređaja?
9. Kako postupiti u slučaju prekida internetske veze?
10. U prostorijama trgovačkog centra planiramo postaviti automate za dječju igru. Podliježu li takvi automati obvezi fiskalizacije kao samoposlužni uređaji ili se oni smatraju automatima za zabavu?
11. Kada je potrebno provesti postupak fiskalizacije pratećih dokumenata? Kako se provodi fiskalizacija izdavanja računa na temelju prethodno fiskaliziranoga pratećeg dokumenta?
12. Tko sve nije obvezan fiskalizirati prateće dokumente?
13. Trebaju li online trgovine (web-shopovi) fiskalizirati potvrde o narudžbi i dostavljati ih kupcima?

Neplaćeni dopust, kao pravo radnika iz radnog odnosa, odobrava se i koristi na način i u slučajevima utvrđenim zakonom i autonomnim aktom, uz ispunjavanje propisanih pretpostavaka. O svemu detaljnije, s osvrtom na aktualna pitanja tog dopusta, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Što je neplaćeni dopust
3. Normativno uređenje neplaćenog dopusta – sažet osvrt na najvažnije akte
4. Realizacija prava na neplaćeni dopust
5. Trajanje neplaćenog dopusta
6. Mogućnost zasnivanja drugoga radnog odnosa za vrijeme već odobrenoga, a neplaćenog dopusta
7. Evidentiranje neplaćenog dopusta u evidencije u području rada
8. Utjecaj neplaćenog dopusta na primitke i ovrhu

Pravo građenja u RH dobro je poznat institut koji je dosta raširen u praksi. Njegovo praktično značenje sve je više u porastu, a također sve se češće ono uređuje u okvirima posebnih stvarnopravnih režima (državna imovina, vode i dr.). Međutim, glede prava građenja, posebno glede nekih njegovih specifičnih elemenata, postoje i određena važna pitanja i dvojbe koje imaju veliko praktično značenje i na njih se nadovezuju znatne pravne posljedice. U ovom se članku opisuju i na praktičnoj razini analiziraju najvažnija takva pitanja koja prate pravo građenja u Hrvatskoj, posebno glede jedinstva nekretnine, predmeta prava građenja, zemljišta na kojima se ono može osnivati te, napokon, prestanka prava građenja zbog proteka vremena i niza pravnih situacija koje su s time povezane.

1. Uvod
2. Pravo građenja i pravno jedinstvo nekretnine u RH
3. Predmet prava građenja – zgrada
4. Pojam zgrada i građevina i njihova relevantnost za pravo građenja u RH
5. U čemu se sastoji problematičnost određivanja zgrade kao predmeta prava građenja
6. Smije li se pravo građenja osnivati na općem dobru i na javnom dobru u općoj uporabi
7. Prestanak prava građenja zbog proteka vremena
8. Zaključak

Autorica u ovom članku nastavlja s obradom tematike uprave društva s ograničenom odgovornošću, razmatrajući za praksu bitna i aktualna pitanja ovlasti članova uprave, način rada uprave koja se sastoji od više članova, dužnu pozornost i odgovornost članova uprave te radne odnose.

1. Uvodne napomene
2. Ovlasti članova uprave
3. Način rada uprave koja se sastoji od više članova
4. Dužna pozornost i odgovornost članova uprave
5. Radni odnos članova uprave (direktora)

Sportskim udrugama u smislu posebnog zakona smatraju se one udruge koje se osnivaju radi obavljanja sportskih djelatnosti. Na njih se primjenjuje i Zakon o udrugama stoga što se udruge osnivaju zbog raznih djelatnosti među kojima su i sportske. One se ne osnivaju radi stjecanja dobitka.

U nastavku članka objasnit ćemo pod kojim uvjetima sportske udruge mogu radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadataka propisanih statutom organizirati putovanje na pripreme i natjecanje i druge aktivnosti, isključivo za svoje članove, te koje su njihove obaveze.

1. Uvod
2. Obveze svih sportskih udruga
3. kada sportske udruge Organiziraju putovanje do dva dana
4. Kada udruga organizira samo jednu uslugu putovanja
5. Davanje obavijesti na mrežnoj stranici o održavanju natjecanja ili priprema
6. Kada sportska udruga organizira pripreme i natjecanja
7. Upravne i prekršajne mjere ako se sportske udruge ne pridržavaju ZoPUT-a

Pravo na žalbu u postupku javne nabave uključuje pravni interes za dobivanje ugovora o javnoj nabavi te je stoga i opća procesna pretpostavka koja je nužna za dopuštenost vođenja žalbenog postupka. Žalitelj mora učiniti vjerojatnim da će, ako njegov žalbeni zahtjev bude usvojen, to za njega predstavljati ostvarenje određene pravne koristi.

1. Uvod
2. Pravo gospodarskog subjekta na žalbu
3. Nadležnost Državne komisije
4. Načela žalbenog postupka pred Državnom komisijom
5. Procesne pretpostavke za izjavljivanje žalbe
6. Pravni interes za izjavljivanje žalbe kao procesna pretpostavka
7. Žalitelj nije u ponudi dostavio jamstvo za ozbiljnost ponude
8. Dokazivanje prava na žalbu kod žalbe na dokumentaciju o nabavi
9. Žalba na odluku o odabiru ili poništenju
10. Pretpostavke za ostvarenje prava na žalbu moraju biti kumulativno ispunjene
11. Pravo na žalbu zajednice gospodarskih subjekata kao ponuditelja u postupku javne nabave
12. Državna komisija nije ovlaštena kontrolirati činjenično i pravno stanje koje je bilo predmetom prethodne žalbe u istom postupku javne nabave
13. Ponuditelj čija je ponuda neprihvatljiva nema pravni interes za izjavljivanje žalbe
14. Zaključno

1. Pregled kretanja
2. Potrošačke cijene RH i EU-a
3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a u travnju 2022. godine
4. Rast domaćih proizvođačkih cijena industrije u zemljama EU-a i Hrvatske u prvom polugodištu 2022. godine
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske
7. Turizam
8. Trgovina na malo RH i EU-a
9. Prosječne mjesečne neto i bruto-PLAĆE zaposlenih u Hrvatskoj u svibnju 2022. godine
10. Zaposlenost i nezaposlenost RH i EU-a