Jedna od ključnih mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura jest dvojno iskazivanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti. Obveza dvojnog iskazivanja započinje 5. rujna 2022. godine, međutim poslovni subjekti mogu dragovoljno započeti dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti od dana koji slijedi nakon dana objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura.
U ovome članku autori obrazlažu obvezu dvojnog iskazivanja koja se odnosi na trgovačka društva, obrte, samostalne djelatnosti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i ostale poduzetnike iz nefinancijskog sektora te daju praktične primjere u vezi s dvojnim iskazivanjem.
Osnovno o dvojnom iskazivanju novčanih vrijednosti
Razdoblje dvojnog iskazivanja
Dvojno iskazivanje kod poslovnih subjekta
Dvojno iskazivanje u knjigovodstvenim ispravama
Dvojno iskazivanje na isplatnoj listi
Putni nalozi u razdoblju dvojnog iskazivanja
Sklapanje ugovora o radu, ugovora o djelu i ugovora o autorskom pravu u razdoblju dvojnog iskazivanja
Autori: Mr. Anja BOŽINA , dipl. oec. i ovl. rač. Ivan PETARČIĆ, struč. spec. oec. Jasna VUK, dipl. oec. i ovl. rač.
Novi Zakon o zaštiti potrošača donio je novosti u vezi s isticanjem cijena kod posebnih oblika prodaje kao što su sezonska sniženja, akcijske prodaje, rasprodaje i dr. O tome smo pisali u prošlom broju našeg časopisa. U ovom članku nastavljamo s temom sniženja cijena trgovačke robe, ali s računovodstvenog i poreznog motrišta. Pritom se težište stavlja na sezonska sniženja koja su upravo u tijeku.
Uvod
Računovodstveno praćenje sezonskog sniženja robe
Kada je dopušteno robu prodavati po cijeni koja je niža od nabavne cijene s PDV-om
Umjesto zaključka
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Reklasifikacija nekretnina s računovodstvenog motrišta obavlja se u trenutku kada dolazi do promjene namjene držanja određene nekretnine. Pri tome je važno definirati i očekivano vrijeme uporabe nekretnine za novu namjenu. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno postupanje u slučajevima reklasifikacije nekretnina zbog promjene namjene na ili s ulaganja u nekretnine te daje primjere reklasifikacije nekretnina koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi.
Klasifikacija nekretnina prema zahtjevima računovodstvenih standarda
Kada se obavlja reklasifikacija nekretnina
Reklasifikacija nekretnina s drugih oblika ulaganja na ulaganje u nekretnine
Reklasifikacija nekretnina s ulaganja u nekretnine na druge oblike ulaganja
Ispravak pretporeza zbog prenamjene nekretnina
Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Trgovačka društva mogu višak novčanih sredstava uložiti u dionice drugih trgovačkih društava. Nakon odluke o vrsti dionice u koju će se ulagati, potrebno je donijeti odluku o klasifikaciji navedenog ulaganja koja ovisi o namjeri držanja stečenih dionica. Ako je namjera poduzetnika uložene dionice držati dulje od godine dana s ciljem ostvarivanja dividende, ulaganje će se klasificirati u financijsku imovinu raspoloživu za prodaju koja se u bilanci evidentira kao dugotrajna financijska imovina. O specifičnostima ulaganja u dionice klasificirane kao financijska imovina raspoloživa za prodaju kod obveznika primjene HSFI-ja, pročitajte u nastavku članka.
Uvod
Vrednovanje financijske imovine raspoložive za prodaju prema HSFI-ju 9
Pravo na dividendu vlasnika dionice
Računovodstveno praćenje ulaganja u dionice raspoložive za prodaju
Direktiva (EU) 2021/2101 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobitak određenih poduzetnika stupila je na snagu 21. prosinca 2021. godine. Cilj je Direktive povećati transparentnost i javni nadzor nad informacijama o porezu na dobitak koje dostavljaju poduzetnici koji posluju na državnom području više država članica te čiji konsolidirani prihod premašuje 750 milijuna eura. Države članice obvezne su osigurati da se zakoni i drugi propisi kojima se prenose članci Direktive u nacionalno zakonodavstvo, primjenjuju najkasnije od datuma početka prve poslovne godine koja započinje 22. lipnja 2024. godine ili nakon toga datuma.
Autorica u članku obrazlaže sadržajne odredbe navedene Direktive, navodeći obveznike primjene i informacije koje su obvezni objavljivati u izvješću o informacijama o porezu na dobitak.
Matična društva kao obveznici konsolidacije trebaju sastaviti godišnje konsolidirane financijske izvještaje za 2021. godinu i javno ih objaviti najkasnije u roku od 9 mjeseci od kraja poslovne godine. Poduzetnici kojima je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, godišnje konsolidirane financijske izvještaje za 2021. godinu trebaju dostaviti za javnu objavu najkasnije do 30. rujna 2022. godine. Matično društvo ima i obvezu prijave obveze konsolidacije FINA-i do 30. travnja tekuće za prethodnu godinu. U ovom članku autorica piše o obveznicima sastavljanja godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, o sadržaju godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja i pravilima i postupcima njihova sastavljanja.
Tema ovoga proračunskog praktikuma je prodaja dugotrajne nefinancijske imovine unutar općeg proračuna. Pri toj prodaji smatramo da se ne bi trebalo provoditi vrijednosno usklađenje te imovine na njezinu tržišnu vrijednost.
Prodaja dugotrajne nefinancijske imovine
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Autorica ovim člankom podsjeća neprofitne organizacije na obvezu predaje polugodišnjega financijskog izvještaja za 2022. godinu koja je propisana Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i Pravilnikom o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija. Oni se predaju do 1. kolovoza 2022. godine. Nema promjena u sustavu izvještavanja u odnosu na prethodnu godinu.
Koje neprofitne organizacije sastavljaju i predaju polugodišnji financijski izvještaj
Obrazac, rok i način predaje polugodišnjega financijskog izvještaja neprofitnih organizacija za 2022. godinu
U ovom praktikumu se na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene u vezi s kupnjom dugotrajne nefinancijske imovine za čiju je nabavu prethodno dan predujam. Za bilježenje imovine u glavnu knjigu račun dobavljača nije jedini vjerodostojan dokument.
Kupnja dugotrajne nefinancijske imovine
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora poslodavac je obvezan isplaćivati radniku naknadu plaće. Uz plaću radnici mogu, pod određenim uvjetima, kao naknadu za povećane troškove ostvariti neoporezivo regres u svoti od 3.000,00 kn te naknadu za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam u svoti od 2.500,00 kn neoporezivo, ali samo na temelju Hrvatske turističke kartice. O svemu tome detaljnije pišemo u nastavku.
Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora
Utvrđivanje visine naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora
Zakon o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javim davanjima po osiguranicima određuje da ako podnositelj izvješća odnosno obveznik plaćanja naknadno utvrdi da su podatci na već podnesenim ispravnim obrascima JOPPD netočni, obvezan je, u skladu s posebnim propisima, obaviti ispravak tih podataka ili dopunu ako utvrdi da nisu iskazani podatci za sve osiguranike / stjecatelje primitka. S tim u vezi, posebni propisi, u ovom slučaju Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak, propisuju i način popunjavanja i ispravka te nadopune Obrasca JOPPD. U članku na primjerima objašnjavamo kako se postupa kod ispravaka i nadopuna obrazaca JOPPD u različitim slučajevima.
Uvod
Ispravak Obrasca JOPPD
Nadopuna Obrasca JOPPD
Autor: Iva MARJANOVIĆ KAVANAGH , dipl. oec. i ovl. rev.
U ovom članku pišemo o načinu na koji se utvrđuje pravo radnika na dodatak na plaću te kako je potrebno obračunati plaće. Dodatci na plaću se, u pravilu, utvrđuju prema izvorima radnikovih prava prema bruto-plaći te u skladu s time čine sastavni dio radnikova bruto-primitka. Primitkom od nesamostalnog rada se, između ostaloga, smatraju i primitci koje poslodavci isplaćuju svojim radnicima po osnovi rada na blagdan i neradnih dana utvrđenih Zakonom o blagdanima. Jednako tako, primitcima koji se oporezuju na način propisan za dohodak od nesamostalnog rada smatraju se i primitci za prekovremeni rad, za noćni rad, za rad nedjeljom, za dežurstvo, za pripravnost i sl. Stoga su, u skladu sa svime navedenim, svi dodatci na plaću sastavni dio bruto-primitka koji se oporezuje na jednak način kao i plaća radnika za redovan rad.
Utvrđivanje plaće prema oblicima rada
Slučajevi kada poslodavac radniku treba obvezno povećati plaću
Ostali slučajevi u kojima radnik ostvaruje povećanu plaću
Kako utvrditi plaću kada se više osnova povećanja plaće događaju istodobno
Kada porezni obveznici iz EU-a obračunaju hrvatskim poreznim obveznicima PDV na kupljena dobra i obavljene usluge u drugim državama članicama EU-a, hrvatski porezni obveznici, uz zadovoljene propisanih uvjeta, imaju pravo na povrat zaračunanog PDV-a. Jasno, to se odnosi samo na ona dobra i usluge koje su isporučili porezni obveznici iz EU-a i kada je mjesto oporezivanja u drugoj državi članici EU-a. U ovom se članku objašnjava kako i uz koje uvjete porezni obveznici sa sjedištem u RH mogu ostvarivati povrat PDV-a iz EU-a. Za ostvarenje povrata PDV-a navedenim putem porezni obveznici trebaju predati zahtjev za registraciju za korištenje navedenog sustava u nadležnoj ispostavi PU te se povrat ostvaruje isključivo elektroničkim putem.
Detaljnije o načinu i uvjetima povrata PDV-a hrvatskih poreznih obveznika na isporuke dobara i usluga iz EU-a može se pročitati u nastavku članka.
Uvjeti za povrat PDV-a tuzemnim poreznim obveznicima iz drugih zemalja članica EU-a
Podnošenje zahtjeva za povrat PDV-a tuzemnim poreznim obveznicima iz drugih zemalja članica EU-a
Podatci koje sadržava zahtjev za povrat
Isplata povrata PDV-a iz EU-a tuzemnim poreznim obveznicima
Autori: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač. Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Iznajmljivači – fizičke osobe iz EU-a mogu u RH pružati uslugu smještaja ili najma te pritom mogu plaćati porez na dohodak paušalno. Ako pružaju uslugu izravno gostu obvezni su odmah registrirati se za potrebe PDV-a. Međutim, ne moraju se registrirati za potrebe PDV-a ako uslugu pružaju turističkoj agenciji ili drugom poreznom obvezniku u RH, a porezni obveznik iz RH treba preuzeti poreznu obvezu. O tome smo pisali opširno u časopisu RRiF br. 6/22., str. 86.
Navedena se mogućnost ne odnosi na građane iz trećih zemalja koji za pružanje usluge smještaja u RH trebaju u RH registrirati obrt ili trgovačko društvo, a u sustav PDV-a trebaju ući ako im pružene usluge tijekom godine prelaze prag od 300.000,00 kn.
Opširnije o iznajmljivačima iz trećih zemalja i njihovim poreznim obvezama u RH pišemo u nastavku članka.
Uvod
Porezne obveze obrta za pružanje usluge smještaja
Porezne obveze društva za pružanje usluge smještaja
način pružanja usluge smještaja
Ostale obveze pružatelja usluga smještaja
fizičke osobe – nerezidenti iz trećih zemalja kao pružatelji usluge najma prostora u RH
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. vis. šk. i ovl. rač.
U RRiF-u 1/22. obrađena je tema usklađenja porezne osnovice u slučajevima hibridnih neusklađenosti, a koje su u hrvatski porezni sustav uvedene Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 121/19.). Te izmjene poreznog sustava rezultat su usklađenja sa smjernicama EU-a, konkretnije s Direktivnom vijeća (EU) 2017/952 od 29. svibnja 2017. godine o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama.
U vezi s tim uređene su i tzv. obrnute hibridne neusklađenosti čija je primjena odgođena do 1. siječnja 2022. godine. U ovom članku riječ je o hibridnim neusklađenostima općenito i načinu primjene tzv. obrnutih hibridnih neusklađenosti.
Uvod
Hibridne neusklađenosti
Problem poreznog razdoblja
Povezane osobe
Obrnute hibridne neusklađenosti
Obveze poreznog obveznika u slučaju hibridnih neusklađenosti
Izvješćivanje o hibridnim neusklađenostima i obrnutim hibridnim neusklađenostima
Zaključak
Autor: Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije1 u vezi s utvrđivanjem je li u konkretnom slučaju riječ o obavljenoj usluzi uz naknadu. U prvom slučaju trebalo je utvrditi smatra li se kazna naplaćena za nepropisno parkiranje u danim okolnostima naknadom za obavljenu uslugu. U drugom slučaju trebalo je utvrditi obavlja li kupac dobra uslugu uz naknadu dobavljaču tog dobra kada otklanja nedostatke te isporuke u okolnostima kada je, između ostaloga, isporuka tog dobra pokrivena jamstvom dobavljača.
Uvod
Presuda u predmetu C-90/20 Apcoa Parking Danmark A/S.
Presuda u predmetu C‑605/20 Suzlon Wind Energy Portugal – Energia Eólica Unipessoal Lda
Fizičkim osobama koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost kojima se smatraju obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva te osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost, nisu s pravnog motrišta izjednačene s osobama u radnom odnosu jer se na njih ne primjenjuju propisi iz područja radnog prava. Stoga su jubilarne nagrade i otpremnine zbog odlaska u mirovinu i slično mogli neoporezivo isplatiti samo svojim radnicima. Od 2019. godine sve naknade u jednakim neoporezivim svotama kao i svojim radnicima ove osobe mogu isplatiti i sami sebi.
Uvodne napomene
Porezni status primitaka koje fizičke osobe mogu isplatiti sami sebi na teret samostalne djelatnosti
Primjer iskazivanja podataka na Obrascu JOPPD
Posebne napomene u vezi s neoporezivim primitcima osobe koja obavlja djelatnost obrta i slobodnih zanimanja
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
S obzirom na to da je poslodavac koji zapošljava najmanje pedeset osoba do 23. lipnja 2022. godine obvezan donijeti opći akt kojim se uređuje postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i imenovanje povjerljive osobe, autor u članku daje ogledni primjerak tog akta i ogledni primjerak odluke o imenovanju povjerljive osobe za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti.
Kao zemlja članica Europske unije, Republika Hrvatska uključena je u nomenklaturu prostornih jedinica za statistiku (NUTS). Riječ je o višerazinskoj klasifikaciji kojom se prostorne jedinice zemalja članica razvrstavaju u različite NUTS razine ovisno o broju stanovnika. Pritom je bitan i kriterij bruto domaćeg proizvoda (BDP) prema standardu kupovne moći po stanovniku. NUTS klasifikacija posebno je značajna kod dodjele potpora iz EU fondova. U skladu s Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku, Državni zavod za statistiku donio je krajem 2019. godine novu nacionalnu klasifikaciju statističkih regija koja je u primjeni od početka 2021. godine.
Nova nacionalna klasifikacija statističkih regija u RH
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Privremena nesposobnost za rad zbog bolesti i ozljede jedina je privremena nesposobnost za rad tijekom koje, u razdoblju od prva 42 dana, naknada plaće koja se isplaćuje radniku tereti poslodavca. Pritom se postavlja pitanje kako poslodavac određuje osnovicu za naknadu plaće, u kojoj visini i pod kojim uvjetima kada ju isplaćuje iz svojih sredstava. U članku će se dati odgovor na postavljena pitanja te detaljno prikazati proces obračuna i isplate naknade plaće radniku tijekom njegove privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti i ozljede za prva 42 dana kada ona tereti sredstva poslodavca.
Privremena nesposobnost ili spriječenost za rad – PNR (općenito)
Poslodavac, u skladu s vrijedećim propisima, može biti svaka pravna osoba, kao i fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna.
Težište razmatanja u ovome članku, međutim, nisu poslodavci kao fizičke osobe ni, primjerice, korporacije odnosno trgovačka društva, kao dominantan oblik poslodavca pravne osobe, nego su to zadruge.
O tome detaljnije s osvrtom na aktualna pitanja zadruge u svojstvu poslodavca, pišemo u ovom članku.
Uvod
Tko u zadruzi potpisuje akte vezane za radne odnose
Neka specifična radno-PRAVNA pitanja rada u zadruzi
U ovom članku autor prikazuje koje osobe i pod kojim pretpostavkama ne odgovaraju za štetu te kada je to propisano, tko umjesto njih može biti odgovoran. Navedena materija uređena je odredbama čl. 1050. – 1060. aktualnog Zakona o obveznim odnosima1, a čije su odredbe gotovo sadržajno istovjetne odredbama čl. 159. – 169. starog Zakona o obveznim odnosima ZOO/912, zbog čega se sudska praksa prema prije važećem ZOO-u može primijeniti i danas.
Uvod
Deliktno nesposobne osobe
Nužna obrana, stanje nužde, otklanjanje štete od drugog
Svako društvo s ograničenom odgovornošću i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću mora imati upravu kao obvezni organ društva. Uprava se pritom sastoji od jedne ili više fizičkih osoba koje ZTD naziva direktorima ili članovima uprave. S obzirom na važnost uprave za funkcioniranje društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, autorica u članku objašnjava način na koji se imenuju članovi uprave i načine prestanka članstva u upravi, s posebnim osvrtom na opoziv i ostavku članova uprave.
Uprava kao obvezni organ d.o.o.-a i j.d.o.o.-a
Član ili članovi uprave (direktori)
Tko može biti imenovan za člana uprave (direktora)
Nogomet je simbol tržišnog i kapitalističkog gospodarstva. Igrači, treneri, stadioni, nogometna oprema pa čak i suci predstavljaju se u svojim robnim markama. Nogomet je danas golem posao – jer suvremenom svijetu za ispunjenje slobodnog vremena treba zabava – koji je već odavno prešao lokalne okvire i postao međunarodnom djelatnosti. Nogomet i poslovanje te slijedom toga računovodstvo imaju stoga mnogo zajedničkih točaka. U članku ćemo na temelju izjava odabranih legendarnih trenera osvijetliti tu povezanost.
