U Narodnim novinama br. 57/22. objavljen je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Riječ je o tzv. krovnom zakonu koji je previđen kao čvrsta uporišna točka za sve faze uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, od pripremnih aktivnosti, pa sve do opskrbe gotovim novcem eura, dvojnog iskazivanja, preračunavanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro, dvojnog optjecaja i drugih važnih aktivnosti. U članku se daje pregled najvažnijih tema u vezi s uvođenjem eura, iznose se promjene u odnosu na prvo čitanje i navode primjeri.
Uvod
Opće odredbe
Pravila za preračunavanje i zaokruživanje
Opskrba i zamjena gotova novca kune za gotov novac eura
Dvojni optjecaj
Dvojno iskazivanje
Preračunavanje novčanih sredstava i preračunavanje kod ugovora u kreditu i ugovora o lizingu
Važne obavijesti potrošačima i klijentima
Preračunavanje nominalne vrijednosti vrijednosnih papira
Primjena načela neprekidnosti pravnih instrumenata kod isplate plaća i mirovina
Proračuni i financijski planovi, poslovne knjige, financijski izvještaji i porezi
Nadzor
Autori: Ana ZORIĆ , dipl. iur. Ivana RAVLIĆ IVANOVIĆ , dipl. iur.
U poslovnoj praksi sve učestalije poslovne kombinacije predstavljaju pripajanja trgovačkih društva, i to posebice društava s ograničenom odgovornošću, a razlozi tome uglavnom su smanjenje troškova, povećanje udjela na tržištu, porezne uštede i sl. Autorica u članku obrazlaže postupak pripajanja društava s ograničenom odgovornošću odnosno definira pravne i računovodstvene radnje koje se trebaju obaviti u tom postupku. U članku se daju i primjeri računovodstvenog postupanja pri prijenosu imovine pripojenog društva u društvo preuzimatelja te se objašnjava i porezno motrište predmetnog postupka.
Uvod
Pravno motrište pripajanja d.o.o.-a
Računovodstveno motrište pripajanja d.o.o.-a
Porezno motrište pripajanja
Sastavljanje financijskih i poreznih izvješća za pripojeno društvo
U poslovnoj praksi nerijetko se između povezanih osoba javlja odobravanje zajmova. Pritom se često postavlja pitanje visine kamatne stope koju treba obračunati na takve zajmove.
U ovom je članku riječ o obračunu kamata na zajmove između povezanih osoba te kakav je porezni status obračunanih kamata odnosno kako se porezno postupa kada se kamate ne zaračunaju uopće odnosno ako se ne zaračunaju u visini propisane stope.
Uvod
Povezane osobe
Visina propisnih kamata između povezanih osoba
Kamate na zajmove dioničara odnosno članova društva
Kamate između povezanih osoba
Zaključak
Autor: Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Vozila koja imaju jedan ili najviše dva reda sjedala i registrirana su kao teretna vozila, spadaju u skupinu dostavnih „van“ vozila. Njihova namjena je prvenstveno prijevoz tereta odnosno dobara, a ne prijevoz osoba te se često nazivaju i gospodarskim vozilima. Na mogućnost odbitka pretporeza prilikom nabave ovih vozila utječe činjenica podliježu li obračunu posebnog poreza na motorna vozila ili ne. O specifičnostima nabave dostavnih „van“ vozila i kombi vozila pročitajte u nastavku članka.
Poduzetnici koji su u postupku stečaja, likvidacije, statusnih promjena, postupku brisanja društva bez likvidacije te podružnice inozemnih osnivača, obveznici su podnošenja godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe te za potrebe javne objave. Kako se podnose navedena izvješća, u kojim rokovima i koje iznimke se pritom primjenjuju, pišu autorice u ovom članku.
Uvod
Obveza sastavljanja GFI-ja za statističke i druge potrebe
Predaja GFI-ja za javnu objavu
GFI poduzetnika u stečaju
GFI poduzetnika u likvidaciji
GFI društva koje prestaje po skraćenom postupku bez pokretanja likvidacijskog postupka
Tema ovoga proračunskog praktikuma su dani predujmovi za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine i njegov povrat te dane subvencije. Predujmovi za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine iskazuju se kao potraživanja sve dok se ta imovina na stekne. Ako se ona nikada ne preuzme, dani novac mora se vratiti.
Dane subvencije ne trebaju biti isplaćene da bi se smatrale rashodima razdoblja.
Dani predujmovi za nabavu opreme i njegov povrat
Dane subvencije
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
U ovom se praktikumu razmatra primitak dara u hrani te prodaja pronađene nefinancijske imovine koja prethodno nije postojala u poslovnim knjigama. Donirati hranu u smislu posebnih propisa mogu samo neke osobe, pri čemu osobe koje ju prime mogu imati i položaj posrednika u lancu doniranja hrane. Prilikom primitka hrane ne iskazuje se prihod od dara. Ako se sazna da organizaciji pripada građevinski objekt koji u računovodstvenom smislu ima obilježje imovine, a da ga se odmah pri pronalasku namijeni prodaji, neki smatraju da tu imovinu treba prije prodaje priznati dugotrajnom imovinom, dok drugi smatraju da ta imovina može imati samo obilježje kratkotrajne imovine.
Donacija hrane
Prodaja nefinancijske imovine
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Poslodavci su oslobođeni od plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje na plaću radnika koji se prvi put zapošljava odnosno koji nema evidentiran mirovinski staž u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, jednu godinu od dana zasnivanja radnog odnosa. Jednako tako poslodavac je oslobođen od plaćanja doprinosa na plaću radnika zaposlenog na neodređeno vrijeme koji nije navršio 30 godina života u trenutku sklapanja ugovora o radu. Oslobađanje poslodavca od plaćanja navedenog doprinosa odnosi se samo na plaću radnika ostvarenu u određenom radnom vremenu, a ne i na ostale oporezive primitke koji se isplaćuju uz plaću, npr. plaća u naravi, bez obzira na to što podliježu jednakom načinu oporezivanja kao i plaća.
Uvod
Obračun plaća osoba koje nemaju prethodno evidentiran mirovinski staž-PRVO zaposlenje
Obračun plaće zaposlene osobe mlađe od 30 godina
Doprinosi za staž osiguranja s povećanim trajanjem za osobe za koje se ne plaćaju doprinosi na plaću
Posebne napomene
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Poslodavci koji zapošljavaju hrvatskoga ratnog vojnog invalida, kod obračunavanja plaće u obzir trebaju uzeti određene posebnosti. U obrasce PK HRVI-ja nedavno su unesene promjene zbog prava na doplatak za pomoć i njegu poreznog obveznika i prava na osobnu invalidninu te se osobni odbitak treba uvećati za 3.750,00 kn, a obveza poreza na dohodak od nesamostalnog rada smanjiti za postotak invalidnosti. Više o svemu u ovom članku.
Uvod
Pravo na osobnu invalidninu i doplatak za njegu i pomoć u PK kartici
Obračun plaće za HRVI
Obračun plaće za HRVI-ja na području lokalne samouprave I. skupine i na području Grada Vukovara
Zaključak
Autor: Anamarija WAGNER , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Nagrađivanje radnika i članova uprave može osim u novcu biti i u udjelima, dionicama i vlastitim dionicama društva. Vlastite dionice predstavljaju dionice društva koje je izdalo (emitiralo) društvo. Te pogodnosti društva nude i drugim osobama koje, primjerice, mogu biti svi pojedinci koji rade za društvo prema njegovim uputama, osobe koje su zadužene i ovlaštene za planiranje, vođenje i kontroliranje aktivnosti društva odnosno svi članovi uprave koji nemaju možebitno status zaposlene osobe i sl. O oporezivanju takvih primitaka pišemo u članku.
Uvod
Primitci ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica
Dodjela dionica ili opcijska kupnja vlastitih dionica povezanog društva u tuzemstvu ili u inozemstvu
Dohodak po osnovi dodjele dionica, realizacije opcijskih prava ostvaren iz inozemstva
Dodjela poslovnih udjela članovima uprave i zaposlenicima
Kada član društva daruje dionice ili udjele izravno članu uprave ili zaposleniku
Osim fizičkih osoba – građana RH, uslugu smještaja u nekretninama odnosno sobama, apartmanima ili kućama za odmor i dr. mogu pružati i stranci koji su vlasnici nekretnina u RH. To mogu biti fizičke osobe iz EU-a ili iz trećih zemalja. Iznajmljivači iz EU-a mogu plaćati porez na dohodak paušalno ako izravno pružaju uslugu gostu te ako je svota pruženih usluga tijekom godine manja od 300.000,00 kn, iako se odmah trebaju upisati u registar obveznika PDV-a. Međutim, ako uslugu pružaju turističkoj agenciji ili drugom poreznom obvezniku u RH, nisu u RH obvezni registrirati se za potrebe PDV-a, a porezni obveznik iz RH treba preuzeti poreznu obvezu. Navedena se mogućnost ne odnosi na građane iz trećih zemalja koji za pružanje usluge smještaja u RH trebaju u RH registrirati obrt ili trgovačko društvo, o čemu ćemo detaljnije pisati u sljedećem broju časopisa RRiF. O iznajmljivačima, građanima iz RH, može se pročitati u časopisu RRiF, br. 5/20., str. 139.
Uvod
Porezne obveze iznajmljivača – građana iz EU-a za pružene usluge smještaja u RH
Kako iznajmljivači iz EU-a mogu pružati usluge smještaja
Obveza plaćanja turističke pristojbe
Plaćanje članarine turističkim zajednicama
Nerezidenti iz EU-a kao pružatelji usluge najma prostora u RH
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Kod isporuka gospodarskih dobara (dugotrajne imovine) može doći do okolnosti u kojima će se pravo na odbitak pretporeza poreznog obveznika naknadno izmijeniti, što može rezultirati ispravkom odbijenog pretporeza u korist ili na teret poreznog obveznika. Autor u ovome članku obrazlaže pravila u vezi s ispravkom pretporeza kod isporuke gospodarskih dobara, način na koji se provodi te daje najčešće primjere iz prakse.
Uvod
Osnovno o ispravku pretporeza kod gospodarskih dobara
Ispravak odbitka pretporeza kod isporuke gospodarskih dobara
Porezni akt kojim se utvrđuje porezna obveza iz poreznog nadzora i njegova možebitna naplata naziva se porezno rješenje. Poreznim rješenjem pravno se rješava porezna stvar koja je bila predmet poreznog nadzora bilo da je riječ o priznavanju nekog prava ili utvrđivanju neke obveze za poreznog obveznika, odnosno rješava neki njihov pravni interes.
U članku se objašnjavaju razlozi poništavanja poreznog rješenja iz poreznog nadzora od strane drugostupanjskog tijela u povodu uložene žalbe, i mogućnosti poduzimanja daljnjih radnji nakon drugostupanjskoga poreznog rješenja.
Zakonski okvir
Postupanje drugostupanjskog tijela po žalbi
Razlozi za poništavanje poreznog rješenja iz poreznog nadzora u povodu žalbe
Trošarinsko poslovanje s trošarinskim proizvodima poduzetnik može obavljati tek nakon što se registrira u registru trošarinskih obveznika i ishodi odgovarajući trošarinski status. Pritom se mora odlučiti u kojem trošarinskom statusu želi poslovati s trošarinskim proizvodima. U članku se može pročitati u kojim trošarinskim statusima poduzetnik može poslovati te koje uvjete treba ispuniti za pojedini status trošarinskog obveznika.
Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije1 vezano uz pravo na odbitak pretporeza. U prvom je slučaju razmatran utjecaj okolnosti visoke cijene ulazne transakcije i njezine korisnosti za poboljšanje poslovnih rezultata poreznog obveznika u odnosu na mogućnost korištenja prava na odbitak pretporeza. U drugom su slučaju obavljene usluge prvobitno pogrešno kvalificirane izuzetima od PDV-a te je razmatrana mogućnost pretpostavke da se PDV u specifičnim okolnostima smatra uključenim u naknadu plaćenu za te usluge.
Odbor za tumačenje MSFI-ja (dalje: Odbor) raspravljao je o pitanju plaćanja državnih pristojbi na prodana vozila te je privremeno odlučio odustati od projekta postavljanja standarda u svoj plan rada kojim će se urediti to područje računovodstva.
Odbor je zaprimio zahtjev za tumačenjem u kojemu se postavlja pitanje dovode li određene mjere za poticanje smanjenja emisija ugljikovodika vozila do obveza koje zadovoljavaju definiciju obveza prema MRS-u 37.
Tehnološke inovacije u području financijskih usluga, koje rezultiraju razvojem novih financijskih tehnologija (engl. financial technology, dalje: fintech) sve više preoblikuju način na koji se te usluge pružaju i stvaraju nove mogućnosti i prilike za širok spektar dionika financijskog tržišta, bilo da je riječ o skupinama s viškovima sredstava bilo o skupinama kojima takva sredstva nedostaju.
Ovaj će članak čitatelja upoznati s najvažnijim trendovima na planu novih financijskih tehnologija, njihovim prednostima, nedostatcima, ali i izazovima koji iz njih proizlaze.
Uvod
Vrste fintech financiranja
Prilike i prijetnje koje proizlaze iz fintech financiranja
S obzirom na to da se obvezno izvješćuje Hrvatsku narodnu banku o određenim transakcijama između deviznih rezidenata i nerezidenata, u neka izvješća uključene su i „obične“ fizičke osobe. Ponekad o tim transakcijama izvješćuju rezidentne fizičke, a ponekad pravne osobe. Kako se ne bi zanemarila ta izvješća, autor podsjeća na njih u ovom članku.
Uvod
Statističko istraživanje o isplatama plaća, dodataka na plaće i drugih naknada na osnovi rada nerezidentima
Izvješće o dividendama i ostalim prihodima od vlasničkih ulaganja
Prijava inozemnoga vlasničkog ulaganja
Obveze izvješćivanja o kupoprodaji nekretnina u inozemstvu
Statističko istraživanje o kreditnim i depozitnim odnosima s inozemstvom
Prema čl. 3. Zakona o obrtu (Nar. nov., br. 143/13. – 41/20.) obrti se mogu obavljati i sezonski. Zbog posebnosti obavljanja pojedinih djelatnosti, porezni obveznici (obrtnici) ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti samo određeni dio godine (sezonski). S motrišta poreza na dohodak sezonski obrti mogu se oporezivati na temelju poslovnih knjiga ili paušalno. O tome pišemo u nastavku.
Uvod
Paušalno oporezivanje sezonskih obrtnika
Obavljanje djelatnosti obrta uz radni odnos kao drugu djelatnost
Oporezivanje sezonskog obrta putem poslovnih knjiga
Sezonski obrti – obveznici poreza na dodanu vrijednost
Potrošači svakodnevno s trgovcima sklapaju potrošačke ugovore kad kupuju hranu ili drugu robu za osobnu uporabu ili uporabu u kućanstvu, odnosno naručuju pojedine usluge. Kad potrošač nije zadovoljan s poslovanjem trgovca ili u odnosu na kupljenu robu ili pruženu uslugu, ima pravo podnijeti trgovcu pisani prigovor, a kada je u pitanju pružanje javne usluge, i reklamaciju povjerenstvu za reklamacije. Ako trgovac osporava osnovanost navoda u prigovoru odnosno reklamaciji, potrošač može svoja potrošačka prava ostvariti izvansudskim, a u konačnici i sudskim putem. U nastavku članka pišemo o postupku podnošenja pisanog prigovora i rješavanju reklamacija potrošača prema novom Zakonu o zaštiti potrošača.
Osim što se turističke usluge u nautičkom turizmu pružaju na plovnim objektima i kao charter usluge, pružaju se i u lukama nautičkog turizma. Marina je jedina vrsta luke nautičkog turizma, a drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata su nautičko sidrište, nautičko privezište, odlagalište plovnih objekata i suha marina. Marina treba ishoditi rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta i uvjeta za kategoriju koju izdaje Ministarstvo turizma i sporta, a drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekta trebaju ishoditi rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta koje izdaje nadležno upravno tijelo. Opširnije o svemu može se pročitati u ovom članku.
Uvod
Tko može pružati turističke usluge u marini i drugim objektima
Vrsta luke nautičkog turizma i vrste drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata
Minimalni uvjeti
Što kontroliraju turistički inspektori državnog inspektorata
Zaštita na radu je sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unaprjeđuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu. Svaki je poslodavac obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu te odgovara za organiziranje i provedbu zaštite na radu, neovisno o tome je li zaposlio jednog ili više stručnjaka zaštite na radu ili je obavljanje poslova zaštite na radu ugovorio s ovlaštenom osobom. Autor u članku prikazuje novosti koje donosi novi Pravilnik o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita koji se primjenjuje od 31. prosinca 2021. godine.
Uvod
Osposobljavanje za rad na siguran način
Provedba osposobljavanja radnika za rad na siguran način
Zapisnik o provedenom osposobljavanju radnika
Osposobljavanje i usavršavanje poslodavca odnosno njegova ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu
Stručni ispit za stručnjaka zaštite na radu
Polaganje stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu
Ispitna komisija i ispitivači za polaganje stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu
Elektronička evidencija izdanih uvjerenja stručnjacima zaštite na radu
Stručni ispit za koordinatora zaštite na radu te priznavanje statusa koordinatora zaštite na radu
Stalno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu i koordinatora zaštite na radu
Provedba usavršavanja stručnjaka zaštite na radu i ovlaštenika
S obzirom na to da je pravo na godišnji odmor jedno od osnovnih prava radnika iz radnog odnosa, a ujedno i obveza poslodavca, u članku se na jasan način i uz navođenje konkretnih primjera obrazlaže način na koji radnici koriste godišnji odmor koji im pripada.
Uvod
Trajanje godišnjeg odmora
Stjecanje prava na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora
Utvrđivanje točnog broja dana godišnjeg odmora koji pripadaju radniku
Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću godinu
Pravo na godišnji odmor radnika koji rade u nepunom radnom vremenu kod poslodavca / više poslodavaca
Raspored korištenja godišnjeg odmora
Korištenje godišnjeg odmora za vrijeme otkaznog roka
U članku se uz objašnjenje razlika kolektivnog ugovora iz 2022. godine u odnosu na istovrsni kolektivni ugovor iz 2018. godine, upućuje na izračun najniže plaće, daje se pregled materijalnih prava radnika te se upozorava na usklađenja ostalih izvora prava s njime. Jasno se navode i osobe na koje se taj kolektivni ugovor primjenjuje.
Uvod
Tko primjenjuje KU i od kada ga se primjenjuje
Razlike između KU-a i KU 2018
Najniža plaća u ugostiteljstvu
Usklađenje ostalih izvora radnog prava s odredbama KU-a
Tijelo za tumačenje KU-a
Zaključak
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Ugovor o alotmanu jest ugovor o raspolaganju (uporabi) ugostiteljskim smještajem. Taj se ugovor ubraja u skupinu turističkih ugovora. S obzirom na to, u vrijeme nadolazeće turističke sezone, u ovome članku razmatramo institut tog ugovara, i to ne u cijelosti, nego samo aktualna pitanja ovog instituta.
Uvod
Pojam ugovora o alotmanu
Stranke ugovora o alotmanu
Sažet osvrt na temeljne obveze ugostitelja
Sažet osvrt na temeljne obveze turističke agencije
Odluke skupštine društva, ovisno o kojoj vrsti nedostatka se radi, mogu biti ništetne ili pobojne.
Prethodno, odnosno u broju 4/22. ovog časopisa, bilo je riječi o ništetnosti odluka skupštine, dok ćemo u ovom članku pisati o pobojnosti odluka skupštine. Odredbe koje uređuju pobojnost odluka glavne skupštine dioničkog društva sadržane su u relevantnim zakonskim odredbama1, a koje se na odgovarajući način primjenjuju i na pobojnost odluka skupština društva s ograničenom odgovornošću.
Dakle, sve što u ovom članku bude rečeno glede pobojnosti odluka glavne skupštine dioničkog društva, na odgovarajući način ima se primijeniti i na pobojnost odluka skupština društva s ograničenom odgovornošću.2
Utjecaj sporta na dobrobit društva nije potrebno posebno isticati. Važnu ulogu u sustavu sporta i sportske djelatnosti imaju i pravne osobe u sustavu sporta – sportske udruge, koje mogu pružati određene ugostiteljske usluge, a višak prihoda koristi se za ostvarenje ciljeva sportske udruge. Koje sve ugostiteljske usluge mogu pružati sportske udruge i uz koje uvjete, može se pročitati u ovom članka.
Uvod
Sportske udruge ne obavljaju ugostiteljsku djelatnost
Sportske udruge i obavljanje ugostiteljske djelatnosti
Povremeno obavljanje djelatnosti izvan ugostiteljskog objekta