Računovodstvo, revizija i financije 5/2022

MSFI 15 – Prihodi na temelju ugovora s kupcima, uz ostale promjene i uvođenje brojnih procjena, uvodi u bilancu subjekta „ugovornu imovinu“ i „ugovorne obveze“ kao posebne pozicije koje je potrebno objaviti.

Ugovorna imovina razlikuje se od obračunanog prihoda budućeg razdoblja jer mu je posljedica priznavanje prihoda u tekućem razdoblju, odnosno u trenutku priznavanja ugovorne imovine. Bitno je naglasiti da se ugovorna imovina priznaje umjesto potraživanja kad nisu ispunjeni uvjeti za priznavanje potraživanja. Kad se ispune uvjeti za priznavanje potraživanja, ugovorna imovina se reklasificira u potraživanja. Više o tome u nastavku članka.

1. Definicija ugovorne imovine
2. Kad se priznaje prihod
3. Obveza objavljivanja ugovornih bilanci prema MSFI-ju 15
4. Primjeri priznavanja i knjiženja ugovorne imovine
5. Razlika između ugovorne imovine i dugoročnih potraživanja za robu prodanu na kredit i umanjenje vrijednosti ugovorne imovine
6. Zaključak

Postrojenja i oprema čine dio dugotrajne materijalne imovine društva koja se koristi u proizvodnji proizvoda ili isporuci roba ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje nabave i korištenja postrojenja i opreme u skladu sa zahtjevima HSFI-ja 6 odnosno MRS-a 16. Pri tome daje primjere knjiženja nabave postrojenja i opreme ovisno o tome kupuje li se navedena imovina iz vlastitih novčanih sredstava društva, iz kredita i dr. te daje primjere naknadnih ulaganja u postrojenja i opremu te troškova održavanja te imovine.

1. Uvod
2. Računovodstveno praćenje nabave postrojenja i opreme
3. Naknadno utvrđivanje vrijednosti postrojenja i opreme
4. Troškovi održavanja postrojenja i opreme
5. Naknadna ulaganja u postrojenja i opremu te zamjena značajnih dijelova te imovine
6. Zaključak

Ulaganje u investicijsko zlato i trgovina njime ponovno je aktualna kako za građane tako i za poduzetnike – trgovačka društva. Međutim, osim ulaganja u zlato, sve više je i ulaganja u srebro. Prednosti ulaganja u plemenite metale su višestruke, no najzanimljivije su one porezne. Poslovanje investicijskim zlatom potrebno je sagledati s motrišta društava koja se žele baviti trgovinom investicijskim zlatom i onih koji se pojavljuju kao kupci. Trgovci investicijskim zlatom koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost, trebaju poznavati pravila vezana za primjenu posebnog postupka oporezivanja investicijskog zlata. O poreznom i računovodstvenom položaju trgovine srebrom i investicijskim zlatom te o ulaganju u plemenite metale, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Plemeniti metali
3. Porezni položaj plemenitih metala
4. Računovodstveno praćenje ulaganja u plemenite metale
5. Računovodstveno praćenje nabave i prodaje investicijskog zlata
6. Zaključak

Zbog naglog povećanja cijene plina donesena je mjera subvencioniranja dijela krajnje cijene opskrbe plinom za mikro, male i srednje poduzetnike s godišnjom potrošnjom plina na pojedinačnome mjernom mjestu do 10 GWh.

Autor u ovome članku daje pregled pravila za ostvarivanje prava na subvenciju te obrazlaže način evidentiranja prihoda od primljenih potpora za subvenciju cijene plina u poslovnim knjigama.

1. Uvod
2. Pravila za dodjelu potpore
3. Postupak odobrenja zahtjeva te izdavanja i naplate vaučera
4. Računovodstveno praćenje prihoda od subvencije cijene plina

Europski parlament i Vijeće Europske unije tijekom 2020. godine donijelo je Uredbu o taksonomiji EU 2020/852 kojom se definiraju gospodarske djelatnosti koje se mogu smatrati okolišno održivima. Ta Uredba predstavlja zakonodavni okvir za olakšavanje održivih ulaganja čija je svrha postizanje klimatski neutralnoga gospodarstva EU-a do 2050. godine.

Navedena Uredba stupila je na snagu 12. srpnja 2020., a primjenjuje se u praksi od 1. siječnja 2022. godine. Obveznici primjene jesu, između ostaloga, sudionici na financijskim tržištima koji stavljaju na raspolaganje financijske proizvode te poduzetnici koji su obveznici nefinancijskog izvještavanja. Autorice u članku obrazlažu primjenu navedene Uredbe te obveznike sastavljanja ključnih pokazatelja uspješnosti.

1. Uvod
2. Kriterij provjere
3. Obveznici primjene Uredbe o taksonomiji
4. Objava ključnih pokazatelja uspješnosti
5. Rokovi za objave
6. Zaključak

Kupnju nekretnina poduzetnici mogu financirati kreditima koje odobravaju banke ili drugi subjekti. U ovom praktikumu autorica piše o računovodstvenom i poreznom položaju nekretnina koje poduzetnici stječu kupnjom za potrebe obavljanja vlastite djelatnosti, a financiraju ga kreditom banke, te daje primjer njegova knjigovodstvenog evidentiranja.

1. Uvod
2. Računovodstvo nekretnina kupljenih za potrebe obavljanja vlastite djelatnosti
3. Financiranje kupnje nekretnina kreditom
4. Oporezivanje stjecanja nekretnina
5. Primjer evidentiranja kupnje nekretnine u poslovnim knjigama

Predstečajni postupci provode se od 1. rujna 2015. godine prema Stečajnom zakonu, a najnovije izmjene Stečajnog zakona odrazile su se i na predstečajni postupak. U ovom je članku riječ o knjigovodstvenim postupcima u poslovnim knjigama vjerovnika i dužnika kada je rješenjem suda prihvaćen plan restrukturiranja dužnika.

1. Uvjeti za pokretanje predstečajnog postupka
2. Financijsko izvješćivanje dužnika
3. Pravni i financijski status dužnika nakon podnošenja prijedloga odnosno otvaranja predstečajnog postupka
4. Računovodstveni postupci dužnika i vjerovnika prema planu restrukturiranja
5. Povrat duga u rokovima prema planu restrukturiranja
6. Zaključak

Tema ovog proračunskog praktikuma su zakup prostora koji je u posjedu općine i zamjena dugotrajne nefinancijske imovine. Općina mora prihode od zakupa prostora odobriti prihodima od imovine, a ne od vlastite djelatnosti.

Proračunskim propisima nije uređeno kako iskazati razmjenu imovine odnosno treba li iskazivati u vezi s tim prihode i rashode te potraživanja i obveze.

1. Zakup kod općina
2. Zamjena imovine

U ovom se praktikumu razmatra pribavljanje dugotrajne nefinancijske imovine na temelju izvršenja ugovora o autorskom djelu te ispravak pogrešaka iz prethodnih izvještajnih razdoblja. Iako se dugotrajna imovina pribavila autorskim radom, ona se mora iskazati kao imovina. Naime, pravni temelj pribavljanja ne utječe na prirodu poslovnog odnosa. Računovodstvenim propisima nije uređen način ispravka pogrešaka iz prethodnih izvještajnih razdobalja, već način ispravka utvrđuje neprofitna organizacija svojom odlukom, pri čemu su moguća različita postupanja.

1. Pribavljanje dugotrajne imovine na temelju ugovora o djelu
2. Dugotrajna nefinancijska imovina

Ako u slučaju prestanka radnog odnosa radnik nije iskoristio pripadajuće mu dane godišnjeg odmora, poslodavac mu za to treba isplatiti naknadu. Dakle, naknada za neiskorišteni godišnji odmor predstavlja nespornu obvezu poslodavca prema radniku. Ako bi poslodavac uspio omogućiti radniku da prije prestanka ugovora o radu iskoristi preostali pripadajući mu godišnji odmor, ne bi bio obvezan isplatiti radniku tu naknadu. Kako treba utvrditi naknadu te kakav je porezni položaj ove isplate u smislu propisa o porezu na dohodak i porezu na dobitak, pročitajte u nastavku.

1. Uvodne pripomene
2. Utvrđivanje broja dana za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu
3. Visina nadoknade za neiskorišteni godišnji odmor
4. Porezni položaj isplate nadoknade za neiskorišteni godišnji odmor
5. Isplata naknade za neiskorišteni godišnji odmor preminulom radniku
6. Isplata naknade za neiskorišteni godišnji odmor osobi koja se prvi put zapošljava i mladoj osobi
7. Postupanje kada se naknada za neiskorišteni godišnji odmor ne isplati na vrijeme

Oporezivanje inozemnih mirovina s motrišta pripadnosti predujma poreza i konačno obračunanog poreza na dohodak, nije određeno za sve inozemne mirovine na jednak način. Naime, oporezivanje inozemnih mirovina određeno je međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Prema većini ugovora koje je RH sklopila i primjenjuje, isključivo pravo obračuna i predujma poreza na dohodak kod isplate mirovine mjesečno, a i obvezu godišnjeg obračuna poreza na dohodak ima RH. Ostalim međunarodnim ugovorima uređeno je da RH nema pravo oporezivanja inozemnih mirovina ili država izvora ima pravo obračunavati i obustavljati predujam poreza iz mjesečne svote mirovine, a s obzirom na to da je riječ hrvatskom poreznom rezidentu, RH utvrđuje godišnju poreznu obvezu prema poreznim propisima RH na temelju prijave inozemne mirovine (Obrazac INO-DOH) i otklanja dvostruko oporezivanje.

Prema nekim ugovorima RH nema pravo oporezivanja pa se plaćeni porez u drugoj državi smatra konačnim porezom. U ovom članku detaljno objašnjavamo oporezivanje inozemnih mirovina.

1. Uvodne napomene
2. Utvrđivanje porezne rezidentnosti umirovljenika koji prima mirovinu iz inozemstva
3. Kako se obračunava porez na inozemne mirovine za koje RH ima isključivo pravo oporezivanja
4. Posebnost u vezi s obračunom i plaćanjem poreza na dohodak na inozemne mirovine
5. Zaključak

Primitci koji se isplaćuju članovima uprave strancima uobičajeno se oporezuju na način propisan za drugi dohodak. U nekim slučajevima na isplatitelju je i obveza za obračunom doprinosa, dok je u nekim slučajevima obveza stranog člana uprave da se samostalno prijavi na obvezna osiguranja. Ako je član uprave stranac u radnom odnosu u RH, na njega se odnose posebna pravila u vezi s obračunom plaće i doprinosa za obvezna osiguranja. O navedenome pišemo u nastavku.

1. Obvezno osiguranje članova uprave stranaca
2. Primitci stranih članova uprave i njihov porezni položaj

Kriteriji određivanja poreznog položaja usluge prijevoza dobara, o čemu smo detaljnije pisali u časopisu RRiF, br. 4/22., str. 102., znatno se razlikuju od kriterija koji se odnose na usluge prijevoza u putničkom prometu. Tako se usluga prijevoza putnika uvijek oporezuje prema mjestu gdje se obavlja prijevoz, odnosno razmjerno prijeđenim udaljenostima, a to znači u skladu s poreznim propisima one zemlje gdje je putnički prijevoz obavljen. Za prijevoz putnika koji će hrvatski porezni obveznik zaračunati drugom poreznom obvezniku u EU-a, na relaciji izvan RH, moguće je primijeniti i tzv. pojednostavljenje, što isključivo ovisi i nacionalnom propisu svake zemlje. Detaljnije o mogućim poreznim kombinacijama usluge prijevoza putnika kada prijevoz obavlja hrvatski ili strani prijevoznik može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Cestovni i željeznički prijevoz putnika
3. Međunarodni zračni, pomorski i riječni prijevoz putnika i posredovanje u prijevozu
4. Obveze stranih obveznika za uslugu prijevoza putnika na teritoriju RH

Prilikom sklapanja ugovora o osiguranju poslodavci ponekad podmiruju za svoje zaposlenike premije životnog osiguranja. U policama životnog osiguranja je kao korisnik osiguranja nekad naveden radnik, a nekad poslodavac. Ovisno o ugovornim odredbama, različit je porezni tretman uplaćenih premija i kasnijih isplata osiguranih svota. O svemu pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Vrste polica po osnovi životnih osiguranja
3. Poslodavac kao korisnik životnog osiguranja
4. Porez na dobitak – premije osiguranja života

Zakonom o porezu na dobit predviđen je poseban postupak oporezivanja odnosno obračuna porezne osnovice ako porezni obveznik premješta sjedište svog poslovanja iz Hrvatske u neku drugu državu članicu ili treću zemlju. Ta zakonske regulativa usmjerena je na poslovnu politiku poreznih obveznika koji bi odgovarajućim poslovnim strategijama premjestili poslovanje u zemlju s manjom poreznom stopom kako bi ostvarili porezne uštede. Takvi postupci poreznih obveznika nisu zabranjeni, ali mogu imati posljedicu plaćanja poreza na razliku između tržišne i knjigovodstvene vrijednosti imovine (vrijednosti za potrebe oporezivanja). Posebna pozornost posvećena je onim slučajevima kada porezni obveznik premješta imovinu iz Hrvatske u neku drugu zemlju, čime prestaje pravo oporezivanja u Hrvatskoj. U ovom članku obrađujemo temu o izlaznom oporezivanju onako kako je to propisao Zakon o porezu na dobit.

1. Događaji koji su povod za obračun izlaznog poreza
2. Osiguranja od nezgode
3. Iznimke od oporezivanja
4. Obvezna prijava događaja
5. Odgoda plaćanja nastalog poreza i razlozi ukidanja
6. Obračun kamata za vrijeme odgode
7. Način obračuna izlaznog poreza
8. Knjiženje izlaznog poreza
9. Zaključak

U ovom članku autorica objašnjava u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Italiji kada na području te države obavljaju određene isporuke dobara i/ili usluga. Uz navedeno, autorica obrazlaže postupanja koja se pritom trebaju obaviti odnosno postoji li obveza imenovanja poreznog zastupnika te koje su daljnje obveze hrvatskih poreznih obveznika u tim slučajevima (podnošenje PDV prijava, plaćanje PDV-a i sl.).

1. Uvod
2. Registriranje za potrebe PDV-a u Italiji pri isporukama dobara
3. Premještanje dobara iz RH u Italiju
4. Registriranje za potrebe PDV-a u Italiji pri isporukama usluga
5. Isporuke dobara s montažom u Italiju
6. Registriranje za potrebe PDV-a u Italiji
7. Zaključak

Trgovačka društva i druge pravne i fizičke sobe koje gospodarsku djelatnost obavljaju samostalno i trajno radi ostvarivanja dobitka uz primjenu obračunskog načela, prijavu poreza na dobitak za 2021. godinu podnose na Obrascu PD, čiji se sadržaj u odnosu na prošlu godinu nije mijenjao. Ako su poduzetnici na vlastiti zahtjev utvrđivali osnovicu porezu na dobitak prema novčanom načelu, tada se prijava poreza na dobitak podnosi na Obrascu PD-NN, koji je također nepromijenjen. Obrasci PD i obrasci PD-NN za prošlu godinu morali su se dostaviti PU-u najkasnije do 30. travnja 2022. godine, do kada je bilo potrebno i uplatiti razliku poreza na dobitak po godišnjem obračunu.

Međutim, ako se u postupku verifikacije prijave poreza na dobitak za 2021. godinu, programskom kontrolom podataka utvrdi da porezna prijava nije ispravno popunjena ni usklađena s podatcima o kojima službenu evidenciju vodi PU, takva se prijava ne može verificirati te je službenik obvezan poslati poziv poreznom obvezniku da dostavi ispravno popunjenu poreznu prijavu.

1. Uvod
2. Rokovi za predaju prijave poreza na dobitak
3. Načini podnošenja prijave poreza na dobitak
4. Kontrolni postupci pri obradi porezne prijave
5. Usklađenje prenesenoga poreznoga gubitka i uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu
6. Prilozi koji se dostavljaju uz poreznu prijavu putem ePorezne
7. Verifikacija porezne prijave za 2021. godinu
8. Povrat više plaćenog poreza po godišnjem obračunu

Revizorovim odgovornostima u reviziji financijskih izvještaja u vezi s naknadnim događajima bavi se Međunarodni revizijski standard 560 pod nazivom „Naknadni događaji“. Da bi mogli odgovoriti na zahtjeve revizijskih standarda, revizoru je potrebno sagledati odredbe Međunarodnoga računovodstvenog standarda 10 „Događaji nakon izvještajnog razdoblja“ koji daje zahtjeve u vezi s događajima koji su nastali između datuma na koji se sastavljaju financijska izvješća i datuma na koji je odobreno njihovo izdavanje. S obzirom na to da pojedini događaji zahtijevaju usklađivanje, a pojedini samo objave u financijskim izvještajima, bitno je razgraničiti koji su to.

1. Uvod
2. Međunarodni računovodstveni standard 10 – Događaji nakon izvještajnog razdoblja
3. Postupci revizora vezano za naknadne događaje

Odbor za tumačenje MSFI (IFRS Interpretation Committee) razmotrio je pitanje o obvezi poduzeća da u svojim godišnjim financijskim izvještajima objavi sporazum o postojećem lancu financiranja nabave (reverzibilni faktoring). Agencije za kreditni rejting potaknule su ovo pitanje na osnovi svojeg iskustva prema kojem poduzeća o tome objavljuju vrlo malo informacija u svojim financijskim izvještajima. Stoga je IASB u prosincu 2020. godine objavio Supply Chain Financing Arrangements – Reverse Factoring, kao amandman na MRS 7 i MSFI 7, kako bi obrazložio primjenu ovog zahtjeva u MSFI-standardima.

1. Sadržaj prijedloga
2. Na koga se odnosi prijedlog
3. Prijedlog amandmana na MRS 7, Izvještaj o novčanim tijekovima: Objave

Banke se suočavaju s različitim izazovima koji proizlaze iz događaja povezanih s operativnim rizikom. To uključuje cyber incidente, tehnološke kvarove, prirodne katastrofe, epidemije, ratna i slična događanja. Ovakvi događaji naglašavaju potrebu za jačanjem operativne otpornosti banaka.

U ovom članku autor piše o ključnim načelima i aktivnostima kreditnih institucija za postizanje operativne otpornosti njihova poslovanja.

1. Uvod
2. Ključne definicije i elementi operativne otpornosti
3. Načela operativne otpornosti
4. Zaključak

U hrvatskom se deviznom sustavu za kapitalne poslove vode posebne poslovne knjige – nadzorne knjige. Na pitanja koji se poslovi smatraju kapitalnima i kako ih pratiti u nadzornim knjigama, ima li nadzorna knjiga propisani sadržaj te treba li se nadzorna knjiga predavati nekome bez poziva, samo su neka od pitanja na koja se odgovara ovim člankom.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Sredstva plaćanja
4. Devizna rezidentnost
5. Devizni poslovi
6. Nadzorna knjiga
7. Zaključak

Osobe koje obavljaju samostalnu umjetničku djelatnost na temelju članstva u nadležnoj umjetničkoj udruzi i kojima je to osnovna djelatnost, obvezni su osiguranici u sustavu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja ako nisu osigurani po drugoj osnovi. Jednako tako, obvezno se prijavljuju u Registar obveznika poreza na dohodak. Pritom mogu odabrati način plaćanja poreza na dohodak: po odbitku, vođenjem poslovnih knjiga kao obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobitak. O tome što temeljno treba znati o ovoj temi, pišemo u članku.

1. Uvodne napomene
2. Kako umjetnici plaćaju doprinose, porez na dohodak i prirez
3. Plaćanje poreza na dohodak na temelju podataka evidentiranih u poslovnim knjigama
4. Obavljanje samostalne umjetničke djelatnosti uz radni odnos – druga djelatnost
5. Mogućnost plaćanja poreza na dobitak
6. Zaključak

Sredinom ožujka 2022. godine donesene su druge izmjene i dopune Stečajnog zakona kojima su u većoj mjeri izmijenjene odredbe o predstečaju i oslobođenju dužnika pojedinca od preostalih obveza te one koje se odnose na stečajne upravitelje. Detaljnije o tim aktualnostima, odnosno segmentima zakonskih novosti, pišemo u članku.

1. Uvod
2. Novosti u predstečajnom postupku
3. Novosti u vezi sa stečajnim upraviteljima
4. Ostale izmjene Stečajnog zakona
5. Zaključak

Trgovac mora istaknuti svotu maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda koje nudi i prodaje na tržištu te se pridržavati tako istaknutih cijena. Osim tih cijena, ne smiju se isticati druge cijene, osim u slučaju obavljanja posebnih oblika prodaje. Kako trgovci trebaju istaknuti cijene roba koje prodaju odnosno usluga koje pružaju prema odredbama novog Zakona o zaštiti potrošača, posebice kod obavljanja posebnog oblika prodaje, objašnjeno je u ovom članka.

1. Uvod
2. Isticanje cijena i obveza pridržavanja istaknutih cijena
3. Posebni oblici prodaje
4. Primjena pravila o isticanju cijena kod odobravanja popusta na proizvode

Na temelju Zakona o sustavu državne uprave ukinuti su uredi državne uprave kao prvostupanjska tijela državne uprave, a njihovi su poslovi povjereni županijama. Od 1. siječnja 2020. godine posebnim zakonima (njih sedamdesetak, između ostalih, Zakonom o obrtu, Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakonom o pružanju usluga u turizmu) pojedini poslovi ureda državne uprave povjereni su nadležnom upravnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba. Navedenom decentralizacijom obavljanja poslova državne uprave građanima je omogućen kvalitetniji sustav kojim određena prava mogu ostvariti na jednostavniji i dostupniji način. O svim poslovima koje obavlja nadležno upravno tijelo vezano za obrt, ugostiteljsku djelatnosti i pružanje usluga u turizmu te popis svih nadležnih upravnih tijela navodimo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Obrt
3. Obavljanje ugostiteljske djelatnosti
4. Pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu – iznajmljivači
5. Pružanje usluga u turizmu

Autori u ovome članku na jednostavan i transparentan način razmatraju aktualna pitanja rada stalnih sezonskih radnika u ovoj kalendarskoj godini. U tom smislu sažeto iznose statusno-pravna pitanja te važna pitanja poreza, doprinosa i obveznih osiguranje zapošljavanja sezonskih radnika.

1. Uvod
2. Stalni sezonac i ugovor o radu za stalne sezonske poslove
3. Mjera stalni sezonac
4. Obvezno osiguranje nakon prestanka ugovora na određeno vrijeme
5. Neoporezive isplate sezonskim radnicima
6. Bolovanje sezonskih radnika

Državljani trećih zemalja mogu u RH raditi na temelju dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Iznimno su Zakonom o strancima nabrojene određene kategorije državljana trećih zemalja koji u RH mogu raditi i bez dozvole za boravak i rad i potvrde o prijavi rada, što trenutačno uključuje i ukrajinske državljane i druge raseljene osobe iz Ukrajine kojima je u RH priznata privremena zaštita. Autorice u članku navode uvjete pod kojima državljani trećih zemalja mogu raditi u RH te socijalni status i obračun poreza na dohodak.

1. Rad državljana trećih zemalja u RH
2. Dozvola za boravak i rad na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
3. Dozvola za boravak i rad za sezonske radnike
4. Dozvola za boravak i rad bez TTR-a i Mišljenja hrvatskog zavoda za zapošljavanje
5. Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad i produljenje dozvole
6. Rad u RH bez dozvole za boravak i rad i potvrde o prijavi rada
7. Socijalni status državljana trećih zemalja koji se zapošljavanju u RH
8. Obračun poreza na dohodak
9. Obračun prireza za državljane treće zemlje
10. Neoporezive isplate državljanima trećih zemalja

Način postupanja kod izračuna staža osiguranja ili broj mjeseci rodiljnog ili roditeljskog dopusta roditelja koji borave u više država razlikuje se ovisno u kojim su državama boravili (osim u RH). Razdoblja provedena u državama članicama EU-a /EEP-a i Švicarke zbrajaju se u staž osiguranja u RH. Također, kod izračuna naknade plaće za vrijeme rodiljnog dopusta u prosjek se uračunavaju i plaće ostvarene na temelju radnog odnosa u drugoj državi članici. Više o svemu u nastavku članka.

1. Uvod
2. Europska unija, Europski ekonomski prostor i Švicarska
3. Naknada plaće
4. Staž osiguranja
5. Ugovorne države
6. Treće države

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje stalno unaprjeđuje svoje e-usluge, potičući administrativno rasterećenje poslodavaca, i osigurava jedinstveni način digitalnog prikupljanja i obrade podataka o kojima ovise prava iz mirovinskog osiguranja. Uz objašnjenja u ovom članku, detaljne korisničke upute dostupne su i na poveznici https://lana.mirovinsko.hr/upute/html/.

1. Uvod
2. Registracija obveznika za e-KONTROLU
3. Modul e-KONTROLA obveznici (za obveznika u postupku e-kontrole)
4. Pregled obavijesti o e-KONTROLI
5. Uspostava zatražene e-DOKUMENTACIJE za e-kontrolu
6. Filtriranje pregleda zahtjeva za e-DOKUMENTACIJU
7. Unos rekapitulacije
8. Unos popisa radnika kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem
9. Korekcija e-DOKUMENTACIJE
10. Pregled obrađene e-DOKUMENTACIJE

Zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima iz ožujka ove godine u naš su pravni sustav unesene određene izmjene koje se, između ostaloga, odnose na nastavak digitalizacije sudova i javnih bilježnika prilikom osnivanja i dostavljanja promjene podataka i dokumenata sudskom registru – doregistracije te na promjene pravila vezanih za čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije. Detaljnije o tome pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Izmjene kod osnivanja podružnice
3. Izmjene koje se odnose na odgovornost članova društva
4. Izmjene kod tvrtke društva
5. Novosti koje se odnose na prokuriste i tzv. diskvalificirane direktore
6. Izmjene visine kamatne stope
7. Izmjene koje se odnose na čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva u likvidaciji
8. Izmjene kod osnivanja d.o.o.-a

Gospodarski subjekti mogu sudjelovati u postupku javne nabave samostalno ili u nekoj formi koja uključuje suradnju s drugim subjektima na tržištu. Među tim zajedničkim nastupanjima svoje mjesto ima u nastupanje putem zajednice ponuditelja. Razlozi koji ih povezuju u zajednici ponuditelja mogu biti različiti.

1. Uvod
2. Zajednica gospodarskih subjekata
3. Sadržaj dokumentacije o nabavi
4. Ponudbeni list
5. Sporazum ili Izjava o zajedničkom nastupu zajednice gospodarskih subjekata
6. Jamstvo za ozbiljnost ponude
7. Dokazivanje uvjeta tehničke i stručne sposobnosti
8. Aktivna legitimacija za pokretanje upravnog spora
9. Zaključno