Računovodstvo, revizija i financije 4/2022

Hrvatski sabor prihvatio je Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u prvom čitanju, 11. ožujka 2022. godine. Provedba drugog čitanja u Hrvatskom saboru i stupanje na snagu predmetnog Zakona očekuje se do kraja travnja 2022. godine.

U članku se daje pregled najvažnijih tema u vezi s uvođenjem eura i odgovori na najčešće postavljana pitanja.

1. Uvod
2. Opće odredbe
3. Pravila za preračunavanje novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro
4. Opskrba i zamjena gotova novca kune za gotov novac eura
5. Dvojni optjecaj
6. Dvojno iskazivanje
7. Preračunavanje novčanih sredstava i preračunavanje kod ugovora u kreditu i ugovora o lizingu
8. Važne obavijesti potrošačima i klijentima
9. Preračunavanje nominalne vrijednosti vrijednosnih papira
10. Proračuni i financijski planovi, poslovne knjige, financijski izvještaji i porezi
11. Nadzor
12. Zaključak

Izmjene i dopune Zakona o PDV-u koje stupaju na snagu 1. travnja 2022. godine ponajprije se odnose na proširenje primjene snižene stope PDV-a od 5 % i 13 % na određena dobra i usluge te izmjene u člancima Zakona o PDV-u zbog nomotehničkog usklađivanja. Nadalje, izmjenom Pravilnika o PDV-u detaljnije će se objasniti vrste dobara i usluga na koja će se odnositi promijenjene stope PDV-a. Međutim, nažalost, do dana objave časopisa RRiF, br. 4/22, u saborskoj proceduri nisu donesene Izmjene Zakona o PDV-u, niti su Zakon o PDV-u i Pravilnik o PDV-u objavljeni u Narodnim novinama.

To znači da će se, prema prijedlogu Izmjena Zakona o PDV-u, primjerice, za neka dobra smanjiti stopa PDV-a s 25 % i 13 % na 5 %, i to na dječju hranu, jestiva ulja i masti, isporuku živih životinja, svježeg i rashlađenog mesa, svježeg ili rashlađenog povrća i dr. Koje je radnje zakonodavac propisao kada se mijenja (povećava ili smanjuje) stopa PDV-a te kakvo je postupanje kod promjene stope PDV-a na primljene predujmove, stjecanje i isporuku dobara unutar EU-a, uvoza i dr. u prijelaznom razdoblju, može se također pročitati u ovom članku.

1. Uvod
2. Proširenje skupine dobara koja će se oporezivati stopom PDV-a od 5 % i 13 %
3. Ostale izmjene
4. Obveze poreznih obveznika kod promjene stope PDV-a
5. Osobitosti primjene nove stope PDV-a u prometu dobara i usluga u „prijelaznom razdoblju“

Radi usklađivanja s Direktivom 2019/2161 o izmjeni Direktive 93/13/EEZ i Direktiva 98/6/EZ, 2005/29/EZ te 2011/83/EU u pogledu boljeg izvršavanja i modernizacije pravila Unije o zaštiti potrošača, donesen je novi Zakon o zaštiti potrošača, koji stupa na snagu 28. svibnja 2022. godine.

Autorica u članku navodi najvažnije promjene koje u pogledu obveza trgovaca i prava potrošača donosi novi Zakon.

1. Uvod
2. Primjena odredaba ZZP-a
3. Podnošenje pisanog prigovora potrošača
4. Posebni oblici prodaje
5. Javne usluge
6. Nepoštena poslovna praksa
7. Materijalni nedostatci robe i troškovi vještačenja
8. Sklapanje ugovora izvan poslovnih prostorija i ugovora na daljinu
9. Događanja koje trgovac organizira radi prodaje ili promocije proizvoda
10. Nezatraženi posjeti trgovaca potrošačevu domu
11. Inspekcijski nadzor nad provedbom ZZP-a
12. Prekršajna odgovornost

Trgovci motornim vozilima, s ciljem što bolje prezentacije predmeta prodaje, u svojoj imovini imaju vozila koja su namijenjena testiranju – testna vozila. Svrha testnih vozila je zainteresirati potencijalnog kupca za vozilo kako bi se on odlučio na kupnju jer se sve performanse automobila najbolje „osjete“ u postupku testiranja. O specifičnostima nabave i uporabe testnih vozila, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Porezni položaj testnih vozila
3. Nabava testnih vozila
4. Troškovi uporabe testnih vozila
5. Evidencija o uporabi testnih vozila
6. Zaključak

Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje poslova faktoringa prema zahtjevima računovodstvenih standarda, ovisno o njihovoj vrsti. Uz to, definira i porezno motrište poslova faktoringa odnosno postupanje s motrišta PDV-a kod obračuna naknada u tim poslovima. Na kraju članka navodi primjere evidentiranja regresnog i bezregresnog faktoringa kod ustupitelja potraživanja.

1. Zakonski okvir
2. Vrste faktoringa
3. Sklapanje ugovora o faktoringu
4. Cijena faktoringa
5. Porezno motrište faktoringa
6. Računovodstveno praćenje faktoringa
7. Zaključak

Računovodstveni standardi i porezni propisi određuju materijalni i vrijednosni sadržaj zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda. Ustroj računovodstva proizvodnje ovisi o vrsti te djelatnosti i nije propisima detaljnije uređen.

Uprava društva traži potpune informacije o cijeni proizvodnje, odnosno koliko je uloženo rada i sredstava, pa i onih troškova koji se ne mogu pripisati proizvodu zbog računovodstvenih pravila koja određuju cijenu proizvodnje (cijenu koštanja), kao što su troškovi uprave i prodaje, kamate, tečajne razlike, troškovi skladištenja i dr.

U članku ćemo izložiti praćenje elemenata koji se uračunavaju u cijenu proizvodnje te dopunskih stavaka koje oblikuju informaciju o sveukupnom trošku (cijeni) proizvodnje za potrebe odlučivanja.

1. Pristup
2. Ustroj računovodstva proizvodnje
3. Nabava zaliha sirovina, materijala i ugradbenih dijelova
4. Računovodstveno praćenje troškova proizvodnje
5. Neizravni ili opći troškovi proizvodnje
6. Završni obračun cijene proizvodnje

Obvezu sastavljanja i javne objave godišnjeg izvješća imaju srednji i veliki poduzetnici, dok mikro i mali poduzetnici ne sastavljaju godišnje izvješće, nego samo u bilješkama uz godišnje financijske izvještaje navode podatak o otkupu vlastitih dionica / udjela. Godišnja izvješća poduzetnici predaju FINA-i u roku od šest mjeseci od završetka poslovne godine.

U ovom članku pišemo o obveznom sadržaju godišnjeg izvješća i godišnjega konsolidiranog izvješća.

1. Uvod
2. Godišnje izvješće
3. Zaključak
4. godišnje konsolidirano izvješće
5. Javna objava, odgovornost i čuvanje godišnjih izvješća
6. Godišnje izvješće o stanju društva prema ZTD-u
7. Zaključak

Kod popunjavanju godišnjih financijskih izvještaja često se javljaju nejasnoće i pogreške prilikom popunjavanja određenih pozicija izvještaja. Kako ih pravilno popuniti i izbjeći pogreške, tema je o kojoj pišu autorice članka.

1. Uvod
2. GFI za statističke i druge potrebe
3. GFI za javnu objavu
4. Opći podatci uz GFI – najčešće pogreške pri popunjavanju
5. Pogreške pri sastavljanju GFI-ja poduzetnika iz realnog sektora
6. GFI poduzetnika iz financijskoga sektora
7. Zaključak

Poduzetnici koji su registrirani za djelatnost komercijalnog prijevoza roba i putnika, pri čemu se koriste vozilima na dizel, imaju pravo, uz ispunjenje propisanih uvjeta, zatražiti povrat dijela plaćene trošarine za dizelska goriva. Koje uvjete trebaju ispuniti te kako se provode knjiženja kod obveznika poreza na dobitak, pročitajte u nastavku članka.

1. Tko može ostvariti pravo na povrat dijela trošarine za dizelsko gorivo
2. Razdoblje povrata dijela plaćene trošarine
3. Potrebna dokumentacija za povrat trošarine
4. Visina povrata trošarine za dizelsko gorivo
5. Računovodstveno evidentiranje povrata dijela trošarine za dizelsko gorivo
6. Zaključak

Teme ovoga proračunskog praktikuma su kupnja e-knjige i premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja zaposlenika. Prijeporno je koji bi knjigovodstveni račun imovine trebalo koristiti pri bilježenju e-knjiga: onaj koji se odnosi na račun koji u sebi ima naziv „knjige“ ili jedan od računa u okviru računa nematerijalne imovine.

Premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja radnika nisu premije osiguranja radnika koje se iskazuju na knjigovodstvenom računu koji u sebi ima naziv „premije“.

1. Nabava dugotrajne nefinancijske imovine uz dani predujam
2. Premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja

U ovom se praktikumu razmatra zaduživanje neprofitne organizacije ne samo s knjigovodstvenog motrišta nego i s motrišta dopustivosti zaduživanja. Razmatra se i otpust duga. Tek kada se ispune sve pretpostavke, zaduživanje je ispravno provedeno odnosno dug je otpušten.

1. Primjer zaduživanja neprofitne organizacije i otpusta duga

Pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem ostvaruju osiguranici zaposleni na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima te osiguranici kojima nakon određenih godina života, zbog naravi i težine posla, fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju daljnje uspješno obavljanje tog posla te osobe s utvrđenim invaliditetom.

Priznavanje staža osiguranja s povećanim trajanjem znači snižavanje dobne granice za odlazak u mirovinu tako da se za 12 mjeseci rada priznaje 14, 15, 16 i 18 mjeseci staža osiguranja u ovisnosti o poslovima na kojima je osoba zaposlena. U svrhu ostvarivanja prava na staž osiguranja s povećanim trajanjem, plaćaju se dodatni doprinosi po stopama uređenim Zakonom o doprinosima.

1. Što se uređuje Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem
2. Uvjeti pod kojima se ostvaruje pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem
3. Pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem osoba s invaliditetom
4. Poslovi na kojima se priznaje staž osiguranja s povećanim trajanjem zaposlenih osoba
5. Zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem
6. Postupak utvrđivanja odnosno ukidanja radnih mjesta i zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem
7. Snižavanje dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu
8. Podnošenje prijave na staž osiguranja s povećanim trajanjem hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje
9. Postupak i evidencije osiguranika koje ostvaruju pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem
10. Obračunavanje i plaćanje doprinosa za radnike kojima se staž osiguranja priznaje s povećanim trajanjem
11. Sastavljanje izviješća o isplaćenim plaćama i plaćenim doprinosima za staž osiguranja s povećanim trajanjem
12. Doprinosi za staž osiguranja s povećanim trajanjem za osobe za koje se ne plaćaju doprinosi na plaću
13. Računi na koje se uplaćuje doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem
14. Prekršajne odredbe

Kod ugovaranja i obračunavanja plaće i ostalih isplata osobama s invaliditetom u postoje neke posebnosti. Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom, a nema tu obvezu prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, ima pravo na novčanu nagradu. Više o posebnostima u vezi s isplatama osobama s invaliditetom objašnjava se u članku.

1. Sklapanje ugovora o radu s osobom s invaliditetom
2. Prijava osobe s invaliditetom u mirovinsko i zdravstveno osiguranje
3. Obveze i prava iz Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom
4. Beneficirani staž osobe s invaliditetom
5. Obračun plaće osobe s invaliditetom
6. Neoporezive naknade osobama s invaliditetom
7. Porezne olakšice za obrtnike kod zapošljavanja osoba s invaliditetom

U skladu s propisima o PDV-u, porezni položaj usluge prijevoza dobara značajno se razlikuje od usluge prijevoza putnika. Kod prijevoza dobara, kada je riječ o prijevozu između poreznih obveznika, i to između obveznika u RH i EU-a ili trećih zemalja, primjenjuje se načelo B2B. Prijevoz dobara fizičkim osobama izvan EU-a oporeziv je razmjerno prijeđenim kilometrima, a u EU-u oporezuje se prema mjestu početka prijevoza. Međutim, usluga prijevoza putnika, u pravilu, oporezuje se prema mjestu gdje se prijevoz obavlja, odnosno razmjerno prijeđenim udaljenostima.

Kako se porezni položaj usluga prijevoza razlikuje, s obzirom na uslugu prijevoza dobara ili putnika, odnosno je li riječ o prijevozu u tuzemstvu, u zemljama članicama EU-a ili trećim zemljama, međunarodnom zračnom prijevozu, prijevozu pri izvozu, uvozu, posredovanju pri navedenim uslugama i dr., u ovom se članku može pročitati o poreznom položaju prijevoza dobara, a u sljedećem broju časopisa o prijevozu putnika.

1. Uvod
2. Porezne situacije kod usluga prijevoza dobara
3. Prijevoz dobara kada uslugu zaračunava hrvatski porezni obveznik
4. Prijevoz dobara kada uslugu zaračunava strani porezni obveznik
5. Prijevoz pri izvozu dobara
6. Prijevoz pri uvozu dobara i provozu kroz RH
7. Posredovanje pri prijevozu dobara

Autorica u članku obrazlaže isporuku dobara s montažom s motrišta poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV). S motrišta PDV-a riječ je o isporukama dobara koja otprema ili prevozi isporučitelj, kupac ili treća osoba u njihovo ime, a koja sastavlja ili postavlja isporučitelj ili druga osoba za njegov račun s probnim radom ili bez njega. Navedene se isporuke oporezuju prema mjestu gdje se ta dobra sastavljaju ili postavljaju.

1. Definiranje isporuka dobara s montažom s motrišta PDV-a
2. Registriranje za potrebe PDV-a u drugim državama članicama EU-a kod isporuka dobara s montažom
3. Isporuke dobara sa sastavljanjem ili postavljanjem iz RH u drugu državu članicu EU-a
4. Koje se isporuke ne smatraju isporukama dobara s montažom
5. Isporuke dobara sa sastavljanjem ili postavljanjem iz druge države članice EU-a u RH
6. Zaključak

Isplata dobitka članovima društva koji su pravne osobe sa sjedištem u inozemstvu podliježe plaćanju poreza na dobitak po odbitku.

Autor u članku obrazlaže obvezu plaćanja poreza po odbitku, primjenu međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te oporezivanje prilikom isplate dividende i udjela u dobitku između matičnih društava i povezanih društava iz različitih država članica EU-a.

1. Uvodne napomene
2. Isplata dobitka pravim osobama sa sjedištem u EU-u
3. Isplata dobitka pravnim osobama sa sjedištem u zemljama s kojima RH ima sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
4. Isplata dobitka pravnim osobama sa sjedištem u zemljama s kojima RH nije sklopila ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
5. Zaključak

Sve isplate zadržanog dobitka oporezuju se u skladu s propisima (oporezivo / neoporezivo) koji su bili važeći u godinama kada je taj dobitak i ostvaren, no porez na dohodak od kapitala utvrđuje se po stopi od 10 %. Primici od dividendi i udjela u dobitku ostvareni na temelju udjela u kapitalu koje ostvaruju fizičke osobe smatraju se dohotkom od kapitala te se stoga jednaki porezni tretman treba primijeniti pri isplati tih primitaka fizičkim osobama nerezidentima. Postupanja mogu biti različita ako ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja propisuju drukčije postupanje. U ovom članku pišemo o oporezivanju isplate dobitka fizičkim osobama rezidentima i nerezidentima.

1. Isplata dividendi i udjela u dobitku
2. Tko smije isplatiti dividendu i udjele u dobitku ako se tijekom 2020. i 2021. godine ostvarivala potpora HZZ-a
3. Isplata oporezive dividende i udjela u dobitku
4. Neoporeziva isplata dobitka i dividenda
5. Isplata udjela u dobitku i dividenda fizičkim osobama nerezidentima
6. Isplate udjela u dobitku i dividende nerezidentima koji dolaze iz država s kojima RH nema sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
7. Isplata neoporezive dividende i udjeli u dobitku nerezidentima

Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisani su načini stjecanja vlasništva na nekretnini, dok je Zakonom o porezu na promet nekretnina propisan trenutak nastanka porezne obveze.

U ovom se članku daje osvrt na stjecanje vlasništva na nekretnini nasljeđivanjem, odlukom suda ili drugoga javnopravnog tijela te na temelju zakona, je li nastala porezna obveza te u kojem trenutku točno nastaje ta porezna obveza.

1. Uvod
2. Stjecanje vlasništva odlukom suda ili javnopravnog tijela
3. Stjecanje vlasništva nasljeđivanjem
4. Stjecanje vlasništva na temelju zakona
5. Zaključak

Uporaba motornih vozila koja su registrirana u drugoj državi članici EU-a, a voze se na području RH, predstavlja porezno pitanje od interesa za veliki broj građana, osobito ako se uzmu u obzir poslovne i obiteljske situacije koje su se u velikoj mjeri promijenile ulaskom RH u EU. Odluka o tome treba li obračunati posebni porez na motorna vozila ili se može primijeniti izuzeće od plaćanja, ne ovisi o tome tko je vlasnik vozila, nego o tome gdje je prebivalište odnosno uobičajeno boravište osobe koja vozi osobni automobil te gdje se i koliko dugo vozi tim osobnim automobilom na području RH. U nastavku članka autor detaljno objašnjava navedenu problematiku te daje primjere izjava i obrazaca koje za te potrebe treba predati Carinskoj upravi.

1. Uvod
2. Kako Carinska uprava utvrđuje prebivalište (uobičajeno boravište) u primjeni Zakona o PPMV-u
3. Uporaba motornog vozila na području RH koje je registrirano u drugoj državi članici EU-a
4. Slučajevi u kojima nema obveze plaćanja PPMV-a
5. Slučajevi u kojima postoji mogućnost izuzeća od obveze plaćanja PPMV-a
6. Slučajevi u kojima postoji obveza plaćanja PPMV-a
7. Zaključak

I ove godine bliži se rok do kojeg treba izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o kreditnim i depozitnim poslovima s nerezidentima. Stoga se do 30. travnja 2022. godine, ako su ispunjene pretpostavke za to, a o kojima je riječ u ovom članku, HNB-u trebaju dostaviti odgovarajuća izvješća za navedenu vrstu poslova. Pozornost treba dati sadržaju pojmova “kredit“ i „depozit“. Oni su uređeni deviznim propisima.

1. Uvod
2. Kreditni poslovi s inozemstvom
3. Depozitni poslovi s inozemstvom

Fizičke osobe mogu uz radni odnos obavljati i samostalnu djelatnost. Kada fizička osoba obavlja samostalnu djelatnost kao svoje jedino i glavno zanimanje, doprinose za obvezna osiguranja podmiruje prema propisanoj osnovici. Oporezivanje samostalne djelatnosti obavlja se putem poslovnih knjiga ili paušalno. Oporezivanje porezom na dohodak obavlja na jednak način kao što bi se obavljalo da fizička osoba obavlja samostalnu djelatnost kao svoje jedino i glavno zanimanje. U smislu obračunavanja doprinosa za obvezna osiguranja, djelatnost koja se obavlja uz radni odnos smatra se drugom djelatnošću, a u ovom se članku osvrćemo na plaćanje doprinosa kod obrtnika koji svoju djelatnost oporezuju paušalno.

1. Uvod
2. Obračun doprinosa za osobe koje samostalnu djelatnost obavljaju uz radni odnos
3. Visina doprinosa kada se paušalno oporezivanje samostalne djelatnosti obavlja uz radni odnos
4. Podmirivanje doprinosa za drugu djelatnost – paušalni obrt
5. Umirovljenik koji obavlja djelatnost koja se oporezuje paušalno
6. Obvezni doprinosi paušalnog obrtnika koji je (ne)zaposleni član uprave

Osobe koje samostalno u okviru zanimanja obavljaju djelatnost, obvezni su osiguranici mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a s te osnove obveznici su i plaćanja doprinosa u svrhu ostvarivanja prava iz tih osiguranja. Kao obvezni osiguranici zdravstvenog osiguranja ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu i naknade za vrijeme spriječenosti za rad na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Visina naknade ovisi o osnovici na koju plaćaju doprinose, propisane Zakonom o doprinosima. U ovom članku objašnjavamo kako primjenjuju navedena prava i kako se utvrđuje naknada za vrijeme spriječenosti za rad.

1. Uvodne napomene
2. Utvrđivanje prava i naknade za bolovanje
3. Primjer utvrđivanja osnovice za naknadu za vrijeme bolovanja

Privremeni uvoz je carinski postupak, u okviru posebnih postupaka, koji predviđa mogućnost da se strana roba privremeno zadržava na području EU-a bez naplate uvoznih davanja. Međutim, vrsta robe za koju se može odobriti privremeni uvoz i uvjeti odobravanja tog postupka propisani su carinskim propisima koji detaljnije uređuju način provedbe postupka privremenog uvoza.

Postupak privremenog uvoza uređen je i Konvencijom o privremenom uvozu. Pri tome, odredbe konvencije, koje se odnose na vrstu robe, mogućnosti i uvjeti primjene te rokovi završetka postupka ugrađeni su u carinske propise EU-a.

1. Svrha privremenog uvoza
2. Privremeni uvoz uz potpuno oslobođenje i rokovi korištenja robom
3. Način podnošenja zahtjeva i izdavanja odobrenja za postupak privremenog uvoza
4. Nastanak carinskog duga
5. Postupanje kada se postupak odvija na područjima više zemalja članica EU-a

Ugostiteljske usluge u domaćinstvu znatan su dio turističkog smještaja u RH s tendencijom stalnog rasta. Zbog izmjena propisa kojima se želi podići razina kvalitete usluga u domaćinstvu, neki iznajmljivači više neće smjeti isticati oznake za kategoriju (zvjezdice). Kako u nautičkom turizmu sezona počinje u travnju, obratit će se pozornost na uslugu čartera, jer je RH među vodećim čarterskim destinacijama, te na plovne objekte. Opširnije o svemu može se pročitati u ovom članku.

1. Koji iznajmljivači gube pravo isticanja zvjezdica nakon 8. travnja 2022. godine
2. Prijava poslovanja turističke agencije i promjena podataka
3. Turističke usluge u nautičkom turizmu – čarter
4. Organiziranje putovanja na plovnom objektu nautičkog turizma

Roditeljski dopust je jedno je od ključnih prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. S obzirom na to da se roditeljski dopust u dijelovima može koristiti sve do osme godine života djeteta, u svakodnevnom životu javljaju se različite kombinacije korištenja roditeljskog dopusta koje dovode do dvojba glede trajanja prava pojedinog korisnika i utvrđivanja osnovice za naknadu plaće. Ovim će se člankom obuhvatiti slučajevi korištenja roditeljskog dopusta u dijelovima obaju zaposlenih ili samozaposlenih roditelja kada oni koriste ovo pravo za prvo i drugo dijete, te kada ga koriste za treće i svako sljedeće rođeno dijete, ili kada odmah nakon roditeljskog za jedno dijete koriste roditeljski dopust za drugo dijete te mnoge druge situacije vezano za način utvrđivanja i visinu naknade plaće konkretnog korisnika ovog prava.

1. Uvod
2. Korisnici
3. Trajanje roditeljskog dopusta
4. Načini korištenja roditeljskog dopusta
5. Naknada plaće tijekom roditeljskog dopusta
6. Različiti radnopravni status roditelja
7. Posebnosti kod nekih kategorija korisnika roditeljskog dopusta

U slučaju da hrvatski radnik, za vrijeme boravka na području druge države ugovornice ili države članice EGP-a postane privremeno nesposoban za rad, privremenu nesposobnost može mu evidentirati ugovorni liječnik u toj državi. Način postupanja radnika i poslodavca u RH detaljno je opisan u članku.

1. Uvod
2. Europske unija, Europski ekonomski prostor i Švicarska
3. Ugovorne države
4. Treće države
5. Posebno – utvrđivanje prava na naknadu plaće upućenih radnika

Vlada RH je 7. ožujka 2022. donijela Odluku o uvođenju privremene zaštite u RH za raseljene osobe iz Ukrajine, kojom se uvodi privremena zaštita za osobe koje dolaze iz područja zahvaćenih ratom i oružanim sukobima, ponajprije za ukrajinske državljane. Ukrajinskim državljanima (i ostalim navedenim kategorijama raseljenih osoba) u RH priznaju se prava na boravak, iskaznica za strance pod privremenom zaštitom, osnovna sredstva za život i smještaj, rad, zdravstvenu zaštitu te osnovno i srednje obrazovanje. Vezano uz pravo na rad, ukrajinski državljani (i ostale kategorije raseljenih osoba) kao stranci pod privremenom zaštitom mogu u RH raditi bez dozvole za boravak i rad odnosno potvrde o prijavi rada.

1. Odluke Vijeća EU-a i Vlade RH o uvođenju privremene zaštite u RH za raseljene osobe iz Ukrajine
2. Boravak i rad ukrajinskih državljana u RH

Ugovor o djelu zastupljen je u našoj aktualnoj praksi. Zapravo, djelo kao posao koji netko obavlja na vlastitim ili tuđim sredstvima rada, između ostaloga, čini predmet ugovaranja ugovornih stranaka tog ugovora.

U ovom članku ne razmatramo institut ugovara o djelu u cijelosti, nego samo usredotočujemo pozornost na prava i obveze stranaka tog ugovora.

1. Uvod
2. Pojam ugovora o djelu
3. Stranke ugovora o djelu, njihova prava i obveze
4. Ogledni primjer ugovora o djelu

U ovome je članku riječ o onim nedostatcima odluka skupštine društva koje dovode do njihove ništetnosti, uz osvrt na sudsku praksu. Odredbe koje uređuju ništetnost odluka glavne skupštine dioničkog društva sadržane su u relevantnim zakonskim odredbama1, a te se odredbe primjenjuju i na ništetnost odluka skupština društva s ograničenom odgovornošću pa sve što je u ovome članku rečeno glede ništetnosti odluka glavne skupštine dioničkog društva, na odgovarajući se način primjenjuje i na ništetnost odluka skupština društva s ograničenom odgovornošću.

1. Uvod
2. Razlozi ništetnosti
3. Uklanjanje ništetnosti
4. Tužba radi utvrđenja ništetnosti
5. Pravne posljedice ništetnosti
6. Zaključak