Računovodstvo, revizija i financije 3/2022

U Narodnim novinama br. 22/22. od 23. veljače 2022. godine objavljen je Pravilnik o prestanku važenja pravilnika o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima i rokovi za predaju godišnjih financijskih izvještaja u FINA-u ponovo su u skladu s odredbama iz čl. 30. i 32. Zakona o računovodstvu. Prema tome, rokovi za statističke i druge potrebe te za javnu objavu više nisu produženi! Rok za predaju GFI-ja za potrebe statistike je 30. 4. 2022. godine, a za javnu objavu šest mjeseci od isteka poslovne godine. Detaljnije o tome pišemo u nastavku ovog članka. Godišnji financijski izvještaji za 2021. godinu sastavljaju se u skladu s izmijenjenim i dopunjenim Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 144/20.). U skladu s tim za razdoblje koje počinje od 1. siječnja 2021. godine u primjeni su „novi“ obrasci koji se odnose na standardnu dokumentaciju. Za potrebe statistike i javne objave njihov oblik i format propisuje FINA. Kako smo u prilogu „Sastavljanje financijskih i poreznih izvještaja za 2021. godinu za poduzetnike“ uz časopis RRiF br. 1/22. detaljno pisali o sastavljanju Bilance i RDG-a, ovdje ćemo se zadržati na objašnjenjima njihovih određenih pozicija za potrebe popunjavanja dopunskih podataka (POD-DOP).

1. Obveznici podnošenja godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe te za potrebe javne objave
2. Predaja GFI-ja i računovodstvene dokumentacije u FINA-u
3. Opći podatci o poduzetniku – podnositelju GFI-ja
4. Rokovi i predaja GFI-ja za potrebe statistike i javne objave u FINA-u
5. Bilanca (obrazac POD-BIL)
6. Račun dobiti i gubitka (obrazac POD-RDG)
7. Dodatni podatci (obrazac POD-DOP)
8. Ispravak predanih GFI-ja
9. Umjesto zaključka

U prilogu uz časopis RRiF, br. 1/22. – Sastavljanje financijskih i poreznih izvještaja za 2021. godinu za poduzetnike može se pročitati sve o sastavljanju godišnjih financijskih izvješća za 2021. godinu (bilance, računa dobitka i gubitka i izvješća o ostalom sveobuhvatnom dobitku, izvješća o novčanom tijeku, izvješća o promjenama kapitala i bilješkama uz financijska izvješća) i podnošenju prijave poreza na dobitak (Obrazac PD) te ostalih izvješća za 2021. godinu.

U ovom se članku obrazlaže pravni okvir utvrđivanja i uporabe dobitka ili pokrića gubitka za 2021. godinu za trgovačka društva, ustanove i zadruge koje su obveznici poreza na dobitak, računovodstveno praćenje raspoređivanja dobitka i pokrića gubitka te porezno motrište isplate ostvarenih dobitaka iz 2021. i ranije.

1. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.o.o.-u i j.d.o.o.-u
2. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.d.-u
3. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u j.t.d.-u i k.d.-u
4. Uporaba dobitka kod ustanova
5. Uporaba dobitka kod zadruga
6. Računovodstveno motrište uporabe dobitka
7. Primjeri odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća i uporabi dobitka ili pokriću gubitka
8. Računovodstveno praćenje uporabe dobitka i pokrića gubitka
9. Porezno motrište isplate udjela u dobitku (dividende)
10. Isplate predujmova dobitka i dividendi
11. Zaključak

Računovodstveni standard MSFI 15 – Prihodi na temelju ugovora s kupcima donio je novu računovodstvenu kategoriju koja se odnosi na obvezatnu kapitalizaciju troškova ugovora s kupcem koji se nakon toga amortizira i testira na smanjenje vrijednosti. Iz toga proizlazi da se MSFI 15 ne bavi isključivo priznavanjem prihoda nego se bavi i troškovima ugovora s kupcima.

Iz samog naziva tih troškova ne može se zaključiti što, kada i kako ih treba knjižiti te da kapitalizacija tih troškova nije proizvoljna nego obvezujuća, stoga je o tome nužno pružiti dodatna i detaljnija objašnjenja.

Kapitalizirane troškove ugovora s kupcem treba pozicionirati na skupinu 07 – Potraživanja (dulja od jedne godine). Međutim, kako je riječ o novim propisima za obveznike MSFI-ja, računski plan treba dopuniti na poziciji 077 – Ostala potraživanja (dugotrajna).

U sadržaju te nove pozicije treba obuhvatiti kapitalizirane dodatne troškove stjecanja ugovora (račun 0774) i troškove ispunjenja ugovora (račun 0775).

Napominjemo da se ovaj članak ne odnosi na poduzetnike koji primjenjuju HSFI-je.

1. Priznavanje i knjiženje troškova ugovora s kupcem
2. Dodatni troškovi stjecanja ugovora s kupcem
3. Troškovi ispunjenja ugovora s kupcem
4. Amortizacija i smanjenje vrijednosti kapitaliziranih dodatnih troškova ugovora
5. Zaključak

Rabljeni osobni automobili ponovno dobivaju na cijeni te se ovaj vid trgovine sve više razvija. Specifičnost trgovine rabljenim motornim vozilima je mogućnost primjene posebnog postupka oporezivanja marže, uz ispunjenje propisanih uvjeta, kada se PDV plaća samo iz ostvarene marže. O specifičnostima trgovine rabljenim osobnim automobilima, s posebnim naglaskom na primjeni posebnog postupka oporezivanja marže za rabljena dobra, pišemo u nastavku članka. Primjenu redovitog postupka oporezivanja kod prodaje rabljenih osobnih automobila obradit ćemo u sljedećem broju časopisa.

1. Uvod
2. Računovodstveno praćenje osobnih automobila za daljnju prodaju
3. Obveze trgovca rabljenim osobnim automobilima
4. Nabava i prodaja rabljenih vozila po posebnom postupku oporezivanja marže
5. Zaključak

U ovom su članku prikazani poslovni događaji koji mogu dovesti do knjiženja odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze. Odgođena porezna imovina nadoknađuje se u sljedećim poreznim razdobljima kad se ispune određeni uvjeti. U odgovarajućim okolnostima odgođena porezna obveza postaje tekuća.

1. Uvod
2. Knjigovodstvo odgođene porezne imovine
3. Knjiženje odgođene porezne obveze
4. Odgođeni porez u slučaju poreznog gubitka
5. Zaključak

Prodaja i transakcija povratnog najma predstavlja model najma kod kojeg vlasnik sredstva prodaje sredstvo lizing-društvu i uzima ga natrag u financijski ili operativni najam. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno i porezno motrište povratnog najma kod korisnika najma koji su obveznici HSFI-ja u skladu sa zahtjevima HSFI-ja 15. Uz to, autorica daje primjere računovodstvenog praćenja povratnoga financijskog i operativnog najma kod prodavatelja imovine odnosno korisnika najma koji se odnose na prodaju i povratni najam opreme, osobnih automobila, teretnih vozila i nekretnina.

1. Uvod
2. Računovodstveno praćenje prodaje i povratnoga financijskog najma
3. Računovodstveno praćenje prodaje i povratnoga operativnog najma
4. Zaključak

Teme ovog proračunskog praktikuma su nabava dugotrajne nefinancijske imovine uz prethodno dan predujam za tu nabavu i obvezan povrat neutrošenih sredstava za redovno poslovanje u nadležan proračun. Ako se kupuje dugotrajna nefinancijska imovina uz davanje predujma za tu buduću nabavu, predujam se ne smatra odljevom koji ima obilježje rashoda. Pri tome oprezno moraju postupati proračunske osobe koje su obveznici obračunavanja PDV-a na svoje isporuke.

Kada proračunski korisnici primaju sredstva za svoje poslovanje na svoj transakcijski račun, ako ih ne potroše, a korisnici su državnog proračuna, moraju ih vratiti i taj priljev u izvještajnoj godini ne smije stvoriti višak od poslovanja.

1. Nabava dugotrajne nefinancijske imovine uz dani predujam
2. Povrat neutrošenih sredstava

U ovom praktikumu knjiže se sljedeći odnosi: darivanje strane gotovine i pribavljanje licencije. Rezidentna osoba može neprofitnoj organizaciji za znanstvene, kulturne i humanitarne svrhe darivati strana sredstva plaćanja, uključujući i stranu gotovinu. Za stranu gotovinu ne postoji poseban odjeljak knjigovodstvenog računa.

Licencija se može pribaviti na rok do godine dana i više od godine dana pa stoga može biti dugotrajna imovine ili može biti rashod razdoblja, vodeći računa o njihovu mogućem razgraničavanju između različitih obračunskih razdoblja.

1. Primljeni novčani dar u stranoj gotovini
2. Licencija

U određenim okolnostima udruge prestaju postojati. Za tu se svrhu može, između ostalih mogućnosti, primijeniti postupak likvidacije i skraćeni postupak za prestanak postojanja udruge. Svaki od tih postupaka odvija se u okviru različitih pretpostavaka pa se prema tome i različito računovodstveno prati.

Prestanak postojanja udruga u ovom se članku promatra s odabranih motrišta odgovarajućeg zakona koji uređuje njihov prestanak postojanja te poreznih i računovodstvenih propisa. Uz upućivanje na prijeporne okolnosti u svakom od tih područja, člankom se daje i praktičan primjer računovodstvenih evidencija u postupku likvidacije.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Načini prestanka postojanja udruga
4. Porezno motrište
5. Računovodstvo
6. Zahtjev za brisanje iz registra NO u Ministarstvu financija
7. Knjigovodstveni primjer likvidacije udruge
8. Zaključak

Ako poslodavac ne može radniku ponuditi puni opseg rada, a ipak zbog prirode posla s radnikom treba sklopiti ugovor o radu (jer ga ne može angažirati putem ugovora o djelu ili putem dopunskog zapošljavanja), sklopit će s radnikom ugovor o radu na nepuno radno vrijeme. Doprinose treba obračunati na onu svotu bruto-plaće koja je određena ugovorom. No postoje i neke iznimke, stoga kakav obračun plaće i kakva materijalna prava pri obračunu plaće poslodavac treba primijeniti, pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Prijava na obvezna osiguranja i ostale evidencije
3. Utvrđivanje plaće za nepuno radno vrijeme
4. Rad u nepunom radnom vremenu kod dvaju poslodavca
5. Članovi uprave zaposleni na nepuno radno vrijeme
6. Materijalna prava radnika zaposlenog na nepuno radno vrijeme

U prethodnom broju časopisa RRiF pisali smo o isplati plaće na temelju sudske presude prema čl. 433.a Zakona o parničnom postupku, nagodbi tijekom sudskog postupka, nagodbi sklopljenoj s nadležnim državnim odvjetništvom, u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema zakonu kojim je uređen postupak mirenja i u postupcima pred nadležnim službeničkim sudovima. U tim se slučajevima doprinosi te porez na dohodak i prirez obračunavaju prema propisima koji su vrijedili u razdoblju kada su plaće trebale biti isplaćene. Međutim, kada se plaća isplaćuje na temelju izvansudske nagodbe, doprinosi se plaćaju prema propisima koji su se primjenjivali u vrijeme kada su plaće trebale biti isplaćene, a porez na dohodak prema propisima koji se primjenjuju u trenutku isplate plaće i drugih primitaka od nesamostalnog rada.

1. Temeljno načelo oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada
2. Obračun poreza na dohodak iz plaće prema izvansudskoj nagodbi
3. Obračun doprinosa iz i na plaće koje se isplaćuju prema izvansudskoj nagodbi
4. Obračun zateznih kamata

Kada radnici koji su u sustavu socijalnog osiguranja RH odlaze na službeni put u inozemstvo, tada se osim poreznih pogodnosti vezano za neoporezive isplate, primjenjuju određena pravila vezana za obračun doprinosa. Za boravak u nekim državama plaća se poseban doprinos za zdravstvenu zaštitu, a za neke taj doprinos nije potrebno platiti. Osim toga, da bi se dokazala pripadnost zakonodavstvu RH, potrebno je prije putovanja ishoditi određene dokumente. Više o navedenome pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Koji osiguranici ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu
3. Korištenje zdravstvene zaštite u zemljama članicama EU-a i EGP-a
4. Korištenje zdravstvene zaštite u zemljama s kojima postoji ugovor o socijalnom osiguranju
5. Korištenje zdravstvene zaštite u zemljama s kojima RH nema potpisan ugovor
6. Obračun i plaćanje doprinosa za zdravstvenu zaštitu
7. Oslobađanje od plaćanja posebnog doprinosa
8. Zaključak

Izvoznom isporukom dobara iz RH smatra se isporuka dobara koju iz RH obavi porezni obveznik na područje izvan EU-a, odnosno u treće zemlje. Oslobođenje se odnosi i na isporuke poduzetnicima ili fizičkoj osobi – putniku. Fizičke osobe iz trećih zemalja mogu ostvariti izravno oslobođenje uz zadovoljenje carinskih propisa ili mogu ostvariti povrat PDV-a nakon što iznesu dobra u osobnoj prtljazi izvan EU-a. Odredbama Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u propisani su uvjeti koje treba zadovoljiti kako bi isporuka pri izvozu dobara bila oslobođena PDV-a. Jednako tako, oslobođenje se odnosi i na obavljene usluge, uključujući prijevozne i pripadajuće pomoćne usluge ako su izravno povezane s izvozom dobara. Opširnije o tome može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Oslobođenje pri izvozu dobara kada je izvoznik isporučitelj ili neka druga osoba za njegov račun
3. Oslobođenje pri izvozu kada je izvoznik kupac koji nema sjedište u RH ili neka druga osoba za njegov račun
4. Oslobođenje za isporuke u nizu u okviru izvoznih transakcija
5. Oslobođenje za usluge koje se obavljaju u vezi s izvozom dobara
6. Izvoz dobara iz druge zemlje članice EU-a
7. Oslobođenje pri izvozu dobara putem poštanskih pošiljaka
8. Ostala oslobođenja pri izvozu dobara
9. Zaključak

Na pružene građevinske usluge u Republici Hrvatskoj porezni obveznici trebaju s motrišta PDV-a ili primijeniti tuzemni prijenos porezne obveze ili obračunati PDV po stopi od 25 %. Obračunati PDV ili primijeniti tuzemni prijenos porezne obveze nije stvar izbora nego obveza i zbog toga poduzetnici trebaju biti oprezni pri utvrđivanju načina oporezivanja pojedinih isporuka.

Autor u članku piše o temeljnim pravilima za primjenu tuzemnog prijenosa porezne obveze na građevinske usluge te navodi neke usluge za koje je primjena prijenosa porezne obveze odnosno obračuna PDV-a jasnije definirana u tumačenjima Ministarstva financija.

1. Uvod
2. Temeljna pravila za primjenu tuzemnog prijenosa porezne obveze
3. Katalog građevinskih usluga
4. Nastanak porezne obveze i odbitak pretporeza

Izuzimanjem se smatraju troškovi koji se odnose na privatne potrebe (skrivene isplate dobitka) vlasnika trgovačkog društva (dioničara i članova društva) obavljeni tijekom poreznog razdoblja na teret dobitka tekućeg razdoblja te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobitak („dobitaša’’). Utvrđeno izuzimanje potrebno je oporezivati dohotkom od kapitala po stopi od 30 % uz možebitni prirez. Kako se tako visoka stopa poreza na dohodak može smanjiti i koje su mogućnosti u slučaju izuzimanja, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Zaključak
3. Što se smatra izuzimanjem
4. Potraživanje, više predujmljeni dobitak – izuzimanje
5. Izuzimanje na teret zadržanog dobitka
6. Izuzimanja na teret pozajmica između člana društva i trgovačkog društva
7. Manjak kao izuzimanje
8. Izuzimanja utvrđena u poreznom nadzoru
9. Izuzimanje kao drugi dohodak
10. Zaključak

U ovom članku autorice predstavljaju revidirane Smjernice o određivanju transfernih cijena za multinacionalna trgovačka društva i porezne uprave, objavljene 20. siječnja 2022. godine, a u koje su implementirane Revidirane smjernice o metodi podjele dobiti, Smjernice za porezne uprave o primjeni pristupa nematerijalnoj imovini čiju je vrijednost teško procijeniti i Smjernice financijskih transakcija.

1. Uvod
2. Revidirane smjernice o metodi podjele dobiti
3. Smjernice za porezne uprave o primjeni pristupa nematerijalnoj imovini čiju je vrijednost teško procijeniti
4. Smjernice financijskih transakcija

Razdoblje u kojemu se mogu dati neoporezive donacije u svrhu otklanjanja posljedica katastrofe prouzročene potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije produljeno je do 31. prosinca 2022. godine. Osim darovanja za područja pogođenim tim potresom, obveznici poreza na dobitak i obveznici poreza na dohodak mogu u redovnim okolnostima donirati za opće korisne svrhe udrugama i drugim pravnim osobama koje obavljaju općekorisne djelatnosti te fizičkim osobama za zdravstvene potrebe pod propisanim uvjetima.

Autorica u članku daje pregled uvjeta za neoporezive donacije za općekorisne svrhe u redovnim okolnostima i u okolnostima proglašene katastrofe zbog potresa u Petrinji i okolici.

1. Uvod
2. pravno motrište darovanja
3. Zaključak
4. Donacije u redovnim okolnostima
5. Donacije za otklanjanje posljedica katastrofe prouzročene potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije
6. Zaključak

Osobni odbitak neoporeziv je dio dohotka, služi kao egzistencijalni minimum, odnosno za potrošnju za osnovne životne potrebe. Fiskalna politika, koja je u sprezi s demografskom politikom u ovom dijelu, omogućila je uvećanje neoporezivog dijela dohotka za uzdržavanu djecu i uzdržavane članove uže obitelji. U članku pišemo o uzdržavanoj djeci, podjeli osobnih odbitaka i neoporezivim primitcima koji su vezani za djecu.

1. Uvod
2. Osobni odbitak poreznog obveznika
3. Korištenje povećanog (za djecu) osobnog odbitka kod nerezidenta
4. Neoporezivi primitci koji se odnose na djecu

Prioriteti porezne politike EU-a zasnivaju se na načelima pravednosti, učinkovitosti i jednostavnosti. Posljedica bilo kakve porezne zlouporabe je narušavanje prioriteta porezne politike, što izravno vodi prebacivanju namjeravanoga poreznog tereta i posljedično stvaranju dodatnoga financijskog tereta za one (poštene) porezne obveznike koji uredno podmiruju svoju poreznu obvezu. Opširnije o aktivnostima Europske komisije1 u vezi sa suzbijanjem poreznih zlouporaba može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Ciljevi inicijative za suzbijanje poreznih zlouporaba fiktivnih poduzeća
3. Afera LuxLeaks i otkrivanje poreznih zlouporaba fiktivnih poduzeća
4. Problem definiranja fiktivnih subjekata
5. Porezne zlouporabe fiktivnih subjekata
6. Indikatori koji upućuju na postojanje možebitno fiktivnih subjekata
7. Posljedica utvrđenja statusa fiktivnoga gospodarskog subjekta
8. Vremenski okviri realizacije inicijative

Porezni obveznici koji imaju status korisnika potpora ulaganja, prema čl. 17. st. 4. Zakona o poticanju ulaganja obvezni su podnositi pisana izvješća o izvršenju investicijskog projekta, prihvatljivim troškovima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmeta investicije i otvorenih radnih mjesta povezanih s tom investicijom. Izvješća se podnose ministarstvu za gospodarstvo, poduzetništvo i obrt (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja) i Ministarstvu financija – Poreznoj upravi zajedno s Obrascem PD.

1. Obveznici podnošenja godišnjeg izvješća
2. Sadržaj Godišnjeg izvješća o izvršenju projekta ulaganja i korištenju potpora

Da bi obavljanje revizije prošlo u učinkovitom ozračju, potrebno je da društvo kod kojeg se obavlja revizija bude upoznato s načinom rada revizora. Prije samog početka obavljanja revizije, revizori šalju u društvo listu dokumentacije koju treba pripremiti do njihova dolaska. Osim toga, revizor ima određena ograničenja u opsegu posla koje smije obavljati za društvo u kojemu se obavlja revizije. O svemu navedenom piše se u članku.

1. Revizorovo mišljenje temelji se na pregledanoj dokumentaciji
2. Obveze društva kod kojeg se obavlja revizija
3. Poslovi koje revizor smije obavljati osim revizije
4. Priprema dokumentacije za revizore
5. Priprema i slanje konfirmacija trećim stranama
6. Osiguravanje radnog prostora i osoblja za vrijeme revizije
7. Tko priprema „revizorova“ financijska izvješća
8. Smije li revizor pribavljenu dokumentaciju ikome proslijediti
9. Posljedice nepribavljanja dokumenata za revizora
10. Zaključak

U članku se daje prikaz revidiranog MRS-a 41 – Poljoprivreda koji obvezno primjenjuju veliki poduzetnici. Svi ostali poduzetnici primjenjuju Hrvatske standarde financijskog izvješćivanja, odnosno HSFI 17 – Poljoprivreda. U slučaju ako ovaj standard nije dao rješenje za postupanje, trebaju se primijeniti odredbe MRS-a 41 ili nekoga drugog standarda koji može dati odgovarajuće naputke (HSFI 3, t. 3.17 i 3.18.).

1. Pregled standarda
2. Sažetak sadržaja MRS-a 41
3. Inicijalno priznavanje
4. Mjerenje
5. Ostale odredbe
6. Državni poticaji
7. Objave

Klimatske promjene imaju sve veći utjecaj i na izloženost banaka. Banke moraju upravljati vlastitim izloženostima i pomoći u financiranju zelene agende, kao ključnog elementa za ublažavanje utjecaja globalnog zatopljenja. Autor u ovom članku piše o konceptualnom okviru za mjerenje takvih rizika te o glavnim preprekama i izazovima koje banke imaju u vezi s time.

1. Uvod
2. Klimatski rizici u sklopu bankarskoga regulatornog okvira
3. Potrebni podatci za izračun i kategorizaciju klimatskih rizika
4. Modeliranje financijskih rizika koji se vežu uz klimatske čimbenike
5. Vremenski horizont klimatskih rizika i operativni zahtjevi za njihovo mjerenje
6. Zaključak

Vrijeme najavljuje da će uskoro početi aktivnosti u poljoprivrednim radovima. Privremeni su to i povremeni radovi vezani za određeno kraće vremensko razdoblje pa je i zapošljavanje osoba na tim poslovima nema kontinuitet već ima obilježje povremenog rada.

Kako bi taj povremeni rad bio prepoznat u praksi kao socijalna pa i porezna kategorija, Zakonom o tržištu rada uređeno je na koji način pravne i fizičke osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost, mogu privremeno i povremeno zaposliti osobu na tim poslovima omogućavajući joj određenu socijalnu sigurnost a da primitak po toj osnovi ima i specifičan porezni položaj. S obzirom na to da je riječ o specifičnom načinu zapošljavanja u ovom članku želimo skrenuti pozornost kako se taj način zapošljavanja provodi u praksi.

1. Zakonske odredbe
2. Koji poslodavac može zapošljavati osobe na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi
3. Postupak pri zapošljavanju osobe na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi
4. Naknada za rad sezonskog radnika u poljoprivredi
5. Knjiženje nastalih troškova kod isplatitelja

Povrat ili otpust carinskog duga su instituti carinskog zakonodavstva koji omogućuju da se prethodno utvrđeni dug vrati dužniku ili se odustaje od naplate prethodno utvrđenog duga. Povrat ili otpust carinskog duga može zahtijeva carinski dužnik odnosno osoba koja je podmirila carinski dug. U tom se slučaju povrat ili otpust odobrava nakon podnošenja zahtjeva carinskog dužnika, i nakon što carinsko tijelo koje donosi odluku provjerilo propisane uvjete i odluči o tom zahtjevu. Više o tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Zahtjev carinskog dužnika za povratom ili otpustom carinskog duga
3. Donošenja odluke na temelju zahtjeva
4. Odluka o povratu ili otpustu po službenoj dužnosti
5. Zaključak

Autor u ovome članku razmatra nove Posebne uzance u građenju, uz poseban osvrt na njihovu narav i mogućnost primjene te razlaže dvojbe koje one sa sobom donose.

Uz to analizira često otvorena pitanja njihove usklađenosti s međunarodnim poslovnim praksama u graditeljskoj branši te usklađenosti odnosno protivnosti prisilnim propisima u okviru područja našega obveznog prava.

1. Uvod
2. Pojam uzanci i posebne uzance o građenju
3. Primjena običaja i prakse u obveznom pravu
4. Neka dvojbena rješenja u novim posebnim uzancama o građenju
5. Zaključak

Iako je sklopljen između dvije ugovorne strane, Kolektivni ugovor za graditeljstvo obvezno primjenjuju svi poslodavci koje se bave djelatnošću građevinarstva jer je nadležan ministar donio odluku o proširenju toga sklopljenog ugovora na sve osobe iz te djelatnosti.

U članku se objašnjavaju neke odredbe Kolektivnog ugovora za graditeljstvo koje imaju financijsko motrište s primjerom obračuna plaće za jednu tarifnu stavku osnovne plaće.

1. Uvod
2. Obuhvat i početak primjene
3. Utvrđivanje plaće
4. Naknade plaće
5. Materijalna prava radnika
6. Dodatak KU-u koji se odnosi na radnike koji su upućeni u inozemstvo

Od 1. sijačnja 2022. godine primjenjuje se novi Pravilnik o postupku i načinu kontrole podataka o kojima ovise prava iz mirovinskog osiguranja. Propisani su oblik i sadržaj tiskanica u koje su poslodavci obvezni unositi podatke potrebne za utvrđivanje staža osiguranja i mirovinske osnovice – Tiskanica 01/21. za upisivanje podataka za razdoblje do 31. prosinca 2004. godine, Tiskanica 02/21 i Tiskanica 03/21 od 2005. godine na dalje u koju se upisuje popis radnika kojima se priznaje staž osiguranja s povećanim trajanjem. Popunjene tiskanice podnose se HZMO-u na zahtjev ovlaštene osobe za kontrolu podataka. Način iskazivanja podataka u navedenim tiskanicama pokazan je u ovom članku.

1. Uvod
2. Novosti u kontroli podataka za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja
3. Rekapitulacija podataka
4. O čemu treba voditi računa pri popunjavanju tiskanica
5. Zapisnik o obavljenoj kontroli
6. Najčešća pitanja obveznika vezana uz popunjavanje rekapitulacije

S obzirom na značajan porast isporuka digitalnog sadržaja i usluga, 1. siječnja 2022. godine na snagu je stupio poseban Zakon o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga, kojim se u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2019/770 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga. Odredbe Direktiva 2019/770 i Zakona o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga primjenjuju se na ugovore na temelju kojih trgovac isporučuje ili se obvezuje isporučiti digitalni sadržaj ili digitalnu uslugu potrošaču (ugovori o isporuci digitalnog sadržaja ili usluge).

1. Uvod
2. Ugovori o kupoprodaji robe sa digitalnim elementom
3. Ugovori o isporuci digitalnog sadržaja i usluga
4. Razlikovanje ugovora o kupoprodaji stvari s digitalnim elementom i ugovora o isporuci digitalnog sadržaja ili usluge
5. Isporuka digitalnog sadržaja i usluge
6. Usklađenost digitalnog sadržaja ili usluge
7. Odgovornost trgovca
8. Prava potrošača

Likvidator je, dakako, aktivni odnosno operativni subjekt tzv. klasične likvidacije. No na njega nailazimo i u stanovitim drugim, posebnim postupcima koji se izravno ne podudaraju s takvom likvidacijom. Sažeto o likvidatoru u okviru takvih postupaka, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Razgraničenje instituta
3. Položaj likvidatora u tzv. klasičnoj tj. redovitoj likvidaciji
4. Likvidator i tzv. likvidacija po službenoj dužnosti
5. Položaj likvidatora kod prestanka društva po skraćenom postupku
6. Položaj likvidatora kod naknadno pronađene imovine

Organizatori volontiranja koji su tijekom 2021. godine organizirali i provodili aktivnosti u koje su bili uključeni volonteri, obvezni su o uslugama i aktivnostima volontera podnijeti izvješće nadležnom ministarstvu. Izvještaj se podnosi elektronski na novom obrascu. Rok za podnošenje izvješća za 2021. godinu je do 31. ožujka 2022. godine. O načinu podnošenja izvješća i podatcima koje ono sadržava, piše se u nastavku članka.

1. Volonteri i volontiranje
2. Tko može biti organizator volontiranja
3. Obvezna evidencija i izvještavanje o volontiranju
4. Zaključak

Da bi dokazao svoju ekonomsku i financijsku te stručnu sposobnost, gospodarski subjekt u sustavu javne nabave može se osloniti na sposobnost drugih subjekata, pri čemu nije bitan njihov međusobni odnos. Pri tome se dokazuje da će pri izvršenju ugovora imati na raspolaganju resurse te osobe na koju se oslonio.

Člankom se daje niz stvarnih okolnosti u kojima se primijenio institut oslanjanja na sposobnost drugih subjekata na koje se očitovala Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave te Visoki upravni sud.

1. Uvod
2. Institut oslanjanja na sposobnost drugih subjekata prema ZJN 2016
3. Provjera ispunjenja kriterija za kvalitativni odabir kod subjekta na čiju se sposobnost oslanja
4. Dokumenti kojima se dokazuje oslanjanje na sposobnost drugih subjekata
5. Institut oslanjanja na sposobnost drugih subjekata u odnosu na institut podugovaranja
6. Imenovanje stručnjaka koji nije bio naveden u ponudi – tijekom pregleda i ocjene ponuda
7. Oslanjanje na sposobnost drugog subjekta u odnosu na dio ugovora koji će taj subjekt izvoditi
8. Oslanjanje na sposobnost drugog subjekta naknadno – nakon predaje ponude, tijekom pregleda i ocjene ponuda
9. Zamjena subjekta u ponovljenom postupku pregleda i ocjene ponuda
10. Zajednica gospodarskih subjekata može se osloniti na sposobnost drugih članova Zajednice
11. Zaključno

1. Pregled kretanja
2. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
3. Rast proizvođačkih cijena industrije (energije) u Hrvatskoj i zemljama EU-a
4. Građevinarstvo RH i EU-a
5. Vanjskotrgovinska razmjena
6. Turizam
7. Trgovina na malo RH i EU-a
8. Prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih u Hrvatskoj
9. Zaposlenost i nezaposlenost RH i EU-a