Računovodstvo, revizija i financije 1/2022

Prodaja putem samoposlužnih uređaja odnosno različitih vrsta automata, u doba pandemije prouzročene virusom COVID-19 doživjela je svoj novi procvat. Relativno niski troškovi održavanja i punjenja uređaja, mogućnost rada 24 sata sve dane u godini, visoki higijenski i epidemiološki standardi te mogućnost postavljanja uređaja na otvorenim i u zatvorenim prostorima, dovela je do sve veće popularizacije ovakva načina prodaje. No, već godinu dana neki samoposlužni uređaji uključeni su u postupak fiskalizacije. Koje uvjete treba ispuniti za obavljanje ovakvog vida prodaje te koji samoposlužni uređaji podliježu postupku fiskalizacije, pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Uvjeti prodaje putem samoposlužnih uređaja
3. Računovodstveno praćenje prodaje putem samoposlužnih uređaja
4. Zaključak

Računovodstveno praćenje nabave građevinskog zemljišta ovisi o namjeni njegova korištenja u poslovnoj imovini društva. Pri nabavi građevinskog zemljišta koje se klasificira kao dugotrajna imovina važno je utvrditi nabavlja li se to zemljište za buduću gradnju građevina u kojima će se obavljati redovna djelatnost društva ili se nabavlja, primjerice, za davanje u zakup ili zbog porasta kapitalne vrijednosti. Pri nabavi građevinskog zemljišta koje se klasificira kao kratkotrajna imovina važno je utvrditi je li riječ o redovnoj nabavi koja se klasificira kao i ostale zalihe za preprodaju ili su ispunjeni uvjeti za klasifikacijom kao imovine namijenjene prodaji.

1. Uvod
2. Nabava građevinskog zemljišta radi buduće gradnje građevine za obavljanje redovne djelatnosti
3. Nabava građevinskog zemljišta radi dugoročnog porasta vrijednosti
4. Nabava građevinskog zemljišta radi preprodaje u tijeku redovnog poslovanja
5. Nabava građevinskog zemljišta za gradnju građevina za tržište
6. Nabava građevinskog zemljišta koje se klasificira kao imovina namijenjena prodaji
7. Isporuke građevinskog zemljišta s motrišta PDV-a
8. Zaključak

Teme ovoga proračunskog praktikuma su refinanciranja kratkoročnog kredita i ispravak pogrešnog knjiženja u prethodnom izvještajnom razdoblju. Pri refinanciranju kratkoročnog kredita ne smiju se zanemariti temeljna načela kod iskazivanja primitaka i izdataka pri zaduživanju, poglavito ako se taj kredit proteže kroz dva obračunska razdoblja (kalendarske godine).

Kako ispraviti pogrešku u knjiženju koja je nastala u prethodnim razdobljima, nije propisano. Dva su temeljna načela kojima se može pristupiti toj temi.

1. Refinanciranja kratkoročnog kredita
2. Ispravak pogrešnog knjiženja u prethodnim razdobljima

U ovom se praktikumu knjiže poslovni odnosi koji su povezani s primljenim računima na kojima je istaknut PDV, pri čemu ga primatelj može odbiti kao pretporez za 2021. godinu iako su računu primljeni u 2022. godini. Pri tome se moraju provesti odgovarajuća knjiženja.

1. Pretporez koji se ne priznaje u 2021. godini iako je povezan s rashodima za tu godinu
2. PDV između obračunskih razdoblja
3. PDV između obračunskih razdoblja (primjer zakupnine i ulaganja u zakupljeni prostor)

U poslovnoj praksi poslodavaca ponekad se događaju situacije kada su radnici prijavljeni na obvezna osiguranja kod poslodavca, ali zbog nekih okolnosti njihova bruto-plaća / naknada prema računici je manja od najniže osnovice za obračun doprinosa. Jednako tako, zakonski je ograničeno plaćanje doprinosa na najvišu mjesečnu i godišnju osnovicu koje se primjenjuje pod određenim kriterijima. Primjeri obračuna objašnjavaju se u članku.

1. Uvodne napomene
2. Kada se doprinosi obračunavaju prema najnižoj osnovici za obračun doprinosa u svoti od 3.624,06 kn
3. Najviša mjesečna osnovica doprinosa za mirovinsko osiguranje – za 2022. godinu 57.222,00 kn
4. Najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa – 686.664,00 kn
5. Povrat doprinosa za MIO I. koji je plaćen iznad godišnje osnovice

Minimalna plaća utvrđuje se kao najniža mjesečna svota bruto-plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. U 2022. godini minimalna bruto-plaća iznosit će 4.687,50 kuna. O primjeni minimalne plaće više pročitajte u nastavku.

1. Obračun minimalne plaće u 2022. godini
2. Kada plaća može biti manja od minimalne
3. Utvrđivanje minimalne plaće za nepuno radno vrijeme i za rad kraći od mjesec dana
4. Kada poslodavac treba isplatiti veću plaću od minimalne plaće
5. Nadzor nad primjenom minimalne plaće

Plaća radnika mora biti ili određena (tako da je ugovorom o radu utvrđena točna svota plaće) ili odrediva (tako da je plaća utvrđena kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu na koje upućuje ugovor o radu). Plaću je moguće ugovoriti kao mjesečnu svotu plaće (tzv. fiksna svota plaće), ali je isto tako moguće i ugovaranje plaće po satu (tzv. plaća po satu). Kada se plaća ugovara po satu rada, ona ovisi o odrađenom mjesečnom fondu sati. Zakon o radu, međutim, ne propisuje mjesečni fond sati, nego se mjesečni fond sati izračunava ovisno o rasporedu radnog vremena radnika. U članku se objašnjava izračun plaće ovisno o različitim rasporedima radnog vremena radnika.

1. Uvod
2. Definicija radnog vremena
3. Određivanje trajanja radnog vremena
4. Raspored radnog vremena
5. Evidencija radnog vremena
6. Određivanje i obračun plaće
7. Blagdani i neradni dani
8. Primjeri obračuna plaća

Obvezno osiguranje članova uprave i izvršnih direktora odnosi se na obvezno osiguranje osoba koje se nalaze izvan sustava obveznog osiguranja i na osobe koje se nalaze unutar sustava obveznog osiguranja. Da bi plaćali manje doprinose, navedeni se osiguranici zapošljavaju. Zaposleni članovi uprave i izvršni direktori, ali i oni u sustavu obveznog osiguranja (osigurani po drugoj osnovi), trebaju podmirivati doprinose na propisanu mjesečnu osnovicu. Ako će osnovica za obračun doprinosa biti manja od najniže propisane mjesečne osnovice za obračun doprinosa za ove osiguranike, tada će se utvrđivati razlika do godišnje osnovice za obračun doprinosa. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Članovi uprave obvezni osiguranici
2. Članovi uprave i izvršni direktori u radnom odnosu
3. Utvrđivanje godišnje osnovice za obračun doprinosa
4. Kako član uprave može smanjiti svoju obvezu za javna davanja
5. Umirovljenici u svojstvu članova uprave ili prokuristi
6. Isplata otpremnine članovima uprave
7. Nerezidenti u svojstvu članova uprave

Autor u ovome članku na sažet i pojednostavljen način navodi novosti u vezi s ovrhom na plaći u 2022. godini. Pri obračuna (naknade) plaće i drugih stalnih i povremenih primitaka te njihove isplate, jedno od vrlo aktualnih i bitnih pitanja pojavljuje se i ono u vezi s ovrhom na plaći i drugim odgovarajućim primitcima. Dodatan je problem taj da gotovo da nema jednakih dužnika, s potpunom jednakim obvezama, odbitcima i sl., što pridonosi izvjesnim složenostima ove materije.

1. Uvod
2. Zakonske novele vezane za ovrhu na plaći u prošloj godini
3. Bitna razgraničenja instituta
4. Novosti kod ograničenje ovrhe u ovoj godini
5. Izuzimanje do ovrhe
6. Čime prestaje provedba ovrhe na plaći

Ukupan svjetski dohodak (dohodak od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala i drugog dohotka) koji je rezident ostvario u tuzemstvu i u inozemstvu podložni su godišnjem oporezivanju u RH. Način prijave dohodaka razlikuje se ovisno o vrsti dohotka, postojanju Međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje: Međunarodni ugovori) i njihovoj primjeni. Izmjenama propisa unazad dvije godine Porezna je uprava nastojala olakšati i administrativno rasteretiti prijavljivanje inozemnog dohotka. Zakonski zahtjevi vezani za prijavu dohotka nastalih iz ili u inozemstvu i dalje su kompleksni te će se detaljnije objasniti u članku.

1. Uvodno
2. Utvrđivanje rezidentnosti
3. Kada se prijavljuje inozemni dohodak
4. Pravila za popunjavanje Obrasca INO-DOH
5. Popunjavanje INO-DOH-a
6. Prijava dohotka od nesamostalnog rada u Obrascu INO-DOH
7. Drugi (ostali) dohodak - ugovor o djelu
8. Naknade članovima uprave
9. Dohodak od samostalne djelatnosti

Radnici koje je poslodavac uputio na rad u drugu državu u razdoblju duljem od 30 dana, a najdulje 24 mjeseca, ostaju zaposlenici matičnog poslodavca u RH i s te osnove su i korisnici prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja u RH. S obzirom na to da s te osnove koriste prava, poslodavci su obvezni plaćati doprinose prema propisima RH bez obzira na to u kojoj državi se plaća predujama poreza na dohodak. Naime, predujam poreza na dohodak poslodavci obračunavaju i plaćaju u skladu s međunarodnim ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji može biti plaćen u RH ili u državi rada, što ovisi o razdoblju boravka radnika u drugoj državi. Ako je predujam poreza na dohodak u 2021. godini plaćen u državi rada, poslodavac je obvezan tu plaću prijaviti Poreznoj upravi najkasnije do 31. siječnja 2022. godine na Obrascu INO-DOH. Više o tome pročitajte u članku.

1. Uvodne napomene
2. Oporezivanje plaća upućenih radnika prema ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
3. Kada je poslodavac obvezan za upućenog radnika podnositi prijavu na Obrascu INO-DOH
4. Treba li poslodavac podnijeti Obrazac INO-DOH za radnike iz trećih zemalja koji rade u RH na temelju radne dozvole
5. Primjeri iskazivanja podataka na Obrascu INO-DOH
6. Kako isplaćivati dnevnice za rad na terenu za izaslane radnike

Ako obveznik zapošljavanja ili zamjenskog zapošljavanja ne zaposli dovoljan broj osoba s invaliditetom, obvezan je plaćati novčanu naknadu. Novčana naknada za jedno kvotno nezapošljavanje u 2022. godini je 937,50 kn mjesečno. Nova svota uplaćuje se za obvezu kvotnog zapošljavanja za siječanj, odnosno do kraja veljače.

1. Uvodno
2. Tko se smatra osobom s invaliditetom
3. Tko je obvezan zaposliti osobe s invaliditetom
4. Naknada za nezapošljavanje osoba s invaliditetom

Nacionalno trošarinsko zakonodavstvo usklađeno je s pravnom stečevinom u odnosu na europski harmonizirani trošarinski sustav oporezivanja alkohola i alkoholnih pića, duhanskih prerađevina, energenata i električne energije. Međutim, nove preinake odnosno izmjene pravne stečevine u segmentu harmoniziranoga trošarinskog zakonodavstva zahtijevale su daljnje usklađivanje Zakona o trošarinama s pravnom stečevinom implementirajući relevantne odredbe Direktive Vijeća (EU) 2020/262 od 19. prosinca 2019., Direktive Vijeća (EU) 2019/2235 od 16. prosinca 2019. i Direktive Vijeća (EU) 2020/1151 od 29. srpnja 2020. godine. Novosti trošarinskog zakonodavstva Oslobođenje od plaćanja trošarine na proizvode unutar kategorije alkohol i alkoholna pića kada se takvi proizvodi upotrebljavaju u proizvodnji veterinarsko-medicinskih proizvoda i u proizvodnji dodataka prehrani Označivanje alkohola i alkoholnih pića posebnim markicama Ministarstva financija Oslobođenje od plaćanja trošarine na jaka alkoholna pića koja je proizveo “mali proizvođač jakog alkoholnog pića“ Propisivanje novih instituta “samostalni mali proizvođač ostalih pića koja se dobivaju vrenjem”, “samostalni mali proizvođač međuproizvoda” i “samostalni mali proizvođač vina”, uz mogućnost primjene snižene visine trošarine Propisivanje izdavanja godišnjih potvrda za samostalne male proizvođače Definiranje instituta „mali proizvođač vina“ Informatizacija sustava kretanja trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju unutar EU-a Uvode se novi instituti trošarinskih obveznika – ovjereni pošiljatelj ili povremeni ovjereni pošiljatelj, ovjereni primatelj ili povremeni ovjereni primatelj

Prema Prijedlogu izmjena i dopuna Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom, čija primjena počinje od 1. siječnja ove godine, mijenja se postupak promjene podataka o načinu plaćanja na računu. U trenutku pisanja ovog članka izmjene i dopune Pravilnika o fiskalizaciji nisu još bile objavljene u Narodnim novinama.

1. Rok za dostavu računa koji nemaju JIR
2. Promjena podataka o načinu plaćanja na računu
3. Promjena podataka o načinu plaćanja na pratećem dokumentu

Cilj revidiranja standarda za SMEs, nazvanog Zahtjev za informacijama, je prikupiti mišljenja o tome može li se i na koji način uskladiti standarde MSFI-ja za SMEs s cjelovitim standardima MSFI-ja. Namjera je da standardi što bolje služe korisnicima financijskih izvještaja sastavljenih primjenom MSFI-ja za SMEs, ali bez dodatnih nepotrebnih troškova i uloženog napora u strukturiranju standarda za mala i srednja poduzeća. Više o tome u nastavku članka.

1. Uvod
2. Revidiranje MSFI-ja za mala i srednje velika poduzeća
3. Ostala područja sveobuhvatne revizije standarda MSFI za mala i srednje velika poduzeća
4. Drugo sveobuhvatno revidiranje standarda MSFI za mala i srednje velika poduzeća

S obzirom na to da nema promjene u pravnom okviru kojim je uređeno izvještavanje Hrvatske narodne banke, i ove godine se ne smije prekoračiti rok kojim se ona godišnje izvještava o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom ako prelaze propisom navedene svote. Za 2021. godinu izvještaj se podnosi na Obrascu US-GP koji se dostavlja do 31. siječnja 2022. godine.

1. Uvod
2. Sažetak o izvještajima
3. Osnovne metodološke napomene
4. Način popunjavanja Obrasca – Tablice 1. i 2., dio A. Upute
5. Posebne transakcije s inozemstvom – Tablice 3. i 4., dio B. Upute
6. Popunjavanje dijela obrasca za posebne transakcije – Tablice 3. i 4., dio B. Upute

Tijekom privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad radnika, poslodavac ima pravo na povrat isplaćenih sredstava na ime naknade plaće, odnosno kolokvijalno rečeno „refundaciju bolovanja“1 pod uvjetima, u iznosu i na način uređen odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju2 (ZOZO). U članku se pobliže objašnjava kod kojih privremenih nesposobnosti za rad poslodavac može tražiti povrat isplaćenih sredstava na ime naknade plaće radniku, kako će to učiniti, u kojoj svoti te u kojim će se rokovima obaviti povrat.

1. Privremena nesposobnost ili spriječenost za rad
2. Naknade plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad
3. Tko je obvezan isplatiti naknadu plaće
4. Rokovi u kojima HZZO obavlja povrat isplaćene naknade plaće poslodavcu
5. Svota naknade plaće za koju poslodavac može tražiti povrat
6. Posebna pravila za utvrđivanje visine naknade plaće te čija sredstva ona tereti
7. Kada se ne može ostvariti povrat isplaćene naknade plaće od HZZO-a te naknada tereti poslodavca
8. Kada radnik gubi pravo na naknadu plaće na teret sredstava HZZO-a
9. Postupak povrata isplaćene naknade plaće

Novela ZOO 21 donesena je s jedinim ciljem potpunog usklađivanja (maksimalne i ciljane harmonizacije) hrvatskoga obveznog prava s pravilima Direktive 2019/771. Novela ZOO 21 uređuje redefiniranje pojma materijalnog nedostatka, uvodi sasvim nova posebna pravila o obvezama prodavatelja u slučaju kupoprodaje stvari s digitalnim elementima u potrošačkim ugovorima i, napokon, donosi bitnu izmjenu pravila o jamstvu za ispravnost prodane stvari (komercijalno jamstvo). U ovome se članku obrađuje redefiniranje pojma materijalnog nedostatka i kupoprodaja stvari s digitalnim elementima u potrošačkim ugovorima. Osim analize i izlaganja tih novih normativnih sadržaja, usporedo se pruža i osvrt na dosadašnja rješenja ZOO-a koja se ovom novelom napuštaju.

1. Uvod
2. Materijalni nedostatci za koje odgovara prodavatelj
3. Kada postoji materijalni nedostatak
4. Isporuka ažuriranja kod stvari s digitalnim elementima u potrošačkim ugovorima
5. Rok odgovornosti prodavatelja za nedostatke digitalnog sadržaja ili digitalne usluge
6. Ograničenje i isključuje odgovornost za materijalne nedostatke u potrošačkom ugovoru
7. Prava kupca
8. Popravak ili zamjena stvari
9. Naknadni razumni rok za ispunjenje potrošačkog ugovora
10. Stjecanje više stvari kod potrošačkog ugovora, a samo neka ima nedostatak
11. Vraćanje stvari prodavatelju kod raskida ugovora