Računovodstvo, revizija i financije 9/2021

Praćenje poslovnih događaja u trgovini na veliko zanimljivo je s računovodstvenog i poreznog motrišta. U članku se uz nabavu i prodaju robe koja se vodi po nabavnim i prodajnim cijenama obrađuje i prodaja robe u tranzitu te povrat robe od kupca.

1. Uvod
2. Nabava i prodaja robe koja se na skladištu vodi po nabavnoj cijeni
3. Nabava i prodaja robe koja se na skladištu vodi po prodajnoj cijeni
4. Prodaja robe u tranzitu u tuzemstvu
5. Povrat robe od kupca
6. Umjesto zaključka

U poslovnoj praksi učestala su postupanja prijenosa gospodarske cjeline obrta „dobitaša“ u trgovačko društvo koje se provodi u skladu s poreznim i računovodstvenim propisima. Autorica u članku obrazlaže pojam i postupak prijenosa gospodarske cjeline obrta „dobitaša“ u d.o.o. s računovodstvenog i poreznog motrišta odnosno s motrišta poreza na dobitak, poreza na dodanu vrijednost i dr. Uz to, autorica daje primjer navedenog prijenosa u kojemu objašnjava računovodstveno praćenje i porezno motrište toga prijenosa.

1. Definiranje gospodarske cjeline
2. Računovodstveno motrište prijenosa obrta „dobitaša“ u d.o.o.
3. Porezno motrište prijenosa obrta „dobitaša“ u d.o.o.
4. Odjava radnika
5. Primjer ugovora o prijenosu gospodarske cjeline
6. Primjer prijenosa obrta „dobitaša“ u d.o.o.
7. Zaključak

Povećati temeljni kapital društva s ograničenom odgovornošću (pa i j.d.o.o.-a) moguće je uplatama postojećih članova društva, uplatama novih osoba koja pristupaju društvu ili pak tako da se za to uporabe sredstva društva (kapitalna) ili pak kombinirano.

Temeljno pitanje za članove d.o.o.-a jest: Zašto povećavati temeljni kapital te koji razlozi i poslovni ciljevi upućuju na svrhu dokapitalizacije?

Za j.d.o.o. postoje objektivni razlozi dokapitalizacije jer Zakon o trgovačkim društvima postavlja ograničenja u raspolaganju s dobitkom zbog izdvajanja u pričuve pa dokapitalizacijom s minimalnih 10,00 kn na 20.000,00 kn prestaje obveza oblikovanja zakonskih pričuva.

Kod dokapitalizacije d.o.o.-a susrećemo se s pravno-bilančnim pitanjima, poreznim i računovodstvenim postupcima koji se rijetko pojavljuju pa ih treba objasniti, a o tome pišemo u nastavku članka.

1. Pristup
2. Načini povećanja temeljnog kapitala
3. Povećanje temeljnog kapitala novčanim uplatama
4. Dokapitalizacija pretvaranjem tražbine (zajmova) u temeljni kapital
5. Pretvaranje kapitalnih pričuva u temeljni kapital
6. Pretvaranje zadržanog dobitka i pričuva iz dobitka u temeljni kapital
7. Unos imovine i tražbine u temeljni kapital
8. Dokapitalizacija ulozima novih članova društva
9. Knjiga poslovnih udjela
10. Zaključak

Osnovni zadatak računovodstva proizvodnje je utvrditi cijenu gotova proizvoda uzimajući u obzir sve troškove koji su izravno vezani uz proizvodnju (izravni ili direktni troškovi) i one koji nisu izravno vezani uz proizvodnju, ali se bez njih proizvodnja ne bi mogla odvijati (neizravni proizvodni troškovi). Uključivanje pojedinih troškova u cijenu proizvodnje ili njihovo neuključivanje može imati izravan utjecaj na financijski rezultat društva, stoga se organizaciji praćenja proizvodnje treba pristupiti s dužnom pažnjom. Za računovodstveno praćenje proizvodnje namještaja poduzetnici se najčešće odlučuju za obračun po radnim nalozima, a taj način praćenja može se koristiti i za pružanje proizvodnih usluga. O specifičnostima praćenja obračuna proizvodnje namještaja pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Sustavi obračuna troškova u proizvodnji namještaja
3. Sustav obračuna troškova po radnom nalogu
4. Računovodstveno praćenje proizvodnje namještaja po narudžbi
5. Računovodstveno praćenje usluge dorade tuđih proizvoda
6. Iskazivanje podataka o proizvodnji u bilanci i računu dobitka i gubitka
7. Zaključak

Troškovi posudbe obuhvaćaju troškove kamata i druge troškove koji nastaju kod poduzetnika u vezi s posudbom izvora imovine. Autorica u članku definira računovodstveno praćenje navedenih troškova u skladu sa zahtjevima HSFI-ja 16 i MRS-a 23 i daje primjere knjiženja navedenih troškova. Budući da se navedeni troškovi mogu kapitalizirati odnosno uključivati u vrijednost kvalificirane imovine ako su ispunjeni propisani uvjeti, autorica također obrazlaže sve uvjete koji trebaju biti ispunjeni za kapitalizaciju troškova posudbe.

1. Definiranje troškova posudbe
2. Uvjeti za kapitalizaciju troškova posudbe
3. Početak, privremeni prekid i prestanak kapitalizacije troškova posudbe
4. Primjeri računovodstvenog praćenja kapitalizacije troškova posudbe
5. Primjeri računovodstvenog praćenja troškova posudbe koji se ne kapitaliziraju
6. Zaključak

U poslovnoj praksi znaju se dogoditi situacije da trgovačko društvo prodaje neku imovinu članovima društva (osnivačima / vlasnicima) koji su fizičke osobe. U tom slučaju najčešća pitanja postavljaju se u vezi s cijenom i načinom podmirenja nastalog potraživanja.

U ovom računovodstvenom praktikumu autor daje smjernice kako odrediti cijenu u slučaju prodaje članovima društva (fizičkim osobama) te navodi primjere provedbe najčešćih načina naplate.

1. Određivanje prodajne cijene
2. Prodaja imovine i naplata nastalog potraživanja
3. Prodaja imovine i utvrđivanje dohotka od kapitala po osnovi izuzimanja
4. Zaključak

U ovoj rubrici obrađujemo onu problematiku koja možda nije bila dovoljno objašnjena u člancima našeg časopisa. Vaša pitanja su nam pokazala da neka zahtijevaju dodatna objašnjenja. Neka su pak toliko posebna da je odgovor teško dati jer ni zakoni nisu dovoljno jasni, jednostavno nije predviđen takav slučaj. Stoga je i članak iz takvog područja teško napisati pa je opisano mišljenje maksimum objašnjenja. Razumijemo i to da se svi mi suočavamo s potrebom za drugim mišljenjem. Nekad je ono rješenje, a nekad otvara još veću dvojbu. I to je prirodno jer se i druge profesije susreću s takvim problemima. Mi nastojimo biti maksimalno objektivni, uvijek s mišlju da čitatelje ne dovedemo u prekršaj.

1. Ulaganje stvari u kapitalne pričuve
2. Prodaja stana po nižoj cijeni od nabavne
3. Porezno motrište otpisa goodwilla
4. Povrat PDV-a u okviru putničkog prometa
5. Obvezno osiguranje člana uprave
6. Strana sredstva plaćanja u RH
7. Pravo na novčanu naknadu HZZ-a kod izvanrednog otkaza

U ovom se proračunskom praktikumu prikazuju prodaja sitnog inventara i nabava dugotrajne nefinancijske imovine putem robnog zajma.

Sitni inventar promatra se u području poslovanja, a ne dugotrajne nefinancijske imovine pa su tome prilagođeni i računi koji prate njegovu prodaju.

Kada se dugotrajna nefinancijska imovina nabavlja putem robnog kredita, na računima imovine, uz uobičajene evidencije, odobravaju se i primitci od zaduživanja.

1. Prodaja sitnog inventara
2. Robni zajam

Priznavanje nefinancijske imovine i jedne vrste financijske imovine prikazuju se u ovom praktikumu neprofitnog računovodstva.

Iako neka imovina kojom gospodarski raspolaže neprofitna organizacija nije upisana u evidencije (knjige) u koje se ona mora upisati prema posebnim propisima, ona se prema računovodstvenim pravilima mora iskazati kao imovina.

Sudjelovanje u dobiti trgovačkog društva na ime udjela u njima, ima obilježje financijske imovine i prihoda od financijske imovine onda kada je to sudjelovanje i odobreno.

1. Dugotrajna nefinancijska imovina koja se upisala u vlasničke isprave
2. Temeljni kapital i udio u dobitku u trgovačkom društvu

Ugovor o radu može otkazati poslodavac, a može ga otkazati i radnik. Pravo na otpremninu utvrđuje se Zakonom o radu te je u određenim slučajevima radnicima zajamčeno pravo na otpremninu samo kada poslodavac otkazuje ugovor o radu radniku. Na fizičke osobe koje su prema propisu o trgovačkim društvima kao član uprave, ili izvršni direktor, ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštene voditi poslove poslodavca ne primjenjuju se odredbe Zakona o radu na odredbe o ugovoru o radu na određeno vrijeme, prestanku ugovora o radu, otkaznom roku i otpremnini. U ovom slučaju postavlja se pitanje prava na isplatu i (ne)oporezivosti otpremnine. O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Otpremnina člana uprave ili izvršnog direktora koji je u radnom odnosu
3. Otpremnina člana uprave ili izvršnog direktora koji nije u radnom odnosu
4. Otpremnina članu uprave ili izvršnom direktoru koji odlazi u mirovinu

Događa se da radnici koji su prijavljeni u obvezna osiguranja kod poslodavca iz neopravdanih razloga ne dolaze na posao nekoliko dana ili prestanu dolazit na posao. U tim situacijama poslodavci se pitaju u kojem im roku mogu / smiju otkazati ugovor o radu, a kada ih odjaviti s obveznih osiguranja. Sve dok radnik nije odjavljen s obveznih osiguranja, poslodavac mu mora obračunati doprinos na minimalnu osnovicu. Primjeri obračuna objašnjavaju se u članku.

1. Treba li poslodavac isplatiti plaću ako radnik neopravdano ne dolazi na posao
2. Obveze poslodavca kod neopravdanog izostanaka s posla
3. Prikazivanje sati neopravdanog izostanka u evidenciji o radnom vremenu i isplatnoj listi
4. Obračun plaće i doprinosa kad radnik ne radi

Kada poslodavac povremeno šalje na rad svoje radnike da obave posao po njegovu nalogu, a u skladu s ugovorom s poslovnim subjektom koji ima sjedište u državi EU-a odnosno EGP-a te taj posao nije jednokratan i ne obavlja se u kontinuitetu, kao što je slučaj s upućenim (izaslanim) radnicima, za te se radnike ne mijenja status u mirovinskom osiguranju. Doprinosi, porez na dohodak i prirez obračunavaju se na njihovu ukupno ostvarenu mjesečnu plaću za rad u drugoj državi i za rad u RH. Pripadnost socijalnom osiguranju dokazuju potvrdom A1 za rad u više država. Više o tome pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Obračun i plaćanje doprinosa
3. Na što treba obratiti pozornost u vezi s plaćanjem poreza na dohodak i prireza
4. Primjeri obračuna plaća radnika koji povremeno obavljaju poslove u drugim državama EU-a odnosno EGP-a
5. Zaključak

Učenici strukovnih škola, ali i studenti, obvezni su odraditi praktičnu nastavu kao dio nastavnog programa. Provedbu prakse omogućavaju im obrtnici ili društva ili ustanove. Više o obvezama pružatelja prakse za vrijeme praktičnog rada i poreznom tretmanu isplaćenih naknada za rad učenicima i studentima pročitajte u nastavku članka.

1. Zakonski okvir
2. Obavljanje prakse učenika
3. Studenti na stručnoj praksi
4. Porezni tretman isplaćenih nagrada učenicima i studentima
5. Olakšice kod obveznika poreza na dobitak
6. Vođenje evidencije o učenicima i studentima
7. Kaznene odredbe u slučaju neisplate novčanih nagrada

Porezni obveznici kao sudionici sustava PDV-a imaju pravo odbiti zaračunani PDV po stopi od 5 %, 13 % i 25 % na ulaznim računima kao pretporez (ako su zadovoljeni propisani uvjeti) te ga sučeliti, odnosno „prebiti“, s obračunanim PDV-om koji zaračunavaju pri isporuci dobara i usluga u razdoblju oporezivanja.

U RRiF-u br. 8/21., str. 86, objavljen je I. dio članka u vezi s nastankom porezne obveze i priznavanja pretporeza. U nastavku članka daju se primjeri evidentiranja pretporeza u knjigovodstvenim i poreznim evidencijama obveznika PDV-a.

6. Primjeri evidentiranja pretporeza u knjigovodstvenim i poreznim evidencijama

7. Zaključak

Obveznik podmirivanja poreza na dohodak je fizička osoba koja ostvaruje oporeziv dohodak koji podliježe oporezivanju prema izvoru dohotka (dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i drugi dohodak). Prirez se obračunava uz porez na dohodak koji možebitno propisuju jedinice lokalne samouprave za porezne obveznike s prebivalištem / uobičajenim boravištem na tom području.

Prebivalište odnosno uobičajeno boravište za potrebe obračuna prireza utvrđuju se Općim poreznim zakonom.

1. Uvod
2. Utvrđivanje prebivališta i boravišta prema Općem poreznom zakonu
3. Obračun prireza na temelju podataka u poreznoj kartici
4. Obračun prireza u slučaju obračuna poreza na dohodak nerezidentima
5. Posebnosti podmirivanja prireza u ostvarivanju dohotka od iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu

Zakonom o trošarinama i Pravilnikom o trošarinama propisana je jedna od triju kategorija harmoniziranih trošarinskih proizvoda – alkohol i alkoholna pića. Unutar kategorije alkohola i alkoholnih pića obuhvaćeno je i vino. Iako se trošarina na vino plaća u svoti od 0 kuna, u prometu s vinom trošarinski obveznici trebaju na početku poslovanja odlučiti u kojem trošarinskom statusu žele poslovati, odnosno trebaju odabrati način poslovanja s vinom. Prilikom donošenja poslovne odluke poduzetnik mora, između ostaloga, odlučiti u kojem trošarinskom statusu želi poslovati odnosno mora znati odabrati način poslovanja s vinom u sustavu odgode plaćanja trošarine ili s plaćenom trošarinom. U nastavku članka objašnjavaju se posebnosti poslovanja vina s motrišta trošarinskih propisa.

1. Uvod
2. Preduvjet za trošarinsko poslovanje s vinom
3. Predmet oporezivanja
4. Visina trošarine na vino
5. Trošarinska izvješća
6. Kretanje vina u komercijalne svrhe između poduzetnika
7. Posebnosti kretanja vina koje je proizveo mali proizvođač vina
8. Prodaja na daljinu
9. Kretanja vina unutar EU-a radi izložbi, promocija, prezentacija ili degustacije na sajmovima

U ovom članku autorice predstavljaju primjenu načela nepristrane transakcije kod financijskih transakcija u području transfernih cijena s primjerima, a u skladu s OECD-ovim Smjernicama financijskih transakcija koje predstavljaju dopunu I. Poglavlja Smjernica OECD-a i njima se uvodi X. Poglavlje, koje će biti ugrađene u sljedeće izdanje Smjernica OECD-a. Također daju kratki pregled zadnje izdanih smjernica u području transfernih cijena, pregled hrvatskoga zakonodavnog okvira koji uređuje područje transfernih cijena, prikazuju analizu transfernih cijena financijskih transakcija unutar grupe i metodu transfernih cijena koja se najviše primjenjuje kod najčešćih financijskih transakcija – zajmova i financijskih jamstava.

1. Uvod
2. Pojam načela nepristrane transakcije
3. Smjernice u području transfernih cijena
4. Zakonodavni okvir transfernih cijena
5. Primjena načela nepristrane transakcije na financijske transakcije
6. Odabir i primjena najprikladnije metode transfernih cijena kod najčešćih financijskih transakcija
7. Zaključak

Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije1 vezano uz obvezu ispravka odbitka pretporeza. U prvom slučaju, u predmetu C-182/20 BE i DT, od poreznog je obveznika zahtijevan ispravak odbitka pretporeza korištenog prije pokretanja stečajnog postupka nad njim, i to upravo zbog toga što je nad njim pokrenut stečajni postupak s ciljem likvidacije njegove imovine radi namirenja vjerovnika. U drugom slučaju Sud preispituje obvezu povrata odbijenog pretporeza uvećanog za kamate te možebitnu obvezu ispravka odbitka pretporeza, u okolnostima kada je porezni obveznik izabrao oporezivanje buduće gospodarske djelatnosti i koristio uz nju vezan pretporez, ali je potpuno odustao od obavljanja te djelatnosti prije samog početka.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-182/20 BE i DT
3. Rješenje suda u predmetu C‑248/20 Skellefteå Industrihus AB

Obveza revizije financijskih izvješća trgovačkih društava za 2021., a koja će se većim dijelom obaviti u 2022. godini, mora se ispuniti prema pravilima Zakona o računovodstvu i Zakona o reviziji. Revizora imenuje skupština društva, a odluku treba donijeti do kraja rujna ove godine za reviziju financijskih izvješća tekuće godine.

1. Zakonska određenja
2. Obveznici revizije financijskih izvješća za 2021. godinu
3. Primjeri uporabe podataka prema kojima se određuje obveza revizije
4. Izbor revizora koji ispunjava propisane uvjete
5. Odluka o izboru revizora – skupština društva
6. Rok za izbor revizora – do 30. rujna
7. Propisan je pisani oblik ugovora o reviziji

U Nar. nov., br. 82/21. objavljen je prijevod „novog“ MREVS-a 315. Osim promjene naziva standarda u „Identificiranje i procjenjivanje rizika značajnih pogrešnih prikazivanja“, zamjetno je i povećanje opsega teksta, a time i zahtjeva koji se stavljaju pred revizora. Primjenjuje se za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja počinju na dan ili nakon 15. prosinca 2021. godine. Autorica u članku objašnjava najznačajnije dopune i izmjene u odnosu na “stari” standard (izmijenjen 2013. godine) koji je još uvijek u primjeni. Detaljnije se objašnjava koncepcija spektra inherentnog rizika.

1. Uvod
2. Cijene revizijskih usluga
3. Zaključak
4. Sažetak značajnijih izmjena
5. Spektar inherentnog rizika
6. Razumijevanje čimbenika inherentnog rizika
7. Zaključak

Temeljna odluka koju menadžment mora donijeti u pripremi financijskih izvještaja primjenjujući MSFI-jeve standarde jest hoće li ih sastaviti na osnovi primjene načela poslovanja na vremenski neograničeno razdoblje. U trenutačnom stresnom gospodarskom okruženju izazvanom pandemijom, mnoga su poduzeća imala znatan pad ostvarenih prihoda, profitabilnosti, a time i likvidnosti, što ih je moglo dovesti i do pitanja sposobnosti nastavka s poslovanjem. Stoga poduzeća trebaju odlučiti mogu li na osnovi svojih financijskih izvještaja, koji se sastavljaju prema načelu nastanka događaja i vremenske neograničenosti poslovanja, uključivati veći stupanj prosudbe nego što je to uobičajeno.

1. Uvod
2. Procjena načela poslovanja na neograničeno razdoblje
3. Procjena poslovanja na neograničeno razdoblje
4. Ključne objave
5. Aktualnost opisanih uvjeta

Banke igraju višestruku ulogu u gospodarstvima većine država. U svakodnevnom poslovanju banke su izložene različitim vrstama rizika i rizičnih situacija. Negativne posljedice pojedine transakcije mogu višestruko nadmašiti pozitivne učinke koji se očekuju prilikom ulaska u neki posao. Glavni rizici s kojima se banke susreću u svojem poslovanju su kreditni rizik, operativni rizik, rizik likvidnosti i tržišni rizik, a o kojima autor pobliže piše u ovom članku.

1. Glavne funkcije i značenje banaka u gospodarstvu
2. Najznačajniji rizici u bankarskom poslovanju
3. Zaključak

Poslovanje gotovim novcem u poslovnom je svijetu ograničeno. U tuzemnom pravnom okviru poslovanje gotovim novcem uređeno je propisima koji ponekad uključuju primjenu propisa iz područja deviznog poslovanja kojim se uređuje poslovanje stranom gotovinom kao jednim od oblika stranih sredstava plaćanja.

1. Uvod
2. Devizno poslovanje
3. Rezidentnost
4. Strana sredstva plaćanja
5. Rad sa stranom gotovinom
6. Devizna blagajna
7. Zaključak

Samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika koju u okviru privatne prakse obavljaju doktori dentalne medicine i dentalni tehničari, s motrišta poreza na dohodak ubraja se u djelatnost slobodnih zanimanja. Fizičke osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja utvrđuju dohodak od te djelatnosti na temelju propisanih poslovnih knjiga i evidencija primjenjujući načelo blagajne, što znači da je primitak ostvaren u trenutku kada je naplaćen izlazni račun, dok je izdatak ostvaren tek kada je plaćen ulazni račun.

S motrišta propisa o PDV-u, usluge koje obavljaju doktori dentalne medicine i dentalni tehničari u okviru privatne prakse te isporuke dobara i usluga koje obavljaju dentalna trgovačka društva, oslobođene su od plaćanja PDV-a.

Opširnije o poreznom položaju obavljanja samostalne djelatnosti doktora dentalne medicine i dentalnih tehničara – obveznika poreza na dohodak, može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Prijava u registar poreznih obveznika
3. Oporezivanje djelatnosti doktora dentalne medicine i dentalnih tehničara s motrišta poreza na dohodak
4. Obavljanje zdravstvene djelatnosti s motrišta pdv-a
5. Kada se doktori dentalne medicine trebaju registrirati za potrebe PDV-a
6. Elementi računa za obavljene usluge
7. Blagajnički maksimum i mogućnost plaćanja gotovim novcem
8. Primjer evidentiranja nekih poslovnih događaja u poslovnim knjigama doktora dentalne medicine

Obrtnici i slobodna zanimanja su, u pravilu, obveznici poreza na dohodak, međutim oni mogu samostalno odlučiti ili su obvezni u skladu s odredbama Zakona o porezu na dobit, postati obveznici plaćanja poreza na dobitak. U tom su slučaju, s poreznog i računovodstvenog motrišta, izjednačeni s trgovačkim društvima. Kada takva djelatnost prestaje, okončanje djelatnosti treba obaviti uvažavajući jednake porezne i računovodstvene propise kao za trgovačka društva.

No, bez obzira na izjednačenost s trgovačkim društvima s poreznog i računovodstvenog motrišta, oni su i dalje fizičke osobe, a to znači da je imovina koja je u funkciji djelatnosti njihova osobna imovina te kod prestanka djelatnosti postoje određene specifičnosti. Više o tome pročitajte u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Što obrtnik „dobitaš“ treba učiniti s danom prestanka djelatnosti
3. Kako treba riješiti porezne i druge obveze nakon prestanka odnosno likvidacije djelatnosti
4. Kako treba postupiti s dugotrajnom imovinom
5. Izuzimanje dugotrajne imovine iz djelatnosti kada se izuzeta imovina smatra dohotkom od kapitala
6. Zaključak

Poljoprivredna djelatnost može se obavljati kroz različite organizacijske oblike, a odabir organizacijskog oblika i njegov porezni položaj, najvećim dijelom, određuju obvezu izdavanja računa. Obveza izdavanja računa veže se i uz način prodaje te vrstu kupca – krajnji kupac (građanin) ili pravna odnosno fizička osoba (obrtnik). Kada je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) obveznik izdavanja računa i kada oni postaju predmetom fiskalizacije, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Obveza izdavanja računa
3. Fiskalizacija u prometu gotovinom
4. Sadržaj računa koje izdaje OPG
5. Zaključak

Usluga iznajmljivanja vozila (rent-a-car) uređena je kao jedna od usluga u turizmu u smislu Zakona o pružanju usluga u turizmu, i to kao turistička usluga u posebnim oblicima turističke ponude koju mogu pružati pravne i fizičke osobe registrirane za pružanje te usluge. Usluga iznajmljivanja vozila (rent-a-car) propisana je i kao usluga turističke agencije, a agencije mogu pružati uslugu prodaje, posredovanja i rezervacije kod iznajmljivanja vozila.

1. Uvod
2. Usluga iznajmljivanja vozila (rent-a-car)
3. Dužnost pružatelja usluga iznajmljivanja vozila (rent-a-car)
4. Upravne mjere
5. Prekršajne odredbe

Volonterstvo je u nas uređeno u više propisa. No bez obzira na to o kojoj je regulativi riječ, karakteriziraju ga promicanje r ada za opće dobro, odnosno rada od općega društvenog značenja.

Dakako, dominantan propis kojim se uređuje predmetna materija jest Zakon o volonterstvu pa je predmet ovoga članka sažet osvrt na novele Zakona o volonterstvu, koje su stupile na snagu krajem srpnja ove godine.

O tome i o bitnim praktičnim pitanjima vezanim uz volonterstvo, detaljnije pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Što donose izmjene i dopune Zakona o volonterstvu
3. Razgraničenje instituta
4. Osvrt na neka bitna pitanja mijenjana novelama Zakona o volonterstvu
5. O ugovoru o volontiranju

Prestanak radnog odnosa jedno je od najvažnijih područja uređenja radnih odnosa pa stoga ne čudi veliki broj pitanja koja vezano za ovo područje postavljaju kako poslodavci tako i radnici.

Autorica u članku odgovara na neka od najučestalijih pitanja koja se u praksi javljaju u slučaju prestanka radnog odnosa, primjerice: mora li se u slučaju prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme radniku izdati potvrda o prestanku ugovora o radu, može li se otkazati ugovor o radu radniku koji je privremeno nesposoban za rad („na bolovanju“), u kojim slučajevima radnik stječe pravo na otpremninu i druga konkretna pitanja.

1. U kojim slučajevima prestanka radnog odnosa poslodavac ima obvezu isplatiti radniku otpremninu? Može li se radnik odreći svojeg prava na otpremninu?
2. Mora li poslodavac u slučaju isteka ugovora o radu na određeno vrijeme uručiti radniku odluku ili potvrdu o prestanku radnog odnosa?
3. Može li poslodavac otkazati ugovor o radu radniku koji je privremeno nesposoban za rad („na bolovanju“)?
4. Što ako ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme istekne za vrijeme privremene nesposobnost za rad („bolovanja“) ili korištenja rodiljnih i roditeljskih prava (primjerice, rodiljnog ili roditeljskog dopusta)? Mora li poslodavac u tom slučaju ponuditi radniku sklapanje aneks ugovora o radu?
5. Koja je razlika između osobno uvjetovanog otkaza i otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanja radnika?
6. Može li se trajanje otkaznih rokova urediti u različitom trajanju od onoga koje je predviđeno Zakonom o radu i kako?
7. Može li poslodavac koji je donio odluku o poslovno uvjetovanom otkazu (otkazima) ugovora o radu zapošljavati nove radnike?
8. U kojim slučajevima radnik kojem prestaje radni odnos stječe pravo na naknadu za nezaposlenost?
9. Ima li osoba kojoj je radni odnos prestao sporazumnim raskidom ugovora o radu pravo na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti?

U dosadašnjoj osigurateljnoj praksi, utemeljenoj na Zakonu o obveznim odnosima (ZOO), odredba čl. 927. (Uvjetima osiguranja mogu biti predviđeni slučajevi u kojima ugovorni odnos iz osiguranja nastaje samim plaćanjem premije) nije nalazila primjenu pa se s pravom mislilo da je ta odredba ZOO-a mrtvo slovo na papiru. Odredba o sklapanju ugovora o osiguranju plaćanjem premije odnosi se i na imovinska osiguranja i na osiguranje osoba (osiguranje od posljedica nesretnog slučaja i osiguranje života).

Međutim, u posljednje vrijeme osiguratelji uvode i ovaj način sklapanja ugovora o osiguranju u svim imovinskim osiguranjima, što pravdaju potrebom pojednostavnjenja postupka sklapanja ugovora i manjim troškovima poslovanja (izbjegavanje posrednika u osiguranju), ali i činjenicom da su novine uvedene Zakonom o osiguranju omogućile budućim ugovarateljima osiguranja pravodobno upoznavanje s uvjetima i cjenicima osiguranja i olakšale odluku da plate premiju i tako sklope ugovor o osiguranju. No, da bi se ugovor o osiguranju mogao pravno valjano sklopiti običnim plaćanjem premije, moraju se ispuniti određene pretpostavke utvrđene ZOO-om, o čemu detaljnije u nastavku članka.

1. Uvod
2. Oblik (forma) sklapanja ugovora o osiguranju
3. Ponuda osiguranja i prihvat ponude
4. Trenutak sklapanja ugovora o osiguranju
5. Prešutno sklapanje ugovora o siguranju
6. Sklapanje ugovora o osiguranju plaćanjem premije

U časopisu RRiF 8/21. objavljen je članak o knjizi poslovnih udjela. U ovom broju našeg časopisa nastavljamo s tematikom koja se bavi materijom poslovnih udjela, tako autor u članku razmatra kako i pod kojim se pretpostavkama može valjano raspolagati poslovnim udjelom u društvu s ograničenom odgovornošću, uz osvrt na aktualnu sudsku praksu.

1. Uvod
2. Poslovni udjel – općenito
3. Zaključak
4. Raspolaganje poslovnim udjelom – analiza
5. Stjecanje i uzimanje u zalog vlastitih poslovnih udjela
6. Zaključak

1. Pregled kretanja
2. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
3. Građevinarstvo RH i EU-a
4. Potrošačke cijene RH i EU-a
5. Vanjskotrgovinska razmjena
6. Turizam
7. Trgovina na malo RH i EU-a
8. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih u Hrvatskoj za lipanj 2021. godine
9. Zaposlenost i nezaposlenost u Hrvatskoj i zemljama EU-a