Računovodstvo, revizija i financije 5/2021

U prilogu časopisu RRiF br. 1/21. – Sastavljanje financijskih i poreznih izvještaja za 2020. godinu za poduzetnike pisali smo o obračunu članarina turističkim zajednicama i obračunu naknade za općekorisne funkcije šuma. U dijelu obračuna novost je da na prihode od COVID potpora ne treba obračunati članarinu za turističke zajednice, a prema najavama ti bi prihodi trebali biti izuzeti i iz osnovice za obračun naknade za općekorisne funkcije šuma. Novost je i to da se nove stope turističke članarine mogu primijeniti pri utvrđivanju predujmova za 2021. godinu. Detaljnije o svemu pročitajte u nastavku članka.

1. Izuzimanje prihoda od COVID potpora iz osnovice za obračun članarine turističkim zajednicama i naknade za općekorisne funkcije šuma
2. Utvrđivanje predujmova za članarine turističkim zajednicama po novim stopama

U članku se obrađuju dvije teme koje uređuju odredbe MSFI-ja 15 – Prihodi od ugovora s kupcima, drukčije nego je to prije bilo propisano u MRS-u 18 i drukčije nego što je to prema HSFI-ju 15.

U okviru prve teme se obrađuju računovodstveni postupci kad ugovori s kupcima uključuju pravo povrata neprodane (ali ispravne) robe od kupaca. U tom slučaju obveza povrata inicira smanjenje prihoda unaprijed na početku ugovora kao i priznavanje „ugovorne obveze“.

Druga tema obrađuje računovodstvene postupke kad ugovori s kupcima uključuju jamstva ili produljena jamstva na prodanu robu i zamjenu robe u jamstvenom (garantnom) roku. Pri tome je ključno odrediti kada je jamstvo zasebna obveza izvršenja, a kada nije.

1. Prodaja s pravom povrata neprodane robe kupcu – nije zasebna obveza činidbe
2. Jamstva i povrati robe u jamstvenom roku
3. Primjeri obračuna i knjiženja različitih slučajeva jamstva i cijena
4. Zaključak

Računovodstveni standardi posebnu pozornost pridaju događajima koji su nastali između datuma na koji se sastavljaju financijska izvješća i datuma na koji je odobreno njihovo izdavanje. Ti događaji mogu upućivati na to da podatci iskazani u financijskim izvješćima nisu dobro procijenjeni te da ih treba uskladiti. Takvo se usklađenje provodi promjenom podataka u financijskim izvješćima za razdoblje za koje se sastavljaju ta izvješća. Postoje i događaji za koje se ne mogu usklađivati objavljeni podatci. Danom odobrenja za izdavanje financijskih izvješća smatra se dan kada je uprava usvojila financijska izvješća i uputila ih nadzornom odboru odnosno članovima društva (dioničarima).

1. Postupak usvajanja financijskih izvješća i objavljivanje datuma
2. Događaji nakon datuma bilance
3. Objavljivanje događaja nastalih nakon datuma bilance
4. Porezno motrište događaja nakon datuma bilance
5. Zaključak

Financijski lizing učestali je način financiranja različitih vrsta opreme kao što su, primjerice, teretna vozila, autobusi, traktori, poljoprivredna mehanizacija te različiti industrijski strojevi i sl. Stjecanje opreme putem financijskog lizinga u računovodstvenom i poreznom smislu vrlo je slično stjecanju opreme kupnjom od drugih, odnosno financiranju takve kupnje putem kredita ili zajma. U ovom članku bit će riječ o ugovoru o financijskom lizingu opreme i njegovu računovodstvenom i poreznom položaju kod davatelja i primatelja lizinga u slučaju redovnog i prijevremenog završetka ugovora kod obveznika poreza na dobitak koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost prema izdanim računima. O financijskom lizingu osobnih automobila pisali smo u našem časopisu u zasebnim člancima.

1. Uvodne napomene
2. Računovodstveno motrište financijskog lizinga opreme
3. Porezno motrište financijskog lizinga opreme
4. Računovodstveno evidentiranje financijskog lizinga kod redovnog isteka i prijevremenog prestanka ugovora
5. Zaključak

Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje ulaganja u pčelinje zajednice i proizvodnju meda u skladu sa zahtjevima HSFI-ja 17 odnosno MRS-a 41. Budući da pčelinje zajednice, u pravilu, imaju vijek trajanja dulji od jedne godine, primjereno ih je klasificirati kao dugotrajnu biološku imovinu. Ako je procjena takva da im je vijek trajanja kraći od jedne godine zbog određenih čimbenika, mogu se klasificirati kao kratkotrajna imovina. Pčelinji proizvodi kao što su primjerice med, cvjetni prah, propolis i sl., s računovodstvenog motrišta predstavljaju poljoprivredne proizvode koji se trebaju evidentirati prema fer vrijednosti smanjenoj za troškove prodaje.

1. Zahtjevi računovodstvenih standarda
2. Utvrđivanje vrijednosti pčelinjih zajednica
3. Utvrđivanje vrijednosti pčelinjih proizvoda
4. Računovodstveno praćenje ulaganja u pčelinje zajednice i proizvodnju pčelinjih proizvoda
5. Računovodstveno praćenje potpora koje su povezane s pčelarskom djelatnošću
6. Zaključak

U ovom računovodstvenom praktikumu na primjerima iz prakse prikazujemo računovodstveno praćenje osobnih automobila koji su dio dugotrajne imovine poduzetnika. Pri tome će se prikazati specifičnosti računovodstvenog praćenja nabave automobila (služi za potrebe osobnog prijevoza zaposlenika) u tuzemstvu, njegova amortizacija i prodaja te kako nabavna vrijednost automobila utječe na računovodstveno evidentiranje.

1. Uvod
2. Osobni automobili nabavne vrijednosti do 400.000,00 kn
3. Osobni automobili nabavne vrijednosti iznad 400.000,00 kn
4. Zaključak

Dnevno smo suočeni s mnogim problemima koji opterećuju poslovanje poduzetnika. Traženje odgovora ili izlaza nije uvijek lako pronaći s obzirom na propisana određenja koja su definirana poreznim, trgovačkim, bilančnim i drugim granama prava. Izložena rješenja mogu pomoći u spoznajama zakonitog pristupa kojeg se moramo svi pridržavati. To je u mnogim slučajevima i rješenje problema, a to daje sigurnost u poslovanju i otklanja moguće prekršaje. Neka pak rješenja nisu zakonski dovoljno uređena, što predstavlja mogući rizik koji mora preuzeti onaj tko tako postupi.

Računovodstvo

1. Financiranje društva ulozima članova društva u neupisani kapital – kapitalne pričuve

Porez na dobit

1. Rezerviranja za dana jamstva u graditeljskoj djelatnosti
2. Porez po odbitku na naknade za softver

Porez na dohodak

1. Oporezivanje kriptovaluta – obračun poreza na dohodak

Devizno poslovanje

1. Strana sredstva plaćanja u RH

Radni odnosi

1. O korištenju godišnjeg odmora nakon rodiljnog dopusta odlučuje poslodavac
2. Izuzimanje od ovrhe na primitcima

U ovom se proračunskom praktikumu prikazuje način ispravljanja pogrešaka koje su nastale u prethodnim izvještajnim razdobljima, a odnose se na nabavu dugotrajne nefinancijske imovine te pogrešno razvrstavanje nefinancijske imovine između stavaka dugotrajne nefinancijske imovine i sitnog inventara. S obzirom na to da propisom nije uređeno kako se ispravljaju pogreške u knjiženju u računovodstvu proračuna i proračunskih korisnika, svaka od osoba treba odrediti način ispravljanja pogrešaka i dosljedno ga primjenjivati. Obje okolnosti iz ovog praktikuma zahtijevaju zahvate i u izvorima.

1. Nabava dugotrajne nefinancijske imovine putem lizinga
2. Ispravak pogrešnog razvrstavanja nefinancijske imovine

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva iskazuju zamjena dugotrajne nefinancijske imovine u godini koja slijedi godinu u kojoj je ona nabavljena te donos revalorizacijske pričuve iz nekoga drugog računovodstvenog sustava. Prijepor se javlja kod zamjene dugotrajne nefinancijske imovine ako se u zamjenu dobiva imovina različita od vrijednosti koja se nalazi u glavnoj knjizi postojeće imovine. Kada se iz jednoga računovodstvenog sustava donosi stavka koja ima obilježje revalorizacijske pričuve, prema računovodstvu neprofitnih organizacija ona se i njemu tako iskazuje.

1. Zamjena dugotrajne nefinancijske imovine
2. Donesena revalorizacijska pričuva

Zbog poslovno uvjetovanih razloga poslodavac može uputiti radnika na obavljanje nekog rada na teren, odnosno u mjesto koje je različito od radnikova uobičajenog mjesta rada (sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice) i nalazi se izvan njegova mjesta prebivališta odnosno uobičajenog boravišta. Pri obavljanju takva rada mogu nastati i određeni troškovi koje društvo, u pravilu, nadoknađuje svojim radnicima jer je riječ o troškovima vezanim za zahtjev poslodavca da se određeni rad obavi na terenu.

Pravo radnika na dnevnice za rad na terenu utvrđuje se aktima koji uređuju materijalna prava radnika, a da bi se tako utvrđeno pravo konzumiralo bez obveze oporezivanja, treba udovoljiti poreznim propisima koje detaljno objašnjavamo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Razlika između isplate dnevnice za službeni put i dnevnice za rad na terenu
3. Vjerodostojna isprava za isplatu dnevnice za rad na terenu
4. Neoporeziva isplata dnevnice za rad na terenu
5. Troškovi prehrane i dnevnice za rad na terenu
6. Međusobno isključivanje prava na dnevnicu za rad na terenu, dnevnicu i nadoknadu za odvojeni život

Zasnivanjem radnog odnosa radnici postaju i obvezni osiguranici mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te s te osnove ostvaruju pravo ne samo osiguranje za starost te zdravstvenu zaštitu nego i nadoknadu plaće za vrijeme spriječenosti za rad zbog bolesti, za vrijeme izolacije zbog zaraze (u sadašnje vrijeme zbog bolesti COVID-19) te rodiljnog i roditeljskog dopusta. No, postoje određene specifičnosti u određivanju naknade u pojedinom navedenim slučajevima. Stoga, radi boljeg razumijevanja, u ovom članku pišemo isključivo o naknadama koje radnici ostvaruju u slučaju bolesti ili izolacije zbog pandemije bolesti COVID-19.

1. Radni odnos kao osnova prava radnika na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje
2. U kojim slučajevima radnici ostvaruju pravo na naknadu plaće
3. Trajanje bolovanja
4. Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja
5. Mogućnost ukidanja naknade za bolovanje
6. Na čiji se teret isplaćuje naknada za vrijeme bolovanja
7. U kojim slučajevima naknadu od prvog dana bolovanja isplaćuje poslodavac, a za to tereti Zavod
8. Određivanje visine naknade
9. Primjeri utvrđivanja naknade za bolovanje
10. Može li poslodavac nadoknaditi radniku razliku naknade do visine neto-plaće koja je veća od najviše naknade od 4.257,28 kn
11. Kako postupiti kada je u prethodnih 6 mjeseci prije mjeseca kada je nastupilo bolovanje isplaćena samo jedna plaća ili nije isplaćena nijedna plaća
12. Ostale napomene u vezi s pravom na naknadu plaće za vrijeme bolovanja

Obveza poslodavca je obračunati i isplatiti plaću radniku najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Ako poslodavac to nije u mogućnosti, jer nema sredstava na računu, obvezan je prvoga sljedećeg radnog dana dostaviti FINA-i zahtjev za prisilnu naplatu. O tome što sve poslodavac treba učiniti kada nije u mogućnosti isplatiti plaću te koja su prava radnika u slučaju blokade računa poslodavca, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Kada se plaća smatra neisplaćenom
3. Prava radnika u slučaju blokade računa poslodavca
4. Obveze poslodavca ako ne isplati plaću u propisanom roku
5. Naknadna isplata plaće
6. Zaključak

Koordinacijom propisa iz područja socijalnog osiguranja Republike Hrvatske s Uredbama Europske unije omogućena je veća fleksibilnost u području tržišta rada i zapošljavanja u okviru država Europske unije, pridružujući tome i ostale države koje nisu članice Europske unije, ali su u koordinaciji socijalnog sustava uređenog Uredbama Europske unije pa s toga motrišta zajedno s članicama Europske unije čine Europski gospodarski prostor. Fizičkim je osobama omogućeno sklapanje ugovora o radu s poslodavcem koji ima sjedište u državi Europskoga gospodarskog prostora a da se socijalna prava s osnove tako zasnovanoga radnog odnosa zadržavaju u Republici Hrvatskoj kojima se prilagođava i strani poslodavac. Naime, poslodavac sa sjedištem državi članici EU-a odnosno EGP-a sklapanjem ugovora o radu s osobom koja obavlja poslove u okviru njegove djelatnosti u Republici Hrvatskoj, postaje obveznikom plaćanja doprinosa u skladu s propisima Republike Hrvatske. Jednako tako se i plaće koju isplaćuje zaposlenom radniku smatraju dohotkom od nesamostalnog rada koje se oporezuju prema tuzemnim propisima.

1. Uvod
2. Ugovor o radu s poslodavcem koji ima sjedište u državi članici EU-a ili EGP-a i Švicarske
3. Izvješćivanje o obračunanim i uplaćenim doprinosima na Obrascu JOPPD
4. Obračun i plaćanje poreza na dohodak
5. Zaključak

Novim Zakonom o strancima (Nar. nov., br. 133/20.) uveo se pojam digitalnog nomada koji podrazumijeva stranca, državljanina treće zemlje, koji je zaposlen ili obavlja poslove putem telekomunikacijske tehnologije iz Republike Hrvatske (RH) za stranu tvrtku ili vlastitu tvrtku koje nisu registrirane na području RH, i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području RH. Stoga je bilo nužno utvrditi porezni tretman primitaka digitalnih nomada te je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 138/20.) propisano porezno oslobođenje za primitke koje će digitalni nomadi ostvarivati kako bi se olakšala njihova odluka o odabiru RH kao mjesta njihova boravišta i rada. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Definiranje pojma i stjecanje statusa digitalnog nomada u skladu s posebnim propisom
3. Porezni tretman primitaka ostvarenih na temelju stečenog statusa digitalnog nomada
4. Zaključak

Carinski postupak 42 predstavlja postupak puštanja robe u slobodni promet uz oslobođenje od plaćanja PDV-a jer je roba namijenjena za isporuku u drugu državu članicu. Navedeni postupak porezni obveznici mogu provesti u bilo kojoj od država članica EU-a u kojoj će obaviti postupak uvoznog carinjenja robe.

Autorica u članku obrazlaže primjenu carinskog postupka 42 s motrišta PDV-a u RH, ovisno o tome je li uvoznik robe koja se stavlja u carinski postupak 42 u RH porezni obveznik iz RH ili porezni obveznik iz EU-a. Uz to, autorica kratko objašnjava provedbu carinskog postupka i kada je uvoznik porezni obveznik iz treće zemlje. Na kraju članka daje se i primjer primjene carinskog postupka 42 i trostranog posla. U nekom od idućih brojeva časopisa RRiF pisat ćemo o poreznim pravilima carinskih postupaka 42 koje hrvatski porezni obveznici provode u drugim zemljama članicama EU-a.

1. Uvod
2. Primjena carinskog postupka 42 u RH
3. Primjena carinskog postupka 42 u RH kada je uvoznik porezni obveznik iz RH
4. Primjena carinskog postupka 42 u RH kada je uvoznik porezni obveznik iz druge zemlje članice EU-a
5. Primjena carinskog postupka 42 u RH kada je uvoznik porezni obveznik iz treće zemlje
6. Carinski postupak 42 u RH i trostrani posao
7. Zaključak

Iako su putničke agencije među djelatnostima koje su najviše pogođene pandemijom COVID-19, nadamo se boljim vremenima te ovim člankom podsjećamo na najvažnije obveze o kojima agencije trebaju voditi računa u poslovanju. Za određivanje poreznog položaja usluga putničkih agencija najvažnije je da se pri sklapanju ugovora između komercijalnoga ugostiteljskog objekta – pružatelja usluge smještaja i agencije točno navedu usluge koje će se obavljati, smještaj ili najam te da se navede jasna odredba o tome u čije ime i za čiji račun agencija posluje, jer upravo o tome ovisi i porezni položaj navedene usluge. Navedeno najčešće znači i obvezu primjene posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija. Opširnije o pružanju usluge smještaja preko putničke agencije i primjeni posebnog postupka oporezivanja može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Uvjeti i način pružanja usluge smještaja putem putničke agencije
3. primjena posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija
4. Primjena posebnog postupka za aranžmane u Republici Hrvatskoj
5. Primjena posebnog postupka za aranžmane u EU-u – tuđe usluge poreznih obveznika iz eu-a
6. Primjena posebnog postupka za aranžmane u europskoj uniji – vlastite i tuđe usluge
7. Oporezivanje aranžmana izvan EU-a – treće zemlje
8. Zaključak

Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika obveznici su kvotnog zapošljavanja. Za 2021. godinu za jednu nezaposlenu osobu s invaliditetom, poslodavac je u obvezi svaki mjesec platiti 850,00 kn, što je na godišnjoj razini svota od 10.200,00 kn.

Međutim, zakonodavac je predvidio mogućnost ispunjavanja kvote na zamjenski način onim poslodavcima koji ne zapošljavaju osobe s invaliditetom. Tako se kroz nabavu roba i usluga od zaštitnih i integrativnih radionica, trgovačkih društava, zadruga i udruga u kojima više od polovine zaposlenih čine osobe s invaliditetom te od osoba s invaliditetom koje se samozapošljavaju može ispuniti zakonska kvota. Kvotnu obvezu zamjenskim putem poslodavci mogu ostvariti i stipendiranjem osoba s invaliditetom, primanjem na praksu rehabilitanata, učenika s poteškoćama u razvoju ili studenata s invaliditetom. Autorica u članku objašnjava postupak zamjenskog zapošljavanja kroz ugovor o poslovnoj suradnji za nabavu roba i usluga.

1. Uvodno
2. Zamjensko zapošljavanje
3. Postupak zamjenskog zapošljavanja
4. Što ako se ne ispuni najavljena zamjenska kvota
5. Zaključak

U ovom članku autorice predstavljaju II. Poglavlje OECD-ovih Smjernica o utjecaju pandemije COVID-19 na transferne cijene, koje se odnosi na gubitke i raspodjelu specifičnih troškova u kontekstu pandemije COVID-19. Navedene Smjernice dodatno razjašnjavaju utjecaj gubitaka na primjenu načela nepristrane transakcije i raspodjelu specifičnih troškova nastalih u kontekstu pandemije COVID-19.

1. Uvod
2. Gubitci i raspodjela rizika
3. Gubitci i raspodjela specifičnih troškova u kontekstu pandemije COVID-19
4. Umjesto zaključka

MRS-ovi (MSFI-ji) zahtijevaju objavu informacije o računovodstvenim politikama, a posebno informacije o bitnim računovodstvenim politikama koje društvo primjenjuje pri sastavljanju financijskih izvješća. Zapravo to znači da se ne moraju objavljivati podatci o primijenjenim računovodstvenim politikama koji se odnose na transakcije koje nisu značajne. I drugi događaj ili uvjeti koji nisu značajni ne moraju se objavljivati.

1. Uvod
2. MSFI-jev Practice Statement 2, Prosudba o značajnosti
3. Definicija značajnosti

1. Četvrtina zaposlenih primila novac za očuvanje radnih mjesta
2. Komisija predložila COVID putovnicu
3. Novi sustav carinske kontrole uvoza
4. Konzultacije o reviziji Direktive o suradnji u području oporezivanja
5. U primjeni propis o izvješćivanju o održivom financiranju
6. Uvođenje pristojbi za ugljik na uvoz robe

Investicijski projekti (dalje: projekt) su opsežni, kompleksni i unikatni, u njima sudjeluje mnogo stručnjaka raznih specijalnosti, zahtijevaju velika ulaganja, a njihova izvedba se suočava s nizom smetnji koje utječu na ostvarenje planiranih ciljeva, u prvom redu troškova i rokova.

Za uspješnu izvedbu projekata potrebno je definirati projektni zadatak, ciljeve projekta, tijek realizacije projekta, organizaciju projekta, sustav informiranja, plan usluga i plan kakvoće, plan troškova i rokova, postupak donošenja odluka, kontrolu realizacije projekta i administraciju projekta.

U ovom članku predstavlja se postupak planiranja i vođenja projekta, postupak donošenja odluka, planiranje i praćenje troškova, utvrđivanje stanja projekta tijekom njegova izvođenja, kontinuirana provedba usporedbe planiranih i ostvarenih troškova i rokova te poduzimanje zaštitnih mjera u slučaju prijetećih velikih odstupanja planiranih i ostvarenih troškova i rokova.

1. Definiranje projektnog zadatka
2. Tijek izvedbe projekta
3. Vođenje projekta
4. Informiranje
5. Planiranje i praćenje troškova
6. Sastavljanje izvješća o statusu projekta
7. Prilozi – ogledni primjeri

Fizičke osobe koje se bave poljoprivredom mogu biti obrtnici registrirani prema Zakonu o obrtu (Nar. nov., br. 143/13. – 41/20.), a prema Zakonu o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16. – 138/20.) mogu kao poljoprivrednici biti upisani u RPO. U smislu podmirivanja poreznih obveza s motrišta poreza na dohodak, poljoprivrednici mogu biti: bez obveze podmirivanja poreza na dohodak, podmirivati porez na dohodak paušalno i podmirivati porez na dohodak na temelju poslovnih knjiga. U ovom članku bit će riječ o poljoprivrednicima koji utvrđuju dohodak na temelju poslovnih promjena evidentiranih u poslovnim knjigama.

1. Uvod
2. Paušalno oporezivanje poljoprivredne djelatnosti
3. Oporezivanje putem poslovnih knjiga
4. Ulazak poljoprivrednika u sustav PDV-a
5. Primjer evidentiranja poslovnih promjena

Potpora samozapošljavanja namijenjena je nezaposlenim osobama prijavljenim u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (dalje: HZZ) te omogućuje financiranje inicijalnih troškova pokretanja vlastita posla i opreme uz potporu HZZ-a. Predstavlja jednu od najkorištenijih, ali i najuspješnijih mjera za pokretanje poslovnih subjekata. U razdoblju od 2016. do 2020. godine ova je mjera imala 20.759 korisnika, a podatci govore da je nakon završetka jednogodišnjega ugovornog razdoblja „stopa preživljenja“ korisnika mjere i do 85 %. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Svota potpore u skladu s nacionalnom klasifikacijom djelatnosti
3. Uvođenje fiksnog i varijabilnog dijela potpore
4. Novi sustav ocjenjivanja / bodovanja zahtjeva
5. Trajanje ugovorne obveze i ostvarivanje prihoda
6. Odnos mjera za očuvanje radnih mjesta zbog pandemije koronavirusa i mjere za samozapošljavanje
7. Ogledni primjerak prijave na potporu za samozapošljavanje

Ugostiteljskim uslugama u domaćinstvu smatra se smještaj u Sobi, Apartmanu, Studio apartmanu, Kući za odmor, Kampu i/ili Kamp-odmorištu, Objektu za robinzonski smještaj koji pruža fizička osoba – građanin (iznajmljivač) te pružanje usluge doručka gostima kojima iznajmljivač pruža usluge smještaja. Obavljanjem ugostiteljske djelatnosti koje pruža ugostitelj (obrtnik ili trgovačko društvo), smatra se smještaj u skupini Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj te pružanje ugostiteljskih usluga – prehrane, pića i napitaka.

1. Uvod
2. Zakonski okvir
3. Uvjeti za iznajmljivača i za ugostitelja
4. Obveze iznajmljivača i ugostitelja prema ZUD-u
5. Obveze iznajmljivača i ugostitelja prema ZoTP-u
6. Prekršajne odredbe

Zbog raznolikih životnih situacija, promjena u radno-aktivnom statusu roditelja, različitih zahtjeva i uvjeta radnog mjesta korisnika, različitog broja djece roditelja i drugih okolnosti, korištenje roditeljskog dopusta izaziva razne dvojbe i nepoznanice kako i kada koristiti to pravo, u kojem trajanju i za koju naknadu plaće. Ovim se člankom odgovara na pitanja koja se najčešće javljaju u praksi i koja zbunjuju i roditelje i poslodavce te se na jednostavan način, kroz mnoge primjere, objašnjavaju značajke i posebnosti u korištenju toga prava.

1. Uvod
2. Različiti radnopravni status roditelja
3. Načini korištenja roditeljskog dopusta
4. Naknada plaće tijekom roditeljskog dopusta
5. Roditeljski dopust za blizance, treće i svako sljedeće rođeno dijete
6. Naknada plaće za vrijeme prava na rad s polovinom punoga radnog vremena
7. Posebnosti kod nekih kategorija korisnika roditeljskog dopusta
8. Prethodno osiguranje
9. Trajanje roditeljskog dopusta

Pravne osobe poslodavci obvezno prijavljuju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje početak poslovanja kako bi im se omogućila prijava njihovih radnika na mirovinsko osiguranje. Fizičke osobe koje obavljaju djelatnost samostalno, prijavljuju početak poslovanja te na taj način prijavljuju sebe kao obveznog osiguranika i sebe kao poslodavca da bi mogle prijaviti na mirovinsko osiguranje i svoje radnike. Prijavom na mirovinsko osiguranje dodjeljuje im se registarski broj prema kojemu se u sustavu mirovinskog osiguranja vodi evidencija o poslodavcu kao obvezniku plaćanja doprinosa i njegovim radnicima kao osiguranicima. Prijava se može obaviti u papirnatom ili elektroničkom obliku. Jednako tako, navedeni obveznici prijave na osiguranje obvezni su prijaviti i prestanak i promjenu u osiguranju.

1. Prijava o početku poslovanja (M-11P/EM-11P)
2. Rokovi za podnošenje prijave o početku poslovanja M-11P/EM-11P
3. Primjer iskazivanja podataka na tiskanicama M-11P, M-12P i M-13P

Prekogranična zdravstvena zaštita upućenih radnika u inozemstvo u vrijeme pandemije koronavirusa ostvaruje se u okviru propisa u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i međunarodnih ugovora. Način i opseg korištenja zdravstvene zaštite radnika, osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koje je poslodavac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj uputio na rad, stručno usavršavanje ili obrazovanje u inozemstvo ovisi o tome u koju državu su radnici upućeni. U članku će se objasniti uvjeti i način njezina korištenja.

1. Uvod
2. Upućivanje u drugu državu članicu EU-a / EEP-a / Švicarske Konfederacije
3. Upućivanje u ugovornu državu
4. Upućivanje u treću državu

Priznanje duga dužnikova je radnja učinjena izrijekom ili (posredno) koja dovodi do prekida zastare. Time se prvotno štiti vjerovnika i njegovo povjerenje da će mu dužnik koji daje takvu izjavu ispuniti dug.

Pristupajući temi stručno i imajući u vidu potrebu njegove primjene u praksi, u ovom se članku razlažu shvaćanja o pojedinim motrištima problematike priznanja duga koja su prevladavajuća ili predstavljaju trendove u praksi relevantnih najviših sudova, uz analizu instituta priznanja duga, načine na koji se to postiže, pretpostavke i kriterije koje priznanje duga mora ispuniti da bi bilo valjano te učinak (prekid zastare) kojim rezultira.

1. Uvod
2. Priznanje duga u ZOO-u
3. Volja za priznanjem duga i volja za ispunjenjem duga
4. Kriteriji koje mora ispuniti priznanje duga
5. Teret dokaza
6. Učinak prekida
7. Zaključak

Autor u ovome članku razmatra institut pobojnosti kao lakši oblik nevaljanosti ugovora, izlažući razloge zbog kojih dolazi do pobojnosti ugovora, tko ih, kako i u kojem roku može poništiti, a u slučaju poništaja koje to pravne posljedice nastaju, uz osvrt na sudsku praksu.

1. Uvod
2. Kad je ugovor pobojan
3. Poništaj ugovora
4. Posljedice poništaja
5. Zaključak

1. Pregled kretanja
2. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
3. Građevinarstvo RH i EU-a
4. Potrošačke cijene RH i EU-a
5. Vanjskotrgovinska razmjena
6. Turizam
7. Prijevoz putnika i robe prema vrstama prijevoznih sredstava
8. Trgovina na malo RH i EU-a
9. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih u Hrvatskoj i u nekim sličnim zemljama
10. Pad zaposlenosti i rast broja nezaposlenosti u Hrvatskoj i zemljama EU-a