Računovodstvo, revizija i financije 3/2021

Na temelju Zaključka Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/20-07/356, URBROJ: 50301/05/14-20-1 od 30. studenoga 2020. (Nar. nov., br. 133/20.) ravnatelj Porezne uprave donosi UPUTU o provedbi mjere nadoknade dijela ili svih fiksnih troškova u sklopu mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom (COVID-19) za siječanj 2021. Poduzetnici kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske od 8. siječnja 2021. godine produljena mjera obustave rada i kojima je pad prihoda / primitaka u siječnju 2021. godine u odnosu na siječanj 2020. godine bio najmanje 60 %, ostvaruju pravo na nadoknadu svih ili dijela fiksnih troškova za siječanj 2021. godine. Jednako tako, poduzetnici koji su započeli s radom tijekom 2020. godine ostvaruju pravo na nadoknadu fiksnih troškova ako im je pad prihoda / primitaka u siječnju 2021. godine u odnosu na studeni 2020. godine bio najmanje 60 %.

1. Djelatnosti za koje se može tražiti nadoknada fiksnih troškova
2. Koji se fiksni troškovi mogu nadoknaditi
3. Predaja zahtjeva za nadoknadu fiksnih troškova
4. Blokirani korisnici mjere nadoknade fiksnih troškova

U Prilogu uz časopis RRiF, br. 1/21. – Sastavljanje financijskih i poreznih izvještaja za 2020. godinu za poduzetnike može se pročitati sve o sastavljanju godišnjih financijskih izvješća za 2020. godinu (bilance, računa dobitka i gubitka i izvješća o ostalom sveobuhvatnom dobitku, izvješća o novčanom tijeku, izvješća o promjenama kapitala i bilješkama uz financijska izvješća) i podnošenju prijave poreza na dobitak (Obrazac PD) te ostalih izvješća za 2020. godinu.

U ovom se članku obrazlaže pravni okvir utvrđivanja i uporabe dobitka ili pokrića gubitka za 2020. godinu za trgovačka društva i ustanove koje su obveznici poreza na dobitak, računovodstveno praćenje raspoređivanja dobitka i pokrića gubitka te porezno motrište isplate ostvarenih dobitaka iz 2020. godine i prije. U sljedećem broju časopisa RRiF pisat ćemo o isplatama predujmova dobitka.

1. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.o.o.-u i j.d.o.o.-u
2. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.d.-u
3. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u j.t.d.-u i k.d.-u
4. Uporaba dobitka kod ustanova
5. Uporaba dobitka kod zadruga
6. Primjeri odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća i uporabi dobitka ili pokriću gubitka
7. Računovodstveno praćenje uporabe dobitka i pokrića gubitka
8. Porezno motrište isplate udjela u dobitku (dividende)
9. Isplate predujmova dobitka i dividendi

Privremene razlike između računovodstvenog i oporezivog dobitka posljedica su prihoda i rashoda koji se različito priznaju u poreznoj prijavi odnosno u financijskim izvješćima. Odgođena porezna imovina nadoknađuje se u sljedećim poreznim razdobljima kad se ispune određeni uvjeti. U određenim okolnostima odgođena porezna obveza postaje tekuća. U ovom su članku prikazani poslovni događaji koji mogu dovesti do knjiženja odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze.

1. Uvod
2. Odgođeni porez i promjena porezne stope
3. Knjiženje odgođene porezne obveze
4. Knjiženje odgođene porezne imovine
5. Odgođeni porez u slučaju poreznoga gubitka
6. Zaključak

U poslovnoj praksi poduzetnici često svoje obveze i potraživanja naplaćuju obračunskim putem. Pritom se najčešće koristi prijeboj (kompenzacija), ali i cesija, asignacija te preuzimanje duga. O njihovim specifičnostima s motrišta Zakona o obveznim odnosima i Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima te načinu njihovog knjiženja u poslovnim knjigama poduzetnika ovisno o tome o kojoj je ugovornoj strani riječ, više u nastavku ovog članka.

1. Uvod
2. Prijeboj (kompenzacija) međusobnih potraživanja
3. Cesija − ustupanje potraživanja ugovorom
4. Asignacija (upućivanje)
5. Preuzimanje duga
6. Umjesto zaključka

Opcija nabave osobnih automobila iz drugih zemalja EU-a kojima će se koristiti za potrebe osobnog prijevoza i dalje je aktualna. Smanjenje visine posebnog poreza na motorna vozila od 1. siječnja ove godine čini nabavu osobnih automobila iz EU-a još zanimljivijom za poduzetnike. Međutim, prije nabave vozila poduzetnik treba znati koje su možebitne porezne obveze u Republici Hrvatskoj te koliko će ga, u konačnici, vozilo koštati. Treba odlučiti i hoće li nabaviti novo ili rabljeno vozilo te od koga će ga nabaviti. Na što je potrebno obratiti pozornost prilikom nabave osobnih automobila iz EU-a te kako se računovodstveno prati nabava osobnih automobila kod poduzetnika za potrebe osobnog prijevoza, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Obvezna davanja prilikom nabave osobnih automobila iz EU-a
3. Računovodstveno praćenje nabave osobnih automobila za osobni prijevoz
4. Zaključak

U ovom članku pišemo o računovodstvenom i poreznom položaju softvera ovisno o tome stječe li se softver od drugih ili razvija unutar društva te o tome između koga se prenosi pravo korištenje softvera, poreznih obveznika u Republici Hrvatskoj ili poreznih obveznika unutar Europske unije i trećih zemalja. Stjecanje softvera može biti i predmetom obračuna poreza po odbitku.

1. Uvod
2. Računovodstveno evidentiranje softvera kojim se koristi za vlastite potrebe
3. Vrijednost softvera nakon stavljanja u uporabu
4. Računovodstveno evidentiranje softvera kao trgovačke robe
5. Porezni položaj softvera
6. Zaključak

Godišnje izvješće i izvješće poslovodstva sastavlja se u skladu s čl. 21. Zakona o računovodstvu. Zakonom o računovodstvu propisan je i obvezan sadržaj godišnjeg izvješća odnosno izvješća poslovodstva, ali ne i njegov oblik. Godišnje izvješće i izvješće poslovodstva obvezno sastavljaju srednji i veliki poduzetnici. Mikro i mali poduzetnici ne moraju sastavljati godišnje izvješće odnosno izvješće poslovodstva. Obvezu sastavljanja Godišnjeg izvješća uređuju i čl. 250.a, 250. b i 431. b Zakona o trgovačkim društvima.

1. Obveznici sastavljanja
2. Sadržaj godišnjeg izvješća odnosno izvješća poslovodstva
3. Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja
4. Izvješće o plaćanjima javnom sektoru
5. Izvješće poslovodstva
6. Pokazatelji uspješnosti poslovanja
7. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu knjiži pribavljanje dugotrajne nefinancijske imovine putem financijskog lizinga te smanjenje vrijednosti dugotrajne nefinancijske imovine tijekom njezine izgradnje. Ako se dugotrajna nefinancijska imovina pribavlja putem financijskog lizinga, proračunski sustav to smatra zaduživanjem pa se rabe računi primitaka i izdataka. Ako se tijekom izgradnje poslovnog objekta mijenja vrijednost radova, prikladno je smanjiti račun dugotrajne imovine u pripremi kako bi se račun dugotrajne imovine u upotrebi zadužio sa stvarnoj vrijednosti.

1. Dugotrajna nefinancijska imovina i lizing
2. Gradnja poslovne zgrade

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježi ostvarenje financijske imovine te ispravak vrijednosti dugotrajne nefinancijske imovine. Kada neprofitnoj organizaciji pripadne likvidacijska masa od trgovačkog društva u kojem je imala udjele, ona ima obilježje financijske imovine. Kada se ispravlja vrijednost dugotrajne nefinancijske imovine koja je pri nabavi odmah bila iskazana i kao rashodna stavka u svojoj punoj vrijednosti nabave, ispravak vrijednosti više ne smije teretiti rashode nego izvore vlasništva.

1. Financijska imovina
2. Ispravak vrijednosti „stare“ dugotrajne nefinancijske imovine

Velik broj neprofitnih organizacija u pojedinim situacijama ima potrebu angažirati osobe koje nisu njihovi zaposlenici za određene poslove. Riječ je o poslovima koji po svojim karakteristikama, u poreznom smislu, imaju obilježja drugog dohotka. Ovisno o tome tko je pružatelj takvih usluga, nastaje obveza obračuna i uplate obveznih doprinosa te poreza i prireza. Za neke naknade ne postoji obveza obračuna doprinosa uz ispunjenje propisanih uvjeta, a neke naknade mogu se i vanjskim suradnicima isplatiti neoporezivo.

Tema ovog članka je porezno i računovodstveno motrište isplate primitaka po osnovi drugog dohotka rezidentima RH.

1. Uvod
2. Obračun doprinosa kod oporezivog drugog dohotka
3. Oporezivanje drugog dohotka
4. Drugi dohodak obveznika PDV-a
5. Način isplate drugog dohotka
6. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez
7. Specifičnosti obračuna i knjiženja drugog dohotka
8. Izvještavanje o isplaćenom drugom dohotku i obvezne evidencije
9. Zaključak

Radi sprječavanja rada „na crno“ te angažiranja radnika putem ugovora o djelu na poslovima za koje je potrebno sklopiti ugovor o radu, radnici koji rade ukupno 40 sati tjedno (kod jednog ili više poslodavaca) mogu prema odredbama Zakona o radu raditi još dodatno vrijeme kod drugog poslodavca. Takvu mogućnost posebice mogu iskoristiti i poslodavci u sezonskim djelatnostima kada je povećana potreba za radnicima. Na koji način se isplaćuje plaća takvim radnicima te kako ostvaruju materijalna prava, pišemo u članku.

1. Zapošljavanje radnika na dopunsko nepuno radno vrijeme
2. Ugovor o radu i visina plaće
3. Prijavljivanje na obvezna osiguranja
4. Obračun plaće za dopunski rad radnika
5. Materijalna prava radnika zaposlenog na dopunsko nepuno radno vrijeme
6. Pravo na godišnji odmor
7. Godišnja obveza poreza radnika koji radi u dopunskom radu
8. Mirovanje radnog odnosa i dopunski rad

Način popunjavanja naloga za plaćanje promijenio se još 2016. godine u skladu s odredbama Uredbe EU (260/2012) i Odlukom HNB-a o nalozima za plaćanje. Krajem 2020. godine izmijenjen je i Ovršni zakon, a između ostalih izmjena, dopunjen je u dijelu proširenja primitaka koji se mogu isplatiti na radnikov „zaštićeni“ račun. U Jedinstvenom pregledu osnovnih modela „poziva na broj“ uz model HR69 objavljene su nove oznake osobnih primanja, ostalih i povremenih davanja.

U članku navodimo nove oznake osobnih primanja koje su u primjeni od 1. ožujka 2021. godine i trebaju se primijeniti kod popunjavanja naloga.

1. Izmjene Ovršnog zakona
2. Nove oznake osobnih primanja

Treći stup mirovinskog osiguranja je dobrovoljno i privatnog je obilježja, što znači da ugovor o dobrovoljnom mirovinskom osiguranju, u pravilu, sklapa fizička osoba u svoje ime i s te osnove plaća ugovorenu premiju iz svojih vlastitih sredstava. Zbog poticanja toga osiguranja u Zakonu o porezu na dohodak ugrađene su odredbe prema kojima premiju osiguranja može uime radnika uplaćivati poslodavac. Preuzimanje plaćanja premije mirovinskog osiguranja u trećem stupu od strane poslodavca može predstavljati brojne motive za dugoročno nagrađivanje radnika. Moglo bi se smatrati da je to jedan od najjeftinijih načina nagrađivanja radnika odnosno instrument kojim se mogu motivirati svi zaposlenici ili određena skupina zaposlenika, a time mogu osigurati i manju fluktuaciju zaposlenih.

Uplata premije do 500,00 kn mjesečno radniku ne smatra se dohotkom (plaćom), a poslodavcu se smatra priznatim troškom do 6.000,00 kn godišnje. Poslodavci mogu svojim radnicima neoporezivo podmirivati i premije dopunskoga i dodatnoga zdravstvenog osiguranja, što su dva oblika dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja uređena posebnim zakonom. O tome pišemo u nastavku.

1. Dobrovoljno mirovinsko osiguranje – III. stup
2. Vjerodostojne isprave o uplaćenim premijama mirovinskog osiguranja za III. stup
3. Premije za dopunsko i dobrovoljno zdrastveno osiguranje
4. Priznaje li se u izdatke premija osiguranja obrtnicima i s obrtom izjednačenim zanimanjima
5. Nejednaka isplata nadoknada premija osiguranja radnicima

Od 1. siječnja 2021. godine u odredbe Zakona o PDV-u ugrađena je mogućnost primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu dobara u RH. Uz navedenu mogućnost PDV pri uvozu i dalje se može fizički plaćati i u tome dijelu nema izmjena. Autorica u članku obrazlaže kako se računovodstveno i porezno evidentira primjena obračunskog plaćanja PDV-a pri uvozu te kako se obveza PDV-a evidentira ako se i dalje fizički plaća prilikom uvoza dobara u RH. Uz navedeno, autorica objašnjava kako se utvrđuje porezna osnovica pri uvozu dobara u RH kada je uvoznik porezni obveznik u RH. Na kraju članka daje se i kratak prikaz najvažnijih oslobođenja koja se odnose na uvoz dobara u RH.

1. Uvodne napomene
2. Definiranje uvoza dobara u RH
3. Računovodstveno praćenje uvoza dobara u RH
4. Utvrđivanje porezne osnovice pri uvozu dobara u rh
5. Obračunsko plaćanje PDV-a pri uvozu dobara u RH
6. Fizičko plaćanje PDV-a pri uvozu dobara u RH
7. Oslobođenja od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara u rh
8. Zaključak

Porezni položaj usluga povezanih s nekretninama oporezuju se prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. To znači da će usluge povezane s nekretninama koje se nalaze u RH biti oporezive u RH prema odredbama Zakona o PDV-u, a usluge na nekretninama koje nisu u RH bit će oporezive prema propisima zemalja i njihovim nacionalnim propisima gdje se nekretnina nalazi.

Koje su porezne posebnosti kada te usluge imaju obilježje „inozemnih“ usluga, odnosno kada se obavljaju između hrvatskih poreznih obveznika i obveznika iz EU i trećih zemalja, u RH ili izvan RH, pišemo detaljnije u ovom članku.

1. Uvod
2. Zakonski okvir za oporezivanje usluga povezanih s nekretninama
3. Kako se oporezuju usluge koje su povezane s nekretninama
4. Oporezivanje usluga povezanih s nekretninama u RH
5. Oporezivanje usluga povezanih s nekretninama u EU-u i trećim zemljama
6. Zaključak

Obveznici trošarine na trošarinske proizvode obvezni su carinskom uredu nadležnom prema sjedištu odnosno prebivalištu, uporabom sustava elektroničke razmjene podataka, dostaviti sljedeće propisane obrasce: dnevni obračun trošarine, mjesečno izvješće i mjesečni obračun trošarine, osim godišnjih izvješća koja se dostavljaju pisanim putem. Trošarinska se izvješća podnose za alkohol i alkoholna pića, duhanske prerađevine, duhanske proizvode, energente i električnu energiju.

1. Uvod
2. Trošarinska izvješća
3. Obveza obračuna trošarine i dospijeće plaćanja
4. Uplatni računi za trošarine
5. Visina trošarina na trošarinske proizvode i duhanske proizvode
6. Zaključak

Nagrađivanje rada i nadoknada nastalih troškova stečajnih upravitelja i predstečajnih povjerenika uređeno je Stečajnim zakonom i Uredbom o kriterijima i načinu obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima. Oporezivanje nagrade i nadoknade troškova ovisi o poreznom statusu stečajnog upravitelja. Stoga nagrada i nadoknada troškova može biti oporezivana kao drugi dohodak kad je rad stečajnog upravitelja obavljen izvan registrirane djelatnosti, a može biti i primitak u samostalnoj djelatnosti gdje se konačan dohodak utvrđuje godišnjom poreznom prijavom, a doprinosi se plaćaju na propisane mjesečne osnovice. O tome više pišemo u članku.

1. Uvod
2. Nagrade i nadoknade troškova stečajnim upraviteljima i predstečajnim povjerenicima

U ovom članku autorice predstavljaju OECD-ove Smjernice o utjecaju pandemije bolesti COVID-19 na transferne cijene, koje su objavljene 18. prosinca 2020. godine, u dijelu koji se odnosi na područje prethodnih sporazuma o transfernim cijenama, a koje je inicijalno uređeno aktualnim OECD-ovim Smjernicama o određivanju transfernih cijena za multinacionalna trgovačka društva i porezne uprave iz 2017. godine.

1. Uvod
2. Smjernice o utjecaju pandemije na transferne cijene
3. Sporazumi
4. Utjecaj pandemije na sporazume
5. Zaključak

Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije1 u vezi s utvrđivanjem činjenice jesu li nastupile okolnosti koje se smatraju razlogom za osporavanje prava na odbitak PDV-a ili za njegov naknadni ispravak. Sud u predmetu C-734/19 ITH preispituje okolnosti slučaja u kojemu porezni obveznik ne realizira dva projekta za koja je koristio odbitak PDV-a, te mogućnost kvalifikacije jednog od tih projekata kao komisijskog posla. U drugom predmetu, C-42/19 Sonaecom, u kontekstu prava na odbitak PDV-a, Sud razmatra okolnosti slučaja kada porezni obveznik koristi odbitak za namjeravanu oporezivu djelatnost koju nije realizirao te kada je umjesto namjeravane djelatnosti obavio transakciju izuzetu od plaćanja PDV-a.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-734/19 ITH Comercial Timişoara SRL
3. Presuda u predmetu C-42/19 Sonaecom SGPS S.A.

Da bi revizor mogao izdati izvještaj uzimajući u obzir ukupan revizorski rizik, svakako treba u početnim fazama revizije procijeniti inherentni rizik odnosno faktore koje se nalaze u poslovnom okruženju subjekta koji revidira i neizravno ili izravno utječu na njegovo poslovanje. U kasnijim fazama revizije revizor procjenjuje jesu li kontrole društva na pronađene rizike zadovoljavajuće te na temelju toga određuje daljnje testiranje. Međutim, prije samog testiranja na temelju početne procjene rizika u poslovnom okruženju klijenta revizor određuje samu strategiju revizije. Stoga su postupci opisani u nastavku (osim što su dio revizorskih procedura prema zahtjevima Međunarodnih revizorskih standarda) nužni za dobro obavljenu reviziju.

1. Poslovni i značajni rizici
2. Postupak prepoznavanje i procjenjivanje rizika značajnoga pogrešnog prikazivanja
3. Postupci procjene rizika
4. Značajni rizici
5. Dokumentiranje prema zahtjevima MReVS-a 315

U članku se daje pregled najvažnijih zaključaka sa sastanaka koji su održali članovi IASB-a s investitorima uključenima u izvještavanje o održivom razvoju. Zajednički cilj je unaprijediti konzistentnost i usporedivost navedenog izvještavanja.

1. Procjena postojeće situacije: rastući i hitni zahtjevi
2. Uključivanje radne skupine Fondacije u izvještavanje o održivom razvoju
3. Osnovni sadržaj i opseg djelovanja SSB-a

U vezi sa zahtjevom Republike Hrvatske iz svibnja prošle godine, 10. srpnja 2020. godine Europska središnja banka donijela je odluku o uključivanju hrvatske kune u Europski tečajni mehanizam i o uspostavljanju bliske suradnje između Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke. Obje navedene odluke vrlo su važne za Republiku Hrvatsku na njezinu putu uvođenja eura. O svim vidovima navedene dvije odluke već se nekoliko mjeseci piše u hrvatskim i europskim medijima. Međutim, u sjeni tih dvaju velikih koraka dogodio se i treći, o kojemu se zna i piše malo. Riječ je o pristupanju Republike Hrvatske jedinstvenom sanacijskom mehanizmu. O čemu je zapravo riječ, autor detaljnije objašnjava u članku.

1. Uvod
2. Jedinstveni sanacijski mehanizam
3. Glavni ciljevi SRM-a
4. Jedinstveni sanacijski odbor
5. Ulazak Republike Hrvatske u SRM
6. Zaključak

Instrumenti osiguranja bankarskih kredita za potrošače su sredstva naplate potraživanja koja banci stoje na raspolaganju kada dužnik prestane otplaćivati kredit ili ga otplaćuje neredovito. Banke mogu zatražiti od potrošača jedan ili više instrumenata osiguranja. U pravilu je za manji iznos kredita potrebno i manje instrumenata osiguranja. Ako zatreba, banka ima pravo samostalno odlučiti koje će instrumente osiguranja aktivirati i kojim redoslijedom.

Postupci odobravanja potrošačkih kredita opisani su u našem časopisu broj 12 iz 2020. godine od stranice 241. i dalje pa zainteresirane upućujemo i na taj članak.

1. Uvod
2. Isprava o zapljeni računa po pristanku dužnika
3. Mjenica
4. Zadužnica
5. Solidarni jamac
6. Zalog na nekretninama
7. Osiguranje zaloga na nekretninama
8. Osiguranje života
9. Osiguranje od nesposobnosti vraćanja kredita

Fiskalna odgovornost nije samo nešto čime se moraju baviti osobe u proračunskom sustavu nego se njome moraju baviti neka trgovačka društva i neke pravne osobe. Ovaj tekst njima je namijenjen.

Autorica u članku stoga podsjeća na najvažnije obveze u sustavu fiskalne odgovornosti koje se odnose na čelnike trgovačkih društava i drugih pravnih osoba kojima su vlasnici, odnosno osnivači država i/ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji do 31. ožujka 2021. moraju predati Izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2020. godinu.

1. Uvod
2. Registar trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti
3. Upitnik o fiskalnoj odgovornosti
4. Obveze prilikom primopredaje
5. Način i rokovi predaje Izjave o fiskalnoj odgovornosti
6. Uvođenje obvezne izobrazbe o sustavu fiskalne odgovornosti
7. Zaključno

Fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti samostalno kao obrt, poljoprivrednu djelatnost ili neko drugo profesionalno zanimanje su, u pravilu, obveznici poreza na dohodak. Međutim, oni su obvezni promijeniti način oporezivanja odnosno umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobitak ako su u poreznom razdoblju (kalendarskoj godini) ostvarili primitke veće od 7.500,000,00 kn. Međutim, to mogu učiniti i dragovoljno bez obzira na visinu ostvarenih primitaka. Povratak na oporezivanje porezom na dohodak omogućeno im je nakon 3 godine, osim u posebnim slučajevima kada na zahtjev poreznog obveznika Porezna uprava izdaje rješenje o povratku na oporezivanje porezom na dohodak, uzimajući u obzir određene pokazatelje u poslovanju. U tom slučaju u knjigovodstvu treba stvoriti bazu za vođenje knjiga prema novčanom načelu odnosno jednostavnom knjigovodstvu.

1. Uvodne napomene
2. Kako sastaviti početno stanje prilikom promjene načina oporezivanja s poreza na dobitak na oporezivanje porezom na dohodak
3. Primjeri iskazivanja početnog stanja
4. Kako postupiti ako je za 2020. godinu plaćen porez na dobitak prema novčanom načelu
5. Promjena u plaćanju doprinosa

Zakonom o pružanju usluga u turizmu uređuju se usluge u turizmu, način i uvjeti za pružanje tih usluga, ugovor o putovanju u paket-aranžmanu i ugovor o povezanom putnom aranžmanu te prava i obveze trgovca i putnika u vezi s tim ugovorima. Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama navedenog Zakona, koji je u zakonskoj proceduri, zbog povrede prava Europske unije, nužno je uskladiti Direktive vezano za raskid ugovora za neizvršena putovanju u paket-aranžmanu nakon 1. ožujka 2020. godine te u vezi s reguliranom profesijom turističkih vodiča, čime bi turistički vodiči iz država članica mogli pružati usluge na privremenoj ili povremenoj osnovi na jednostavniji način, a time bi Republika Hrvatska izbjegla pokretanje postupka pred Sudom Europske unije.

O navedenom Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama, koji je nužan zbog kršenja odredaba Direktiva, te o ostalim izmjenama i dopunama više u nastavku članka.

1. Uvod
2. Raskid ugovora o putovanjima u paket-aranžmanima koji su se trebali izvršiti nakon 1. ožujka 2020. godine
3. Turistički vodiči
4. Pružanje usluge iznajmljivanje vozila (RENT-A-CAR)
5. Nove prekršajne odredbe

Novi Zakon o strancima stupio je na snagu 1. siječnja 2021. godine i time unio velike promjene u zapošljavanju i radu državljana trećih zemalja u RH.

Svakako najvažniju promjenu predstavlja ukidanje dozvole za boravak i rad na temelju godišnje kvote i uvođenje dozvole za boravak i rad na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Autorica stoga u članku navodi uvjete pod kojima poslodavci mogu pribaviti dozvole za boravak i rad u skladu s novim Zakonom o strancima.

1. Uvod
2. Rad državljana trećih zemalja u RH
3. Dozvola za boravak i rad na temelju mišljenja hrvatskog zavoda za zapošljavanje
4. Dozvole za boravak i rad bez testa tržišta rada i mišljenja hrvatskog zavoda za zapošljavanje
5. Produljenje dozvola za boravak i rad

Autori u ovome članku razmataju radnopravne obveze i obveze poslodavca u odnosu na porezno motrište i motrište doprinosa neplaćenog dopusta kad se radnik takva poslodavca nalazi u istražnome zatvoru.

1. Moguće postupanje poslodavca u slučaju da mu radnik završi u istražnom zatvoru
2. Statusna pitanja neplaćenoga dopusta
3. Obračuni i isplate primitaka kada je radnik u istražnom zatvoru

Neprofitne organizacije koje uključuju statusno različite skupine organizacija (npr. udruge, ustanove čiji su osnivači proračuni, dobrovoljna vatrogasna društva, tijela državne uprave i dr.) imaju u sustavu oporezivanja dobitka poseban položaj. Načelno one nisu obveznici poreza na dobitak, iako u nj ulaze u određenim okolnostima. Premda je za taj ulazak pretpostavka obavljanje gospodarske djelatnosti prema pravilima općeg poreznog sustava, to nije jedina pretpostavka. U članku se pojašnjava položaj neprofitnih organizacija u sustavu oporezivanja dobitka te se daju primjeri za osobe koje svoje poslovne knjige vode prema pravilima neprofitnog računovodstva.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Utvrđivanje statusa poreznog obveznika
4. Kako se može plaćati porez na dobitak
5. Porezni položaj u odnosu na knjigovodstva i financijske izvještaje neprofitnog računovodstva
6. Paušalno oporezivanje
7. Redovno oporezivanje
8. Zaključak