Računovodstvo, revizija i financije 2/2021

Ministarstvo financija na svojoj mrežnoj stranici objavilo je Obavijest o rokovima predaje godišnjih financijskih izvješća za 2020. godinu prema kojoj se financijska izvješća dostavljaju u rokovima koji su propisani Pravilnikom o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima (Nar. nov., br. 43/20.). Prema tome, financijska izvješća za 2020. predaju se u jednakim rokovima koja su vrijedila za 2019. godinu.

1. Obavijest o rokovima Ministarstva financija
2. Prijava poreza na dobitak
3. Zaključak

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje objavio je nove potpore za očuvanje radnih mjesta za razdoblje od 1. siječnja do 28. veljače 2021. godine. Nove su potpore u najvećem dijelu slične potporama koje su se isplaćivale za studeni i prosinac 2020. godine. Nadalje, Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na sjednici održanoj 8. siječnja 2021. godine donijelo je odluku o proširenju mjere očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom (COVID-19) i na očuvanje radnih mjesta koja su ugrožena posljedicama katastrofe prouzročene potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije.

1. Sektori koji mogu ostvariti pravo na potporu
2. Uvjeti za ostvarivanje potpore i visina potpore
3. Obuhvat prihvatljivih radnika i poslodavaca za potporu
4. Kriteriji pada prihoda / primitaka
5. Predaja zahtjeva za potporu

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na sjednici održanoj 8. siječnja 2021. godine donijelo je odluku o potpori za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena / čekanje na posao za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca. 2021. godine.

1. Uvodno o potpori za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena
2. Tko može ostvariti potporu
3. Dokazivanje pada prometa i utjecaja epidemije COVID-19
4. Ciljne skupine radnika koji mogu ostvariti potporu
5. Tko ne može ostvariti potporu
6. Visina potpore
7. Kada će poslodavac morati vratiti potporu
8. Obveza savjetovanja s radničkim vijećem
9. Ostale obveze poslodavca
10. Predaja zahtjeva
11. Iskazivanje potpore u Obrascu JOPPD

Zbog razornog potresa koji je pogodio grad Petrinju i okolicu 29. prosinca 2020. godine Vlada Republike Hrvatske proglasila je stanje katastrofe na području pogođenom potresom. Dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona omogućeno je darivanje pravnim i fizičkim osobama u novcu, dobrima i uslugama uz oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost te je propisano porezno priznavanje troškova donacija za otklanjanje katastrofe prouzročene potresom s motrišta oporezivanja dobitka i dohotka. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno i porezno postupanje s donacijama za otklanjanje katastrofe prouzročene potresom.

1. Uvodne napomene
2. Porezno motrište donacija kod poduzetnika
3. Donacije dane fizičkim osobama s motrišta poreza na dohodak
4. Evidentiranje donacija u poslovnim knjigama
5. Porezni tretman donacija kod obveznika poreza na dohodak
6. Zaključak

Prirodna katastrofa (potres) brojnim je poduzetnicima uništila ili oštetila imovinu. Nastala šteta na imovini poduzetnika ima trenutne i odgođene posljedice na njegovo poslovanje. Trenutačna posljedica očituje se u smanjenju vrijednosti imovine koja je oštećena ili u njenom potpunom uništenju. Odgođene posljedice često su teže mjerljive, a očituju se kao propušteni dobitak zbog nemogućnosti korištenja takve imovine i zastoja u radu. Štetu je teško spriječiti, ali se zato njezine posljedice mogu ublažiti kroz pravodobno osiguranje imovine. O pravnom, računovodstvenom i poreznom motrištu štete na imovini poduzetnika pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Što su šteta i prirodna nepogoda te kako se mogu ublažiti
3. Kako smanjiti utjecaj štetnog događaja
4. Nastanak štetnog događaja
5. Štete na dugotrajnoj imovini
6. Štete na kratkotrajnoj imovini
7. Zaključak

U RRiF-u br. 9/19. pisali smo o računovodstvenom praćenju nekretnina koje se grade za tržište u skladu sa zahtjevima HSFI-ja 10 odnosno MRS-a 2. U ovome članku autorica obrazlaže računovodstveno praćenje izgradnje građevina za vlastitu dugotrajnu imovinu koje se klasificiraju u skladu sa zahtjevima HSFI-ja 6 odnosno MRS-a 16. Uz to, autorica daje primjer računovodstvenog praćenja izgradnje poslovne zgrade za potrebe društva te naknadnog vrednovanja izgrađene zgrade u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda.

1. Uvod
2. Utvrđivanje vrijednosti građevina koje se grade za vlastitu dugotrajnu imovinu
3. Računovodstveno praćenje izgradnje građevina za vlastitu dugotrajnu imovinu
4. Naknadno utvrđivanje vrijednosti građevina izgrađenih za vlastitu dugotrajnu imovinu
5. Računovodstveno praćenje izgrađene građevine prema metodi troška nabave
6. Računovodstveno praćenje izgrađene građevine prema metodi revalorizacije
7. Zaključak

Donesen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja koji je objavljen u Nar. nov., br. 144/20. od 23. prosinca 2020. godine. Navedene se izmjene u jednom dijelu počinju primjenjivati pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja za razdoblja koja počinju od 1. siječnja 2020. godine ili poslije, a ostale izmjene za razdoblja koja počinju od 1. siječnja 2021. godine ili poslije. Autorica u članku daje kratak pregled navedenih izmjena koje se odnose na bilješke uz financijske izvještaje za velike poduzetnike i subjekte od javnog interesa.

1. Uvod
2. Bilješke uz financijske izvještaje za 2020. godinu
3. Dodatne informacije koje objavljuju samo veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa
4. Ostale izmjene

U ovom proračunskom praktikumu knjiži se povrat dugotrajne nefinancijske imovine u godini koja je različita od godine njezine kupnje te zamjena dugotrajne nefinancijske imovine unutar općeg proračuna.

Prijeporno je treba li za povrat dugotrajne nefinancijske imovine i novaca što ga prati odobriti prihode ili rezultat poslovanja, a pri zamjeni dugotrajne nefinancijske imovine unutar općeg proračuna treba li koristiti račun promjene u obujmu imovine ili vrijednosti imovine.

1. Povrat dugotrajne nefinancijske imovine za koju je utvrđeno da je neispravna u obračunskom razdoblju koje je iz razdoblja njezina stjecanja
2. Zamjena dugotrajne imovine unutar općeg proračuna

Autorica ovim člankom podsjeća neprofitne organizacije na obvezu financijskog izvještavanja za 2020. godinu koje je propisano Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i Pravilnikom o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija.

1. Uvodne napomene
2. Financijski izvještaji neprofitnih organizacija za 2020. godinu
3. Izjava o neaktivnosti
4. Neprofitne organizacije koje obavljaju i gospodarsku djelatnost
5. Pregled nekih obveza

U ovom praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježi se sastavljanje razvojne strategije i uključivanje nerecipročnih prihoda koji su primljeni u sljedećem obračunskom razdoblju, a potrebno ih je uključiti u prihode izvještajnog razdoblja.

Izrada razvojne strategije za razdoblje dulje od godinu dana smatra se dugotrajnom nefinancijskom imovinom.

Kada se nerecipročni prihodi moraju uključuju u izvještajno razdoblje iako su naplaćeni u sljedećem izvještajnom razdoblju, postavlja se pitanje treba li ih možda odgoditi.

1. Razvojne strategije
2. Nerecipročni prihodi ako su izvorno bili odgođeni

Osim umirovljenika u obiteljskoj mirovini i umirovljenika u invalidskoj mirovini zbog potpune nesposobnosti za rad, radni odnos mogu zasnovati i umirovljenici i raditi najviše polovinu od punoga radnog vremena, a da im se ne obustavlja isplata mirovine. U tom slučaju ostvaruju status zaposlenika osiguranog s osnove radnog odnosa uz korištenje svih prava kao i ostali zaposlenici. Najniža plaća koju umirovljenik može ugovoriti s poslodavcem je minimalna plaća utvrđena razmjerno radnom vremenu koja je ujedno i osnovica za plaćanje svih doprinosa. Gornjeg ograničenja visine plaće nema.

1. Koji umirovljenici mogu zasnovati radni odnos, a da im se ne obustavi isplata mirovine
2. Rad umirovljenika prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji
3. Socijalni i porezni status zaposlenih umirovljenika
4. Prava zaposlenih umirovljenika s osnove radnog odnosa
5. Prava iz zdravstvenog osiguranja zaposlenih umirovljenika

Složenost izračuna i isplate naknade plaće tijekom privremene nesposobnosti / spriječenosti za rad ogledava se u velikom broju različitih primjera u praksi, koji i najiskusnije ponekad ostavljaju u dvojbi. Kako i koliko isplatiti? Na čiji teret? Primjenjuju li se ista pravila kod radnika i obrtnika? Utječe li ugovor o djelu na osnovicu za naknadu plaće? Na navedena i slična pitanja ovim člankom daju se odgovori, uz detaljna objašnjenja i praktične primjere.

1. Uvod
2. Određivanje osnovice za naknadu plaće za vrijeme bolovanja
3. Staž osiguranja
4. Ostvarivanje prava na naknadu plaće tijekom PNR-a
5. Visina naknade plaće
6. Rad kod više poslodavaca i bolovanje
7. Ugovor o djelu i radni odnos
8. Različiti radno pravni statusi u relevantnom šestomjesečnom razdoblju
9. Ugovor o djelu i bolovanje
10. Zaključak

Od 1. siječnja 2021. godine prilikom obračuna posebnog poreza na motorna vozila primjenjuje se Uredba o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila. Način izračuna svote posebnog poreza ovisi o tome je li riječ o vozilu koje je registrirano do 31. prosinca 2020. godine ili se prvi put registrira u 2021. godini. Opširnije o navedenome može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Kada, tko i na koja vozila plaća PPMV
3. Novi način obračuna PPMV-a u 2021. godini
4. Obračun PPMV-a na motocikle, mopede, bicikle s pomoćnim motorom i „ATV“ vozila
5. Obračun PPMV-a kod rabljenih motornih vozila primjenom deprecijacijske tablice vrijednosti
6. Zaključak

Poduzetnici – obveznici poreza na dobitak koji su na vlastiti zahtjev počeli primjenjivati metodu novčanog načela pri utvrđivanju osnovice poreza na dobitak za 2018. i 2019. godinu, obvezni su to nastaviti sljedeća tri porezna razdoblja pod uvjetom da su u prethodnoj godini (2019.) ostvarili ukupni prihod do 7.500.000,00 kuna. Prema tome, ti će poduzetnici primjenjivati novčano načelo i kod prijave poreza na dobitak za 2020. godinu i Poreznoj će upravi najkasnije do 30. travnja dostaviti Obrazac PD-NN. Za 2020. godinu u primjeni je NOVI Obrazac PD-NN.

Prijavu poreza na dobitak prema novčanom načelu primijenit će i oni obveznici poreza na dobitak koji su se za ovu metodu odlučili početkom prošle godine i do 15. siječnja 2020. godine dostavili Poreznoj upravi „Izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice“. Međutim, sve do podnošenja prijave poreza na dobitak za 2020. godinu (najkasnije do kraja travnja 2021.) ti poduzetnici mogu Poreznoj upravi dostaviti „Izjavu o odustajanju od utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu“ i poreznu prijavu sastaviti u skladu s odredbama iz čl. 5., st. 1. Zakona o porezu na dobit na Obrascu PD.

Primjena novčanog načela kod utvrđivanja osnovice poreza na dobitak primjenjuje se od 2017. godine. Stoga svi poduzetnici koji su ovo načelo primjenjivali protekla tri porezna razdoblja, mogli su ga u 2020. godini napustiti u skladu s čl. 5. st. 13. Zakona. Ovo je prva godina koja dopušta slobodni izlazak iz novčanog načela onim poduzetnicima koji su tri godine prolazili labirint sastavljanja Obrasca PD-NN.

1. Uvod
2. Postupak utvrđivanja osnovice poreza na dobitak primjenom novčanog načela
3. Sastavljanje Obrasca PD-NN
4. Porezna osnovica, porezna obveza, porezne olakšice, oslobođenja i poticaji
5. Preneseni porezni gubitak
6. Predujmovi poreza na dobitak za 2021. godinu
7. Primjer utvrđivanja poreza na dobitak prema novčanom načelu
8. Provjera

Plaćanje poreza na dohodak tijekom godine prilikom isplate primitka smatra se predujmom poreza na dohodak. Godišnju obvezu poreza na dohodak utvrđuje Porezna uprava u posebnom postupku na temelju prikupljenih podataka o ostvarenim primitcima putem obrazaca JOPPD te izdaje rješenje o možebitnoj razlici poreza na dohodak za uplatu ili za povrat. Ako porezni obveznik po isteku poreznog razdoblja (kalendarske godine) ustanovi da mu tijekom isplate primitaka tijekom poreznog razdoblja nisu priznate sve porezne olakšice koje bi mogle smanjiti njegovu godišnju poreznu obvezu može podnijeti Poreznoj upravi zahtjev za priznavanje olakšica koje će Porezna uprava, uz vjerodostojne dokaze, uzeti u obzir te utvrditi godišnju poreznu obvezu obaviti povrat preplaćenog poreza. Zahtjev se podnosi najkasnije do 28. veljače na propisanom obrascu ZPP-DOH. Novost je da će za 2020. godinu osobama mlađim od 30 godina Porezna uprava smanjiti godišnju obvezu poreza na dohodak, i to za 100 % za osobe do 25 godina života i za 50 % za osobe od 26 do 30 godina života.

1. Za koje se dohotke utvrđuje, a za koje se ne utvrđuje godišnja obveza poreza na dohodak
2. Poseban postupak utvrđivanja godišnje obveze poreza na dohodak
3. Pravo na povrat poreza putem ZPP-DOH-a
4. Rokovi dostave poreznog rješenja na temelju posebnog postupka

Kada je riječ o članovima uprave strancima koji su u radnom odnosu te primaju plaću odnosno dohodak od nesamostalnog rada i tuzemni članovi uprave trebaju voditi računa o najnižoj mjesečnoj osnovici za plaćanje doprinosa utvrđenoj u svoti od 5.967,65 kn za puno radno vrijeme. No, primitci koji se isplaćuju članovima uprave strancima uobičajeno se oporezuju na način propisan za drugi dohodak. U nekim slučajevima na isplatitelju je i obveza za obračunom doprinosa, dok je u nekim slučajevima obveza stranog člana uprave da se samostalno prijavi na obvezna osiguranja. O navedenome pišemo u nastavku.

1. Obvezno osiguranje članova uprave stranaca u RH
2. Primitci stranih članova uprave i njihov porezni položaj

Statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim računima predaje se i ove godine. Obveznici sastavljanja tog izvješća su porezni obveznici upisani u registar PDV-a koji na dan 31. prosinca 2020. godine imaju evidentirana dospjela, a nenaplaćena potraživanja za isporuke dobara i usluga.

Navedeno se izvješće dostavlja Poreznoj upravi elektroničkim putem na Obrascu OPZ-STAT-1 u rokovima podnošenja prijave poreza na dohodak (do 28. veljače) ili poreza na dobitak (do 30. travnja).

Autor u članku piše o obveznicima dostave izvješća te obrazlaže način i daje primjer popunjavanja Obrasca OPZ-STAT-1.

1. Uvod
2. Obveznici sastavljanja i predaje izvješća
3. Definicija dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja
4. Rokovi dostave statističkih izvješća
5. Novčane kazne u slučaju ne predaje izvješća
6. Sadržaj Obrasca OPZ-STAT-1
7. Primjer ispunjavanja obrasca opz-stat-1

Odredbama čl. 35.a – 35.k Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza (Nar. nov., br. 115/16. – 121/19.) utvrđena je obveza i način izvješćivanja poreznih obveznika Poreznoj upravi i poreznih tijela unutar EU-a međusobno o prekograničnim aranžmanima. Rok za dostavu informacija je 30 dana od nekog od nastalih događaja u vezi s tim aranžmanima odnosno mjesec dana od isteka tromjesečja u kojemu su informacije postale dostupne. Obveznici izvješćivanja moraju izvijestiti Poreznu upravu i o prethodnim razdobljima o kojima su zakonski rokovi već istekli. Međutim, zbog dobro poznatih razloga (pandemija), Porezna je uprava odgodila te rokove.

1. Obveza i rokovi izvješćivanja o prekograničnim aranžmanima
2. Obveznici podnošenja izvješća
3. Prekogranični aranžmani o kojima se podnose izvješća
4. Način podnošenja informacija
5. Zaključak

Svi pomorci (rezidenti) koji su po osnovi rada na brodu tijekom 2020. godine ostvarili dohodak od nesamostalnog rada obvezno podnose godišnju prijavu poreza na dohodak, dok ovisno o broju dana koji su proveli u međunarodnoj plovidbi obvezni su ili nisu podmiriti i obveze po osnovi poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo je Uputu za provedbu odredbi Pomorskog zakonika u svrhu utvrđivanja „183 dana“ radi oslobađanja od plaćanja poreza na dohodak pomoraca, za vrijeme trajanja pandemije bolesti COVID-19 uzrokovana virusom SARS-CoV-2 (KLASA: 810-03/20-01/30, URBROJ: 530-04-20-6 Zagreb, 24. travnja 2020. godine, dalje: Uputa). U skladu s time promijenjene su odredbe Pravilnika o porezu na dohodak.

1. Koji su pomorci obvezni predati poreznu prijavu
2. Obvezno osiguranje i izdatci za doprinose
3. Obračun pomorskog dodatka – izdatak
4. Prijava poreza na dohodak – Obrazac DOH
5. Godišnja obveza poreza na dohodak člana posade broda

Pojam poreznog obveznika treba, s motrišta odredaba propisa o PDV-u, promatrati u širem kontekstu te treba razlikovati porezne obveznike koji su upisani u registar obveznika PDV-a (redoviti porezni obveznici) od onih koji se trebaju samo registrirati za potrebe PDV-a (mali porezni obveznici). U tuzemnim prometima dobara i usluga, mali porezni obveznici su oslobođeni plaćanja PDV-a kada isporuke zaračunavaju drugim hrvatskim poreznim obveznicima. Međutim, u određenim poreznim situacijama mali porezni obveznici trebaju preuzeti obvezu plaćanja PDV-a u transakcijama s poreznim obveznicima iz EU-a i trećih zemalja, a da pritom nemaju nikakva prava koja proizlaze iz propisa o PDV-u, odnosno najznačajnije – pravo na pretporez, nego imaju samo obvezu plaćanja PDV-a.

U I. dijelu ovoga članka, koji je objavljen u časopisu RRiF, br. 11/20., str. 99, može se pročitati opširnije o obvezama malih poreznih obveznika u prometu dobara u tuzemstvu, pri stjecanju i isporuci dobara u EU-a, izvozu i uvozu dobara. U II. dijelu ovoga članka može se pročitati opširnije o obvezama malih poreznih obveznika u prometu usluga u tuzemstvu, pri stjecanju i isporuci usluga u EU-u i trećim zemljama.

1. Uvod
2. Oporezivanje usluga u tuzemstvu
3. Stjecanje i isporuka usluga u EU-u i treće zemlje
4. Zaključak

Pomorski zakonik (čl. 429. – 429.i) uređuje plaćanje poreza po tonaži broda umjesto poreza na dobitak i uvjete potrebne za plaćanje toga poreza. Porezni obveznici koji žele plaćati porez po tonaži broda moraju se prethodno prijaviti Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture uz predočenje odgovarajućih dokaza o ispunjavanju propisanih uvjeta. Za 2020. godinu porez po tonaži može plaćati samo društvo koje je do 30. lipnja 2019. dalo izjavu da će umjesto poreza na dobitak plaćati porez po tonaži broda na dobitak iz određenih gospodarskih djelatnosti poslovanja brodovima, kako je to uređeno čl. 429.c. Pomorskog zakonika.

1. Uvod
2. Porezni obveznik
3. Obračun porezne obveze i prijava poreza po tonaži
4. Izjava o sudjelovanju u sustavu do kraja veljače 2021. godine
5. Izjava o realizaciji godišnjeg plana ukrcaja vježbenika do 30. siječnja 2021. godine
6. Zaključak

Donesene su još jedne izmjene Zakona o šumama koje se primjenjuju od 1. siječnja 2021. godine. Prema dotadašnjim odredbama Zakona, naknadu za općekorisne funkcije šuma za 2020. godinu plaćaju obveznici koji su u 2020. godini ostvarili prihode veće od 3.000.000,00 kn. Prema novim odredbama Zakona o šumama za 2021. godinu naknadu za općekorisne funkcije šuma plaćat će samo obveznici koji u 2021. godini ostvare ukupne prihode u svoti većoj od 7.500.000,00 kn, što može imati utjecaj na utvrđivanje predujma naknade za 2021. godinu. Više o tome pišemo u ovom članku.

1. Zakonske izmjene
2. Utjecaj obračuna naknade OKFŠ-a za 2020. godinu na 2021. godinu
3. Zaključak

Prema čl. 17. Zakona o poticanju ulaganja, korisnici državnih potpora za ulaganja obvezni su tijekom razdoblja u kojima imaju status korisnika potpora podnositi pisana izvješća o izvršenju investicijskog projekta, prihvatljivim troškovima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmeta investicije i otvorenih radnih mjesta povezanih s tom investicijom. Izvješća se podnose ministarstvu za gospodarstvo, poduzetništvo i obrt (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja) i Ministarstvu financija – Poreznoj upravi zajedno s Obrascem PD. U ovom članku donosimo informaciju o obvezi sastavljanja, rokovima predaje i sadržaju toga izvješća.

1. Obveza podnošenja godišnjeg izvješća
2. Sadržaj Godišnjeg izvješća o izvršenju projekta ulaganja i korištenju potpora

Preporuka je Odbora da ako se primjenjuju zahtjevi Komentara menadžmenta, društvo može tu činjenicu navesti u svojemu godišnjem financijskom izvještaju, iako u sastavljanju financijskih izvještaja ne primjenjuje MSFI-je.

1. Pristup

1. Novac iz EU-ova proračuna uvjetovan poštovanjem vladavine prava
2. Novi propisi o uvozu i izvozu plastičnog otpada
3. Odsad EU tretira Britaniju kao treću zemlju
4. Postignut načelni dogovor EU-a i Kine o ulaganjima
5. Nizozemska uvela novi porez za zaštitu okoliša
6. EU ojačava vizni režim na vanjskim granicama
7. EU donio novu strategiju za kibernetičku sigurnost

Porezni propisi uređuju kamate s motrišta poreza na dobitak odnosno poreza na dohodak. Zatezne kamate uređene su Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Osim zateznih kamata, Zakonom o obveznim odnosima uređene su još i najviše ugovorne kamate u trgovačkim i drugim odnosima.

1. Propisane zatezne kamate
2. Ugovorne kamate prema ZOO-u
3. Porezni propisi o kamatama između poveznih osoba
4. Kamate na pozajmice fizičkim osobama

Osnovice na koje se obračunavaju i plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja samostalnih osiguranika, za pojedinu godinu utvrđuju se prema prosječno isplaćenoj bruto-plaći po jednom zaposleniku kod pravnih osoba u RH u prethodnoj godini u razdoblju siječanj – kolovoz prema objavi Državnog zavoda za statistiku. Primjenom koeficijenata objavljenih u Zakonu o doprinosima izračunane su osnovice za sve obvezne osiguranike u RH po svima osnovama osiguranja za sve mjesece 2020. godine, s početkom primjene za siječanj, s rokom dospijeća plaćanja u veljači pa sve do prosinca koji dospijevaju na naplatu u siječnju 2021. godine. U ovom članku pišemo o osnovicama, stopama i svotama doprinosa obrtnika obveznika poreza na dohodak i obveznika poreza na dobitak te ostalih fizičkih osoba koji ostvaruju primitke s osnove poljoprivredne djelatnosti i ostalih samostalnih i profesionalnih zanimanja za 2021. godinu.

1. Osnovice za plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja za obrtnike i slobodna zanimanja za 2021. godinu
2. Mogućnost odabira veće osnovice za plaćanje doprinosa
3. Dnevne osnovice za plaćanje posebnog doprinosa za vrijeme službenog putovanja u inozemstvu
4. Uplatni računi za doprinose obrtnika i ostalih samostalnih zanimanja
5. Iskazivanje doprinosa u obrascima JOPPD obrtnika i samostalnih zanimanja
6. Primjeri iskazivanja podataka o doprinosima u obrascima JOPPD

Dana 31. prosinca 2020. godine isteklo je prijelazno razdoblje ugovorenog Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (u nastavku: „Sporazum“) i u kojemu se carinsko zakonodavstvo Unije primjenjivalo na Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije, Sjeverne Irske, Kanalskih otoka i Otoka Mana (u nastavku: UK) i u njoj.

Kako bi se gospodarskim subjektima koji sudjeluju u robnoj razmjeni s gospodarskim subjektima iz UK-a omogućilo lakše snalaženje u novim okolnostima, u nastavku se daje kratak osvrt na primjenu carinskih postupaka pri robnoj razmjeni s UK-om i sa Sjevernom Irskom.

1. Roba koja se iz UK-a unosi u carinsko područje EU-a
2. Vraćena roba
3. Neke posebnosti postupka provoza
4. Neke posebnosti postupka privremenog uvoza
5. Roba koja se iznosi iz carinskog područja EU-a s odredištem u UK-u
6. Robna razmjena sa Sjevernom Irskom

Sporazum o trgovini i suradnji između EU-a i UK-a počeo se primjenjivati od 1. siječnja 2021. godine. Sporazum predviđa nultu stopu carine pri uvozu robe s podrijetlom. U članku su navedene najznačajnije informacije nužne za primjenu povlaštene carine pri uvozu iz UK-a i informacije koje izvoznici trebaju znati pri izvozu robe u UK. Ujedno su člankom dane poveznice putem kojih je moguće lakše pronaći daljnje informacije, kao npr. stope carine pri uvozu u UK, dokaze o podrijetlu za primjenu snižene stope, neke specifične odredbe i sl.

1. Sporazum o trgovini i suradnji
2. Uvoz robe u EU iz UK-a
3. Izvoz robe iz EU-a u UK
4. Drawback – povrat ili izuzeće od uvozne carine
5. Kumulacija podrijetla

U 2020. godini donesene su izmjene i dopune nekih carinskih propisa, s time da nije potpuno završila izmjena svih. U skladu s time, u sljedećem razdoblju bit će potrebno (opet) donijeti neke izmjene i dopune, a sve kako bi se predviđeni sustavi i instituti mogli ispravno primijeniti.

U ovom se članku navode najznačajnije promjene koje su učinjene u tim propisima u 2020. godini i najavljene buduće promjene propisa.

1. Uvod
2. Promjene carinskih propisa u 2020. godini
3. Izmjene nacionalnih carinskih propisa
4. Buduće izmjene carinskih propisa
5. Zaključak

Osim u slučaju propisanih iznimaka, djelatnost trgovine ne može se započeti obavljati prije nego što nadležno upravno tijelo izda rješenje da prodajni objekt, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina ispunjavaju minimalne tehničke i druge propisane uvjete, a u prodajnom objektu ne smije se obavljati oblik trgovine za koji nadležno upravno tijelo nije izdalo rješenje. U članku pišemo o minimalnim tehničkim uvjetima koje moraju ispunjavati prodajni objekti za obavljanje trgovine i uvjetima za obavljanje prodaje na malo izvan prodavaonica.

1. Uvod
2. Općenito o obvezi ispunjavanja propisanih uvjeta
3. Opći minimalni tehnički uvjeti za prodajne objekte u kojima se obavlja djelatnost trgovine
4. Posebni minimalni tehnički uvjeti za prodajne objekte za obavljanje trgovine na veliko
5. Posebni minimalni tehnički uvjeti za prodajne objekte za obavljanje trgovine na malo
6. Minimalni tehnički i drugi uvjeti za obavljanje prodaje izvan prodavaonica
7. Zaključak

Pregovarači iz EU-a i UK-a su 24. prosinca 2020. godine postigli sporazum o novom partnerstvu. Taj sporazum utvrđuje pravila koja se primjenjuju između EU-a i UK-a od 1. siječnja 2021. godine. Od toga dana UK će izgubiti sva prava i obveze koje je imao kao država članica EU-a i tijekom prijelaznog razdoblja prema Sporazumu o povlačenju. Više neće imati koristi od pristupa jedinstvenom tržištu i carinskoj uniji niti od politika i međunarodnih sporazuma EU-a.

Sporazumom o trgovini i suradnji između EU-a i UK-a nastupit će velike promjene. Prestaju se primjenjivati pravila o slobodi kretanja osoba, robe, usluga i kapitala između UK-a i EU-a, što će u oba smjera dovesti do prepreka trgovini robom i uslugama te prekograničnoj mobilnosti osoba, koje prije toga nisu postojale.

Sva kretanja osoba nakon 1. siječnja 2021. godine podložna su postojećem imigracijskom zakonodavstvu EU-a odnosno UK-a, koje se primjenjuje prema državljanima trećih država, a Protokol o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti uređuje buduće odnose između država članica EU-a i UK-a na području koordinacije sustava socijalne sigurnosti.

1. Uvod
2. Sporazum o povlačenju (Withdrawal Agreement)
3. Posebne situacije za potrebe zbrajanja razdoblja i ostvarivanje prava na obiteljska davanja (mirovine i doplatak za djecu)
4. Sporazum o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane
5. Protokol o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti

Poseban institut koji se nalazi u sustavu javne nabave je i institut sukoba interesa koji, iako se uređuje kroz nekoliko članaka odgovarajućeg zakona, zaslužuje posebni pozornost. Stoga ga treba odgovarajuće primijeniti, čemu pridonosi i niz objašnjenja iz prakse, a koji se navode u ovom članku.

1. Uvod
2. Općenito o sukobu interesa
3. Sukob interesa prema direktivama EU-a o javnoj nabavi
4. Pravila dokazivanja u žalbenom postupku
5. Što se smatra sukobom interesa prema ZJN 2016
6. Koje su posljedice postojanja sukoba interesa u postupcima javne nabave
7. Predstavnici naručitelja u smislu ZJN 2016
8. Povezane osobe predstavnika naručitelja
9. Kada ne postoji sukob interesa u smislu ZJN 2016
10. Izjava o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa
11. Poseban slučaj postojanja sukoba interesa
12. Fakultativne (neobvezujuće) osnove za isključenje gospodarskog subjekta
13. Zaključno

1. Pregled kretanja
2. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
3. Potrošačke cijene RH i EU-a
4. Turizam
5. Trgovina na malo RH i EU-a
6. Robna razmjena s inozemstvom
7. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih
8. Nezaposlenost u Hrvatskoj i zemljama EU-a