Računovodstvo, revizija i financije 11/2021

Zalihe kao kratkotrajna imovina društva u financijskim izvještajima poduzetnika iskazuju se prema trošku (trošku nabave) odnosno neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome koja od njih je manja. To znači da poduzetnici najkasnije prije sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja, a prema potrebi i češće trebaju provesti procjenu neto utržive vrijednosti zaliha. U članku autorica piše o računovodstvenom i poreznom motrištu takvog vrijednosnog usklađenja.

1. Uvod
2. Mjerenje zaliha
3. Vrijednosno usklađenje zaliha
4. Porezno motrište vrijednosnog usklađenja zaliha
5. Primjeri vrijednosnog usklađenja zaliha

U radnje koje prethode izradi završnog obračuna poslovanja poduzetnika – obveznika poreza na dobitak ulazi i procjena naplate potraživanja od kupaca koji kasne s podmirenjem svojih obveza te donošenje odluka o vrijednosnom usklađenju i otpisu pojedinih nenaplativih potraživanja od kupaca. Pritom je potrebno razmotriti računovodstveno postupanje s tim u vezi i s motrišta poreza na dobitak utvrditi je li riječ o porezno priznatom ili nepriznatom trošku. O tome pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Priznavanje i mjerenje potraživanja od kupaca s motrišta računovodstvenih standarda
3. Vrijednosna usklađenja potraživanja od kupaca s poreznog i računovodstvenog motrišta
4. Otpis potraživanja od kupaca
5. Zaključna napomena
6. Zaključak

U računovodstvenom smislu obveze treba iskazati kao obveze za koje se očekuje plaćanje u budućnosti. To se odnosi i na javna davanja. I ove godine poduzetnici koji su ostvarili mjeru potpore za očuvanje radnih mjesta u posebnim okolnostima bili su za sufinancirane neto-plaće oslobođeni od obveze plaćanja javnih davanja.

U ovom članku autor objašnjava način evidentiranja otpisa i usklađenja javnih davanja zbog mjere oslobođenja od obveze doprinosa za sufinancirane neto-plaće, način evidentiranja otpisa javnih davanja (obveze i potraživanja) zbog nastupa zastare te porezni položaj otpisa.

1. Zahtjevi standarda u vezi iskazivanja obveza
2. Otpis i usklađenje javnih davanja na temelju sufinanciranih neto-plaća
3. Otpis obveze za javna davanja zbog zastare
4. Otpis potraživanja za javna davanja
5. Zaključak

Promjene računovodstvenih procjena kod poduzetnika provode se ako su nastupile promijenjene okolnosti na kojima se temeljila procjena, neovisno o tome je li riječ o novim informacijama koje su do toga dovele ili o većem iskustvu poduzetnika. Učinci promjena računovodstvenih procjena iskazuju se kao prihod ili rashod tekućeg razdoblja. Autorica u članku obrazlaže ulogu računovodstvenih procjena i njihovih promjena, a s ciljem istinitog i fer prezentiranja financijskog položaja, financijske uspješnosti i novčanih tokova poduzetnika te daje primjere procjena sadašnjih vrijednosti koje se odnose na vrijednosti dugotrajne imovine, potraživanja od kupaca, zalihe i procjena koje se odnose na vijek trajanja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine.

1. Zahtjevi računovodstvenih standarda
2. Iskazivanje učinaka promjene računovodstvenih procjena
3. Razlučivanje računovodstvenih procjena i računovodstvenih politika
4. Procjena vijeka trajanja dugotrajne materijalne imovine
5. Smanjenje vrijednosti dugotrajne materijalne imovine
6. Procjena vijeka trajanja dugotrajne nematerijalne imovine
7. Procjena vrijednosti zaliha
8. Procjena sumnjivih i spornih potraživanja
9. Procjena obveza na temelju jamstva

Stavke imovine i obveza koje se vežu uz poslovanje s inozemstvom, uz vrijednost u kunama, iskazuju se i u stranoj valuti. Propisi koji uređuju devizno poslovanje nalažu poduzetniku da na datum bilance takve stavke iskaže u kunama, uz primjenu srednjeg tečaja HNB-a koji se primjenjuje na taj dan. Kako postupati sa nastalim tečajnim razlikama s poreznog i računovodstvenog motrišta, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Koji tečaj primijeniti i na koje stavke
3. Utvrđivanje tečajnih razlika
4. Porezni položaj tečajnih razlika
5. Primjeri knjiženja tečajnih razlika
6. Zaključak

Poduzetnici koji imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske obveznici su predaje godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe te za potrebe javne objave. O načinu i rokovima predaje financijskih izvještaja takvih društava pišu autorice u ovom članku.

1. Uvod
2. Poduzetnici kojima se poslovna godina razlikuje od kalendarske
3. Obveza sastavljanja GFI-ja za statističke i druge potrebe kod poduzetnika kojima se poslovna godina razlikuje od kalendarske
4. Predaja GFI-ja za javnu objavu kod obveznika kojima se poslovna godina razlikuje od kalendarske

U prošlom broju časopisa RRiF pisali smo o računovodstvenom praćenju transakcija s društvima povezanim sudjelujućim interesom koji se odnose na ulaganje u udjele tih društava, prodaju dobara i usluga, nabavu dobara i usluga, davanje i primanje zajmova i sl. prema zahtjevima HSFI-ja. U ovom članku autorica obrazlaže računovodstveno praćenje navedenih transakcija kada te transakcije nastaju s poduzetnicima unutar grupe u skladu sa zahtjevima HSFI-ja.

1. Definiranje poduzetnika unutar grupe
2. Ulaganja u financijsku imovinu poduzetnika unutar grupe
3. Prodaja dobara i usluga poduzetnicima unutar grupe
4. Primanje zajmova od poduzetnika unutar grupe
5. Nabava dobara i usluga od poduzetnika unutar grupe
6. Zaključak

Nepredvidivost i raznovrsnost nastalih poslovnih događaja stavlja pred nas dvojbe kako ih knjigovodstveno riješiti. Kao prvo, trebamo razumjeti o čemu je riječ, a drugo raščlaniti cjeline u dijelove – faze njihova nastanka. Sve to pak moramo promatrati u svjetlu propisa koji postavljaju neke zahtjeve za određeno postupanje.

Najgora moguća situacija je kad se nešto „odigra“, a za to ne postoje isprave koje bi bile temelj za knjigovodstveno postupanje, odnosno obračune poreza ili za nešto treće. U prikazima poslovnih događaja, odnosno slučajeva iz prakse koje smo odabrali, nadamo se da ćete pronaći i neke koji će biti rješenje i za vaš slučaj.

1. Zakupljena nekretnina je uređena, a potom kupljena
2. Prodaja osobnog automobila koji je nabavljen od građanina
3. Porezni položaj usluge na nekretnini u republici hrvatskoj koja je obavljena slovenskom društvu
4. Osobni odbitci kod umirovljenika
5. Zajmovi između rezidentnih i nerezidentnih osoba
6. Izostanak radnika s radnog mjesta i izvanredni otkaz
7. Revizijski uvid kod neprofitnih organizacija

Teme ovog proračunskog praktikuma su reklasifikacija imovine, previše naplaćeni namjenski prihodi te naplata europskim sredstvima. Reklasifikaciju (ponovno razvrstavanje) imovine potrebno je provesti putem računa kojim se bilježi promjena u obujmu imovine. Namjena previše naplaćenih namjenskih prihoda je, u načelu, ista kao njihova izvorna namjena. Ako se u proračunski sustav „vrate“ europska sredstva, ona ne moraju u računovodstvenom smislu uvijek imati obilježje donacije.

1. Reklasifikacija imovine
2. Previše naplaćeni namjenski prihod
3. Naplata europskim sredstvima

U ovom se praktikumu knjiže poslovni odnosi koji su povezani s davanjem pozajmica članovima neprofitne organizacije, pri čemu je to njezina ili dio njezine djelatnosti što se uobičajeno naziva blagajnom uzajamne pomoći. Pri tome treba odrediti izvor sredstava koja se pozajmljuju kako bi se provela odgovarajuća knjiženja.

1. Posudba iz sredstava članova
2. Posudba iz sredstava neprofitne organizacije

Upućeni radnici na rad u drugu državu od poslodavca sa sjedištem u RH, u trgovačko društvo ili u poslovnu jedinicu sa sjedištem u drugoj državi radi obavljanja ugovorenog posla, su zaposlenici osigurani u okviru mirovinskog i zdravstvenog osiguranja u RH i u tom statusu ostaju cijelo vrijeme rada u drugoj državi. Plaća se oporezuje prema Zakonu o porezu na dohodak, a ako RH primjenjuje s dotičnom državom ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odredbe ugovora imaju prednost u odnosu na Zakon o porezu na dohodak. Sagledavajući socijalni i porezni položaj izaslanog radnika, može se zaključiti da je to područje vrlo složeno te o tome dajemo neka od temeljnih objašnjenja.

1. Tko se smatra upućenim radnikom
2. Plaće upućenih radnika u poreznom i socijalnom sustavu
3. Plaćanje doprinosa za upućene radnike na rad u druge države
4. Oporezivanje plaća upućenih radnika na rad u drugu državu
5. Koje troškove poslodavac može podmiriti za upućenog radnika na rad u drugu državu
6. Prijava ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada (plaća) u drugoj državi i otklanjanje dvostrukog oporezivanja
7. Ostale napomene u vezi s plaćama upućenih radnika na rad u drugu državu

Članovi uprave i članovi društva upisani u sudski registar RH, bez obzira na svoje djelovanje u RH kroz radni odnos ili bez radnog odnosa, imaju određene obveze prema zakonima RH. Ako ne ispune te obveze, mogu očekivati probleme prilikom rješavanja svog statusa pri Ministarstvu unutarnjih poslova ili u Poreznoj upravi.

U ovom je članku riječ o obvezama državljana trećih zemalja kada u RH obavljaju poslove člana uprave i/ili su ujedno i članovi društva.

1. Uvod
2. Član uprave u radnom odnosu
3. Član društva koji se samozapošljava (vlasnik)
4. Umjesto zaključka

Autorica na praktičnom primjeru objašnjava koje su obveze poslodavca kada radniku ne isplati otpremninu ili je samo djelomično isplati po njezinu dospijeću. U praktikumu su na primjeru popunjeni propisani obrasci u skladu s Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine(IO 1 i NO1), obrasci JOPPD koji se predaju radniku kada dođe do neisplate i JOPPD za naknadu isplatu.

1. Uvod
2. Rokovi dospijeća isplate otpremnine te poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja kada otpremnina nije isplaćena
3. Koje isprave poslodavac mora dostaviti radniku kad ne isplati ili djelomično isplati otpremninu
4. Obrasci JOPPD kod neisplate i naknadne isplate otpremnine

Sve nekretnine, građevine i zemljišta, poljoprivredna i građevinska, koje nisu oporezive PDV-om, oporezive su porezom na promet nekretnina. To su situacije kada prodavatelj nije obveznik PDV-a (mali porezni obveznik, građani i dr.) ili kada je isporuka nekretnine za prodavatelja – poreznog obveznika oslobođena PDV-a. Točnije, to je u situaciji kada je kupac porezni obveznik, ali ne želi primjenu prijenosa porezne obveze ili kada prodavatelj nije porezni obveznik. U časopisu RRiF br. 10/21., str. 90, može se pročitati detaljnije o prometu nekretnina kada su oporezive PDV-om, a kada PPN-om. U nastavku članka objašnjavaju se porezne situacije kada je isporuka nekretnina oporeziva porezom na promet nekretnina i porezni položaj prometa nekretnina u postupku ovrhe.

1. Uvod
2. Predmet oporezivanja nekretnina prema Zakonu o PPN-u
3. Porezni obveznik, osnovica i stopa poreza na promet nekretnina
4. Nastanak porezne obveze, prijava i plaćanje PPN-a
5. Porezna oslobođenja i olakšice
6. Primjeri oporezivanja prometa nekretnina PPN-om
7. Oporezivanje nekretnina u postupku ovrhe

Utvrditi rezidentnost neke fizičke osobe može se odnositi i na strance, ali i na tuzemne fizičke osobe. Pri određivanju čija je fizička osoba rezident, treba uzeti u obzir pregled svih poreznih karakteristika svake pojedine osobe. Za građane RH koji ostvaruju svoje dohotke u inozemstvu, od presudne je važnosti utvrditi poreznu rezidentnost radi određivanja u kojoj je državi fizička osoba obvezna prijavljivati sve svoje dohotke, odnosno koja država ima pravo konačnog oporezivanja ostvarenog dohotka bilo gdje u inozemstvu.

U ovom članku pokušavamo približiti navedenu tematiku, pojednostaviti je te objasniti osnovne pojmove koji su bitni za utvrđivanje rezidentnosti fizičke osobe.

1. Rezidentnost fizičke osobe
2. Vjerodostojne isprave za utvrđivanje rezidentnosti
3. Važnost odredaba Općega poreznog zakona za utvrđivanje rezidentnosti
4. Utvrđivanje rezidentnosti prema ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
5. Utvrđivanje rezidentnosti kada ne postoji ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

U ovom članku autorice predstavljaju transferne cijene u Republici Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na zakonodavni okvir kojim su one propisane, a koji obuhvaća načelo nepristrane transakcije, povezane osobe, metode i dokumentaciju transfernih cijena kroz praktične primjere.

1. Definicija transfernih cijena
2. Zakonodavni okvir
3. Načelo nepristrane transakcije
4. Povezane osobe / društva
5. Metode transfernih cijena
6. Dokumentacija o transfernim cijenama
7. Ograničenja priznavanja troškova kamata na zajmove u hrvatskom zakonodavstvu
8. Umjesto zaključka

Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije1 u vezi s utvrđivanjem mjesta obavljanja usluga. U prvom slučaju, u presudi u predmetu C-593/19 SK Telecom Co. Ltd, analizirana je mogućnost „premještanja“ mjesta obavljanja telekomunikacijske usluge iz treće zemlje u državu članicu EU-a, dok se u drugom slučaju, u presudi u predmetu C‑459/19 Wellcome Trust Ltd, utvrđuje porezni status primatelja usluge u smislu mogućnosti njegove kvalifikacije kao poreznog obveznika koji djeluje kao takav za potrebe određivanja mjesta obavljanja usluge.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-593/19 SK Telecom Co. Ltd
3. Presuda u predmetu C‑459/19 Wellcome Trust Ltd

Zakonom o administrativnoj suradnji u području poreza (Nar. nov., br. 115/16. – 121/19.) predviđena je obveza država na automatsku razmjenu informacija o poslovanju multinacionalnih društava. U tu je svrhu predviđena obveza multinacionalnih tvrtki za izvješćivanjem Porezne uprave o propisanim podatcima. Detaljniji sadržaj Izvješća propisan je Pravilnikom o automatskoj razmjeni informacija u području poreza (Nar. nov. br., 18/17. – 1/20.). Izvješće po državama zapravo predstavlja objedinjene informacije o cijeloj skupini multinacionalnih društava s podatcima o prihodima, podjeli dobitka, plaćenom porezu i određenim pokazateljima mjesta obavljanja djelatnosti skupine multinacionalnih društava po zemljama u kojim posluju ta društva.

U ovom članku dajemo kratke informacije o obveznicima, sadržaju i rokovima izvješća. Izvješće se ponekad naziva i Country by Country report – tzv. CbCR.

1. Obveza podnošenja izvješća po zemljama
2. Obveznici podnošenja izvješća
3. Automatska razmjena s trećim zemljama
4. Obveze sastavnog subjekta sa sjedištem u Hrvatskoj
5. Rok za podnošenje izvješća
6. Obveza izvješćivanja Porezne uprave o tome je li obveznik podnošenja izvješća po zemljama
7. Stalne poslovne jedinice
8. Sadržaj izvješća po državama

Dana 1. siječnja 2021. godine došlo je do promjena vezanih za skupljanje bodova i dokazivanje o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora. Promjena se sastoji u tome da su od 2021. godine ovlašteni revizori obvezni svoju Evidenciju o stalnom stručnom usavršavanju dostaviti samo istekom trogodišnjeg razdoblja, a ne svake godine kako je do sada to bili propisano. O obvezama revizora i popunjavanju navedene Evidencije pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Načini vrednovanja stalnoga stručnog usavršavanja revizora
3. Evidencija o stalnom stručnom usavršavanju
4. Tko ne mora ispuniti obveze stalnoga stručnog usavršavanja

Jeste li spremni za izvoz robe? Ne želite gnjavažu s akreditivom, ali želite unaprijed dobiti svoj novac? Možda je rješenje za to escrow usluga. Što je escrow usluga, kako se primjenjuje u međunarodnoj trgovini i gdje se obratiti za pomoć u vezi s escrow uslugom? U Republici Hrvatskoj za sada escrow usluge nude samo veće banke.

1. Escrow usluge
2. Stručno usavršavanje ovlaštenih revizora u svijetu
3. Ugovor o escrow-u (ugovor posebne namjene)
4. Ispunjavanje uvjeta escrow platnih transakcija
5. Zaključak

Međubankovne referentne kamatne stope (eng. Inter Bank Offered Rates – IBOR) koriste se kao indeks za gotovo sve financijske instrumente, uključujući derivate, sekuritizirane proizvode, kredite, obveznice s promjenjivom kamatnom stopom, kreditne kartice i depozite. Autor u članku piše o glavnim karakteristikama i funkcijama najšire rasprostranjenih referentnih stopa u financijskoj industriji te o njihovoj tranziciji u nove oblike.

1. Uvod
2. Načela međunarodne organizacije komisija za vrijednosne papire
3. Praćenje provedbe reformi referentnih stopa od strane odbora za financijsku stabilnost
4. Zaključak

Iako u Republici Hrvatskoj euro još uvijek nije službena valuta, njegovo se uvođenje već jasno nazire. S obzirom na to i činjenicu da ovlašteni mjenjači trguju stranim sredstvima plaćanja, među kojima gotovo cjelokupan udio ima euro, izvjesno je da se pri poslovanju ovlaštenih mjenjača predviđaju bitne promjene.

Uz to, svakako da se očekuje i ukidanje nekih odredaba zakonskog okvira u kojemu su bitni neki provedbeni propisi koji još uvijek imaju neke ograničavajuće odredbe u vezi s poslovanjem sa stranim sredstvima plaćanja.

1. Uvod
2. Očekivane promjene kod ovlaštenih mjenjača

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost (obrt i s obrtom izjednačenih djelatnosti, djelatnost slobodnih zanimanja i djelatnost poljoprivrede i šumarstva) mogu, na temelju određenih uvjeta, primiti potpore, poticaje, subvencije, pomoći i dr. Potpore mogu biti namjenske ili nenamjenske. Ovisno o namjeni, ovisit će i njihovo evidentiranje u poslovnim knjigama. Zbog posebnih okolnosti (potres i COVID-19) dane su mnoge potpore za koje su donesene posebne upute o njihovu evidentiranju.

U ovom članku objašnjavamo porezni položaj primljenih potpora kod obveznika poreza na dohodak koji ga podmiruju u paušalnoj svoti ili dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga.

1. Temeljna pravila za utvrđivanje potpora u poslovnim knjigama
2. Potpore za očuvanje radnih mjesta – COVID-19 i program zadržavanje radnih mjesta
3. Potpore dodijeljene za nabavu dugotrajne imovine
4. Potpore u poljoprivrednim djelatnostima i kod drugih poreznih obveznika koji se oporezuju paušalno
5. Potpore za samozapošljavanje koje isplaćuje HZZ

Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost izuzimaju dobra i usluge radi različitih namjera (vlastite potrebe, reprezentacija, promidžba i sl.). Ovisno o namjeri, različita su postupanja s motrišta propisa o porezu na dohodak i s motrišta poreza na dodanu vrijednost. Kada izuzimanje dobara i usluga predstavlja primitak, a kada porezno nepriznati izdatak, pročitajte u nastavku u kojemu ćemo razmotriti knjigovodstvene i porezne posljedice izuzimanja za privatne potrebe obveznika poreza na dohodak.

1. Uvod
2. Izuzimanje dobara i usluga prema propisima o porezu na dohodak
3. Izuzimanje odnosno korištenje dobara i usluga obveznika PDV-a
4. Evidentiranje izuzimanja dobara ili usluga za vlastite potrebe obrtnika
5. Izuzimanje nekretnine iz samostalne djelatnosti
6. Izuzimanje dobara i usluga zaposlenika
7. Kada se manjak smatra izuzimanjem
8. Zaključak

Iako je već u više članaka u časopisu RRiF pisano o uvjetima i načinu obavljanja djelatnosti trgovine, ipak i dalje mnoge odredbe propisa kojima se uređuje djelatnost trgovine kod trgovaca i knjigovođa izazivaju dvojbe glede njihova tumačenja. U časopisu RRiF br. 10/21., str. 169, dana su aktualna pitanja iz područja zaštite potrošača. U nastavku članka daju se odgovori na pitanja iz područja trgovine s kojima se najčešće susrećemo u poslovnoj praksi.

1. Smije li se u prodavaonici na malo obavljati i prodaja robe i na veliko
2. Smiju li se u specijaliziranoj prodavaonici knjiga i uredskog materijala prodavati konditorski proizvodi u originalnom pakiranju
3. Smije li se iz veleprodajnog skladišta obavljati prodaja robe na malo te prodaja putem interneta na veliko i na malo
4. Mora li se za obavljanje internetske trgovine na malo imati skladište
5. Treba li za prodaju vina potrošačima iz vlastita podruma ishoditi rješenje o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih propisanih uvjeta u skladu sa ZT-I-om
6. Mora li trgovac ishoditi novo rješenje o ispunjavanju MTU-a ako nastavlja s obavljanjem trgovine u prodajnom objektu za koji je prethodni trgovac ishodio rješenje
7. Smije li se i uz koje uvjete u frizerskom salonu obavljati trgovina na malo šampona za pranje kose i lakova za kosu
8. Smije li obrtnik kojemu je u obrtnici upisana djelatnost pod oznakom šifre NKD-2007 45.20. Održavanje i mehanički popravci motornih vozila povremeno obavljati trgovinu na malo motornim vozilima
9. Na koje načine i uz koje uvjete se može obavljati trgovinu na malo izvan prodavaonica u obrtu
10. Na koje načine pravna i fizička osoba registrirana za obavljanje proizvodne djelatnosti smije obavljati prodaju svojih proizvoda i treba li registrirati djelatnost trgovine
11. Na koje načine i uz koje uvjete mogu udruge obavljati djelatnost trgovine
12. Na koje načine obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo može prodavati svoje poljoprivredne proizvode
13. Na koje načine šumoposjednici mogu prodavati drva
14. Koje su isprave podobne za osiguranje podataka o stanju robe koja se prodaje
15. Što je prigodna prodaja i uz koje se uvjete može obavljati
16. U kojemu radnom vremenu se može obavljati trgovina
17. Smiju li ljekarne prodavati lijekove putem interneta
18. Smije li se u specijaliziranoj prodavaonici na malo knjiga, papirnate robe i pisaćeg pribora obavljati prodaja isprava i službenih obrazaca, državnih biljega i poštanskih maraka
19. Koje se zabrane primjenjuju u djelatnosti trgovine
20. Jesu li proizvođači brašna i pekarskih proizvoda obvezni i dalje voditi knjigu evidencije utroška brašna (KEUB)

Ispunjenje novčanih obveza iznimno je aktualno i važno u gotovo svakodnevnoj praksi. Bitno je istaknuti da su zakonom propisani rokovi ispunjenja tih obveza te da je za ugovaranje rokova duljih od 60 dana nužno zaključiti određeni pravni posao.

O tome detaljnije, odnosno kako i čime stvoriti uvjete za dulji rok ispunjenja novčanih obveza od spomenutoga šezdesetodnevnog roka, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Propisana duljina trajanja rokova ispunjenja novčanih obveza
3. Mogućnost ugovaranja rokova plaćanja do 360 dana
4. Ogledni primjer ugovora o robno-trgovačkom kreditu

Plaćeni dopust, kao pravo radnika iz radnog odnosa, odobrava se i koristi na način i u slučajevima utvrđenim Zakonom o radu, uz ispunjavanje propisanih pretpostavaka. O svemu detaljnije s osvrtom na aktualna pitanja tog instituta, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Što je plaćeni dopust
3. Kojim je zakonima i aktima uređen plaćeni dopust
4. Specifičan slučaj plaćenog dopusta
5. Realizacija prava na plaćeni dopust
6. Trajanje plaćenog dopusta
7. Evidentiranje plaćenog dopusta
8. Primitak za vrijeme plaćenog dopusta i ograničenja
9. Sankcija

U odnosu između Republike Hrvatske (dalje: RH) kao države članice Europske unije (dalje: EU) i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (dalje: UK) nakon Brexita, u području zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite u ovom se trenutku primjenjuju odredbe nekoliko pravnih dokumenata, pri čemu je bitno znati njihov međusobni odnos i prioritet primjene jer uređuju istu pravnu materiju za istu kategoriju osoba. Više o tome saznajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Sporazum o povlačenju
3. Sporazum o trgovini i suradnji
4. Privremeni boravak
5. Trajni boravak / prebivalište
6. Izaslanstvo
7. Planirano liječenje
8. Posebna novčana naknada za zdravstvo u UK-u

Rad putem agencije za privremeno zapošljavanje jedan je od oblika fleksibilnog zapošljavanja i rada u RH. Privremenim zapošljavanjem putem agencija za privremeno zapošljavanje omogućeno je da agencija kao poslodavac ustupa svog radnika drugom poslodavcu (korisniku) za privremeno obavljanje poslova. U članku je pobliže riječ o osnivanju agencije za privremeno zapošljavanje, uvjetima rada i obračunu plaće radnika koji su zaposleni putem agencija za privremeno zapošljavanje.

1. Uvod
2. Osnivanje agencije za privremeno zapošljavanje
3. Agencijski rad – trostrani pravni odnos
4. Evidencija o radnom vremenu ustupljenih radnika
5. Uvjeti rada ustupljenog radnika
6. Obračun plaće radnika koji je zaposlen putem agencije za privremeno zapošljavanje u tuzemstvu
7. Prava na naknadu plaće agencijskih radnika
8. Korištenje olakšicama iz Zakona o doprinosima

U članku se objašnjava način korištenja zdravstvene zaštite upućenih radnika na rad ili na službeno putovanje u skladu s bilateralnim ugovorima o socijalnom osiguranju koje je Republika Hrvatska sklopila i primjenjuje s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Turskom.

1. Uvod
2. Rad u dvjema državama ugovornicama istodobno
3. Zdravstvena zaštita upućivanih radnika na rad u ugovorne države
4. Zdravstvena zaštita radnika za vrijeme službenog putovanja u ugovorne države

Autor u članku objašnjava na koji način i pod kojim pretpostavkama se može steći pravo vlasništvo na motornim vozilom i brodom ako do prijenosa dolazi po osnovi darovanja.

1. Ugovor o darovanju – općenito
2. Oblik ugovora o darovanju
3. Darovanje motornog vozila
4. Darovanje broda
5. Porezni položaj darovanja
6. Zaključak

U sustavu javne nabave jamstva su posebno uređena. Postoji nekoliko vrsta jamstava, ali im je zajedničko obilježje da nisu obvezujuća, osim ako to ne traži naručitelj. Ako naručitelj traži jamstvo, traži, između ostaloga, vrstu jamstva i njegov oblik te tada postoje neka zakonska ograničenja. Kako bi se odgovarajuće postavilo u odnosu na ovaj institut, navode se temeljne odredbe vezane uz jamstvo te se daje pregled nekih stajališta i presuda, što može usmjeriti praksu naručitelja.

1. Uvod
2. Vrste jamstava koje naručitelj može zahtijevati u postupcima javne nabave
3. Jamstvo za ozbiljnost ponude
4. Provjera je li dostavljeno jamstvo za ozbiljnost ponude, ako je traženo, te je li valjano
5. Rok valjanosti jamstva za ozbiljnost ponude
6. Novčani polog kao sredstvo jamstva
7. Objašnjenje i upotpunjavanje jamstva za ozbiljnost ponude – najčešće pogreške vezane uz jamstvo za ozbiljnost ponude
8. Rok valjanosti jamstva za ozbiljnost ponude određuje se u skladu s rokom valjanosti ponude
9. Jamstvo za ozbiljnost ponude dostavlja se u roku za dostavu ponuda
10. Ponuditelj je dostavio jamstvo za ozbiljnost ponude, ali je propustio u uvezu ponude naznačiti bankarsku garanciju kao prilog ponude
11. Jamstvo za ozbiljnost ponude dostavljeno u preslici
12. Jamstvo za uredno ispunjenje ugovora / okvirnog sporazuma
13. Povrat jamstva za ozbiljnost ponude
14. Zaključno

1. Pregled kretanja
2. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
3. Građevinarstvo RH i EU-a
4. Rast cijena stambenih nekretnina u zemljama EU-a i Hrvatskoj u prvom polugodištu 2021. godine
5. Potrošačke cijene RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Turizam
8. Trgovina na malo RH i EU-a
9. Prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih u Hrvatskoj za kolovoz 2021. godine
10. Zaposlenost i nezaposlenosti u hrvatskoj i zemljama EU-a