U prošlom broju časopisa pisali smo o računovodstvu trgovine na veliko i ovaj je članak nastavak na započetu temu poslovanja u trgovačkoj djelatnosti. Osim primljenih i danih predujma u trgovini na veliko, obrađuju se i predujmovi u maloprodaji, prikazuju primjeri računa za predujam, postupanje kod obračuna predujma, postupak s nerealiziranim predujmovima i drugo – i to s poreznog i računovodstvenog motrišta.
Uvod
Primljeni predujmovi u trgovini na veliko
Obveze za primljene predujmove u trgovini na malo
Dani predujmovi za robu
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje transakcija s društvima povezanim sudjelujućim interesom koji se odnose na prodaju dobara i usluga, nabavu dobara i usluga, davanje i primanje zajmova i sl. prema zahtjevima HSFI-ja. Uz to, autorica daje primjere knjiženja najčešćih poslovnih događaja koji nastaju u odnosu s tim osobama u poslovnoj praksi.
Definiranje društava koja su povezana sudjelujućim interesom
Ulaganja u financijsku imovinu društava povezanih sudjelujućim udjelom
Zaključak
Prodaja dobara i usluga društvima povezanim sudjelujućim interesom
Nabava dobara i usluga od društava povezanih sudjelujućim interesom
Primanje zajmova od društava povezanih sudjelujućim interesom
Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Dorada podrazumijeva različite postupke kojima se poboljšavaju postojeća svojstva robe i materijala ili im se daju nova svojstva, ali od njih ne nastaju novi proizvodi. Usluga dorade robe ili materijala povećava vrijednost zaliha jer je riječ o troškovima dovođenja zaliha u stanje za uporabu. Način evidentiranja nastalih troškova ovisi o tome je li riječ o doradi vlastite robe i materijala, pružali li se usluga dorade drugima ili je riječ o vlastitim zalihama koje drugi dorađuju. O računovodstvenom i poreznom položaju dorade zaliha robe i materijala pročitajte u nastavku članka.
Uvod
Porezni položaj usluga dorade
Računovodstveno praćenje robe i materijala primljenih na doradu
Računovodstveno praćenje robe i materijala danih na doradu
Često pitanje poduzetnika je smiju li podmiriti troškove dioptrijskih naočala, kontaktnih leća, operativnih zahvata i troškove liječenja svojih zaposlenika i drugih fizičkih osoba tako da takav trošak smanji osnovicu poreza na dobitak ili poreza na dohodak isplatitelja te da se takav primitak ne smatra oporezivim. Navedeno je dopušteno u okviru odredaba o neoporezivu darovanju za zdravstvene potrebe uz poštovanje propisanih uvjeta.
Uvodne napomene
Pomagala za vid kao predmet darovanja za zdravstvene potrebe
Porezni položaj darovanja za zdravstvene potrebe s motrišta darovatelja
Porezni položaj darovanja za zdravstvene potrebe s motrišta primatelja
Primjeri darovanja očnih pomagala i operativnog zahvata za zdravstvene potrebe radnika i drugih fizičkih osoba
Umjesto zaključka
Autor: Mr. sc. Snježana BRKANIĆ PONGRAČIĆ , dipl. oec. i ovl. rač.
U posljednjih desetak godina dolazi do sve veće digitalizacije poslovanja, uključujući i knjigovodstvenu dokumentaciju i računovodstvene procese društva. Upravo je digitalizacija omogućila neometani rad od kuće velikom broju računovođa za vrijeme pandemije COVID-19. O kakvim procesima digitalizacije je riječ, piše autor u ovom članku.
U ovoj se rubrici odgovara na aktualna računovodstvena i porezna pitanja iz poslovne prakse. Pitanja se odnose na računovodstveno i porezno motrište nabave automobila od građanina, računovodstveno motrište troškova koji se odnose na prethodna razdoblja, oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuke dobara međunarodnim organizacijama, isplate stipendija i priznavanje osobnih odbitaka za djecu, prodaju paleta kao osobne imovine, kupoprodaju nekretnine koja se nalazi u RH i mirovanje radnog odnosa.
Računovodstvo nabave osobnog automobila od fizičke osobe – građana
Knjiženje troškova koji se odnose na prethodna razdoblja
Oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuke dobara međunarodnim organizacijama
Stipendije i osobni odbitak za uzdržavanu djecu
Prodaja paleta je prodaja osobne imovine
Kupoprodaja nekretnine koja se nalazi u Hrvatskoj
Trajanje mirovanja radnog odnosa, što u smislu Zakona o radu predstavlja neplaćeni dopust, u načelu nije utvrđeno zakonom o radu
Kupnja dugotrajne nefinancijske imovine i naplata prethodno primljenog jamstva, tema je ovoga proračunskog praktikuma. Ako se daje predujam za kupnju dugotrajne nefinancijske imovine, evidentira se imovina u obliku potraživanja za financijsku imovinu. Prijeporno je koji račun izvora vlasništva odobriti ako se ta dugotrajna imovina kupuje iz vlastitih prihoda. Proračunska osoba može naplatiti i prethodno primljeno jamstvo za uredno izvršenje ugovora o javnoj nabavi. Vrsta prihoda koja se pritom odobrava ovisi o onome za što je ono iskorišteno.
Kupnja dugotrajne nefinancijske imovine
Naplata jamstva
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Prodaja stranih sredstava plaćanja poslovnoj banci i isplata otpremnine pri odlasku radnika u mirovinu, prikazuju se u ovom praktikumu neprofitnog računovodstva. Neprofitna organizacija može strana sredstva plaćanja koja ima u svom posjedu prodati poslovnoj banci. Ako bi se primijenile odredbe deviznih propisa, trebalo bi kao pretvorbeni tečaj koristiti srednji tečaj Hrvatske narodne banke. Kada je dio isplaćene otpremnine opterećen javnim davanjima (porezom / prirezom i doprinosim iz primitka), ne mijenja se priroda rashoda. I dalje je riječ o otpremnini bez obzira na to što se u poreznom smislu smatra dohotkom od nesamostalnog rada.
Prodaja stranih sredstava plaćanja
Otpremnina pri odlasku u mirovinu
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Radnici koji rade na blagdan, noću i prekovremeno, prema Zakonu o radu (Nar. nov., br. 93/14. – 98/19.) ostvaruju pravo na povećanu plaću kao i u slučaju rada u otežanim uvjetima. Osim, obveznih dodataka na plaću propisanih Zakonom o radu, prema ostalim izvorima prava radnici mogu ostvariti povećanje plaće i po drugim osnovama, primjerice za godine staža rada radnika provedenih na radu ili na radu kod točno određenog poslodavca. U ovom članku pišemo o načinu na koji se utvrđuje pravo radnika na dodatak na plaću te kako to treba učiniti.
Utvrđivanje plaće prema oblicima rada
Obvezno povećanje plaće
Ostali slučajevi u kojima radnik ostvaruje povećanu plaću
Kako utvrditi plaću kada se više osnova povećanja plaće događa istodobno
Porezni položaj dodataka na plaću
Iskazivanje povećane plaće na isplatnoj listi – Obrascu IP1
Upućeni (izaslani) radnik na rad u RH je osoba koju je poslodavac koji ima sjedište u drugoj državi privremeno uputio na rad kod poslodavca koji ima sjedište u RH, radi obavljanja poslova prema međusobnom ugovoru. Postupci u pravnom smislu koji se odnose na hrvatskog i na inozemnog poslodavca uređeni su Zakonom o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni. Bez obzira na to što ti radnici određeno vrijeme provode u RH, oni ostaju u socijalnom osiguranju s osnove radnog odnosa zasnovanog kod svojega matičnog poslodavca u drugoj državi pa i doprinose s te osnove njihov poslodavac obračunava i plaća prema propisima te druge države.
Predujam poreza na dohodak se, u pravilu, plaća u državi rezidentnosti, ako Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukčije uređeno. U tom smislu, pravila se analogno primjenjuju u slučaju da hrvatski poslodavac upućuje radnika na rad u drugu državu.
Uvod
Plaće i ostale naknade upućenih radnika na rad u RH
Trajanje upućivanja
Što treba učiniti strani poslodavac
Dužnost imenovanja osobe koja čuva dokumente
Socijalno osiguranje upućenih radnika na rad u RH
Oporezivanje plaća upućenih radnika na rad u RH
Koje naknade tuzemno društvo može isplaćivati za upućenog radnika u RH bez oporezivanja
Treba li upućeni radnik iz druge države u Hrvatsku predati poreznu prijavu
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Uplate premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja mogu biti dobar alat za dugoročno nagrađivanje radnika jer predstavljaju jedan od najjeftinijih načina nagrađivanja radnika. Uplate premija mogu biti instrument kojim se motiviraju svi zaposlenici ili određena skupina zaposlenika, a time poslodavci mogu osigurati i manju fluktuaciju zaposlenih.
Premije za III. stup dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja može uplaćivati fizička osoba građanin, ali može i poslodavac za svog radnika. Godišnje se, pod određenim uvjetima, može isplatiti 6.000,00 kn ili 500,00 kn mjesečno bez obveze oporezivanja. U nastavku pišemo o dvama modelima uplate premije za radnika kao najčešća postupanja u praksi i o njihovu oporezivanju.1
Uvod
Neoporezive uplate za III. stup koje podmiruje poslodavac
Oporezive uplate u III. mirovinski stup
Poslodavac radniku smanjuje bruto-plaću za svotu premije za III. stup
Putni nalozi često su predmet poreznog nadzora, a poduzetnici ponekad nisu u mogućnosti dokazati da je službeni put doista obavljen te je li uopće riječ o službenom putu. Kako se isplate dnevnica i drugih troškova u nadzoru ne bi proglasilo plaćom, porezni obveznik treba voditi računa o tome da putni nalozi budu vjerodostojne isprave za knjiženje. Autorica u članku obrađuje najčešće dvojbe kod isplate dnevnica i ostalih putnih troškova.
Uvod
Sadržaj putnog naloga u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak
Vjerodostojnost sadržaja putnog naloga i obračuna putnih troškova
Autor: Iva MARJANOVIĆ KAVANAGH , dipl. oec. i ovl. rev.
Oporezivanje prometa nekretnina danas, kako ga uređuju Zakon o PDV-u i Pravilnik o PDV-u, primjenjuje se još od 1. siječnja 2015. godine. Međutim, ako prodavatelj nije obveznik PDV-a primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na promet nekretnina. Za određivanje poreznog položaja prometa građevina bitna su dva kriterija, i to: jesu li građevine bile nastanjene odnosno korištene ili ne, odnosno koliko je bilo razdoblje korištenja tom građevinom, te je li prodavatelj obveznik PDV-a ili nije u sustavu PDV-a. U jednom od sljedećih brojeva časopisa RRiF pisat ćemo o oporezivanju nekretnina porezom na promet nekretnina i poreznom položaju prometa nekretnina u postupku ovrhe.
Temeljne odredbe u vezi s oporezivanjem prometa nekretnina
Porezni položaj isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojemu se nalaze prema propisima o PDV-u
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Prolazne stavke s motrišta PDV-a ne ulaze u poreznu osnovicu odnosno na njih se ne obračunava PDV jer te stavke predstavljaju svote koje poduzetnik zaračunava, prima ili izdaje u ime i za račun druge osobe. U ovome članku autorica obrazlaže porezno motrište prolaznih stavki na primjerima iz poslovne prakse te daje primjere njihova knjiženja. Navedeni se primjeri odnose na prolazne stavke kod odvjetnika i javnih bilježnika, špeditera, ugostitelja – turističku pristojbu te povratnu naknadu za ambalažu kao prolaznu stavku.
Definiranje prolaznih stavki
Prolazne stavke kod odvjetnika i javnih bilježnika
Turistička pristojba kao prolazna stavka
Prolazne stavke kod špeditera
Povratna naknada za ambalažu kao prolazna stavka
Usluga testiranja na COVID-19 kao prolazna stavka kod pružatelja usluga smještaja
Nadoknada troškova koji se smatraju dijelom nove isporuke dobara ili usluga
Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Izmjene propisa o PDV-u koje su stupile na snagu 1. srpnja 2021. godine odnose se na oporezivanje isporuka dobara i usluga na daljinu, tzv. e-TRGOVINA, i primjenu posebnih postupaka oporezivanja. Napominjemo da primjena posebnih postupaka oporezivanja predstavlja mogućnost, a ne obvezu poreznih obveznika. Međutim, za porezne obveznike koji se odluče primjenjivati neki od posebnih postupaka to će svakako značiti pojednostavljene u poslovanju i oporezivanju jer se na taj način neće trebati registrirati u svim zemljama članicama u koje isporučuju dobra ili usluge na daljinu. Hrvatski porezni obveznici najčešće primjenjuju posebni postupak OSS, stoga se u nastavku objašnjava postupak u vezi s prvom prijavom OSS-a koju treba predati najkasnije do 31. listopada 2021. godine.
Uvod
Koja su porezna rješenja za obveznika koji pruža usluge i/ili prodaje dobra na daljinu fizičkim osobama u EU-u od 1. srpnja 2021. godine
Prva prijava za prodaju dobara na daljinu i usluge − postupak OSS
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Primitci ostvareni na nagradnim natječajima i nagradnim igrama ne smatraju se dohotkom te se mogu isplatiti bez obračuna poreza na dohodak. Koji se uvjeti trebaju zadovoljiti za status neoporezivosti primitaka iz nagradnih natječaja prema dohodovnim propisima, ali i njihov status u smislu dobitka i poreza na dodanu vrijednost, objašnjava se u nastavku članka.
Uvod
Nagradna igra
Nagradni natječaji, kvizovi znanja
Autor: Anamarija WAGNER , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
U ovom članku autorice predstavljaju točno definiranje stvarne transakcije, odabir i primjenu najprikladnije metode transfernih cijena te druge pristupe određivanja cijene zajmova unutar grupe MTD kao najčešće financijske transakcije, a sve u skladu s OECD-ovim Smjernicama financijskih transakcija koje će biti ugrađene u sljedeće izdanje Smjernica OECD-a. Prikazan je i osvrt na pitanja vezana uz određivanje cijena zajmova (kamata) čiji prekomjerni odbitci pružaju mogućnost erozije porezne osnovice.
Uvod
Opći pojmovi kod zajmova unutar grupe
Točno definiranje transakcije
Odabir i primjena najprikladnije metode transfernih cijena
Kapitalno financiranje ili financiranje dugom
Pristupi porezu na dobitak kod donošenja odluka o financiranju MTD-a
Ograničenja priznavanja troškova kamata na zajmove u hrvatskom zakonodavstvu
Čest je slučaj dokapitalizacije u društvima. Osobito u j.d.o.o.-u gdje postoje objektivni razlozi da se temeljni kapital uveća do svote od 20.000,00 kn, nakon čega prestaje obveza oblikovanja zakonskih pričuva. Zakon o trgovačkim društvima određuje načine povećanja temeljnog kapitala te potrebne dokumente koje društvo mora priložiti kod podnošenja prijave za upis u sudski registar. Jadan od dokumenata je i revizorsko mišljenje o zadnjim financijskim izvješćima.
Kako u tom slučaju treba provesti reviziju povećanja temeljnog kapitala, objašnjeno je u članku.
Načini povećanja temeljnog kapitala
Revizija povećanja temeljnog kapitala u stvarima i pravima
Povećanje kapitala pretvaranjem rezervi društva u temeljni kapital
Autor: Anamarija WAGNER , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
U srpnju ove godine Odbor za međunarodne računovodstvene standarde objavio je nacrt novog MSFI standarda koji će se primjenjivati na podružnice koje nemaju javnu odgovornost. Autorica u ovome članku daje sažetak prijedloga novog standarda te navodi razloge objave.
Predmet objave prijedloga novog standarda Podružnice koja nema javnu odgovornost
U trenutačnoj ekonomskoj situaciji s niskim kamatnim stopama i naizgled jeftinim novcem, mnoga se trgovačka društva odlučuju za spajanja ili preuzimanja. Godine 2020. u Republici Hrvatskoj aktivnosti spajanja i preuzimanja (M&A) više od njih 40-ak bile su značajnije transakcije. Nekoliko velikih i važnih transakcija obilježilo je godinu, primjerice Nanobit, Infobip, Sunce koncern itd. Kada dođe vrijeme za te velike, složene ili rizične transakcije, sve uključene strane trebale bi se zaštititi osiguravanjem sredstava na poslovnim escrow računima. U ovom se članku razmatraju escrow računi u okviru preuzimanja poduzeća.
Interni sustavi kreditnog rejtinga postali su važan dio upravljanja kreditnim rizikom u bankarskoj industriji. Kao što i samo ime govori, te su ocjene interno razvile same banke (za razliku od eksternih rejtinga koje dodjeljuju institucije za procjenu kreditne sposobnosti).
Ovaj će članak čitatelje pobliže upoznati s glavnim elementima internih rejting-sustava banaka, koncepcijama i odrednicama takvih sustava, razlikama između internih sustava kreditnog rejtinga među bankama (ali i razlikama u odnosu na eksterne sustave kreditnog rejtinga) te s njihovom primjenom u svakodnevnom poslovanju banaka.
Uvod
Glavne karakteristike internih sustava kreditnog rejtinga
Kvantifikacija rizika
Praktične primjene internih sustava kreditnog rejtinga
Cvjećarska se djelatnost može obavljati isključivo trgovinom ili proizvodnjom. Djelatnost se prema poreznom položaju može oblikovati kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ili kao obrt. Oporezivanje s motrišta poreza na dohodak te vrste djelatnosti može biti paušalno ili se dohodak od samostalne djelatnosti može utvrđivati na temelju poslovnih knjiga. U ovom će članku biti riječ o fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost cvjećarstva u sustavu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji se oporezuju putem poslovnih knjiga.
Uvod
Poslovne knjige cvjećara obveznika poreza na dohodak
Samoniklo bilje odavno se koristi u različite svrhe – za kozmetičke pripravke, kao lijek ili kao hrana. Kako je riječ o bogatstvu šuma i polja koje treba i zaštititi, skupljanje i prodaja samoniklog bilja posebno su zakonski uređeni. Tko se može baviti skupljanjem i prodajom samoniklog bilja i na koji način, pročitajte u nastavku članka.
Uvod
Uvjeti za obavljanje djelatnosti
Organizacijski oblici za obavljanje djelatnosti skupljanja samoniklog bilja
Uvođenjem Carinskog zakonika Unije, uz ostale novosti koji je on donio, dodatno su izmijenjene i vrste carinskih deklaracija, način podnošenja i popunjavanje tih deklaracija. Jednako tako, početkom ove godine izmijenjena su pravila popunjavanja carinskih deklaracija, pri čemu su propisana i prijelazna razdoblja za uvođenje pojedinih vrsta carinskih deklaracija. Detaljnije o carinskim deklaracijama i novostima vezanim uz nju opisano je u nastavku članka.
Carinski propisi koji definiraju carinske deklaracije i njihovo popunjavanje
Rokovi uvođenja novih pravila
Vrste carinskih deklaracija i podjela elemenata deklaracija
Propisi iz područja zaštite potrošača od iznimne su važnosti za potrošače jer se njima uređuje zaštita osnovnih prava potrošača pri kupnji proizvoda i usluga, a posebice pravo na zaštitu njihovih ekonomskih interesa, zaštitu od opasnosti za život, zdravlje i imovinu, te prava na informiranje i pravnu zaštitu. Ostvarivanje tih prava osigurava se ponajprije propisivanjem obveza i zabrana kojih su se trgovci obvezni pridržavati kad nude i prodaju proizvode potrošačima te propisivanjem prava koja potrošačima pripadaju prilikom djelovanja na tržištu. U nastavku članka daju se odgovori na pitanja s kojima se najčešće susrećemo u poslovnoj praksi.
Na koje se ugovorne odnose primjenjuju odredbe zakona o zaštiti potrošača
Kada se neka cijena smatra maloprodajnom cijenom
Kako i kojom se ispravom utvrđuju cijene u maloprodaji
Kako ispravno istaknuti cijene u prodavaonici
U kojem je slučaju u prodavaonici uz MPC obvezno isticanje i CJM-a
Treba li isticati cijene za izložbene uzorke te za robu u priručnom skladištu prodavaonice
Kako istaknuti cijene robe koja se izlaže na štandu ili se prodaje putem automata, na daljinu i pokretnim vozilom
Kako trgovci koji pružaju usluge moraju istaknuti cijene svojih usluga
Na koje se proizvode i usluge ne primjenjuju odredbe ZZP-a o isticanju cijena
Što se smatra akcijskom prodajom, rasprodajom, a što sezonskim sniženjem i kako se ističu cijene kod takvih oblika prodaje
Koje su obveze trgovca glede isticanja cijena prilikom prodaje robe s greškom ili skorim istekom roka trajanja
Kako se potrošačima mogu odobriti popusti
Kako istaknuti MPC bona kada se u prodavaonici prodaju prepaid bonovi u određenim vrijednostima (50,00 kn, 100,00 kn) na koji se zaračunava naknada za izdavanje bona u svoti od 1,00 kn
Smije li se u promocijske svrhe prodavati roba s oznakom „gratis“
U kojem se slučaju smije odbiti prodaja robe odnosno pružanje usluga
Načini na koje trgovac mora omogućiti potrošačima podnošenje prigovora i što treba sadržavati prigovor da bi ga trgovci prihvatili i riješili
Do kojeg roka trgovac odgovara potrošaču za materijalni nedostatak robe i koja prava po toj osnovi ima potrošač
U kojem roku potrošač može vratiti robu koju mu je trgovac prodao putem interneta ili izvan poslovnih prostorija trgovca
Što je jamstvo i koja prava može ostvariti potrošač na osnovi jamstva
Izravni marketing možemo definirati kao neposrednu (izravnu) komunikaciju voditelja obrade osobnih podataka s potencijalnim kupcima (potrošačima) putem različitih medija, kao što su telemarketing, pošta, katalozi, letci, društvene mreže, slanje newslettera i slično.
S obzirom na povećani rizik od povrede prava i sloboda ispitanika prilikom takve obrade osobnih podataka, autorica u članku sažeto objašnjava koja prava ispitanici imaju prilikom takve obrade osobnih podataka.
Krajem studenoga 2020. godine stupile su na snagu zadnje izmjene i dopune Ovršnog zakona kojima se, između ostaloga, donosi i novost po kojoj se svi prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnose nadležnom sudu koji ih potom povjerava u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda.
U međuvremenu je donesen i pravilnik kojim se propisuju obrasci u ovršnom postupku, način elektroničke komunikacije i način dodjele predmeta u rad javnim bilježnicima.
Na osnovi tih zakonskih izmjena i dopuna te novog pravilnika ustanovljene su osnove elektroničke ovrhe.
O toj ovrsi te pokretanju ovrhe na temelju vjerodostojne isprave putem novog obrazaca, pišemo u članku.
Uvod
Zakonska osnova instituta
Mali rječnik elektroničke ovrhe
Način i pravni temelj pristupa sustavu
Podnošenje prijedloga u elektroničkom obliku
Postupanje po prijedlozima za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave
Korisnici obiteljske mirovine mogu zasnovati radni odnos do polovine punoga radnog vremena a da im se ne obustavlja isplata mirovine. Odredba je to izmijenjenog čl. 99. u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju koji se primjenjuje od 1. kolovoza 2021. godine.
Uvod
Ostale novosti u vezi s korisnicima obiteljske mirovine koji se zaposle do polovine punoga radnog vremena
Izmjene u vezi s korištenjem najniže mirovine zaposlenim korisnicima mirovine
Određivanje plaće umirovljenika zaposlenog do polovine punoga radnog vremena
Prava zaposlenih umirovljenika s osnove radnog odnosa
Prava iz zdravstvenog osiguranja zaposlenih korisnika mirovine
Članovi uprave korisnici obiteljske mirovine
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Člankom se pruža objašnjenje o utjecaju europskih pravnih propisa iz oblasti obveznoga zdravstvenog osiguranja na prava hrvatskih radnika, osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Među obvezno-pravne institute koji služe očuvanju stvarne vrijednosti činidbe spadaju dva mehanizma koje stranke uređuju ugovornim klauzulama – indeksna klauzula i klizna skala. Do sada su u praksi one bile dosta zasjenjene analizama i raspravama o nekim drugim zaštitnim klauzulama.
No, posebno kod graditeljstva – ugovora o građenju, u vrlo se kratkim razdobljima pojavljuju promjene cijene elemenata na temelju kojih se određuje cijena radova, što pozornost usmjerava na institute koji u određenim situacijama i kod određenih vrsta ugovaranja cijene pružaju mogućnost korekcije tih cijena, a time i očuvanje stabilnosti stvarne vrijednosti izvedenih radova.
Do sada su se gotovo svi mehanizmi obrađeni u ovome članku u praksi razmatrali u kontekstu ugovornih odnosa (dugoročnih ili srednjoročnih), a da se sada njihovo pojavljivanje pokazuje smislenim i opravdanim i kod ugovora na vrlo kratak rok.
Uvod
Indeksna klauzula u obveznom pravu
Upis hipotekarnog osiguranja tražbine iskazane pomoću indeksne klauzule u zemljišne knjige
Strani državljani (i državljani EGP-a i državljani trećih zemalja) mogu slobodno osnivati trgovačka društva na području RH, pod jednakim uvjetima koji, u skladu s odredbama posebnih propisa, za osnivanje trgovačkog društva vrijede i za hrvatske državljane. Međutim, iako strani državljani mogu slobodno osnivati trgovačka društva na području RH, pod jednakim uvjetima koji za osnivanje trgovačkog društva vrijede i za državljane RH, ipak za strane državljane kao osnivače odnosno članove trgovačkog društva („vlasnike“) mogu postojati i određene dodatne obveze koje proizlaze iz odredaba Zakona o strancima i Zakona o državljanima EGP-a. Dodatne obveze ovise o tome hoće li strani državljanin u društvu koje osniva obavljati rad, odnosno hoće li se u društvu koje osniva samozapošljavati ili će obavljati funkcije člana društva („vlasnika“) odnosno člana uprave (direktora), bez sklapanja ugovora o radu u društvu koje osniva.
Uvod
Trgovačka društva i podjela trgovačkih društava
Osnivanje trgovačkih društava
Stranci kao osnivači trgovačkog društva u RH
Državljani trećih zemalja kao osnivači trgovačkog društva u RH
Državljani EGP-a kao osnivači trgovačkog društva u RH
Sindikati su kao pravna osoba osnovani u skladu s posebnim zakonom, ali na njihov rad primjenjuje se i poveći broj općih propisa koji im često daju poseban položaj. Stoga je potrebno promotriti sindikat iz različitih točaka kako bi se jasno odredio njegov položaj i objasnilo okruženje u kojemu on djeluje. U ovom je članku težište na financijskom poslovanju sindikata.
Uvod
Sindikati i njihove podružnice
Porezno okruženje
Računovodstvo
Financijsko izvještavanje, planiranje, samoprocjena i revizija
Zaključak
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik