Računovodstvo, revizija i financije 8/2020

      Radi očuvanja radnih mjesta zbog proglašene epidemije prouzročene koronavirusom (COVID-19) i potpore gospodarstvu za srpanj i kolovoz 2020. godine Vlada RH donijela je posebnu mjeru za sektore koje su posebno pogođeni navedenom epidemijom. U članka je riječ o navedenoj mjeri, obračunu javnih davanja te obvezi za javna davanja samostalnih obveznika koji su ostvarili potporu.

1. Uvodno o potpori za očuvanje radnih mjesta
2. Obračun javnih davanja za plaću radnika za koje je ostvarena potpora
3. Obračun javnih davanja i plaće koja je viša od sufinancirane neto-plaće
4. Obračun javnih davanja za samostalnog osiguranika koji je ostvario potporu
5. Iskazivanje obračunane plaće i doprinosa za samostalnog osiguranika u Obrascu JOPPD

      Radi očuvanja radnih mjesta zbog proglašene epidemije prouzročene koronavirusom (COVID-19) i potpore gospodarstvu za srpanj 2020. godine Vlada RH donijela je posebnu mjeru za mikropoduzetnike (poslodavce koji zapošljavaju 9 i manje radnika). U nastavku članku opisat ćemo navedenu mjeru i obračun javnih davanja te će biti riječ i o obvezi za javna davanja samostalnih obveznika koji su ostvarili potporu.

1. Uvod
2. Obračun javnih davanja za plaću radnika za koje je ostvarena potpora
3. Obračun javnih davanja i plaće koja je viša od sufinancirane neto-plaće
4. Obračun javnih davanja za samostalnog osiguranika koji je ostvario potporu
5. Iskazivanje obračunane plaće i doprinosa za samostalnog osiguranika u Obrascu JOPPD

      Radi očuvanja radnih mjesta zbog proglašene epidemije prouzročene koronavirusom (COVID-19) i potpore gospodarstvu Vlada RH, do sada je donijela četiri paketa pomoći. Zadnja dva paketa odnose se na mjeru skraćivanja radnog vremena i mjeru za očuvanje radnih mjesta u srpnju za mikropoduzetnike. U ovom ćemo članku opisati obračun plaće i obvezu poslodavca kod primjene mjere skraćenoga radnog vremena.

1. Uvodno o potpori za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena
2. Tko može ostvariti potporu
3. Dokazivanje pada prometa i utjecaja epidemije COVID-19
4. Ciljne skupine radnika koji mogu ostvariti potporu
5. Tko ne može ostvariti potporu
6. Visina potpore
7. Kada će poslodavac morati vratiti potporu
8. Obveza savjetovanja s radničkim vijećem / sindikatom / radnicima
9. Ostale obveze poslodavca
10. Predaja zahtjeva
11. Iskazivanje potpore u Obrascu JOPPD

      Jedan od najvažnijih zadataka menadžerskog računovodstva je prilagoditi podatke i informacije iz financijskih izvještaja poslovnom modelu i razmišljanjima poduzetnika u svrhu donošenja poslovnih odluka. Razlog je tomu taj što financijsko računovodstvo često ne može tome u potpunosti udovoljiti. To se posebno odnosi na financijsko računovodstvo trgovačkih i proizvodnih zaliha i na pokazatelje iz financijskih izvještaja. Zbog toga je zadatak računovođa u okviru menadžerskog računovodstva pripremiti posebne informacije o zalihama za donošenje poslovnih odluka.

1. Uvod
2. Donošenje poslovnih odluka o zalihama na temelju ukupnih troškova
3. Povećanje dobitka u trgovini prodajom zaliha ispod nabavne cijene i vještine trgovanja
4. Optička varka ekonomije volumena da se na zalihama zarađuje
5. Obračun troška zaliha pri smanjenom kapacitetu proizvodnje prouzročenom pandemijom COVID-19
6. Otpisi na zalihama zbog krize prouzročene pandemijom COVID-19
7. „Normalizacija“ rezultata iz financijskog računovodstva i „normalizirana EBITDA“
8. Mjerenje odnosa postotaka u bazičnim poenima – BPS
9. Zaključak

      Autorica u članku obrazlaže koja financijska i porezna izvješća trebaju sastaviti društva koja zbog statusne promjene gube pravnu osobnost, društva nad kojim je otvoren i/ili zatvoren likvidacijski postupak, društva nad kojim je otvoren i/ili zatvoren stečajni postupak i društva koja prestaju poslovati po skraćenom postupku bez likvidacije. Uz to, daje tablične prikaze svih rokova koji se odnose na predaju navedenih financijskih i poreznih izvješća te oznaku izvješća u GFI-ju koja se odnose na predaju FINA-i.

1. Predaja financijskih i poreznih izvješća u slučaju statusnih promjena
2. Financijsko i porezno izvještavanje društva u stečaju
3. Financijsko i porezno izvještavanje društva u likvidaciji
4. Financijsko i porezno izvještavanje kod skraćenog postupka prestanka društva bez likvidacije
5. Zaključak

      Spajanje društava trgovačkih društava obavlja se zbog posebnog interesa vlasnika. To je složena poslovna kombinacija zbog toga što obuhvaća prave radnje koje se moraju obaviti odlukama mjerodavnih tijela društava i sastavljanje odgovarajućih dokumenata te prijavu u sudski registar. Jednako tako i u računovodstveno i poreznom smislu taj poslovni pothvat ima svoje posebnosti koje treba imati u vidu kada se planira poslovna kombinacija.
      U ovom članku autor obrađuje sve te aspekte poslovnih spajanja onih društava koja su pod zajedničkom kontrolom prije spajanja.

1. Uvod
2. Pravni okvir za spajanje subjekata / poslovanja pod zajedničkom kontrolom
3. Porezni okvir za spajanje subjekata / poslovanja pod zajedničkom kontrolom
4. Računovodstveni okvir za spajanje subjekata / poslovanja pod zajedničkom kontrolom
5. Primjeri spajanja subjekata po zajedničkom kontrolom
6. Zaključak

      Trgovačka društva kojima je poslovna godina jednaka kalendarskoj obvezni su do kraja kolovoza 2020. godine dostaviti svoje godišnje financijske izvještaje za 2019. godinu u FINA-u za potrebe javne objave. Zajedno s GFI dostavljaju i Odluku o prihvaćanju GFI-ja te Odluku o raspodjeli dobitka ili pokriću gubitka. Poduzetnici koji su ostvarili gubitak u svom poslovanju, analizirat će uzroke njegova nastanka te usporediti gubitak poslovne godine s poreznim gubitkom ili obvezom za porez na dobitak koja je proizišla iz prijave poreza na dobitak za 2019. godinu. U slučaju poreznoga gubitka postavlja se pitanje treba li priznati odgođenu poreznu imovinu i kako ona u konačnici utječe na rezultat poslovanja tekuće godine, ali i narednih godina. Više o tome pročitajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Računovodstveni gubitak
3. Računovodstveni gubitak i utvrđena obveza za porez na dobitak
4. Gubitak poslovne godine
5. Gubitak poslovne godine i odgođena porezna imovina
6. Gubitak iznad visine kapitala

      Otvoriti trgovačko društvo jednostavan je i brz proces, ali ako se to društvo želi baviti osposobljavanjem kandidata za vozače odnosno biti autoškola, treba ispuniti niz dodatnih uvjeta koji su definirani kao minimalni standard za rad autoškola. O uvjetima za otvaranje autoškole te o specifičnosti vođenja poslovnih knjiga, kada je riječ o trgovačkom društvu, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvjeti za otvaranje autoškole
2. Specifičnosti poslovanja autoškola
3. Zaključak

      Poslovanje pojedinih skupina poduzetnika, kao što su građevinari, serviseri, trgovci i sl. nezamislivo je bez dostavnih „van“ vozila. Riječ je o gospodarskim vozilima koja su namijenjena ponajprije za prijevoz tereta jer imaju najviše dva reda sjedala. Takva vozila imaju povoljniji porezni položaj u odnosu na osobne automobile koji služe za osobni prijevoz, ali samo ako ispunjavaju propisane uvjete. O specifičnostima dostavnih i kombi vozila pročitajte u nastavku članka.

1. Što su dostavna „van“ vozila
2. Porezni položaj dostavnih „van“ vozila
3. Nabava dostavnih „van“ vozila
4. Troškovi uporabe dostavnih „van“ vozila
5. Prodaja korištenih dostavnih „van“ vozila
6. Zaključak

      U ovom članku pišemo o računovodstvenim postupcima s dijelom kapitala koji je upisan, a još uvijek nije uplaćen te se na praktičnim primjerima prikazuju različiti načini podmirenja duga osnivača za kapital koji nije uplaćen.

1. Pristup
2. Obveza uplate temeljnog kapitala kod osnivanja društva
3. Knjigovodstvena evidencija potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital
4. Zaključak

      U ovom se proračunskom praktikumu knjiže interna realizacija i prodaja zemljišta koje prema računovodstvenim pravilima ima obilježje prirodnog bogatstva. Za iskazivanje interne realizacije ne bi bilo prikladno koristiti račune (internih) prihoda. Ako je zemljište u vlasništvu proračunske osobe, tek tada se ono može iskazati kao zemljište u glavnoj knjizi.

1. Interna realizacija
2. Prodaja prirodnog bogatstva

      U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva razmatraju knjiženja u vezi s pružanjem usluga članu neprofitne organizacije i razvrstavanjem imovine u sitni inventar. S motrišta udruge, ne postoji razlika između pružanja usluge svome članu i bilo kojoj drugoj osobi. U sitni inventar može se razvrstati samo dugotrajna materijalna imovina s pojedinačnom vrijednosti do 3.500,00 kn.

1. Pružanje usluga članu udruge
2. Sitni inventar

      U ovom članku autorica objašnjava u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Njemačkoj kada na području te države obavljaju određene isporuke dobara i/ili usluga. Uz navedeno, autorica obrazlaže postupanja koja se pri tome trebaju obaviti odnosno postoji li obveza imenovanja poreznog zastupnika te koje su daljnje obveze hrvatskih poreznih obveznika u tim slučajevima (podnošenje PDV-prijava, plaćanje PDV-a i sl.).

1. Uvod
2. Prodaja dobara na području Njemačke
3. Prodaja dobara na daljinu u Njemačku
4. Prodaja dobara iz Njemačke u drugu državu članicu EU-a
5. Stjecanje dobara u Njemačkoj iz druge države članice EU-a
6. Izvoz dobara iz Njemačke u treće zemlje
7. Uvoz dobara u Njemačku iz trećih zemalja
8. Premještanje dobara iz RH u Njemačku
9. Isporuka usluga kojima je mjesto oporezivanja u Njemačkoj
10. Registracija za potrebe PDV-a u Njemačkoj
11. Zaključak

      U časopisu  , br. 7/20., str. 69. objavljen je članak  “ (I. dio). Pisano je o određivanju poreznog položaja usluga ovisno o poreznom mjestu obavljanja usluga koje ponajprije ovisi o tome jesu li pružene ili primljene od poreznih obveznika iz EU-a, trećih zemalja i trećih područja ili osobama koje nisu porezni obveznici, odnosno fizičkim osobama. Kriteriji − načela oporezivanja   usluga utvrđeni su u čl. 17. Zakona o PDV-u. Navedeno se, u načelu, obvezno primjenjuje pri određivanju poreznog položaja   usluga kada je jedan od sudionika u prometu, ili primatelj ili pružatelj usluge − računa, inozemni poduzetnik – porezni obveznik, neovisno o tome je li iz EU-a, treće zemlje ili trećeg područja. Razlikujemo temeljno načelo oporezivanja između poreznih obveznika, tzv. načelo B2B te načelo B2C koje se odnosi na usluge između poreznih obveznika i fizičkih osoba koja nisu porezni obveznici. Kod utvrđivanja mjesta obavljanja usluga postoje iznimke od temeljnog načela oporezivanja te i u ovoj skupini usluga razlikujemo one obavljene drugim poreznim obveznicima ili fizičkim osobama. Iznimke od temeljnog načela propisuju čl. 18. – 26. Zakona o PDV-u i čl. 34. – 35. Pravilnika o PDV-u.
      U nastavku se daje II. dio teksta u vezi s određivanjem poreznog položaja   te na kraju i tablični pregled određivanja mjesta oporezivanja.

6. Porezno i knjigovodstveno evidentiranje usluga

      Radi nastupa posebnih okolnosti prouzročenih virusom COVID-19 (koronavirus), mjerama Vlade Republike Hrvatske propisane su dopune Općega poreznog zakona i dopune Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona. Prema navedenim zakonskim odredbama, a uz zadovoljenje propisanih uvjeta, dok su trajale posebne okolnosti, u razdoblju od 20. ožujka do 20. lipnja 2020. godine, poduzetnici su mogli podnijeti zahtjev za beskamatnu odgodu plaćanja poreza i drugih javnih davanja na rok od tri mjeseca.
      No, za vrijeme razdoblja stabilizacije nakon prestanka posebnih okolnosti, poduzetnicima koji nisu u mogućnosti platiti odgođenu dospjelu poreznu obvezu po njezinom odgođenom dospijeću, omogućena je beskamatna obročna otplata odgođenih poreznih obveza najdulje na rok od 24 mjeseca. Pisani i obrazloženi zahtjev za obročnu otplatu samo za odgođene dospjele porezne obveze može se podnijeti Poreznoj upravi u roku od pet dana od dana dospijeća obveze koju podnositelj zahtjeva nije u mogućnosti platiti.
      Međutim, kako bi zahtjev za obročnu otplatu odgođenih dospjelih poreznih obveza bio pozitivno riješen, na knjigovodstvenoj kartici poreznog obveznika prethodno treba biti proveden otpis na osnovi mjere Oslobođenje od obveze doprinosa za sufinanciranje neto plaće (ako je korištena potpora za očuvanje radnih mjesta) te otpis na osnovi Mjere oslobođenje od podmirivanja poreznih obveza (ako su ispunjeni propisani uvjeti za korištenje navedenog oslobođenja). Više o navedenom može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Propisane mjere za plaćanje poreznih obveza radi nastupa posebnih okolnosti
3. Što se smatra dospjelim poreznim obvezama
4. Mjera obročne otplate odgođenih poreznih obveza
5. Uvjeti za odobravanje obročne otplate
6. Javni poziv za dostavu dokumentacije radi ostvarivanja prava na oslobođenje od podmirivanja poreznih obveza
7. Primjer zahtjeva za obročnu otplatu
8. Ukidanje obročne otplate i naknadno postupanje poreznog tijela
9. Zaključak

      Promet nekretnina u nekim se slučajevima oporezuje dohotkom od imovine i imovinskim pravima. Otuđenje nekretnine oporezuje se dohotkom od imovine kada porezni obveznik otuđuje nekretninu prije proteka dvije godine od datuma njezine nabave ili kada je porezni obveznik otuđio više od tri istovrsne nekretnine unutar razdoblja od pet godina. Dohodak od imovine ostvaren otuđenjem nekretnina oporezuje se samo ako ga se ne oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Kada se utvrđuje dohodak od otuđenja nekretnine
2. Porez na dohodak kada se nekretnina otuđi u roku od dvije godine od dana nabave
3. Otuđenje više od tri istovrsne nekretnine u razdoblju od 5 godina
4. Utvrđivanje nabavne vrijednosti ako se nekretnina gradi u vlastitoj režiji
5. Otuđenje nekretnine u postupku vraćanja oduzete imovine
6. Otuđene nekretnine kod dosmrtnog i doživotnog uzdržavanja

      Drugim dohotkom smatraju se primitci oporezivi porezom na dohodak koje ostvaruju fizičke osobe, a koji nisu plaće, ni dohodak od trajnih samostalnih djelatnosti, ni primitci od kapitala, imovine i imovinskih prava. To su primitci koji osim porezu na dohodak istodobno podliježu i plaćanju doprinosa. No, kada je riječ o navedenim primitcima koje porezni rezidenti RH ostvare u inozemstvu koje isplaćuju pravne i fizičke osobe sa sjedištem u drugoj državi, treba voditi računa o tome je li primitak ostvaren u državi s kojom RH primjenjuje međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, jer u tom slučaju odredbe ugovora imaju prednost pred hrvatskim poreznim propisima. U nedostatku dokaza o poreznoj rezidentnosti RH, država izvora može imati pravo obračuna predujma poreza na dohodak prema propisima države izvora dohotka. S obzirom na to da ostvareni primitci podliježu i plaćanju doprinosa, u nedostatku dokaza o pripadnosti socijalnom sustavu RH, država izvora dohotka može koristiti pravo i na plaćanje doprinosa prema propisima te države. S obzirom na veliku sveobuhvatnost primitaka koji se prema Zakonu o porezu na dohodak smatraju drugim dohotkom, a koji imaju različite porezne položaje u odredbama međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, u ovom članku pišemo o poreznom položaju primitaka koji se u odredbama tih ugovora smatraju ostalim dohotkom.

1. Uvodne napomene
2. Koji se primitci u smislu međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja smatraju ostalim dohotkom
3. Oporezivanje drugog dohotka ostvarenog u državi s kojom RH ne primjenjuje sporazume o socijalnom osiguranju ni međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
4. Koji primitci podliježu godišnjem obračunu poreza na dohodak

      U časopisu   br. 12/19. objavljen je članak pod naslovom „Plaćanje turističke pristojbe za 2020. godinu“. Tada još nije bio donesen Pravilnik o visini turističke pristojbe za osobe koje koriste uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma, brodove za višednevna kružna putovanja te za osobe koje borave na plovilu (nautičari), a rok je bio šest mjeseci od dana donošenja Zakona o turističkoj pristojbi. S obzirom na to da je navedeni Pravilnik donesen i stupio na snagu, u nastavku članka daje se pregled obveza plaćanja turističke pristojbe za te obveznike.

1. Uvod
2. Kako plaćaju turističku pristojbu osobe koji koriste uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma
3. Kako plaćaju turističku pristojbu osobe koje borave na plovilu (nautičari)
4. Kako turističku pristojbu plaća brod na kružnom putovanju
5. Povrat sredstava

      Autorica u članku navodi stajalište Suda Europske unije u vezi s poreznim položajem transakcija koje obavlja društvo majka svom društvu kćeri uz naknadu koja pokriva samo troškove obavljanja tih transakcija. Nadalje, u drugom slučaju Sud analizira okolnost da društvo sa sjedištem u trećoj zemlji ima društvo kćer u državi članici u kojoj je sjedište pružatelja usluge te kakve posljedice iz toga proizlaze u smislu utvrđivanja mjesta obavljanja usluge, odnosno smatra li se društvo kći stalnim poslovnim nastanom društva majke te kome je obavljena predmetna usluga.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-94/19 San Domenico Vetraria SpA
3. Presuda u predmetu C-547/18 Dong Yang Electronics Sp. z o.o.

      U članku (uvodniku časopisa  , br. 26. od 26. lipnja 2020. godine, gosp. dr. Schwab daje komentar na mjere pomoći njemačkim poduzećima i ulozi poreznih savjetnika i njihove odgovornosti za dane podatke. U našim bismo uvjetima mogli slobodno reći da su kod nas računovođe preuzele taj teret posla i odgovornosti. O čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

1. Koalicijski se partneri svom snagom odupiru nadolazećoj recesiji. Što smanjenje PDV-a i mjere pomoći znače poduzetnicima i njihovim savjetnicima?
2. Porezni savjetnik kao „znak kvalitete“
3. Potrebno preciziranje potpora za fiksne troškove
4. Digitalni postupak predaje zahtjeva
5. Izgledi

1. Njemački parlament odobrio paket novih poreznih mjera
2. Bijela knjiga o stranim subvencijama
3. Dogovor oko prijedloga direktive o udruženim tužbama potrošača
4. Parlament usvojio reformu cestovnog transporta
5. Prvi poziv za financiranje projekata iz Inovacijskog fonda
6. Odobrena talijanska porezna shema pomoći kompanijama
7. Nizozemska ograničava posudbu novca iz vlastitih kompanija
8. Pokrenuta istraga o sustavu plaćanja Apple Pay

1. Uvod
2. Prezentiranje u bilanci
3. Prestanak priznavanja financijske obveze
4. Prezentiranje u izvještaju o novčanim tijekovima
5. Bilješke uz financijske izvještaje
6. Zaključak

      Porezni propisi uređuju kamate s motrišta poreza na dobitak odnosno poreza na dohodak. Zatezne kamate uređene su Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Osim zateznih kamata, Zakonom o obveznim odnosima uređene su još i najviše ugovorne kamate u trgovačkim i drugim odnosima.

1. Propisane zatezne kamate
2. Ugovorne kamate prema ZOO-u
3. Porezni propisi o kamatama između povezanih osoba
4. Kamate na pozajmice fizičkim osobama

      Radno vrijeme u ugostiteljskoj djelatnosti i nepridržavanje radnog vremena uvijek je aktualna tema. Najteže razdoblje za ugostitelje bilo je od 1. studenoga 2001. godine do 8. kolovoza 2015. godine kada su gospodarski inspektori tadašnjega Državnog inspektorata te poslije turistički inspektori Ministarstva turizma bili nadležni za pečaćenje ugostiteljskih objekata koji se nisu pridržavali propisanoga radnog vremena ili su plaćali 30.000,00 kn za tzv. „otkup pečaćenja“, ako nisu željeli biti zapečaćeni. I nedavnom je Odlukom o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja od 19. ožujka 2020. godine, koju je donio Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, bio obustavljen rad ugostiteljskih objekata svih kategorija, uz iznimku usluge pripreme i dostave hrane te usluge smještaja. Sve navedene drastične upravne mjere, iako su pridonijele pridržavanju propisanoga radnog vremena, onemogućile su ugostitelje u poslovanju. Time je država bila zakinuta za porez, zaposlenici su ostali bez plaće, mirovinsko i zdravstveno osiguranje bez doprinosa, a gosti uskraćeni za uslugu. Nadamo se da je to vrijeme iza nas te se u ovom članku daju odredbe o radnom vremenu propisanom Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti i Odluci o radnom vremenu objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge Grada Zagreba.

1. Uvod
2. Radno vrijeme ugostiteljskih objekata prema ZUD-u
3. Obveza ugostitelja u obavljanju ugostiteljske djelatnosti
4. Radno vrijeme obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva
5. Odluka o radnom vremenu objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge Grada Zagreba

      S obzirom na okolnosti prouzročene bolešću COVID-19 i smanjenjem opsega poslovanja, sve veći broj poslodavaca za svoje radnike umjesto punoga uvodi nepuno radno vrijeme.
      Autorica u ovome članku stoga daje odgovore na najčešća pitanja koja se u praksi javljaju vezano uz rad u nepunom radnom vremenu: koliko nepuno radno vrijeme radnika može trajati, može li radnik raditi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, što je dopunski rad, ima li radnik koji radi u nepunom radnom vremenu pravo na stanku, dnevne i tjedne odmore, može li radnik koji je sklopio ugovor o radu za nepuno radno vrijeme raditi prekovremeno odnosno može li se njegovo radno vrijeme nejednako rasporediti te imaju li radnici koji su sklopili ugovor o radu na nepuno radno vrijeme jednako pravo na godišnji odmor kao i radnici koji su sklopili ugovor o radu na puno radno vrijeme.

1. Radno vrijeme radnika
2. Puno radno vrijeme
3. Nepuno radno vrijeme
4. COVID-19 i promjene radnog vremena radnika

      Pitanja vezna uz prokurista permanentno su aktualna i zastupljena u našoj praksi. Shodno tome, o nekim bitnim obvezama i pravima prokurista, na jednostavan način i sažeto, pišemo u ovome članku.

1. Uvod
2. Sažeto o prokuri
3. Statusna pitanja prokurista
4. Sažeto o poreznom statusu naknada prokuristima i članovima uprave trgovačkog društva
5. Opoziv
6. Upis prokurista u sudski registar

      U Nar. nov., br. 78/20. objavljen je Pravilnik o postupanju i izvještavanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima institucija u javnom sektoru. Novosti koje donosi Pravilnik autori detaljnije objašnjavaju u članku.

1. Uvod
2. Uvodne odredbe
3. Osoba za nepravilnosti
4. Postupanje i poduzimanje mjera u slučaju utvrđenih nepravilnosti
5. Izvještavanje o nepravilnostima
6. Postupanje s nepravilnostima nakon provedenih provjera Izjava o fiskalnoj odgovornosti
7. Propisani rokovi za imenovanje osobe za nepravilnosti i obavještavanje o imenovanoj osobi
8. Zaključno

      Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave promijenjen je u odnosnu na valjanost dokumenata odnosno na njihovu ažurnost kojima se dokazuje nepostojanje odnosno postojanje određenih okolnosti bitnih za pravilan odabir osobe s kojom će se sklopiti ugovor o javnoj nabavi. Te su promjene stupile na snagu 9. srpnja 2020. godine.

1. Uvod
2. Razlozi izmjene Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave
3. Pregled i ocjena ponuda u postupku javne nabave – dostava ažuriranih popratnih dokumenata
4. Što donosi Pravilnik o izmjeni i dopunama Pravilnika o dokumentaciji te ponudi u postupcima javne nabave
5. Pribavljanje dokaza u postupku pregleda i ocjene kroz modul “DOHVAT“ u EOJN RH
6. Ažurirani popratni dokumenti iz čl. 265. st. 1. ZJN 2016
7. Dopušteno je dokazivati da dostavljeni dokumenti nisu ažurirani popratni dokumenti, u smislu čl. 20. st. 2. Pravilnika
8. U započetim postupcima javne nabave primjenjuju se odredbe Pravilnika
9. Zaključno

1. Pregled kretanja
2. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
3. Potrošačke cijene
4. Turizam
5. Trgovina na malo
6. Robna razmjena s inozemstvom
7. Prijevoz putnika i robe prema vrstama prijevoznih sredstava
8. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih
9. Zaposlenost i nezaposlenost