Računovodstvo, revizija i financije 7/2020

      U RRiF-u br. 3/20. pisali smo o rasporedu dobitka ostvarenog u 2019. godini, a u ovom članku pišemo o isplati raspoređenog dobitka za te namjene. Autor objašnjava i porezno motrište isplate ostvarenog dobitka s obzirom na činjenicu da primatelji isplata mogu biti članovi društva fizičke osobe, pravne osobe, rezidenti i nerezidenti. O tim okolnostima ovisit će i način i svota oporezivanja, a posebno kad se uzme u obzir i primjena međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

1. Uvod
2. Mogućnost isplate dobitka prema ZTD-u
3. Isplata ostvarenog dobitka članovima društva – fizičkim osobama
4. Isplata ostvarenog dobitka pravnim osobama
5. Zaključak

      Uporaba osobnih automobila uzrokuje troškove koji imaju različit porezni položaj s motrišta odredaba Zakona o porezu na dodanu vrijednost i Zakona o porezu na dobit. Za pravilno porezno i računovodstveno postupanje s nastalim troškovima bitno je odrediti jesu li nastali u vezi s osobnim automobilima koji služe za potrebe osobnog prijevoza ili za potrebe obavljanja određenih djelatnosti (npr. iznajmljivanja) te obračunava li se za njihovu uporabu plaća u naravi ili ne. O poreznom i računovodstvenom postupanju s troškovima uporabe osobnih automobila pročitajte u nastavku članka.

1. Porezni položaj troškova uporabe osobnih automobila
2. Računovodstveno praćenje troškova uporabe osobnih automobila
3. Zaključak

      Kod osnivanja društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) odnosno jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) uplati se najčešće minimalna (zakonska) svota temeljnog kapitala. Tijekom vremena s razvojem poslovanja pojavljuje se potreba za dokapitalizacijom, odnosno povećanjem vlastitih izvora financiranja. U j.d.o.o.-u pak postoji obveza rasporeda dobitka u zakonske pričuve sve dok ne poveća svoj minimalni temeljni kapital. U članku se razmatraju oblici povećanja kapitala u tom tipu trgovačkih društava.

1. Zašto povećati temeljni kapital
2. Povećanje temeljnog kapitala u d.o.o.-u i j.d.o.o.-u
3. Povećanje temeljnog kapitala pristupom novog člana
4. Povećanje temeljnog kapitala imovinom društva
5. Zaključak

      U ovom broju donosimo odgovore na aktualna porezna, računovodstvena i financijska pitanja koja se u posljednje vrijeme pojavljuju u poslovnom životu poduzetnika, neprofitnih organizacija i proračuna. Odgovori su dani u svrhu olakšanja svakodnevne računovodstvene i porezne prakse te pomoći u tumačenju propisa.

Računovodstvo
1. Prijeboj potraživanja po osnovi danog zajma s obvezom za primljeni zajam te isplatom zadržanog dobitka

Porez na dodanu vrijednost
1. Oporezivanje naknade za oštećenje robe pri dostavi
2. Neobračunavanje zakupnine za vrijeme pandemije

Porez na dohodak
1. Obračun naknade za godišnji odmor i plaća u naravi

Poslovanje udruga
1. Primanje i davanje zajmova udruga

Plaće u ugostiteljstvu
1. Primjena kolektivnih ugovora

Fiskalizacija
1. Broj računa mora se sastojati od triju dijelova

Radni odnosi
1. Otkaz majci na roditeljskom dopustu
2. Dodatci na plaću ne trebaju biti sadržani u ugovoru oradu, već oni mogu biti ustanovljeni pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom

      U ovom se proračunskom praktikumu knjiže ugovoreni otpust duga u vezi s primljenim zajmom te prijenosi (darovanja) nefinancijske imovine unutar proračunskog sustava. Otpust duga trebao bi se ugovoriti, a riječ je, u biti, o darovanju koje ima vremenski otklon od početnoga poslovnog događaja koji je stvorio dužničko-vjerovnički odnos. Pri prijenosu (darovanju) nefinancijske imovine unutar općeg proračuna moraju se uvažavati temeljna načela iskazivanja prijenosa nefinancijske imovine unutar općeg proračuna, pri čemu se nefinancijskom imovinom mogu smatrati samo one stvari koje prema računovodstvenim pravilima imaju obilježje nefinancijske imovine.

1. Otpust duga u vezi s primljenim zajmom
2. prijenosi (darovanje) nefinancijske imovine unutar proračunskog sustava

      U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva razmatraju knjiženja u vezi s posredovanjem pri zapošljavanju studenta s motrišta posrednika te naknade koje ostvaruju mobilizirane osobe koji su radnici u neprofitnoj organizaciji. Samo neke sastavnice obračuna studentskog ugovora imaju obilježje prihodnih stavaka, dok ostale se smatraju obvezama koje mora posredno podmiriti posrednik pri zapošljavanju (npr. studentski centar). Mobiliziranim osobama pripadaju prava koja su uređena posebnim propisima među kojima se nalazi i plaća (njezina naknada) i naknada troška prijevoza. Prvu isplaćuje i namiruje od nadležnog tijela koje je organiziralo mobilizaciju, dok drugu od istog tijela izravno ostvaruje mobilizirana osoba.

1. Posredovanje pri zapošljavanju studenata
2. Primanja mobiliziranih osoba

      Odlukom o uvođenju Mjere za poticanje potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu u Republici Hrvatskoj omogućuje se zaposlenicima pristupačniji odmor kroz povećanje primitaka po osnovi rada koji će se omogućiti zaposlenicima na temelju službenoga platnog instrumenta komercijalnog naziva koji glasi Hrvatska turistička kartica. To je debitna platežna kartica, na temelju koje će poslodavci svojim zaposlenicima moći uplatiti neoporezivi dio primitka u visini od 2.500,00 kuna. Navedenu karticu izdavat će poslovna banka na ime korisnika – radnika. O tome više pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Tko ima pravo na naknadu za podmirenje troškova za odmor
3. Tko može neoporezivo isplatiti naknadu za podmirivanje troškova za odmor
4. Izdavanje Hrvatske turističke kartice i način isplate naknade za godišnji odmor
5. Koje će se usluge moći podmirivati Hrvatskom turističkom karticom

      S osnove davanja prometnih sredstava za osobni prijevoz koja su u vlasništvu društva, na cjelodnevnu uporabu radniku ili drugoj osobi, utvrđuje se primitak u naravi. Ako je riječ o radniku, primitak se smatra dohotkom od nesamostalnog rada, a ako je riječ o drugoj osobi, primitak se smatra drugim dohotkom. Primitak u naravi smatra se neto-svotom koja se utvrđuje u visini 1 % od vrijednosti prijevoznog sredstva iskazanog na računu dobavljača, a ako je automobil u operativnom lizingu ili dugotrajnom najmu primitak u naravi utvrđuje se u visini 20 % svote iskazane na primljenom računu za operativni lizing ili dugotrajni najam. Ako se primitak u naravi utvrđuje prema stvarno prijeđenim kilometrima za privatne potrebe, svota neto-primitka je umnožak 2 kn po prijeđenom kilometru za privatne potrebe.

1. Porezni i socijalni položaj primitaka u naravi s osnove davanja radniku na cjelodnevnu uporabu prometno sredstvo u vlasništvu društva
2. Nejasnoće koje proizlaze pri tumačenju prethodno navedenih zakona
3. Utvrđivanje primitka u naravi
4. Može li plaća za rad u određenom mjesecu biti ugovorena u cijelosti ili djelomično u naravi
5. Kako se utvrđuje primitak u naravi s osnove davanja na cjelodnevnu uporabu prometnog sredstva za osobni prijevoz osobi koja nije zaposlenik u društvu

      Kao obveznici plaćanja poreza na dobitak, trgovačka društva i druge pravne i fizičke sobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost samostalno i trajno radi ostvarivanja dobitka, podnose prijavu poreza na dobitak za 2019. godinu na novom Obrascu PD, čiji je sastavni dio i Pregled neiskorištenih prava na prijenos gubitka prema godinama nastanka. Oni poduzetnici koji utvrđuju osnovicu porezu na dobitak na temelju novčanog načela, dostavljaju prijavu poreza na dobitak na novom Obrascu PD-NN.
      Radi nastupa posebnih okolnosti prouzročenih virusom COVID-19, rok za podnošenje prijave poreza na dobitak te rok dospijeća porezne obveze za 2019. godinu te drugih obrazaca i izvješća koji se u skladu s posebnim propisima podnose uz prijavu poreza na dobitak, je produljen. Tako se prijava poreza na dobitak za 2019. godinu (Obrazac PD ili Obrazac PD-NN) morala podnijeti PU-u najkasnije do 30. lipnja 2020. godine, dok razliku poreza na dobitak po godišnjem obračunu treba platiti do 31. srpnja 2020. godine.
      Ali neovisno o produljenju roka za podnošenje poreznih prijava zbog nastupa posebnih okolnosti, obrasce PD ili PD-NN pri obradi u PU-u prolaze jednake programske kontrole kao i u uvjetima redovitog poslovanja, o čemu se detaljnije može pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Produljeni rok za predaju prijave poreza na dobitak
3. Načini podnošenja prijave poreza na dobitak
4. Kontrolni postupci pri obradi prijave poreza na dobitak
5. Prilozi koji se dostavljaju uz obrazac PD putem ePorezna
6. verifikacija obrasca PD za 2019. godinu
7. Povrat više preplaćenog poreza po godišnjem obračunu
8. Zaključak

      Iako u poreznim propisima službeno ne nalazimo pojam inozemne usluge, smatra se da je riječ o uslugama koje inozemni porezni obveznici obavljanju hrvatskim poreznim obveznicima ili da hrvatski porezni obveznici obavljaju usluge inozemnim poreznim obveznicima. Kod inozemnih je usluga najvažnije odrediti porezni položaja usluge, a to znači odrediti mjesto oporezivanja jer o tome ovisi tko će i gdje, u kojoj državi članici EU-a, platiti PDV. Nadalje, porezni položaj tih usluga ovisi o tome jesu li usluge pružene ili primljene od poreznih obveznika iz EU-a, trećih zemalja i trećih područja ili su pružene osobama koje nisu porezni obveznici, odnosno fizičkim osobama.
      Opširnije o mjestu obavljanja usluga, određivanju poreznog položaja inozemnih usluga, evidentiranju u poreznim i knjigovodstvenim evidencijama redovnoga poreznog obveznika i maloga poreznog obveznika može se pročitati u ovom (I. dio) i u sljedećem broju (II. dio) časopisa RRiF.

1. Uvod
2. Tko se smatra poreznim obveznikom za potrebe obračuna PDV-a na „inozemne“ usluge
3. Određivanje mjesta oporezivanja „inozemnih“ usluga i način obračunavanja pdv-a
4. Opće (temeljno) načelo oporezivanja usluga
5. Iznimke od temeljnog načela oporezivanja usluga

      Autorica u članku obrazlaže izdavanje računa, obvezni sadržaj računa, načine izdavanja računa i ostale odredbe povezane s računima s motrišta poreza na dodanu vrijednost u skladu sa zahtjevima Direktive o PDV-u. Uz to, daje pregled pravila izdavanja računa u svim zemljama članicama EU-a u vezi s obvezom izdavanja računa, rokovima izdavanja računa, pojednostavljenim računima, zbirnim računima, ispravcima računa te u vezi s rokovima čuvanja računa.

1. Uvod
2. Pravila izdavanja računa u zemljama članicama EU-a
3. Zaključak

      Dividende i udjeli u dobitku koje se isplaćuju fizičkim osobama s osnove udjela u kapitalu trgovačkog društva, prema Zakonu o porezu na dohodak smatraju se dohotkom od kapitala. Osnovica od koje se obračunava porez je ukupna svota koja se isplaćuje vlasniku udjela, a od te svote obračunava se porez na dohodak po stopi od 12 % na koji se obračunava i prirez ako je propisano plaćanje prireza u mjestu prebivališta odnosno uobičajenog boravišta primatelja primitka s te osnove. Obveznik poreza na dohodak i prireza je fizička osoba primatelj dohotka, a obveznik obračuna poreza i prireza je isplatitelj odnosno trgovačko društvo prilikom svake isplate o čemu izvješćuje Poreznu upravu na obrascu JOPPD.
      Ako fizička osoba koja je rezident RH primi novac s osnove ostvarene dividende ili udjela u dobitku u trgovačkom društvu u inozemstvu, porez na dohodak obračunava sama i ispostavlja Obrazac JOPPD, a ako je inozemni isplatitelj obračunao porez u inozemstvu, u tom slučaju o primitku novca s te osnove primatelj izvješćuje Poreznu upravu putem Obrasca INO-IZJAVA te nakon isteka godine prijavljuje dohodak putem Obrasca INO-DOH.

1. Uvodne napomene
2. Što znači biti porezni rezident RH
3. Što treba učiniti porezni rezident RH kada država izvora dohotka ostvaruje pravo na oporezivanje toga dohotka prilikom isplate
4. Obračun poreza na dohodak na dividende i udjele u dobitku ostvarene u državi s kojom RH primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
5. Plaćanje poreza na dividende i udjele u dobitku ostvarene u državi koja nije obračunala porez na dohodak hrvatskom poreznom rezidentu
6. Treba li porezni obveznik platiti porez na dohodak na dividende i udjele u dobitku ostvarenom iz dobitka trgovačkog društva u godinama kada prema poreznim propisima RH su primitci po tim osnovama bili oslobođeni od oporezivanja

      Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije u vezi s utvrđivanjem mjesta obavljanja usluge tečaja računovodstva u kontekstu kvalificiranja usluge kao obrazovne te povezanosti usluge pristupa seminaru i sudjelovanja u njemu. Nadalje, u drugom slučaju Sud analizira mogućnost primjene izuzeća na uslugu obrazovanja koju u komercijalne svrhe obavlja društvo koje nije subjekt javnog prava te okolnosti koje pritom trebaju biti zadovoljene.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C–647/17 Srf konsulterna AB
3. Presuda u predmetu C-319/12 MDDP sp. z o.o. Akademia Biznesu, sp. komandytowa

      U SIC-32, Nematerijalna imovina – Troškovi izrade Web stranice, navodi se da je u kreiranju web-stranice koju razvija poduzeće, bilo da je riječ o unutarnjem ili vanjskom pristupu stranici, interno stvorena nematerijalna imovina, definirana u MRS-u 38, Nematerijalna imovina. No, tako kreirana web-stranica može se priznati kao nematerijalna imovina ako, i samo ako, poduzeće očekuje da će njome ostvariti buduće ekonomske koristi. Međutim, ako su izdatci za izradu web-stranice nastali isključivo ili prije svega za promociju i oglašavanje vlastitih proizvoda i usluga poduzeća, priznat će se kao troškovi razdoblja kada su nastali.

1. SIC Tumačenje 32, Nematerijalna imovina, Bilješke o troškovima Web stranice
2. Zaključak

1. Program za oporavak vrijedan 750 milijarda eura
2. Predložen akcijski plan za borbu protiv prljavog novca
3. EU odgađa primjenu novih poreznih propisa zbog koronakrize
4. Odobrene potpore za energetski intenzivna poduzeća u Hrvatskoj

      Nove tehnologije toliko su proširile platforme za prijevaru da niti jedna zemlja ne može imati tako velike policijske snage da sve pokriju. Zbog toga jedino širenje znanja o prijevarama može pomoći da se količina prijevara smanji. Ponekad ljudi misle da nije dobro opisivati kako su prijevare izvedene jer to može prevarantima pomoći u izvođenju prijevara. Međutim, malo je naivno razmišljanje da prevarante treba učiti „poslu“ za koji su prirodno nadareni i koji su ga izmislili. Ovaj je članak namijenjen prevenciji u borbi protiv prijevare.

1. Uvod
2. Definicija Ponzijeve sheme i financijske piramide: ima li razlike?
3. Zašto su Ponzijeve sheme i financijske piramide tako opasne
4. Zašto je mnoge ljude lako prevariti
5. Ponzijeve i druge prijevarne sheme s kriptovalutama
6. Dojmljive Ponzijeve sheme i financijske piramide
7. Zaključak

      Gospodarsko srozavanje potaknuto koronapandemijom dovelo je i još uvijek dovodi u opasnost mnoga radna mjesta. Kao jedna od mjera kojom se bori za očuvanje radnih mjesta umjesto masovnog otpuštanja, skraćeni je rad odnosno skraćeno radno vrijeme (njem. Kurzarbeit). Taj politički instrument raširen na europskim tržištima rada podrazumijeva program koji aktiviraju poduzeća suočena s gospodarskom krizom.

1. Uvod
2. Statistički podatci o zahtjevima za naknadom na razini EU-a
3. Stopa nezaposlenosti u EU-u
4. Skraćeno radno vrijeme i financijska kriza 2008./2009. godine
5. Različita metodologija obračuna naknade
6. Poredbeni prikaz

      Još uvijek su u Republici Hrvatskoj zakonsko sredstvo plaćanja kune, a samo u nekim okolnostima to mogu biti i strana sredstva plaćanja odnosno strana valuta. Iako su se gotovo izgubila ograničenja u plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja između rezidenata i nerezidenata, ipak još uvijek postoje neke ograde i pravila ponašanja. Tu se svakako ne smije zaboraviti područje statističkog izvještavanja Hrvatske narodne banke.
      Ovim se člankom daje sažetak bitnih odredaba iz područja deviznog poslovanja koji se trenutačno primjenjuju u RH.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Utvrđivanje devizne rezidentnosti
4. Vrste deviznih poslova
5. Plaćanje i naplata u stranim sredstvima plaćanja
6. Naplate i plaćanja u kunama
7. Platni promet s deviznim nerezidentima
8. Obračunske namire
9. Simulirani ugovori
10. Nadzorne knjige
11. Statističko praćenje deviznog poslovanja

      Poduzetnici u praksi sve se češće koriste državnim potporama, pomoćima, subvencijama, poticajima kao jednim od motiva za samozapošljavanje, osnivajući razne oblike poduzetničkih djelatnosti. Državne potpore predstavljaju novčanu pomoć države koja se najčešće dodjeljuje putem transfera novca u korist poduzetnika. Poduzetnici, s druge strane, nakon primljene potpore trebaju ispuniti određene uvijete koji su najčešće povezani s poslovanjem tog poduzetnika. U ovom se članku objašnjava porezni položaj primljenih potpora kod obveznika poreza na dohodak koja ga podmiruju u paušalnoj svoti ili utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Potpore za očuvanje radnih mjesta – COVID 19
3. Potpore dodijeljene za nabavu dugotrajne imovine
4. Potpore u poljoprivrednim djelatnostima i drugim poreznim obveznicima koji se oporezuju paušalno
5. Potpore za samozapošljavanje koje je isplatio Hrvatski zavod za zapošljavanje

      Najveći broj reklamacija (prigovora) koje potrošači upućuju trgovcima odnosi se na materijalne nedostatke i/ili neispravnost robe koju potrošači uočavaju nakon obavljene kupoprodaje ili se pokaže nakon određenog vremena odnosno tijekom trajanja jamstvenog roka. Na koji način, u kojim rokovima i prema kojem postupku potrošači mogu reklamirati nedostatke i/ili neispravnost kupljene robe te koja prava mogu pritom ostvariti, može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvodne napomene
2. Zaštita potrošača u slučaju postojanja materijalnog nedostatka na kupljenoj robi
3. Prava potrošača na temelju jamstva za ispravnost prodane robe (garancije)
4. Postupak ostvarivanja prava zbog materijalnog nedostatka i/ili neispravnosti robe u jamstvenom roku
5. Zaključak

      Produženo osiguranje je dobrovoljno mirovinsko osiguranje koje osiguraniku u određenim slučajevima propisanim Zakonom o mirovinskom osiguranju po navedenoj osnovi omogućava nastavak osiguranja po prestanku obveznoga mirovinskog osiguranja, odnosno kontinuitet trajanja staža osiguranja. Uvjet za podnošenje prijave i stjecanje statusa osiguranika produženog osiguranja je prestanak prethodnog osiguranja po nekoj od osnova obveznog osiguranja te da nakon njegova prestanka nije proteklo više od 12 mjeseci. U nastavku više o mogućnostima i slučajevima u kojima se osobe koje udovoljavaju navedenim uvjetima mogu osigurati na produženo osiguranje.

1. Slučajevi u kojima se osoba može osigurati na produženo osiguranje
2. Prijava na produženo mirovinsko osiguranje
3. Prestanak prava na produženo osiguranje
4. Produženo mirovinsko osiguranje
5. Produženo mirovinsko osiguranje stalnoga sezonskog radnika
6. Produženo mirovinsko osiguranje bračnog druga profesionalnog odnosno ugovornog diplomata

      U svjetlu uvođenja skraćenoga radnog vremena u nas u sklopu mjera očuvanja radnih mjesta, a što je prouzročeno aktualnom gospodarskom krizom zbog pandemije koronavirusne bolesti (COVID-19), autori u ovome članku obrazlažu osnovna obilježja skraćenog rada u Njemačkoj, posebno obrađujući pojam, vrste, funkcije, pretpostavke takva rada, ali i njegove povoljne i nepovoljne posljedice kako za zaposlene tako i za poslodavce.

1. Uvod
2. Razvoj koncepta
3. Funkcioniranje Kurzarbeita
4. Pretpostavke za dodjelu naknade
5. Postupak prijave za naknadu za skraćeni rad
6. Neto-plaća radnika
7. Davanja na plaću – porezi, doprinosi i dr.
8. Kurzarbeit u praksi
9. Radničko vijeće – uloga
10. Rezultati
11. Nedostatci modela
12. Zaključno

      U ovom beskraju stečajnih postupaka koji se otvaraju svaki dan, malo je poslovnih subjekata koji su time ostali potpuno nedirnuti, bilo na aktivnoj bilo na pasivnoj strani. A kako je u svakom stečajnom postupku veliki broj različitih poslovnih subjekata u međusobnom odnosu, sasvim je prirodno da se većina stečajnih vjerovnika prije ili poslije susreće s pravima i obvezama solidarnih dužnika i jamaca. O čemu je riječ, potonje u nastavku članka.

1. Pristup
2. Solidarni dužnici
3. Jamci
4. Završne napomene

      U sustavu financijskog izvještavanja koje primjenjuju organizacije koje svoje poslovne događaje iskazuju prema načelima neprofitnog računovodstva, nisu nastale promjene u odnosu na prethodnu 2019. godinu.
      Te financijske izvještaje za razdoblje siječanj – lipanj 2020. godine sastavljaju one organizacije koje primjenjuju dvostavno knjigovodstvo, a predočavaju ih putem FINA-e do 30. srpnja 2020. godine.

1. Uvod
2. Obveznici polugodišnjeg financijskog izvještaja
3. Način i rok predaje polugodišnjega financijskog izvještaja
4. Popunjavanje Obrasca PR-RAS-NPF
5. Priznavanje prihoda i rashoda u EU-projektima

      Izborni proces za zastupnika u Hrvatski sabor koji će se održati 5. srpnja 2020. godine je započeo. Bitni trenutak u tom procesu zauzima i financiranje izborne promidžbe koje se u ovom članku promatra s motrišta izbornih sudionika i s motrišta osoba koje ih žele obdariti.
      Posebno se upućuje na dio članka u kojemu se predočavaju obrasci financijskih izvještaja o financiranju izborne promidžbe.

1. Uvod
2. Izborna promidžba
3. Poseban račun za financiranje izborne promidžbe
4. Izvori sredstava za financiranje izborne promidžbe – vlastita sredstva i donacije
5. Troškovi izborne promidžbe
6. Obveza dostave financijskih izvješća / izvještaja od strane izbornih sudionika
7. Poslovne knjige
8. Obveze u slučaju nepodnošenja, nepravodobnosti, nepravovaljanosti ili odustanka od kandidacijske liste odnosno kandidature
9. Objava financijskih izvješća / izvještaja
10. Naknada troškova izborne promidžbe
11. Raspoređivanje neutrošenih sredstava preostalih na posebnom računu
12. Obrasci financijskih izvještaja o financiranju izborne promidžbe

      Neprofitne organizacije upravo zbog svoga posebnog položaja imaju neka opća pravila ponašanja u dijelu koji se odnosi na njihovo vođenje odnosno financiranje te provjeravanje njihove usklađenosti s tim općim pravilima. Svakako da je jedno od bitnih područja u njihovu radu njihova samoprocjena. S obzirom na to da se u samoprocjeni provjerava usklađenost rada neprofitnih organizacija s pravnim okvirom i internim poslovanjem, interni akti neprofitnih organizacija su bitni. Uz pravila koja one moraju poštovati na temelju pravnog okvira u kojemu je svaka od njih osnovana, postoje i neka „opća“ pravila kojima moraju sve one udovoljiti. Poglavito je riječ o onima koje obvezno vode dvostavno knjigovodstvo.

1. Uvod
2. Na koga se odnose zakon i podzakonski akti
3. Koje su sastavnice statuta odnosno općeg akta neprofitne organizacije

1. Pregled kretanja
2. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
3. Potrošačke cijene
4. Turizam
5. Trgovina na malo
6. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih