Računovodstvo, revizija i financije 6/2020

      Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanja (dalje: HZZ) donijelo je mjeru – Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID-19). Cilj je mjere očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom (COVID-19) narušena gospodarska aktivnost. Visina potpore utvrđuje se u svoti od 3.250,00 kuna za ožujak po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno razmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu, te u svoti od 4.000,00 kuna za travanj i svibanj po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno razmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu. Jednako tako, HZZ će na temelju podataka Porezne uprave obaviti isplatu doprinosa (MO II. stup) razmjerno visini dodijeljene potpore, i to svotu od 203,12 kn za ožujak po radniku te svotu od 250,00 kn za travanj i svibanj po radniku.

1. Smije li poslodavac isplatiti radniku plaću koja je manja od primljene potpore
2. Otpis javnih davanja po primljenoj potpori
3. Do kada treba predati dokaz o isplati plaće za travanj
4. Koja se visina potpore isplaćuje radniku koji radi na nepuno radno vrijeme
5. Obračun plaće koja je viša od sufinancirane neto-plaće
6. Može li poslodavac svojim radnicima isplaćivati neoporezive primitke iako je primio potporu
7. Može li poslodavac za vrijeme primanja potpore otpuštati i zapošljavati radnike

      U Nar. nov., br. 59/20. objavljene su izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dobit od kojih izdvajamo one koje se odnose na prihode po osnovi potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica izazvanim koronavirusom. O ostalim izmjenama Pravilnika koje se odnose na sadržaj prijave poreza na dobitak za 2020. godinu – Obrazac PD i Obrazac PD-NN s posebnim osvrtom na novo objavljene obrasce za prijavu poreza na dobitak, pisat ćemo u jednom od sljedećih brojeva našeg časopisa.

1. Prihodi po osnovi potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica prouzročenih koronavirusom

      Računovodstveni forenzičari pored svih stručnih znanja koja posjeduju najviše koristi imaju od studiranja stvarnih slučajeva lažiranja financijskih izvještaja. Međutim, do takvih opisa nije lako doći jer se računovodstveni detalji raznih manipulacija rijetko objavljuju. Zbog toga ovdje objavljujemo jedan zanimljiv slučaj u kojemu je poznato više detalja o manipulacijama koje je izveo Eddie Antar zajedno s članovima obitelji Antar. Iako je riječ o prilično davnom slučaju, računovodstvene manipulacije koje su tada izvedene aktualne su i danas.
      Lažno financijsko izvještavanje i s tim povezane obmane i prijevare nepovoljno utječu na ekonomsko stanje u gospodarstvu. Mi ni danas ne znamo koliko je bilo lažiranja financijskih izvještaja u koncernu Agrokor i koliko je to pridonijelo nastanku krize u vezi s tom tvrtkom. Lažiranje se ne odnosi samo na utaju poreza, kao što se često misli, nego i na štete koje trpe poslovni subjekti koje prevaranti uvuku u svoju mrežu. Iako su restriktivni porezni propisi i sustav PDV-a zapriječili veliki broj uobičajenih jednostavnih manipulacija, mašta prevaranata je neograničena i nikad nije sigurno da se manipulacije neće pojaviti makar i primjenom agresivnog računovodstva s potpuno nepravilnim knjiženjima i objavljivanjima.

1. Uvod
2. Kako je sve počelo
3. Planiranje prijevare i „maestralna“ izvedba
4. Pad tvrtke „Crazy Eddie“ i Eddieja Antara i neprijateljsko preuzimanje
5. Pokušaj nastavka poslovanja i konačni prestanak rada 2012. godine
6. Zaključak

      Proizvodnja žitarica predstavlja poljoprivrednu aktivnost koja se odvija unutar jednogodišnjeg razdoblja. Specifičnosti te vrste ulaganja i svih ulaganja koja su povezana s biološkim transformacijama najviše se očituju u rasporedu troškova, posebice troškova koji se mogu uključiti u vrijednost proizvedenih žitarica. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje proizvodnje žitarica u skladu sa zahtjevima HSFI-ja 17 odnosno MRS-a 41 i daje cjelovit primjer obračuna i knjiženja troškova navedene proizvodnje.

1. Uvod
2. Računovodstveno praćenje nabave i utvrđivanja vrijednosti zemljišta na kojemu se nalaze žitarice
3. Računovodstveno praćenje ulaganja u proizvodnju žitarica
4. Primjer računovodstvenog praćenja ulaganja u proizvodnju žitarica
5. Zaključak

      Ugovor o zakupu poslovnog prostora poduzetnici mogu sklopiti s fizičkim ili pravnim osobama – vlasnicima poslovnog prostora. Nakon sklapanja ugovora pojavljuju se novi poslovni događaji koje treba evidentirati u poslovnim knjigama.
      U posljednje vrijeme aktualno je privremeno smanjenje cijene zakupa zbog ograničenja u radu izazvanog pandemijom koronavirusa.
      Autor u ovom članku obrazlaže računovodstveni i porezni položaj poslovnih događaja povezanih sa zakupom poslovnog prostora za poduzetnike koji primjenjuju Hrvatske standarde financijskog izvješćivanja.

1. Uvod
2. Računovodstveno praćenje poslovnog prostora koji je predmet najma (zakupa)
3. Ugovor o zakupu
4. Režijski troškovi
5. Troškovi tekućeg održavanja poslovnog prostora u zakupu
6. Ulaganje u poslovni prostor u zakupu
7. Zaključak

      Reinvestiranje dobitka bila je porezna povlastica omogućena Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 22/12.), s primjenom od 1. siječnja 2013. godine, a trajala je ukupno četiri godine, tj. do 31. prosinca 2016., kada je uklonjena Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 115/16.). Naime, svota dobitka koja je uključena u temeljni kapital (upisana u sudski registar kao upisani kapital) bila je porezna olakšica, tj. isključivana je iz porezne osnovice u godinama kada se reinvestiranje moglo obaviti.
      Postavlja se pitanje kako postupiti danas ako se taj reinvestirani dobitka želi isplatiti članovima društva fizičkim osobama. U ovom članku pišemo o zakonskim pretpostavkama za moguću isplatu takva dobitka fizičkim osobama – članovima društva.

1. Uvod
2. Smanjenje temeljnog kapitala
3. Reinvestirani dobitak
4. Zaključak

      Obveznici sastavljanja konsolidiranih financijskih izvješća obvezni su ih predati za javnu objavu do 30. rujna tekuće godine, a iznimno za 2019. godinu obvezu konsolidacije financijskih izvješća prijaviti do 30 lipnja te konsolidirana izvješća do 30. listopada 2020. godine. Obveza konsolidacije financijskih izvješća propisana je čl. 23. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 78/15. – 47/20., dalje: ZOR) i čl. 250.b. odnosno 431.b. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93 – 40/19., dalje: ZTD). Konsolidaciju financijskih izvješća mikro, mali i srednji poduzetnici pripremaju prema zahtjevima HSFI-ja 2 – Konsolidirani financijski izvještaji, a veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa prema zahtjevima MSFI-ja 10 – Konsolidirani financijski izvještaji odnosno MSFI-ja 3 – Poslovna spajanja.

1. Konsolidirana financijska izvješća
2. Obveza konsolidacije financijskih izvješća
3. Konsolidirano godišnje izvješće i izvješće poslovodstva
4. Konsolidirano nefinancijsko izvješće
5. Konsolidirano izvješće o plaćanjima javnom sektoru
6. Računovodstvo ulaganja u ovisna društva
7. Iskazivanje goodwilla i prihoda od povoljne kupnje
8. Pravila i postupci konsolidacije
9. Primjer konsolidacije financijskih izvješća
10. Objava konsolidiranih financijskih izvješća
11. Revizija konsolidiranih financijskih izvješća
12. Poslovna spajanja unutar grupe prema HSFI-ju 2
13. Bilješke u vezi s konsolidacijom
14. Zaključak

      Nabava osobnih automobila s poreznog i računovodstvenog motrišta razlikuje se od nabave drugih vrsta imovine, ovisno o tome za koju se namjenu vozilo nabavlja. Prilikom nabave osobnih automobila kojima će se koristiti za potrebe osobnog prijevoza nije dopušten odbitak pretporeza u cijelosti, kao što je to slučaj prilikom nabave osobnih automobila kojima će se koristiti za specifične djelatnosti. Razlike u postupanju nastaju i ovisno o tome je li riječ o nabavi novoga ili rabljenoga osobnog automobila. O tome kako postupiti prilikom nabave osobnih automobila kojima će se koristiti za potrebe osobnog prijevoza ili za potrebe obavljanja specifičnih djelatnosti, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Porezni položaj osobnih automobila
3. Nabava osobnih automobila
4. Zaključak

      U ovom se proračunskom praktikumu knjiži primanje i otplata kratkoročne pozajmice u različitim proračunskim godinama te ispravak vrijednosti potraživanja koje se provodi na temelju izravnih odredaba u proračunskom računovodstvu. Posebna se pozornost daje onim potraživanjima koja u sebi sadržavaju porez na dodanu vrijednost. S obzirom na to da će mnoge lokalne jedinice u 2020. godini pozajmiti novac kako bi premostile poteškoće u različitoj dinamici priljeva novca i podmirivanja obveza, moraju se pratiti proračunske godine njegove otplate radi njihova ispravnog bilježenja. Ako se u potraživanjima koja se moraju vrijednosno uskladiti nalazi i porez na dodanu vrijednost, prijeporno je kako se on bilježi.

1. Primljene kratkoročne pozajmice i njihova otplata
2. Ispravak vrijednosti potraživanja u kojem je sadržan PDV

      U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva razmatraju knjiženja primitka potpore za očuvanje radnih mjesta te zakup poslovnom prostora. Primitak potpore za očuvanje radnih mjesta iskazuje se prihodom bez obzira na način njezina ostvarivanja. Kod zakupa poslovnog prostora može se uime zakupodavca koji je fizička osoba preuzeti njegova obveza poreza na dohodak od imovine, ali to s motrišta neprofitne organizacije ima obilježje zakupnine, a ne poreza.

1. Potpora za očuvanje radnih mjesta
2. Zakup poslovnog prostora

      Početkom ovog mjeseca stupio je na snagu Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti.
      Njime je, dakako, zbog izvanredne situacije prouzročene pandemijom koronavirusa uveden moratorij (zastoj) s provedbom ovrhe na plaći, o čemu detaljnije pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Posebne okolnosti
3. Izuzeće od primjene
4. ZMOS-om propisan moratorij s provedbom ovrhe na plaći
5. ZMOS-om propisane iznimke od moratorija
6. Izuzimanje od ovrhe za vrijeme trajanja posebnih okolnosti
7. Stečaj i moratorij
8. Zastoj tijeka zateznih kamata u posebnim okolnostima
9. Trajanje posebnih okolnosti

      Prema odredbama Zakona o radu radnici, pod određenim uvjetima, ostvaruju pravo na godišnji odmor, i to puni ili razmjerni dio. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora predstavlja svotu koju je poslodavac obvezan isplaćivati radniku za vrijeme korištenja tog odmora, dok regres predstavlja materijalno pravo radnika koje se može ostvariti samo na temelju akata koji uređuju prava radnika. Radi povećanih troškova koji radniku mogu nastati na godišnjem odmoru, poslodavci prema poreznim propisima mogu radnicima prigodno isplatiti neoporezivu naknadu koja se naziva regres. Regres predstavlja materijalno pravo koje nesporno ostvaruju samo oni radnici kojima je to pravo zajamčeno na temelju nekog akta koji uređuje prava radnika, drugi pak radnici to pravo ostvaruju na temelju volje poslodavca za isplatom tog primitka. O tome pišemo u nastavku.

1. Utvrđivanje naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora
2. Isplata neoporezivog i oporezivog regresa
3. Ovrha i isplata regresa u gotovu novcu

      Priznavanje prava na bolovanje te naknade plaće za vrijeme bolovanja prouzročenog ozljedom na radu ili profesionalnom bolesti utvrđuje nadležno tijelo Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje – HZZO na temelju prijave ozljede koju obavlja poslodavac, ili nadležni liječnik ili sama osoba. Zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu i u tom slučaju osiguranici ostvaruju prema odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti. Za razliku od „običnog“ bolovanja, naknadu za bolovanje isplaćuje HZZO od prvog dana bolovanja, ali tek nakon priznate ozljede na radu. Za vrijeme čekanja na priznavanje ozljede na radu naknadu isplaćuje poslodavac na svoj teret, a na temelju doznake koju je izdao nadležni liječnik. Više o korištenju pravom, utvrđivanju naknade te o knjigovodstvenim evidencijama pročitajte u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Koji osiguranici ostvaruju pravo na naknadu za vrijeme bolovanja prouzročenog ozljedom na radu
3. Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu
4. Utvrđivanje naknade plaće za vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti
5. Zaključak

      Prema odredbama Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u razlikujemo oslobođenja u tuzemstvu, oslobođenja pri isporukama dobara unutar EU-a, oslobođenja pri izvozu dobara (u treće zemlje) i oslobođenja koja su izjednačena s izvozom, oslobođenja pri uvozu dobara, za transakcije koje se odnose na međunarodnu trgovinu, te oslobođenja za usluge posredovanja. Osim uvjeta koje porezni obveznici trebaju zadovoljiti da bi ostvarili oslobođenje, a koje proizlazi kako iz propisa o PDV-u tako i carinskih propisa, važno je razlikovati u kojim prometima porezni obveznici pri stjecanju dobara koja su pri isporuci oslobođena, mogu priznati pretporez iz ulaznih računa. O posebnostima oslobođenih prometa može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Oslobođenja za sve poduzetnike koji obavljaju isporuke iz čl. 39. Zakona o pdv-u
3. Oslobođenje za ostale djelatnosti
4. Oslobođenja za transakcije unutar EU-a
5. Oslobođenja pri uvozu
6. Oslobođenja pri izvozu dobara
7. Oslobođenja kod obavljanja usluga na pokretnoj imovini koja je privremeno uvezena u RH
8. Oslobođenja u vezi s međunarodnim prijevozom
9. Oslobođenja za isporuke koje su izjednačene s izvozom
10. Oslobođenja za usluge posredovanja
11. Oslobođenja za transakcije koje se odnose na međunarodnu trgovinu
12. Oslobođenja u vezi s poreznim skladištima

      Darovanja za zdravstvene svrhe česta su u praksi. Da bi takva darovanja u poreznom smislu bila povoljna za darovatelja, ona moraju biti pružena pod propisanim uvjetima.
      Propisima o oporezivanju dobitka predviđena je mogućnost darovanja za zdravstvene svrhe udrugama i drugim osobama koje obavljaju navedene djelatnosti u skladu s posebnim propisima.
      Za zdravstvene potrebe pod propisanim uvjetima može se darivati i fizičkim osobama, uključujući i zaposlenike društva darovatelja.
      Autorica u ovom članku obrazlaže temu darovanja za zdravstvene svrhe sa stajališta darovatelja, obveznika poreza na dobitak. U članku se navode i uvjeti za neoporezive donacije dobara i usluga potrebnih za borbu protiv učinaka pandemije bolesti COVID-19.

1. Uvod
2. Oporezivanje darovanja za zdravstvene svrhe i potrebe
3. Što se smatra zdravstvenom potrebom za koju se primitak ne smatra dohotkom
4. Primjeri darovanja
5. Zaključak

      Zbog pandemije bolesti COVID-19 velika je potražnja za etilnim alkohol te se u ovome članku detaljnije objašnjava razliku između etilnog alkohola te denaturiranog i djelomično denaturiranog alkohola i namjena za koju se može koristiti s motrišta oporezivanja trošarinom. Navode se i mjere koje je Carinska uprava odobrila gospodarstvenicima zbog posebnih okolnosti izazvanih pandemijom COVID-19 koje traju do službenog prestanka primjene posebnih mjera uvedenih radi sprječavanja širenja epidemije koronavirusa.

1. Uvod
2. Predmet oporezivanja
3. Primjeri izračuna trošarine na etilni alkohol
4. Nabavljanje alkohola bez plaćanja trošarine

      Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije u vezi s poreznim tretmanom isporuka nekretnina u konkretnim okolnostima. U prvom slučaju Sud se bavi dvjema isporukama iste nekretnine, koju čini zemljište i staro skladište na tom zemljištu, te s obzirom na specifične okolnosti tih isporuka, analizira njihov porezni položaj. U drugom slučaju Sud se bavi utvrđivanjem usklađenosti primjene pojma „prvo nastanjenje“ nekretnine u nacionalnom zakonodavstvu s pravom Europske unije te što u kontekstu poreznog položaja isporuke nekretnine znači „poboljšanje“ objekta.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-71/18 KPC Herning
3. Presuda u predmetu C-308/16 Kozuba Premium Selection sp. z o.o.

      U članku su obrađene novosti koje donosi Zakon o vodnim uslugama, koji je stupio na snagu u 2019. godini, u djelu koji se odnosi na obveze revizije financijskih izvještaja prema čl. 36. i 107. tog Zakona. U članku je objašnjeno na koji način revizor koji prihvati angažman revizije isporučitelja vodnih usluga izvještava vlasnike društva i Vijeće za vodne usluge.

1. Uvod
2. Zakon o vodnim uslugama
3. Izmjene i dopune Smjernice 6 Revizorske komore
4. Zaključak

      Odbor za tumačenje MSFI (IFRIC) primio je upit o knjiženju transakcije prodaje i povratnog najma s varijabilnim plaćanjem. U odgovoru se daje stajalište da je odgovor sadržan u MSFI-ju 16, a ovisno o tome jesu li ispunjeni zahtjevi iz MSFI-ja 15, evidentiraju se prihodi.

1. Odobren rebalans EU-ova proračuna
2. Ministri financija dogovorili paket gospodarske pomoći
3. Nova uredba za lakšu trgovinu robom diljem EU-a
4. Njemačko predsjedništvo nad EU-om imat će fokus na porezima
5. Francuske mjere za pomoć kompanijama
6. Austrija oslobodila od poreza sve dodatke na plaću
7. Novi paket mjera pomoći poljoprivrednicima i proizvođačima hrane
8. Paket mjera za pomoć prometnom sektoru
9. Paket izmjena bankarskih propisa radi pomoći gospodarstvu

      Osobe koje samostalno obavljaju djelatnost – kojima smatramo obrtnike, osobe koje obavljaju samostalno profesionalnu djelatnost te sportaši, umjetnici i novinari ako im je to je jedina djelatnost – samostalni su osiguranici u okviru mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Osim osnovne zdravstvene zaštite, ti osiguranici ostvaruju i pravo na naknade za vrijeme spriječenosti za rad zbog bolesti, korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta te u ostalim slučajevima uređenim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, a prava na rodiljni dopust, roditeljski dopust te ostala prava u vezi s porodom i roditeljstvom uređena su Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama u kojemu ih prepoznajemo pod nazivom samozaposleni roditelji.

1. Pravo na rodiljni i roditeljski dopust samozaposlenih roditelja
2. Rodiljni dopust samozaposlenih roditelja
3. Roditeljski dopust samozaposlenih roditelja
4. Utvrđivanje naknade za rodiljni dopust samozaposlenog roditelja
5. Primjeri utvrđivanja osnovice za naknadu za vrijeme rodiljnog dopusta i iskazivanje u Obrascu JOPPD

      Zbog pojave koronavirusa, obustavljenog prijevoza, zatvorenih hotela, smještajnih i ugostiteljskih objekata i svih pratećih sadržaja, onemogućeno je poslovanje turističkih agencija. Novac uplaćen za ugovore o putovanju u paket-aranžmanu, u većini slučajeva nije ostao na računu turističke agencije, već je isti proslijeđen hotelima, drugim smještajnim objektima, aviokompanijama, drugim prijevoznicima i sl. Mnogi su putnici zabrinuti hoće li i kada moći realizirati svoje uplaćene paket-aranžmane te hoće li i kada moći dobiti povrat svojega novca, jer za uplaćene paket-aranžman nisu više zainteresirani.
      Kako bi putnici bili zaštićeni na način da im se omogući realizacija uplaćenog putovanja, a i kako bi se osigurao nastavak poslovanja turističkim agencijama, bilo je nužno dopuniti Zakon o pružanju usluga u turizmu, koji nastoji premostiti problem nerealiziranih ugovora o putovanju u paket-aranžmanu kroz izdavanje vaučera, pri čemu organizator putovanja umjesto povrata novaca putniku izdaje vaučer u vrijednosti uplaćenog aranžmana koji vrijedi najmanje godinu dana.

1. Uvod
2. Pod kojim uvjetima može putnik odustati od uplaćenog paket-aranžmana zbog izvanrednih okolnosti
3. Kada organizator može raskinuti ugovor o putovanju zbog izvanrednih okolnosti
4. Izvršenje paket-aranžmana
5. Pravo na raskid ugovora i izdavanje vaučera u uvjetima posebnih okolnosti prouzročenih epidemijom bolesti COVID-19
6. Otkaz rezervacije smještaja

      U ovom se članku razmatraju aktualna i važna pitanja sezonskog rada s osobitim osvrtom na motrišta poreza, doprinosa i obveznih osiguranja sezonskih radnika. Uz to se daje sažet prikaz ugovora o radu za stalne sezonske poslove i drugih relevantnih statusno-pravnih pitanja.

1. Uvod
2. Stalni sezonac i sezonsko zapošljavanje
3. Obvezno osiguranje nakon prestanka ugovora na određeno vrijeme
4. Neoporezive isplate sezonskim radnicima
5. Bolovanje sezonskih radnika

      S obzirom na izvanredne okolnosti koje su nastale zbog proglašenja epidemije bolesti COVID-19, postavlja se pitanje na koji način poslodavci svojim radnicima moraju omogućiti korištenje prava na godišnji odmor u 2020. godini.
      Autorica u ovome članku stoga daje odgovore na aktualna pitanja glede godišnjih odmora kao što su može li se radniku omogućiti dulje trajanje godišnjeg odmora od onog koje predviđa Zakon o radu, kako se izračunava točan broj dana godišnjeg odmora koji radniku pripada, može li se radnik odreći godišnjeg odmora te mnoga druga pitanja.

1. Uvod
2. Koje je najkraće trajanje godišnjeg odmora koje poslodavac mora omogućiti radniku
3. Može li se radniku omogućiti dulje trajanje godišnjeg odmora od onog koje predviđa zakon o radu i na koji način
4. Što ako je trajanje godišnjeg odmora različito uređeno izvorima radnog prava (zakon o radu, pravilnik o radu i dr.)
5. Kako se računa točan broj dana godišnjeg odmora koji pripada radniku
6. Kada radnik stječe pravo na puni godišnji odmor
7. Što ako radnik nije ispunio uvjet za stjecanje prava na puni godišnji odmor
8. Ima li radnik kojemu prestaje radni odnos pravo na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora
9. Kako se utvrđuje razmjerni dio godišnjeg odmora koji pripada radniku
10. U kojim slučajevima poslodavac može isplatiti radniku naknadu za neiskorišteni godišnji odmor
11. Uračunavaju li se u trajanje godišnjeg odmora i blagdani i neradni dani
12. Mora li radnik dva tjedna godišnjeg odmora iskoristiti „u komadu“
13. Do kada radnik mora iskoristiti godišnji odmor koji mu pripada
14. Mora li poslodavac unatoč izvanrednim okolnostima utvrditi raspored godišnjih odmora te unaprijed obavijestiti radnike o korištenju godišnjeg odmora
15. Može li radnik koristiti godišnji odmor za vrijeme otkaznog roka
16. Može li se radnik odreći prava na godišnji odmor

      Autor u ovome članku razmatra pitanja u vezi s osiguranjem od rizika potresa i rizika prekida rada. Osim izravne štete na nekretninama, pogonima, opremi i sl., posljedica potresa poduzetnicima uzrokuje dodatnu štetu – prekid rada, nedostatak poslova, gubitak dobitka i sl.
      Odgovori na pitanja osigurati li potres i posljedično štete zbog prekida rada vrlo su važni, posebno sada u nas, nakon katastrofalnog potresa, koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio Zagreb i njegovu okolicu.

1. Osiguranje od rizika potresa
2. Osiguranje od rizika prekida rada zbog nastalog potresa

      Neprofitne pravne osobe mogu pružati određene usluge rezidentima i nerezidentima. Obveze neprofitnih pravnih osoba kao pružatelja usluga ovise o tome je li ona obveznik PDV-a ili ne, o kojoj vrsti usluge je riječ i tko je primatelj usluge. U nastavku članka objašnjavamo koje usluge najčešće pružaju neprofitne pravne osobe te što one moraju poduzeti s motrišta odredaba Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

1. Uvod
2. Porezni položaj usluga koje može pružati neprofitna organizacija
3. Obveze neprofitne pravne osobe – pružatelja usluga
4. Zaključak

      U postupcima javne nabave jedan od kriterija za odabir gospodarskog subjekta može biti tehnička i stručna sposobnost kojom se dokazuje da gospodarski subjekt ima potrebne i tehničke resurse te iskustvo potrebno za izvršenje ugovora o javnoj nabavi na odgovarajućoj razini kvalitete. Ona se dokazuje referencijama iz izvršenih prijašnjih ugovora.
      U članku se, uz objašnjenje tog uvjeta sposobnosti, daju stajališta osoba koje su pozvane na njihova davanja.

1. Uvod
2. Uvjeti sposobnosti gospodarskog subjekta prema direktivama EU-a
3. Tehnička i stručna sposobnost gospodarskog subjekta
4. Naručitelj smije zahtijevati samo minimalne razine sposobnosti
5. Referencije gospodarskog subjekta kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti kod ugovora o javnoj nabavi robe
6. Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi – ESPD
7. Oslanjanje na sposobnost drugog subjekta radi dokazivanja ispunjenja uvjeta tehničke i stručne sposobnosti
8. Mora li subjekt na kojeg se ponuditelj oslanja radi dokazivanja ispunjavanja uvjeta relevantnoga stručnog iskustva (referencije) u cijelosti izvršiti ugovor o javnoj nabavi
9. Dokazivanje tehničke i stručne sposobnosti gospodarskog subjekta referencijama podružnice
10. Može li se gospodarski subjekt kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti koristiti vlastitom referencijom u kojoj je sam naručitelj
11. Postupanje Državne komisije po službenoj dužnosti
12. Zaključno

1. Pregled kretanja
2. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
3. Potrošačke cijene
4. Turizam
5. Dolasci i noćenja turista
6. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih