Računovodstvo, revizija i financije 5/2020

      Izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona i Zakona o računovodstvu doneseni su odgovarajući provedbeni propisi kojima su produljeni rokovi za podnošenje prijave poreza na dobitak te predaju godišnjih financijskih izvještaja za statističke potrebe i javnu objavu u 2020. godini u uvjetima posebnih okolnosti izazvanih korona virusom.

1. Produljen je rok za podnošenje prijave poreza na dobitak do 30. lipnja 2020. godine
2. Produljeni su rokovi za predaju financijskih izvještaja

      Radi očuvanja radnih mjesta zbog proglašene epidemije uzrokovane koronavirusom (COVID-19) i potpori gospodarstvu, Vlada RH do sada je donijela dva paketa pomoći. U ovom ćemo članku opisati obračun plaće i obvezu poslodavca kod isplate plaće za radnike za koje je poslodavac ostvario potporu za očuvanje radnih mjesta. Jednako tako, u članku će biti riječ i o obvezi za javna davanja samostalnih obveznika koji su ostvarili potporu.

1. Uvodno o potpori za očuvanje radnih mjesta
2. Obračun javnih davanja za plaću radnika za koje je ostvarena Potpora
3. Obračun javnih davanja i plaće koja je viša od sufinancirane neto-plaće
4. Obračun javnih davanja za samostalnog osiguranika koji je ostvario potporu
5. Iskazivanje obračunane plaće i doprinosa za samostalnog osiguranika u Obrascu JOPPD
6. Što učiniti kada se poslodavac javlja na natječaj, a na porezno-knjigovodstvenoj kartici mu nije otpisana svota oslobođene obveze doprinosa

      Zbog izvanredne situacije vezane uz epidemiju COVID-19, a u sklopu donesenih mjera za pomoć gospodarstvu čiji je cilj rješavanje problema nelikvidnosti, ublažavanje gospodarskih poremećaja te olakšanja poduzetničkih aktivnosti, u nastavku se daje prikaz načina utvrđivanja obveze PDV-a za poduzetnike koji žele odgoditi obvezu PDV-a, odnosno utvrđivati obvezu prema naplaćenim naknadama. Navedena je mogućnost propisana u Izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona, a odnosi se na razdoblje utvrđivanja obveze PDV-a za ožujak i travanj za mjesečne obveznike PDV-a te za siječanj, veljaču i ožujak 2020. godine, za tromjesečne obveznike. Ako posebne okolnosti potraju dulje, rok se može produljiti za još tri mjeseca.
      Navedenim se Pravilnikom propisuje novi način obračuna PDV-a, plaćanje PDV-a pri uvozu te oslobođenje od plaćanja PDV-a kod donacija, o čemu se može pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Utvrđivanje dospjele obveze PDV-a prema naplaćenim naknadama u skladu s Pravilnikom
3. Oslobođenje od plaćanje PDV-a kod donacija
4. Plaćane PDV-a pri uvozu dobara
5. Zaključak

      U određenim, propisanim uvjetima poreznim se obveznicima mogu otpisati porezne obveze u cijelosti ili djelomično, ovisno o padu prihoda tijekom razdoblja travanj – lipanj. Propisani uvjeti odnose se na krizu prouzročenu pandemijom virusa COVID-19, i to onim djelatnostima kojima je rad zabranjen, onemogućen ili znatno otežan.

1. Uvod
2. Oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa za sufinancirane neto-plaće
3. Oslobođenje od podmirenja poreznih obveza
4. Upravni ugovor za obveze za koje se ne može tražiti odgoda
5. Ne plaćaju se naknade FINA-i za objavu financijskih izvješća
6. Turistička pristojba
7. Rekapitulacija do sada donesenih mjera

      U drugoj polovini ovog mjeseca stupila je na snagu dopuna Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Njome je, dakako, zbog izvanredne situacije prouzročene pandemijom koronavirusa, uveden moratorij na provedbu ovrhe na novčanim sredstvima po računu koju provodi FINA, u odnosu na ovršene fizičke osobe (građane), o čemu detaljnije pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Što bitno donosi ZDZONS
3. Iznimke
4. Zastoj tijeka zateznih kamata u posebnim okolnostima
5. Trajanje posebnih okolnosti

      Donesena je Odluka o potpori za očuvanje radnih mjesta u sustavu športa pogođenim koronavirusom (COVID-19) i objavljena na stanicama Središnjeg državnog ureda za šport (https://sdus.gov.hr/). Prijave za dodjelu potpora za očuvanje radnih mjesta u sustavu športa otvorene su 20. travanja 2020. godine.

1. Uvod
2. Promjene u Zakonu o sportu
3. Potpora za očuvanje radnih mjesta za pravne osobe

Na sjednici Vlade održane 23. travnja 2020. godine objavljen je plan reaktiviranje gospodarskih djelatnosti u tri faze 27. travnja, 4. svibnja i 11. svibnja. Navedeni plan prikazan je u nastavku.

      Prodaja robe putem interneta sve je prisutniji oblik prodaje na daljinu, a njezine prednosti došle su do punog izražaja u novonastalim posebnim okolnostima izazvanim koronavirusom. Socijalni kontakti između kupca i prodavatelja svedeni su na minimum jer kupac bira robu, naručuje ju i plaća iz svog doma. Međutim, internetska prodaja nije samo prodaja robe na malo. Ona je prisutna i kod prodaje robe na veliko. S obzirom na aktualnost teme, u ovom se članku obrađuje internetska prodaja robe u Hrvatskoj s računovodstvenog i poreznog motrišta.

1. Uvod
2. Uvjeti za obavljanje internetske prodaje
3. Računovodstveno i porezno motrište prodaje robe putem interneta
4. Fiskalizacija računa i prateće dokumentacije kod internetske prodaje
5. Zaključak

      Mjere za pomoć gospodarstvu u vrijeme trenutačnih posebnih okolnosti, kao što su potpora koju isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje, odgoda poreznih obveza, oslobođenja od obveze doprinosa za sufinancirane te oslobođenja od poreznih obveza zbog pada prihoda više od 50 %, donose i brojna pitanja u vezi s evidentiranjem tih poslovnih događaja u poslovnim knjigama poduzetnika. Autor u ovome članku na praktičan način obrazlaže i prikazuje način knjigovodstvenog evidentiranja tih poslovnih promjena.

1. Knjiženje obračuna plaće i potpore za očuvanje radnih mjesta
2. Knjiženje odgode poreznih obveza
3. Knjiženje odgode PDV-a
4. Oslobođenje od podmirivanja poreznih obveza
5. Zaključak

      Nedavni potres Zagrebu i okolici izazvao je oštećenje brojnih građevinskih objekta od kojih neki nisu za uporabu za stanovanje odnosno obavljanje djelatnosti te se moraju ukloniti. U takvim slučajevima vlasnicima ostaje mogućnost popravka onih objekata koji se mogu sanirati ili uklanjanja i ponovne gradnje onih objekata koji se više ne mogu uporabiti za namjeravanu svrhu.
      U ovom članku dajemo kratki osvrt na računovodstvene postupke poslovnih promjena koja nastaju kada se oštećeni građevinski objekti popravljaju odnosno uklanjaju i ponovno grade. Navedeni računovodstveni postupci odnose se samo na poslovne objekte u kojima se obavlja djelatnost poslovnih subjekta i ne obuhvaćaju obnovu i sanaciju spomenika kulture, sakralnih objekata i slično koji su u vlasništvu države, jedinica lokalne uprave ili vjerskih zajednica.

1. Uvod
2. Lakša oštećenja i popravci
3. Veća oštećenja i sanacije
4. Uklanjanje građevinskog objekta i gradnja novoga
5. Državne potpore za obnovu građevinskih objekata
6. Zaključak

      U RRiF-u br. 2/20. pisali smo o troškovima održavanja nekretnina. U ovom članku autorica obrazlaže troškove tekućeg i investicijskog održavanja postrojenja i opreme te daje primjere računovodstvenog praćenja navedenih troškova. Uz to, obrazlaže računovodstveno praćenje troškova zamjene značajnih dijelova postrojenja i opreme na primjerima iz poslovne prakse.

1. Zahtjevi računovodstvenih standarda
2. Troškovi održavanja postrojenja i opreme
3. Troškovi tekućeg održavanja postrojenja i opreme
4. Troškovi investicijskog održavanja postrojenja i opreme
5. Naknadna ulaganja u postrojenja i opremu i zamjena značajnih dijelova te imovine
6. Zaključak

      Ovim člankom obrađujemo nekoliko relevantnih standarda koje računovođe trebaju imati na umu kad njihova trgovačka društva prodaju robu (i proizvode) na robni kredit. Riječ je o primjeni MSFI-ja odnosno vrijedećih MRS-ova, dok se za poduzetnike koji primjenjuju HSFI-je izložena postupanja mogu primijeniti s obzirom na to da ih njihovi standardi ne uređuju.
      Kako naplata dugoročnih potraživanja može doći u probleme, izlažu se i postupci vrijednosnog usklađenja, kako s računovodstvenog motrišta tako i s motrišta Zakona o porezu na dobit koji uređuje pitanja priznavanja otpisa takvih potraživanja.
      Iznesena problematika u ovom članku rijetko se obrađuje u našoj strukovnoj literaturi tako da stajališta autora trebaju naći svoju potvrdu u budućoj praksi.

1. Uvod
2. Knjiženje dugoročnih potraživanja po osnovi prodaje na robni kredit
3. Priznavanje i knjiženje smanjenja vrijednosti dugoročnih potraživanja po osnovi prodaje na robni kredit
4. Problemi mjerenja gubitaka od smanjenja vrijednosti financijske imovine i potraživanja od kupaca
5. Zaključak

      U ovom proračunskom praktikumu knjiži se primitak donacije. Donacijom se u proračunskom sustavu smatra dar koji je dobiven / dan osobi od / izvan proračunskog sustava. S obzirom na to, oblici donacije mogu biti različiti. U ovom praktikumu daju se predlošci knjiženja u niz različitih slučajeva. Temeljna odredba proračunskog računovodstvenog sustava je da se donacije uvijek iskazuju kao prihod (primljeni darovi) odnosno rashod (dani darovi).

1. Uvod
2. Donacija u novcu
3. Donacija u stvarima i usluzi

      U ovom praktikumu neprofitnog računovodstva razmatraju se knjiženja prikupljanja odnosno pružanja humanitarne pomoći te postupanja s neprihvatljivim troškovima u vezi s primljenim darom. Neke neprofitne organizacije su osobe koje aktivno sudjeluju u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći. S obzirom na to da u tim okolnostima mogu biti u sadržajno različitim odnosima prema davatelju odnosno primatelju pomoći, moraju paziti hoće li uvijek u tim odnosima biti riječ o stvaranju prihoda odnosno rashoda. Ako se pri kontroli trošenja namjenskih donacija primijeti da one nisu odgovarajuće uporabljene, neprofitna organizacija nema pravo na njih. Pri tome nije bitno treba li ih ona odmah vratiti ili mogu li joj ostati privremeno na raspolaganju s mogućnosti naknadnog odobrenja nekih drugih troškova.

1. Humanitarna pomoć
2. Povrat neutrošenih sredstava primljenih za financiranje određenog projekta

      Ako poslodavac ne može ponuditi radniku puni opseg rada, a ipak radi prirode posla treba s radnikom sklopiti ugovor o radu (jer ga ne može angažirati putem ugovora o djelu ili putem dopunskog zapošljavanja), sklopit će s radnikom ugovor o radu na nepuno radno vrijeme. U novonastalim okolnostima prouzročenim koronavirusom i elementarnom nepogodom potresa u Zagrebu, takav način zapošljavanja ili promjene ugovora s punog na nepuno radno vrijeme može biti jedan od načina kako poslodavac može smanjiti troškove plaće, a zadržati radno mjesto radnika. Još od početka 2009. godine u ovom slučaju doprinose treba obračunati na onu svotu bruto-plaće koja je određena ugovorom. No postoje i neke iznimke, stoga kakav obračun plaće i kakva materijalna prava pri obračunu plaće poslodavac treba primijeniti, pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Prijava na obvezna osiguranja i ostale evidencije
3. Utvrđivanje plaće za nepuno radno vrijeme
4. Obračun plaće radnika zaposlenog na nepuno radno vrijeme
5. Rad u nepunom radnom vremenu kod dva poslodavca
6. Članovi uprave zaposleni na nepuno radno vrijeme
7. Materijalna prava radnika zaposlenog na nepuno radno vrijeme

      Vezano uz proglašenu epidemijom virusa COVID-19 i nedavnog potresa u Gradu Zagrebu ponovno se aktualizira tema vezana uz mobiliziranje osoba u spašavanju ljudi i imovine. Za te aktivnosti te osobe ostvaruju naknade koje na poseban način podliježu obvezama obračunavanja i plaćanja javnih davanja. Objašnjenja u vezi s tim nalazimo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Prava mobiliziranih pripadnika postrojbi civilne zaštite
3. Obveze javnih davanja prema novčanim naknada
4. Obveza doprinosa osoba osiguranih u određenim okolnostima
5. Primjer obračuna doprinosa u određenim okolnostima (obračun radi tijelo koje je izvršilo mobilizaciju)
6. Primjer obračuna plaće i naknade plaće mobiliziranom radniku

      Najčešće materijalno pravo radnika koje poslodavac isplaćuje neovisno o tome je li tako propisano kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i slično je naknada za prijevoz na posao i s posla. S obzirom na otežane uvjeta pod kojima se odvija javni prijevoz za vrijeme okolnosti vezanima za utjecaj koronavirusa, vrijede drukčija pravila vezana za njihovu neoporezivost. O tome pišemo u nastavku.

1. Pravo na nadoknadu troškova prijevoza na posao i s posla
2. Troškovi prijevoza na posao i s posla koji se mogu nadoknaditi neoporezivo
3. Troškovi prijevoza kada je radnik odsutan s posla cijeli mjesec
4. Troškovi prijevoza na posao i s posla zbog obustave javnog prijevoza
5. Vjerodostojne isprave za priznavanje troškova prijevoza na posao i s posla
6. Korištenje službenim vozilom za dolazak na posao

      Prema izmijenjenim odredbama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje se primjenjuju od 1. travnja 2020. godine, povećava se najviša naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta nakon navršenih 6 mjeseci do godinu dana života djeteta s 3.991,20 kn na 5.654,20 kn. To se povećanje odnosi i na zatečene slučajeve korištenja tim pravom. Osim toga, uvjet za ostvarivanje prava na naknadu utvrđenu u visini prosječno isplaćene plaće u 6 mjeseci prije mjeseca kada je započelo korištenje rodiljnog dopusta je ostvareni neprekidni staž u osiguranju smanjen s 12 mjeseci na 9 mjeseci neprekidno te s 18 mjeseci na 12 mjeseci s prekidima u prethodne dvije godine. Ostale odredbe navedenog Zakona nisu izmijenjene. Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama uređuje prava svih osiguranika u okviru HZZO-a. U ovom članku pišemo o rodiljnim i roditeljskim potporama u skladu s navedenim Zakonom, uključujući i nove odredbe samo za zaposlenike koji ta prava ostvaruju na temelju radnog odnosa.

1. Tko ostvaruje pravo na rodiljni i roditeljski dopust
2. Rodiljni i roditeljski dopust
3. Roditeljski dopust

      Ugovor o radu može otkazati poslodavac, a može ga otkazati i radnik. Pravo na otpremninu utvrđuje se Zakonom o radu te je u određenim slučajevima radnicima zajamčeno pravo na otpremninu samo ako poslodavac otkazuje ugovor o radu. No, pravo se može utvrditi i ostalim aktima koji uređuju prava radnika, a tada se pravo na otpremninu može utvrditi i kada radnik poslodavcu otkazuje ugovor o radu. Je li riječ o otpremnini koju treba oporezivati ili se svota predviđena za isplatu može isplatiti bez obračuna poreza na dohodak i prireza, određuju Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak. U ovom je članku riječ o kojim slučajevima prilikom raskida ugovora o radu radnik ima pravo na otpremninu te kada je riječ o oporezivoj svoti, a kada o neoporezivoj.

1. Uvod
2. Utvrđivanje otpremnine prema zakonu o radu
3. Primitci koji ulaze u osnovicu za utvrđivanje prava na otpremninu
4. Utvrđivanje otpremnine kada u prethodna tri mjeseca nema isplaćenih plaća
5. Isplata neoporezive otpremnine
6. Otpremnina u slučaju sporazumnog raskida ugovora o radu i stimulativne otpremnine
7. Dospijeće otpremnine i odricanje od prava na otpremninu
8. Pravo na otpremninu nakon neplaćenog dopusta
9. Isplatna lista koju poslodavac treba dati radniku u slučaju (ne)isplaćene otpremnine

      Kod rješavanja zahtjeva za priznavanjem prava iz mirovinskog osiguranja i određivanje vrijednosnih bodova, a time i visine mirovine, važan je utvrđeni staž osiguranja i ostvarena plaća / osnovica / naknada. Ako se u postupku kontrole podataka o stažu osiguranja, osnovicama za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja i ostvarivanja prava na mirovinu utvrdi da za osiguranika nisu evidentirani svi podatci o osnovicama i stažu osiguranja, HZMO će zatražiti od poslodavca da za dotičnog radnika ispostavi tražene podatke.

1. Uvod
2. Propisi kojima je uređeno vođenje matične evidencije te ispostavljanje prijava MPP-1
3. Prijava MPP-1

      S poreznog motrišta, odnosno s motrišta PDV-a, prodaja na daljinu koju je obavio porezni obveznik iz jedne države članice EU-a kupcima koji nisu porezni obveznici u drugu državu članicu EU-a ima poseban porezni položaj koji je vezan uz prag isporuke dobara koji propisuje ta druga država članica EU-a. Autorica u članku obrazlaže koje vrste prodaje obuhvaća navedena prodaja te koje su obveze prodavatelja – hrvatskoga poreznog obveznika.

1. Definiranje prodaje na daljinu
2. Odredbe direktive o PDV-u o prodaji dobara na daljinu
3. Odredbe zakona o PDV-u o prodaji dobara na daljinu
4. Primjeri isporuka dobara na daljinu iz RH u EU
5. Primjeri isporuka dobara na daljinu iz EU-a u RH
6. Zaključak

      Građani – „iznajmljivači“ za pružanje usluga smještaja u sobama, apartmanima, kućama za odmor ili kampovima najčešće nisu obveznici PDV-a te tada mogu plaćati porez na dohodak paušalno. U 2020. godini primjenjuju se Izmjene i dopune Pravilnika o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu, a koliku će svotu poreza plaćati iznajmljivači, ovisi o odluci koju je donijelo predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave.
      Iako je 19. ožujka 2020. godine Stožer civilne zaštite RH donio odluku o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnim djelatnostima i održavanju sportskih i kulturnih događaja, iskreno se nadamo da će ta Odluka uskoro biti stavljena izvan snage te da će „život“ u RH moći krenuti dalje u svim gospodarskim djelatnostima, a i iznajmljivačima. U članku se također daje kratki pregled obveza i mjera koje mogu iskoristiti iznajmljivači u razdoblju epidemije koronavirusa COVID-19.
      Opširnije o poreznim obvezama iznajmljivača – građana RH koji porez plaćaju paušalno može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Koje porezne i ostale olakšice mogu iskoristiti iznajmljivači u razdoblju epidemije koronavirusa COVID-19
3. Uvjeti za obavljanje ugostiteljskih usluga na oPG-u i u domaćinstvu te porezni položaj
4. Paušalno plaćanje poreza na dohodak iznajmljivača – građana rh
5. Način pružanja usluge smještaja iznajmljivača – građana rh
6. Iznajmljivači obveznici pdv-a – građani RH
7. Plaćanje turističke pristojbe
8. Plaćanje članarine turističkim zajednicama
9. Zaključak

      Danas kada smo prisiljeni biti kod kuće, više nego ikada koristimo se mobitelima, slušamo radio, gledamo TV, kupujemo putem interneta, učimo na daljinu i sl. Porezni obveznici koji se bave pružanjem tih usluga moraju znati kakav je njihov porezni položaj s obzirom na to kome ih pružaju. U članku objašnjavamo što se smatra telekomunikacijskim uslugama, uslugama radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljenim uslugama, koji je njihov porezni položaj s obzirom na to kome se pružaju i tko ih pruža te na koji se način prijavljuje i plaća PDV putem sustava MOSS.

1. Uvod
2. Definiranje telekomunikacijskih usluga, usluga emitiranja te elektronički obavljenih usluga
3. Porezni položaj obavljanja telekomunikacijskih usluga, usluga emitiranja i elektronički obavljenih usluga
4. Posebni postupak oporezivanja usluga
5. Računovodstveno postupanje kod RH poreznog obveznika

      U vrijeme prirodnih nepogoda i okolnosti koje nisu uobičajene očekivano se javlja zanimanje za pomaganje osobama u potrebi. To ponekad mogu biti i osobe koje obavljaju djelatnost, a mogu biti i fizičke osobe koje ne obavljaju djelatnost.
      S obzirom da taj sustav prikupljanja i pružanja pomoći ima često poseban, u načelu, povoljniji porezni položaj u odnosu na opće porezne položaje, posebnim i poreznim propisima uređuju se i pretpostavke koje moraju biti ispunjene kako bi se objektiviziralo da je uistinu riječ o takvim posebnim događajima.
      U članku se daje sažetak načina prikupljanja izvora iz kojih se mogu financirati darovanja te se detaljnije osvrće na njihov porezni položaj. Upozorava se i to da se u svakodnevnom životu, pa i poslovnom, naizmjenično rabe pojmovi koji u posebnim propisima imaju točno određen sadržaj, a da se pritom ne misli upravo na njih. To stvara dodatnu zabunu u komunikaciji.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Pojam donacije
4. Izvori sredstava iz kojih se daruje
5. Doniranje potrebitim osobama
6. Porezni položaj danih darova

      U nizu mjera koje je donijela Vlada Republike Hrvatske za pomoć gospodarstvu zbog epidemije koronavirusa, donesene su i mjere iz nadležnosti Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (dalje: Zavod) za održavanje zaposlenosti osoba s invaliditetom. Osim donesenih mjera koje će biti objašnjene u nastavku, neutrošena sredstva novčane naknade u svoti od 300.000.000,00 kn za vrijeme trajanja krize prouzrokovane COVID-19 bolesti koristit će se za isplatu minimalne plaće u okviru provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja.

1. Uvodno
2. Smanjenje stope novčane naknade
3. Odgoda plaćanja novčane naknade
4. Oslobađanje od plaćanja naknade u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja
5. Novosti vezane za zamjensko zapošljavanje

      Autorica u članku iznosi stajališta Suda Europske unije¹ vezano uz primjenu poreznog izuzeća od plaćanja PDV-a kod pružanja usluga medicinske skrbi. U obrađenim slučajevima Sud razmatra mogućnost primjene izuzeća na usluge liječnika specijalista za kliničku kemiju i laboratorijsku dijagnostiku te uvjete za primjenu tog izuzeća. Nadalje, Sud razmatra moraju li, u kontekstu primjene poreznog izuzeća, medicinske ili paramedicinske profesije biti uređene posebnim propisima države članice. Također je analizirana mogućnost primjene različitih poreznih stopa za lijekove i medicinske proizvode, ovisno o tome jesu li isporučeni u okviru terapeutskih ili estetskih zahvata odnosno tretmana. Nadalje, Sud daje smjernice u vezi s poreznim tretmanom izdavanja citostatskih lijekova namijenjenih pružanju usluga medicinske skrbi.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-700/17 Wolf-Henning Peters
3. Presuda u predmetu C-597/17 Belgisch Syndicaat van Chiropraxie i Bart Vandendries i dr.
4. Presuda u predmetu C-366/12 Klinikum Dortmund GmbH

      Nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija 30. siječnja 2020. godine proglasila izvanredno stanje javnog zdravlja od međunarodnog značenja zbog bolesti COVID-19, 11. ožujka 2020. godine uslijed daljnje eskalacije, tu je bolest proglasila pandemijom. Dio država članica, zbog zabrinjavajućeg povećanja broja zaraznih slučajeva i nedostatka sredstava za suzbijanje pandemije, proglasio je izvanredno stanje.

1. Europska komisija odrekla se carina i PDV-a na uvoz medicinskih uređaja iz trećih država (izvan EU-a)
2. Predviđeno razdoblje oslobođenja je šest mjeseci (uz mogućnost daljnjeg produljenja)
3. Sadržaj Odluke Komisije od 3. travnja 2020. godine o oslobađanju od uvoznih carina i PDV-a
4. Postojeće zakonodavstvo EU-a koje je omogućilo uvođenje navedenih oslobođenja

      Autorica u članku obrađuje posebnosti u izvještavanju i reviziji financijskih izvještaja kojima je kraj poslovne godine do 31. prosinca 2019. godine te onima koji imaju kraj poslovne godine nakon tog datuma, a sve u vrijeme posebnih okolnosti – pandemije COVID-19.

1. Uvod
2. Utjecaj krize prouzročene pandemijom COVID-19 na izvještavanje – događaji nakon datuma bilance
3. Procjena društva da nastavi vremenski neograničeno poslovati
4. Izazovi u reviziji financijskih izvještaja za vrijeme posebnih okolnosti
5. Zaključak

      Ovaj je dokument objavljen s namjerom podrške dosljednoj primjeni zahtjeva standarda MSFI, točnije MSFI 9 – Financijski instrumenti.

1. Uvod
2. Primjena odredaba MSFI 9 – Financijski instrumenti
3. Procjena kreditnog rizika

1. EU privremeno olabavio pravila o državnoj pomoći
2. Kratkoročno osiguranje izvoznih kredita
3. Aktivacija svih sredstava u zaštiti života i izvora prihoda
4. Financiranje malih poduzeća s 8 mlrd. eura kroz EIF

      Određene ugostiteljske usluge mogu pružati fizičke osobe – građani (iznajmljivači) i nositelji ili članovi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a pod uvjetima propisanim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti i podzakonskim propisima. U njihovu poslovanju pojavljuju se mnoga pitanja kod uvjeta i načina poslovanja, turističke pristojbe, a posebno nakon novonastale okolnosti zbog koje se za ovu godinu smanjuje ili oslobađa od plaćanja turističke pristojbe. Odgovore na aktualna pitanja dat ćemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Može li se rješenje o odobrenju izdati na ime više članova obitelji
3. Do kada iznajmljivači moraju uskladiti rješenje o odobrenju
4. Koje oznake mora istaknuti iznajmljivač prilikom oglašavanja i reklamiranja usluga
5. Moraju li iznajmljivači imati plan evakuacije
6. Može li obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo poslovati prema dogovoru ili na poziv
7. Mogu li druge fizičke ili pravne osobe pružati uslugu iznajmljivanja pokretnih kućica u kampu u domaćinstvu, a za koje je iznajmljivač ishodio rješenje nadležnoga upravnog tijela
8. Gdje ishoditi rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu
9. Koje se mjere mogu očekivati od nadležne inspekcije ako je iznajmljivač propustio u roku od 24 sata prijaviti sve osobe kojima je pružena uslugu noćenja

      Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske u posebnim je okolnostima donio niz mjera koje se odnose na ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja. Pritom se Zakonom o iznimnim mjerama kontrole cijena uređuju uvjeti pod kojima nadležna državna tijela mogu poduzimati mjere kontrole u području cijena i način provedbe tih mjera. O radu trgovima u posebnim okolnostima i kontroli cijena za određene proizvode koje provodi Državni inspektorat može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Koji propisi uređuju obavljanje djelatnosti trgovine u vrijeme epidemije COVID-19
3. Inspekcijski nadzor tržišnih inspektora u području trgovine
4. Primjeri iz prakse

      Redoviti otkaz ugovora o radu, kao jedan od načina prestanka ugovora o radu, koji se upućuje po redovitom tijeku stvari, ne gubi na aktualnosti u našoj praksi i u aktualnoj situaciji prouzročenoj pandemijom zvanom nCoV BOLEST (COVID-19), pa se vezano uz taj otkaz učestalo pojavljuju raznolika pitanja.
      Stoga u ovome članku autori prikazuju institut redovitog otkaza ugovora o radu, s naglaskom na praktična pitanja i primjere.

1. Uvod – načini prestanka ugovora o radu
2. Poslovno uvjetovani otkaz
3. Osobno uvjetovani otkaz
4. Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika
5. Otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu
6. Obveze poslodavca u slučaju redovitog otkaza
7. Umjesto zaključka

      Autor u ovome članku daje prikaz više sile u obveznom pravu u RH s naglaskom na ugovorne odnose. Dodatno se obrađuje i pojam slučaja (casus) te njegovo razlikovanje od više sile. Osobito se pruža uvid u definiciju posebnih okolnosti koja je zastupljena u nizu hitno donesenih zakona radi sprječavanja negativnih posljedica koronavirusne bolesti u RH. Na kraju, opisuje se i značenje pojma nužda u ugovornim odnosima.
      U tom smislu, viša sila sasvim opravdano do sada nije bila vrlo važna tema u obveznom pravu u RH, niti je bila opsežnije obrađena. Koronavirusna bolest (a nakon toga i potres u Zagrebu) odjednom je aktualizirala ovu temu, ali i teme povezane s izvanrednim okolnostima, promijenjenim okolnostima i nuždom.
      RH se s pravom i višom silom najšireg dohvata nije susretala u posljednjih mnogo desetljeća pa je, s obzirom na aktualnost ove teme, potrebno u ovome članku objasniti osnovna pitanja koja se na nju odnose.

1. Uvod
2. Uređenje više sile u Zakonu o obveznim odnosima
3. Određivanje više sile - kriteriji
4. Slučaj i viša sila
5. Dokazivanje više sile
6. Utjecaj više sile na ugovorne odnose
7. Turistički ugovori iz ZPUT-a
8. Pojam više sile u hitno donesenim zakonima u povodu pandemije COVID-19
9. Nužda u obveznim odnosima

      Pravne osobe, među kojima se posebno ističu neprofitne organizacije, trebaju razmotriti kojim načinom žele pomoći fizičkim osobama u potrebi. Često je poželjno da to bude u skladu s posebnim propisima koji uređuju pružanje humanitarne pomoći. Ako to nije tako, tada one daju pomoć koja prema posebnim propisima nema obilježje humanitarne pomoći.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Humanitarna pomoć
4. Što je svrha humanitarne pomoći
5. Tko može prikupljati humanitarnu pomoć
6. Prikupljanje i pružanje humanitarna pomoć
7. Porezna napomena
8. Izvješćivanja i evidencije
9. Zaključak