U ovom se članku obrazlaže zakonski okvir utvrđivanja i uporabe dobitka odnosno pokrića gubitka u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Dana su i objašnjenja vezana uz računovodstveno praćenje raspoređivanja dobitka i pokrića gubitka. Uz to, u članku je opisano porezno motrište predujmljivanja dobitka tijekom 2019. godine te porezno motrište isplate ostvarenih dobitaka iz 2019. godine i prije. U Prilogu uz časopis RRiF, br. 1/20., može se pročitati sve o sastavljanju godišnjih financijskih izvješća za 2019. godinu (bilance, računa dobitka i gubitka i izvješća o ostalom sveobuhvatnom dobitku, izvješća o novčanom tijeku, izvješća o promjenama kapitala i bilješkama uz financijska izvješća) i podnošenju prijave poreza na dobitak (Obrazac PD) te ostalih izvješća za 2019. godinu.
1. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.o.o.-u
2. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.d.-u
3. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u j.t.d.-u i k.d.-u
4. Uporaba dobitka kod ustanova
5. Primjeri odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća i uporabi dobitka ili pokriću gubitka
6. Računovodstveno praćenje uporabe dobitka i pokrića gubitka
7. Porezno motrište isplate udjela u dobitku (dividende)
8. Isplate predujmova dobitka i dividendi
9. Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Člankom 21. Zakona o računovodstvu propisana je obveza sastavljanja Godišnjeg izvješća i izvješća poslovodstva. Zakonom o računovodstvu propisan je i obvezan sadržaj godišnjeg izvješća odnosno izvješća poslovodstva, ali ne i njegov oblik. Godišnje izvješće i izvješće poslovodstva obvezno sastavljaju srednji i veliki poduzetnici. Mikro i mali poduzetnici ne moraju sastavljati Godišnje izvješće odnosno izvješće poslovodstva. Obvezu sastavljanja Godišnjeg izvješća uređuju i čl. 250.a i 250. b te 431. b Zakona o trgovačkim društvima.
Ovaj članak sadržajno se nastavlja na članak „Predaja godišnjih financijskih izvještaja u FINA-u“ i detaljnije obrađuje sadržaj financijskih izvještaja za potrebe statistike koji su sastavni dio Obrasca GFI-POD za 2019. godinu. Zajedno s Bilancom i Računom dobiti i gubitka (te Izvještajem o ostalom sveobuhvatnom dobitku za poduzetnike koji primjenjuju MSFI-je), u FINA-u se dostavljaju i dodatni podatci koji se, u najvećem dijelu, odnose na objašnjenje pojedinih stavaka iz Bilance i RDG-a za potrebe statistike. Kako smo u prilogu „Sastavljanje financijskih i poreznih izvještaja za 2019. godinu“ uz časopis RRiF br. 1/20. detaljno pisali o sastavljanju Bilance i RDG-a, ovdje ćemo se zadržati na objašnjenjima određenih pozicija tih financijskih izvještaja za potrebe statistike. Ujedno ćemo objasniti popunjavanje dodatnih podatka i povezati ih s podatcima iz Bilance i RDG-a.
Kod predaje godišnjih financijskih izvještaja za 2019. godinu u FINA-u koji se evidentiraju u Registru godišnjih financijskih izvještaja, nema promjena u odnosu na obvezu predaje na 2018. godinu. S obzirom na navedeno, u ovom članku podsjećamo poduzetnike na njihovu obvezu predaje godišnjih financijskih izvještaja, na rokove predaje, način predaje i mogućnost korištenja podatcima iz Registra godišnjih financijskih izvještaja.
1. Predaja godišnjih financijskih izvještaja za 2019. godinu
2. Predaja godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe
3. Predaja godišnjih financijskih izvještaja u svrhu javne objave
4. Predaja godišnjega financijskog izvještaja za mikro i male poduzetnike
5. Predaja godišnjega financijskog izvještaja za srednje i velike poduzetnike
6. Objava nefinancijskog izvješća
7. Predaja godišnjih financijskih izvještaja za poduzetnike čija je poslovna godina različita od kalendarske
8. Istodobna predaja dokumentacije radi javne objave i za statističke i druge potrebe
9. Način dostave, oblik i format te ovjeravanje dokumentacije
10. Dostava GFI-ja i druge dokumentacije putem internetskog servisa uz korištenje FINA-ina digitalnog certifikata
11. Vrsta i visina naknade za uslugu javne objave
12. Provjera potpunosti i točnosti godišnjega financijskog izvještaja i druge dokumentacije
13. Javna objava
14. Sankcije zbog nepodnošenja godišnjih financijskih izvještajaž
15. Zaključak
Odgođena porezna imovina odnosno odgođena porezna obveza u bilanci poreznog obveznika nastaje zbog privremenih razlika između računovodstvenog i oporezivog dobitka. Privremene razlike posljedica su prihoda i rashoda koji se različito priznaju u poreznoj prijavi odnosno u financijskim izvješćima. Odgođena porezna imovina nadoknađuje se u sljedećim poreznim razdobljima, kad se ispune određeni uvjeti. U određenim okolnostima odgođena porezna obveza postaje tekuća. U ovom su članku prikazani najčešći poslovni događaji koji mogu dovesti do knjiženja odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze.
1. Nadoknada poreza na dobitak
2. Odgođena porezna imovina
3. Odgođeni porez u slučaju poreznoga gubitka
4. Odgođena porezna obveza
5. Zaključak
Autor: Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Od početka 2019. godine u primjeni je Međunarodni standard financijskog izvještavanja 16 – Najmovi. Svi obveznici primjene navedenog standarda trebaju voditi računa o zahtjevima koje postavlja standard u slučaju izmjene ugovora o najmu. Autorica u ovome članku piše o zahtjevima kada se izmijene uvjeti ugovora o najmu te daje praktične primjere.
1. Uvod
2. Definiranje izmjene ugovora u skladu sa standardom
3. Ponovna procjena obveze po osnovi ugovora o najmu
4. Izmjena najma
5. Porezni status izmjena ugovora i amortizacije imovine s pravom korištenja
6. Odgođena porezna imovina
7. Zaključak
Autor: Iva MARJANOVIĆ KAVANAGH , dipl. oec. i ovl. rev.
Pitanja vezana uz likvidaciju društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) učestala su u aktualnoj praksi, s obzirom na različita motrišta tog instituta.
U tom smislu, autori u ovome članku razmatraju bitna pitanja vezana uz računovodstveno-porezno motrište tzv. redovne (klasične) likvidacije d.o.o-a (ne i ostalih trgovačkih društava) i važna statusno-pravna pitanja toga instituta.
1. Uvod
2. Pojam i zakonski temelj likvidacije
3. Razgraničenje instituta
4. Ukratko o provedbi likvidacije
5. Radno-pravno motrište i ovrha
6. Računovodstveno i porezno motrište d.o.o.-a u likvidaciji
7. Sastavljanje financijskih i poreznih izvještaja za društvo u postupku likvidacije na primjeru iz poslovne prakse
8. Čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije
9. Zaključak
Autori: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač. Ante VIDOVIĆ, dipl. iur.
Poslovanje trgovačkih društava koja se bave pružanjem komunalnih usluga ili su javni isporučitelji vodnih usluga, razlikuje se u odnosu na poslovanje „običnih“ trgovačkih društva. Naime, društva koja su obveznici primjene Zakona o komunalnom gospodarstvu, a uz komunalne djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti od općeg interesa i/ili tržišnu gospodarsku djelatnost, primjenjuju u obavljanju komunalne djelatnosti načelo neprofitnosti. O kojim specifičnostima je riječ, pročitajte u nastavku članka.
Za razliku od članaka koji obrađuju određenu temu, kod odgovora na pitanja koja su postavili naši čitatelji riječ je o točno određenom slučaju iz prakse za koje se traži točno postupanje baš za taj slučaj. Našim mišljenjima obuhvaćamo utjecaje više propisa kod pisanja odgovora s obzirom na to da mogu imati utjecaj na konačni sadržaj odgovora. Kod nekih je pitanja problematika jasno određena propisima, dok se kod nekih ne može izraziti mišljenje jer ni propis to pitanje nije obuhvatio. U tom se slučaju vodimo načelom odgovora u duhu osnovne intencije propisa u smislu što je zakonodavac htio riješiti sa zakonskom normom, a opet tako da nije protivno nekom pak drugom propisu. To je problem kad u odgovoru na pitanje može biti više pristupa. Rizik je i na strani korisnika s obzirom na naknadno shvaćanje propisa od strane nekoga kontrolnog tijela. Na sreću, takvi su slučajevi ipak rijetkost.
Računovodstvo
1. Prodaja robe ispod nabavne cijene i PDV
2. Evidentiranje državne potpore za nabavu dugotrajne imovine
Porez na dodanu vrijednost
1. Primjena oslobođenja na zdravstvene usluge
2. Strani porezni obveznik prodaje nekretninu u Republici Hrvatskoj
3. Prenamjena nekretnine za stambene potrebe za koju je pri nabavi korišten pretporez
Fiskalizacija
1. Kod plaćanja pouzećem nema obveze fiskalizacije
Radni odnosi
1. Stjecanje prava na godišnji odmor
Ovrha na plaći
1. Naknada plaće za vrijeme bolovanja izuzeta je od ovrhe na temelju posebnog zakona (lex specialis), a na koji upućuje aktualni Ovršni zakon (čl. 172. t. 15.)
U ovom proračunskom praktikumu knjiži se prijeboj potraživanja koja su povezana s obračunanim prihodima te osnivanje ustanove ako je osniva lokalna jedinica. Prijeboj kao jedan od načina prestanka obveze nije zapriječen u proračunskom sustavu. Pri tome se mora pratiti je li riječ o prijeboju koji je povezan s obračunanim prihodima stoga što se ona prijebojem smatraju naplaćenima. Iako će lokalna jedinca u okolnosti kada će prestati postojati ustanova, u načelu, vratiti svoja sredstva kao da je riječ o financijskoj imovine, osnivački će se rashodi kod lokalne jedince smatrati rashodima, a ne izdatcima za stjecanje financijske imovine, pri čemu bi se uz izdatke zadužio i račun financijske imovine.
1. Prijeboj u vezi s obračunanim prihodima
2. Osnivanje ustanove
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
U ovom se praktikumu daje iskaz poslovnih promjena na računima glavne knjige u vezi sa zamjenom stvari te naplatom potraživanja od kupca putem kartičarske kuće. Kako iskazati zamjenu stvari u neprofitnom računovodstvu, nije propisano. Smatramo da se ne bi trebali pri ovoj promjeni koristiti računi potraživanja i obveza. No, često se dogovorena zamjena smatra istovrsnom s kupoprodajnim ugovorima pa se stoga koriste računi potraživanja i obveza. Naplata potraživanja od kupaca putem kartičarske kuće ne smije utjecati na iskazivanje prihoda od prodaje bez obzira na to što kartičarska kuća „netira“ novčani tijek kada novčana sredstva doznačava svom komitentu.
1. Zamjena stvari
2. Prodaja usluge koja se naplati putem kartičara
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Neprofitne organizacije, zbog karakteristika svoga djelovanja, imaju potrebu poslati svoje radnike i vanjske suradnike na službeno putovanje. Za razliku od poduzetnika koji mogu neoporezivo nadoknaditi troškove službenog putovanja samo svojim radnicima, neprofitne organizacije mogu, ali uz ispunjene propisanih uvjeta, neoporezivo nadoknaditi troškove i vanjskim suradnicima.
1. Uvod
2. Što se smatra službenim putovanjem
3. Dokumentacija za evidentiranje i praćenje službenih putovanja
4. Troškovi službenih putovanja
5. Službena putovanja u tuzemstvu
6. Specifičnosti službenih putovanja sportaša i sportskih sudaca
7. Načini isplate nadoknada troškova službenog putovanja
8. Zaključak
Od 1. siječnja 2019. godine svi umirovljenici, osim umirovljenika u obiteljskoj mirovini i umirovljenika u invalidskoj mirovini zbog potpune nesposobnosti za rad, mogu zasnovati radni odnos i raditi najviše polovinu od punoga radnog vremena a da im se ne obustavlja isplata mirovine. U tom slučaju ostvaruju status zaposlenika osiguranog s osnove radnog odnosa uz korištenje svih prava kao i ostali zaposlenici. Najniža plaća koju umirovljenik može ugovoriti s poslodavcem je minimalna plaća utvrđena razmjerno radnom vremenu koja je ujedno i osnovica za plaćanje svih doprinosa, osim zaposlenog umirovljenika koji je član uprave trgovačkog društva, izvršni direktor, likvidator, koji se nalaze u registru Trgovačkog suda te upravitelji zadruga za koje treba voditi računa o najnižoj osnovici za plaćanje doprinosa i o posebnim oznakama pri iskazivanju podataka u Obrascu JOPPD. Gornjeg ograničenja visine plaće nema.
1. Koji umirovljenici mogu zasnovati radni odnos a da im se ne obustavi isplata mirovine
2. Rad umirovljenika prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji
3. Socijalni i porezni status umirovljenika u radnom odnosu
4. Umirovljenici članovi uprave trgovačkog društva, izvršni direktori, likvidatori i upravitelji zadruge
5. Prava zaposlenih umirovljenika u vezi s neoporezivim naknadama
6. Prava iz zdravstvenog osiguranja zaposlenih umirovljenika
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Uplate premije osiguranja mogu predstavljati brojne motive za dugoročno nagrađivanje radnika jer su jedan od najjeftinijih načina nagrađivanja radnika, instrument kojim se mogu motivirati svi zaposlenici ili određena skupina zaposlenika, a time mogu poslodavcu osigurati i manju fluktuaciju zaposlenih.
Premije za osiguranja može uplaćivati fizička osoba građanin, ali može i poslodavac za svog radnika. Godišnje se, pod određenim uvjetima, na ime III. stupa mirovinksog osiguranja može isplatiti 6.000,00 kn ili 500,00 kn mjesečno bez obveze oporezivanja, no s plaćanjem premija po toj osnovi u praksi su različita postupanja. Od 1. siječnja 2020. godine poslodavci mogu svojim radnicima neoporezivo podmirivati premije dopunskoga i dodatnoga zdravstvenog osiguranja, što su dva oblika dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja uređena posebnim zakonom.
O tome pišemo u nastavku.
1. Premije za dopunsko zdravstveno i dobrovoljno zdravstveno osiguranje
2. III. stup dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja
3. Vjerodostojne isprave o uplaćenim premijama osiguranja za III. stup
4. Priznaje li se u izdatke premija osiguranja obrtnicima i s obrtom izjednačenim zanimanjima
5. Nejednaka nadoknada premija osiguranja radnicima
Diplomatska konzularna predstavništva stranih država u Hrvatskoj imaju nešto drukčiji status poslodavca u vezi s obračunavanjem i plaćanjem obveznih doprinosa poreza na dohodak i prireza iz plaća i na plaće kod njih zaposlenih radnika. Doprinose iz plaća i na plaće radnika obvezni su obračunavati i plaćati jednako kao i ostali poslodavci, a porez na dohodak iz plaća obvezni su obračunavati sami radnici. Iznimno, predstavništvo može preuzeti i obvezu obračunavanja i plaćanja poreza i prireza. Poslodavac o obračunanim doprinosima, a radnici za obračunani porez i prirez obvezni su izvješćivati Poreznu upravu putem Obrasca JOPPD, pri čemu su za njih određene posebne oznake.
1. Uvodne napomene
2. Stope i dospijeće obveznih doprinosa
3. Porez na dohodak i prirez
4. Primjeri obračuna doprinosa poreza na dohodak i prireza
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Tuzemni prijenos porezne obveze na građevinske usluge od samih početaka izaziva dvojbe u poslovnoj praksi. Najviše se dvojbi javlja kad se te usluge pružaju u okviru održavanja građevinskih objekata, a razlog tome je što Zakonom o porezu na dodanu vrijednost i Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost nisu predviđene sve usluge i situacije koje se mogu javiti u praksi. Zbog toga je Ministarstvo financija do sada izdalo brojna tumačenja kojima otklanja te dvojbe.
Autor u članku piše o primjeni prijenosa porezne obveze na građevinske usluge koje se pružaju u okviru održavanja.
1. Uvod
2. Primjena tuzemnog prijenosa porezne obveze
3. Građevinske usluge u okviru održavanja
4. Zaključak
U ovom se članku obrazlaže postupak povrata PDV-a stranim državljanima, građanima – fizičkim osobama iz trećih zemalja odnosno iz trećih područja, te primjena novog Obrasca PDV-P koji se primjenjuje od 1. siječnja 2020. godine. Jedan od bitnih uvjeta za mogućnost ostvarivanja povrata PDV-a za te osobe je da vrijednost kupljenih dobara po jednom računu treba biti viša od 740,00 kn s PDV-om, a povrat mogu ostvariti izravno od prodavatelja, u maloprodaji gdje su dobra kupljena ili putem posrednika. To za prodavatelja znači da za vraćenu svotu PDV-a fizičkoj osobi može smanjiti poreznu obvezu. Osim primjene novog obrasca, novost je i to da se povrat PDV-a može ostvariti i za dobara za opremanje i opskrbu bilo kojega prijevoznog sredstva kojim se koristi u privatne svrhe.
O uvjetima koje treba ispuniti za ostvarivanje prava na povrat PDV-a, opširnije se može pročitati u nastavku članka.
1. Uvod
2. Temeljni uvjeti za povrat PDV-a u okviru putničkog prometa
3. Obrazac PDV-P – elementi i popunjavanje
4. Isplata povrata PDV-a kupcu u putničkom prometu
5. Evidentiranje povrata PDV-a u poreznim i knjigovodstvenim evidencijama prodavatelja
6. Osobitosti povrata PDV-a prodavatelja – obrtnika „dohodaša“
7. Zaključak
Autori: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. vis. šk. i ovl. rač. Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
U skladu s odredbama čl. 17. Zakona o poticanju ulaganja, korisnici državnih potpora za ulaganja obvezni su tijekom razdoblja u kojima imaju status korisnika potpora podnositi pisana izvješća o izvršenju investicijskog projekta, prihvatljivim troškovima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmeta investicije i otvorenih radnih mjesta povezanih s tom investicijom. Izvješća se podnose mjerodavnom ministarstvu, ovisno o tome u koju su kategoriju poduzetnici razvrstani, i Ministarstvu financija – Poreznoj upravi zajedno s Obrascem PD. U ovom članku dajemo samo informaciju o obvezi sastavljanja, rokovima predaje i sadržaju toga izvješća.
1. Uvod
2. Sadržaj Godišnjeg izvješća o izvršenju projekta ulaganja i korištenju potpora
Autor: Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Autorica u ovom članku predstavlja svjetske trendove u području oporezivanja digitalne ekonomije o kojima se raspravlja i očekuje donošenje konsenzusa krajem 2020. godine na razini OECD/G20 Inkluzivnog okvira, temeljenog na usvojenom i javno objavljenom „Programu rada za razvoj rješenja i postizanje konsenzusa u izazovima oporezivanja koji proizlaze iz digitalizacije ekonomije“, a čiji su temelji postavljeni u završnom izvješću Mjere 1 BEPS-a iz 2015. godine „Porezni izazovi digitalne ekonomije“. Donošenjem konsenzusa očekuju se konkretne preporuke odnosno smjernice za oporezivanje digitalne ekonomije na svjetskoj razini, čije se praćenje smjera očekuje i od država članica EU-a donošenjem pravnih akata koji uređuju navedeno područje.
1. Uvod
2. Definicija digitalne ekonomije
3. Program rada na novim pravilima oporezivanja
4. Zaključak
Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije u vezi s posebnim postupkom oporezivanja putničkih agencija, u smislu obuhvata njegove primjene i okolnosti u kojima se primjenjuje, u vezi s obvezom plaćanja PDV-a na primljene predujmove za uslugu na koju se primjenjuje posebni postupak i izračunom tog PDV-a te u vezi s postupkom utvrđivanja porezne osnovice.
1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-552/17 Alpenchalets Resorts GmbH
3. Presuda u spojenim predmetima C-308/96 i C-94/97 Madgett and Baldwin
4. Presu-da u predmetu C-422/17 Skarpa Travel SP. Z O.O.
5. Presuda u predmetu c-189/11 Europska komisija protiv Kraljevine Španjolske
Radna skupina Odbora za međunarodne računovodstvene standarde za izmjenu IASB-ova standardnog Menadžerskog komentara (u nastavku: menadžerski komentar) u prosincu 2019. godine objavila je cjeloviti tekst izmijenjenog standarda koji bi, nakon pristiglih komentara zainteresiranih fizičkih i pravnih osoba, bio objavljen kao prijedlog izmijenjenog teksta tog standarda.
Radna je skupina s Odborom dogovorila cilj menadžerskog komentara kojim bi njegov sadržaj bio usmjeren na informacijske potrebe primarnih korisnika financijskih izvještaja, a koje bi izričito trebale sadržavati informacije koje su relevantne za njihovu procjenu budućih novčanih tijekova i upravljanja resursima poduzeća.
Prijedlog izmjena objavljen je u punom opsegu (31 stranica) i u sažetom, tabličnom obliku, koji se prikazuje u nastavku.
1. EU izradio plan financiranja zelenoga gospodarstva
2. Većina internetskih trgovina nije usklađena s EU-ovom direktivom
3. Austrija planira smanjivati porez na dohodak
4. Francuska suspendirala digitalni porez, Britanija ne odustaje
5. EU pokrenula postupke protiv 14 članica
6. Skuplje vize za kratkotrajni boravak u EU-u
7. Uskoro dogovor o oporezivanju financijskih transakcija
Prema podatcima Eurostata na području Europske unije udio pojedinaca koji su putem interneta naručivali ili kupovali robu ili usluge za osobnu uporabu se u razdoblju od 2013. do 2018. godine povećavao te je u 2018. godini dosegnuo 60 %, odnosno povećao se za 13 postotnih bodova. I u Hrvatskoj je u porastu broj potrošača koji robe i usluge kupuju putem interneta, a jednako tako raste i udio internetske trgovine u ukupnom prometu poduzeća.
1. Uvod
2. Uvjeti za obavljanje prodaje putem interneta
3. Nepoštena poslovna praksa je zabranjena
4. Inspekcijski nadzor tržišnih inspektora u području prodaje putem interneta
5. Zaključak
Kalkulacija cijene odvoza i zbrinjavanje komunalnog otpada našla se pred Ustavnim sudom. Sporni dio je fiksna naknada koju „onečišćivač“ treba plaćati neovisno o tome koliko „proizvede“ otpada. Taj dio ne bi trebao biti sporan, ali jest. Naime, sustav komunalnog zbrinjavanja otpada ima svoju tehničko-tehnološku zadatost za određeno područje i ta je usluga svima dostupna. Ako netko u nekom razdoblju ne „isporučuje“ otpad neovisno o tome što se on odvozi u određenim terminima od drugih građana i pravnih osoba, nastao je fiksni trošak. Priznavanje fiksnog troška u kalkulaciji čak je odobrio i Europski sud. Možda je to pravac za rješenje nastalog problema.
U ovom se članku razmatra prihvatljivost fiksne naknade u kalkulaciji cijene zbrinjavanja komunalnog otpada.
1. Pristup
2. Ocjena Ustavnog suda Republike Hrvatske
3. Način izračuna cijene obvezne minimalne javne usluge
4. Usporedba sa strukturom cijene vodnih usluga
5. Umjesto zaključka
Od 1. travnja 2020. godine primjenjivat će se odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom koje se odnose na obvezu fiskalizacije pratećih dokumenata na kojima se navode podatci o plaćanju. Prateći dokumenti za koje se propisuje obveza fiskalizacije su ponude, narudžbe i sl., koje se izdaju kada je isporuka proizvoda ili obavljanje usluga već započelo ili je sasvim izvjesno da će doći do isporuke koja će se naplatiti gotovinom ili karticama. O provedbi postupka fiskalizacije pratećih dokumenata te novim obvezama obveznika fiskalizacije, pročitajte u nastavku članka.
1. Tko su obveznici fiskalizacije, a tko obveznici fiskalizacije izdavanja računa
2. Obveza fiskalizacije pratećih dokumenata
3. Obveze izdavatelja pratećih dokumenata
4. Zaključak
Krajem 2019. godine prestao se primjenjivati Kolektivni ugovor ugostiteljstva jer je bio sklopljen na određeno vrijeme. Od 1. siječnja 2020. godine počeo se primjenjivati novi istoimeni kolektivni ugovor koji obvezno primjenjuju samo njegovi potpisnici. Očekuje se da će se proširiti primjena toga novog kolektivnog ugovora na sve osobe koje se bave ugostiteljskom djelatnosti. Tek tada ga one moraju primijeniti.
O tom novom kolektivnom ugovoru te o osnovnim razlikama u odnosu na istoimeni prethodno važeći kolektivni ugovor može se pročitati u ovom članku. U ovom članku naglašavaju se odredbe kolektivnog ugovora koje imaju financijski utjecaj.
1. Uvod
2. Opće odredbe
3. Obuhvat i razdoblje primjene
4. Plaća i naknade plaća
5. Materijalna prava radnika
6. Zaključak
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
U ovom se članku razmatraju pitanja vezana uz radno-pravni položaj likvidatora te ona koja se odnose na položaj njihova osiguranja.
Naime, likvidatori koji nisu obvezno osigurani ni po jednoj osnovi, u ovoj se godini trebaju samostalno osigurati. Kako bi plaćali manje doprinose, navedeni se osiguranici zapošljavaju. Zaposleni likvidatori, ali i oni u sustavu obveznog osiguranja (osigurani po drugoj osnovi), trebaju na propisanu mjesečnu osnovicu podmirivati doprinose radi likvidature.
Ako će osnovica za obračun doprinosa biti manja od najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa, tada će se utvrđivati razlika do godišnje osnovice za obračun doprinosa. Doprinosi za obvezno osiguranje podmireni kao razlika do godišnje osnovice za obračun doprinosa, nisu troškovi društva.
1. Uvod
2. Radno-pravni položaj likvidatora
3. Likvidatori obvezni osiguranici u 2020. godini
4. Likvidatori u radnom odnosu u društvu u kojemu su likvidatori
5. Utvrđivanje godišnje osnovice likvidatorima koji su obvezno osigurani po nekoj drugoj osnovi
6. Primitci likvidatora koji nisu u radnom odnosu
7. Umirovljenici u svojstvu likvidatora ili prokuristi
Autori: Mr. Anja BOŽINA , dipl. oec. i ovl. rač. Ante VIDOVIĆ, dipl. iur.
Autor u ovome članku na zanimljiv i detaljan način razmatra institut asignacije kako je ona uređena propisom, pružajući osvrt na najvažnija praktična pitanja koja se pojavljuju u vezi s asignacijom. Pritom autor donosi i odgovarajuće primjere te shvaćanja iz sudske prakse, određene ogledne primjere obrazaca asignacije i primjere za njezino bolje razumijevanje.
1. Uvod
2. Asignacija – pojam
3. Oblik i predmet asignacije
4. Tri odnosa kod asignacije
5. Utjecaj smrti i lišenja poslovne sposobnosti bilo kojeg subjekta na asignaciju
6. Asignacija kao vrijednosni papir
7. Odnos asignacije i cesije
8. Zaključak
Mnoge organizacije koje svoje djelovanje iskazuju u sustavu neprofitnog računovodstva primaju potpore iz Europske unije. S obzirom na to da nije jasno propisan sustav iskazivanja tako dobivenih potpora, u praksi se povezano s time pojavljuje niz pitanja. U ovom se članku prikazuje način iskazivanja primanja tih potpora i upravljanja njima.
Prema posebnom zakonu kojim je uređeno pružanje usluga u turizmu, pojedine usluge u turizmu pod određenim uvjetima mogu pružati i javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima i druge javne ustanove u okviru svoje osnovne djelatnosti u skladu s aktom o osnivanju i statutom javne ustanove, zdravstvene ustanove u skladu s posebnim propisima kojima je uređena zdravstvena zaštita, ustanove u kulturi, sindikati, udruge, škole, visoka učilišta i druge odgojno-obrazovne ustanove radi obavljanja svoje djelatnosti, odnosno ispunjenja svojih ciljeva, te crkva ili vjerska zajednica.
Više o tome može se pročitati u članku u kojemu se kroz primjere ističu pogreške na koje nailaze turistički inspektori u nadzoru neprofitnih organizacija.
1. Uvod
2. Što se ne smatra pružanjem usluga u turizmu
3. Koje usluge u turizmu mogu pružati udruge
4. Koje usluge u turizmu mogu pružati ustanove
5. Koje druge neprofitne organizacije mogu pružati usluge u turizmu
1. Opći pregled
2. Cijene stambenih nekretnina u RH i EU-u
3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
4. Potrošačke cijene u RH i EU-u
5. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
6. Građevinarstvo RH i EU-a
7. Vanjskotrgovinska razmjena
8. Trgovina na malo u RH i EU-u
9. Turizam
10. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih
11. Likvidnost i insolventnost
