Izmjenama Zakona o trgovačkim društvima tijekom 2019. godine (dalje: ZTD) uvedena je novost u statusno pravo trgovačkih društava, tj. prestanak društva bez postupka likvidacije. Novi institut koji omogućuje ubrzanje postupka prestanka društava potpuno je prihvatljiv. Međutim, nedorečenost, nedograđenost i nekonzistentnost propisa dovela je do toga da su neka društva prestala postojati bez podnošenja financijskih izvješća i bez plaćanja poreza na dobitak te drugih pristojba koje se inače naplaćuju od drugih društava prilikom njihove likvidacije ili stečaja. Postavlja se pitanje zašto je plaćanje poreza za neke oblike prestanka društva obvezno, a za druge oblike prestanka društva nije obvezno.
Izmjenama Zakona o porezu na dobit uvedena je obveza obračuna i plaćanja poreza na dobitak i sastavljanja financijskih izvješća društava koja prestaju bez postupka likvidacije. Tim se Zakonom otišlo i korak dalje te su neke njegove odredbe produljene i na 2019. godinu tako da je propisana obveza onih društva koja su prestala bez postupka likvidacije za naknadno dostavljanje poreznih i financijskih izvješća.
1. Uvod
2. Skraćeni postupak prestanka društva bez likvidacije
3. Prijava o prestanku društva, osiguranje i prigovor
4. Članovi odgovaraju za obveze nakon brisanja cjelokupnom imovinom
5. Poslovne knjige i dokumentacija nakon brisanja društva
6. Društva na koja se ne može primijeniti skraćeni postupak likvidacije
7. Financijska i porezna izvješća za slučaj prestanka društva bez postupka likvidacije
8. Prestanak društva bez postupka likvidacije – primjer
9. Podnošenje financijskih izvješća i poreznih prijava za društva koja su u 2019. godini okončala svoje poslovanje
10. Zaključak
Autor: Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
U bilancama većine trgovačkih društava, posebice onih koji se bave proizvodnjom, trgovinom, turističkom djelatnošću i sl., nekretnine čine značajnu imovinsku stavku. Zbog toga navedena društva učestalo imaju troškove koji se odnose na održavanje nekretnina, kao što su troškovi manjih popravaka, održavanja sustava za grijanje, hlađenje, obnovu vanjskih i unutarnjih zidova, podova, stolarije i sl. Autorica u članku obrazlaže troškove redovitog i investicijskog održavanja nekretnina te daje primjere računovodstvenog praćenja navedenih troškova. Uz to obrazlaže računovodstveno praćenje troškova zamjene značajnih dijelova nekretnina te postrojenja i opreme koja je ugrađena u nekretnine.
U poslovanju poduzetnika pojavljuju se različite isprave, ali samo dio njih ubrajamo u knjigovodstvene isprave na temelju kojih se obavlja bilježenje (knjiženje) poslovnih događaja u poslovnim knjigama. Knjigovodstvena isprava treba biti vjerodostojna te mora nedvojbeno i istinito sadržavati sve podatke o poslovnom događaju kako bi bila osnova za knjiženje (temeljnica). Zakon o računovodstvu uređuje sadržaj knjigovodstvenih isprava, način njihove provjere te način i mjesto njihova čuvanja.
1. Uvod
2. Obveza sastavljanja knjigovodstvenih isprava
3. Knjigovodstvene isprave prema odredbama ZOR-a
4. Pretvaranje knjigovodstvenih isprava u elektronički zapis
5. Zaključak
U ovom se praktikumu bilježi darivanje dugotrajne nefinancijske imovine osobi koja je u obuhvatu općeg proračuna te osobi koja je izvan njega. Pri tome nije izrijekom propisano treba li tu imovinu uskladiti s tržišnom vrijednosti te imovine. U praktikumu se prati i jedna i druga okolnost.
1. Darivanje dugotrajne nefinancijske imovine unutar općeg proračuna
2. Darivanje dugotrajne nefinancijske imovine izvan općeg proračuna
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
S obzirom na to da pojam sufinanciranja nije zakonski sadržajno uređen, njime se mogu obuhvatiti različiti ugovorni odnosi. Jedan od njih je da se njime ostvaruje neki od oblika darivanja. Prema obvezama koje postoje ili ne postoje pri sufinanciranju, ono se i odgovarajuće knjigovodstveno evidentira. Iako se pri darivanju pravnih osoba porezni propisi moraju poštovati, dopustivost darivanja drugih pravnih osoba koje imaju neprofitna obilježja uređuju, u načelu, interni akti neprofitnih organizacija koje daruju. Ti su akti izvorište financijskog planiranja takvih tijekova.
1. Sufinanciranje
2. Darivanje druge neprofitne organizacije
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Kod obračuna plaće, naknade plaće i drugih stalnih i povremenih primitaka te njihove isplate, nezaobilazno i sveprisutno pitanje jest ono koje se odnosi na ovrhu na plaći i druge odgovarajuće primitke.
Kako je dakle riječ o institutu koji je uz to i pod udarom nerijetkih zakonskih novela, o njemu pišemo u nastavku članka te dajemo prikaz konkretnih izračuna i praktičnih primjera.
1. Uvod
2. Vrste ovrhe na novčanim sredstvima prema aktualnom Zakonu i Nacrtu prijedloga novog Zakona
3. Zakonska osnova i zakonske novosti kod ovrhe na plaći
4. Što se ne smije plijeniti
5. Odgovornost poslodavca za propuste
6. Sudbina ovrhe na plaći kod prestanka radnog odnosa
U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje: Zavod) osiguranicima se na načelima uzajamnosti i solidarnosti obvezno osiguravaju prava za slučaj starosti i smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnoga ili potpunoga gubitka radne sposobnosti, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika mirovine.
Jedan od važnih elemenata pri određivanju vrijednosnih bodova (a time i visine mirovine) su, uz ostvareni staž osiguranja, plaće koje su evidentirane u matičnoj evidenciji Zavoda. Kako bi se korisnicima osigurao točan izračun vrijednosnih bodova, Zavod obavlja kontrolu podataka za ostvarivanje prava u skladu s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 157/13. – 115/18., dalje: Zakon) i Pravilnika o postupku i načinu kontrole podataka o kojima ovise prava iz mirovinskog osiguranja.
1. Što je uređeno pravilnikom o postupku kontrole podataka o kojima ovise prava iz mirovinskog osiguranja
2. Izvođenje podataka o stažu osiguranja i plaći / osnovici / naknadi
3. Kontrola podataka za ostvarivanje prava
4. Najviša mjesečna i najviša godišnja osnovica
5. Minimalna plaća
6. Rekapitulacija podataka
7. Zapisnik o obavljenoj kontroli
8. Najčešća pitanja obveznika vezana uz popunjavanje rekapitulacije
Od 1. siječnja 2020. godine, izmjenom Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u, dogodile su se značajne promjene u oporezivanju i u primjeni oslobođenja u prometu dobara i usluga u RH. Tako se primjenjuju nova pravila pri oporezivanju trgovine među državama članicama, a za primjenu oslobođenja kod isporuka dobara unutar EU-a primjenjuje se Provedbena Uredbe vijeća (EU) 2018/1912 od 4. prosinca 2018. godine čije odredbe nisu ugrađene u izmjene Zakona o PDV-u nego se izravno primjenjuju na transakcije unutar Zajednice.
U tuzemnom prometu značajne promjene donosi brisanje čl. 39. st. 3. Zakona o PDV-u te se oslobođenje odnosni na sve porezne obveznike koji obavljaju isporuke dobara i usluga navedenih u tome članku, neovisno o pravnom obliku.
Opširnije o obvezama poreznih obveznika na koje se odnosi brisanje čl. 39. st. 3. Zakona o PDV-u, koji od 1. siječnja 2020. godine obavljaju oslobođene isporuke, može se pročitati u nastavku članka.
1. Uvod
2. Koje su isporuke iz čl. 39. zakona o PDV-u od 1. siječnja 2020. godine oslobođene PDV-a
3. Primjena oslobođenja za obavljene usluge iz čl. 39. Zakona o pdv-u
4. Pravo i uvjeti za priznavanje pretporeza poreznih obveznika koji obavljaju oslobođene isporuke iz čl. 39. zakona o pdv-u
5. Obveze poreznih obveznika s motrišta PDV-a koji od 1. siječnja 2020. godine obavljaju oslobođene isporuke
6. Zaključak
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Autorica u članku objašnjava novosti vezane uz oslobođenja od plaćanja PDV-a za diplomatska i konzularna predstavništva te posebne misije i međunarodne organizacije sa sjedištem u RH, u drugoj državi članici EU-a ili u trećoj zemlji, institucije ili tijela Europske unije sa sjedištem u RH, u drugoj državi članici EU-a ili trećoj zemlji i oružane snage drugih država članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) u skladu s izmijenjenim Pravilnikom koji definira provedbu navedenih oslobođenja.
1. Uvod
2. Oslobođenje od plaćanja PDV-a u RH za diplomatska i konzularna predstavništva i međunarodne organizacije
3. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuke dobara i usluga institucijama i tijelima EU-a
4. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuke u RH za potrebe oružanih snaga drugih država članica NATO-a
5. Zabrana otuđenja dobara nabavljenih uz primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a
6. Tablični prikaz oslobođenja od plaćanja PDV-a za diplomatska i konzularna predstavništva, međunarodne organizacije i tijela EU-a za isporuke u RH
7. Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Poduzetnici – obveznici poreza na dobitak koji su na vlastiti zahtjev počeli primjenjivati metodu novčanog načela pri utvrđivanju osnovice poreza na dobitak za 2017. i 2018. godinu, obvezni su to nastaviti sljedeća tri porezna razdoblja pod uvjetom da su u prethodnoj godini ostvarili ukupni prihod do 3 mil. kuna. Prema tome, ti će poduzetnici primjenjivati novčano načelo i kod prijave poreza na dobitak za 2019. godinu i Poreznoj će upravi najkasnije do 30. travnja dostaviti Obrazac PD-NN. Za 2019. godinu u primjeni je NOVI Obrazac PD-NN.
Prijavu poreza na dobitak prema novčanom načelu primijenit će i oni obveznici poreza na dobitak koji su se za ovu metodu odlučili početkom prošle godine i do 15. siječnja 2019. godine dostavili Poreznoj upravi „Izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice“. Međutim, sve do podnošenja prijave poreza na dobitak za 2019. godinu (najkasnije do kraja travnja 2020.) ovi poduzetnici mogu Poreznoj upravi dostaviti „Izjavu o odustajanju od utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu“ i poreznu prijavu sastaviti u skladu s odredbama iz čl. 5., st. 1. Zakona o porezu na dobit na Obrascu PD.
1. Uvod
2. Postupak utvrđivanja osnovice poreza na dobitak primjenom novčanog načela
3. Sastavljanje Obrasca PD-NN
4. Preneseni porezni gubitak
5. Primjer utvrđivanja poreza na dobitak prema novčanom načelu
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Kapitalni dobitak predstavlja razliku prodajne i nabavne vrijednosti financijske imovine, a porez na kapitalne dobitke predstavlja porez koji treba podmiriti na ostvarenu pozitivnu razliku. U obzir se uzima porast vrijednosti financijske imovine koja je stečena u razdoblju od 2017. otuđena tijekom 2019. godine. Dohodak od kapitala ostvaren po osnovi kapitalnih dobitaka smatra se konačnim dohotkom te se za takve primitke ne može podnijeti godišnja prijava poreza na dohodak. U ovom članku objašnjavamo postupak utvrđivanja kapitalnih dobitaka fizičkih osoba koji su možebitno nastali tijekom 2019., a koji se oporezuju u 2020. godini.
1. Oporezivanje kapitalnih dobitaka
2. Postupak obračunavanja kapitalnih dobitaka nastalih s osnove prodaje dionica
3. Primitci ostvareni od jedinica u subjektima za zajednička ulaganja
4. Neoporezivo otuđenje financijske imovine
5. Kapitalni primitci s osnove prodaje udjela
6. Kapitalni primitci ostvareni iz inozemstva ili ostvareni u inozemstvu
Kada je riječ o članovima uprave strancima koji su u radnom odnosu te primaju plaću odnosno dohodak od nesamostalnog rada, trebaju kao i tuzemni članovi uprave voditi računa o najnižoj mjesečnoj osnovici za plaćanje doprinosa utvrđenoj u svoti od 5.682,30 kn za puno radno vrijeme. No, primitci koji se isplaćuju članovima uprave strancima uobičajeno se oporezuju na način propisan za drugi dohodak. U nekim slučajevima na isplatitelju je i obveza za obračunom doprinosa, dok je u nekim slučajevima obveza stranog člana uprave da se samostalno prijavi na obvezna osiguranja. O navedenome pišemo u nastavku.
1. Obvezno osiguranje članova uprave stranaca u RH
2. Član uprave stranac u radnom odnosu
3. Primitci stranih članova uprave i njihov porezni položaj
Autori: Mr. Anja BOŽINA , dipl. oec. i ovl. rač. Anamarija WAGNER , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Članarine turističkim zajednicama u 2020. godini i godišnji obračun za 2020. godinu plaćat će se prema novom Zakonu o članarinama u turističkim zajednicama koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine. To znači da se obračun članarine za 2019. godinu obračunava prema Zakonu o članarinama u turističkim zajednicama koji je bio na snazi do 31. prosinca 2019. godine. U odredbama novog Zakona djelatnosti koje podliježu plaćanju članarine razvrstane su na nešto drukčiji način nego do sada. Svrstane su u pet skupina, a za svaku skupinu određena je posebna stopa po kojoj se obračunava članarina. Neke su djelatnosti isključene iz obveze plaćanja članarine, a za neke su promijenjene stope pa smatramo da kod godišnjeg obračuna članarine za 2019. godinu u Obrascu TZ treba utvrditi predujmove za 2020. godinu prema promijenjenim stopama, a za djelatnosti koje nisu više u obvezi ne treba utvrđivati predujam za 2020. godinu.
1. Uvodne napomene
2. Obveznici plaćanja članarine turističkim zajednicama
3. Osnovica na koju se plaća članarina
4. Plaćanje članarine
5. Mjesto plaćanja članarine
6. Utvrđivanje predujma plaćanja članarine
7. Plaćanje članarine fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Porezni obveznici upisani u registar PDV-a koji na dan 31. prosinca 2019. imaju evidentirana dospjela, a nenaplaćena potraživanja za isporuke dobara i usluga, obvezni su sastaviti statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim računima. Navedeno se izvješće dostavlja Poreznoj upravi elektroničkim putem na Obrascu OPZ-STAT-1 u rokovima podnošenja prijave poreza na dohodak (do 29. veljače) ili poreza na dobitak (do 30. travnja).
Autor u članku piše o obveznicima dostave izvješća te obrazlaže način i daje primjer popunjavanja Obrasca OPZ-STAT-1.
Autorica u članku iznosi stajališta Suda Europske unije o izračunu udjela odbitka pretporeza kod financijskog lizinga te o mogućnosti kvalifikacije transakcije kao isporuke dobara u različitim okolnostima obavljanja financijskog lizinga. Sud analizira slučaj izračuna udjela odbitka pretporeza u okolnostima kada su opći troškovi uključeni isključivo u izuzetu transakciju financiranja. Nadalje, u drugim dvama slučajevima financijskog lizinga u različitim okolnostima Sud analizira je li došlo do isporuke dobara uz naknadu.
1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-153/17 Volkswagen Financial Services (UK) LTD
3. Presuda u predmetu C-438/13 BCR Leasing IFN SA
4. Presuda u predmetu C-164/16 Mercedes-benz Financial Services UK LTD
Posebna vrsta financijske imovine koja je u 2017. godini dobila na velikoj popularnosti zbog velikog porasta vrijednosti je kriptovaluta, iako je bitcoin, kao najpoznatija kriptovaluta, nastao još prije desetak godina.
U članku donosimo više o načinu utvrđivanja dohotka i načinu oporezivanja kapitalnih dobitaka po osnovi trgovanja kriptovalutama te način oporezivanja dohotka po osnovi uporabe te kriptovalute.
1. Što je BITCOIN odnosno što su kriptovalute
2. Utvrđivanje dohotka od kapitalnih dobitaka
3. Evidencija i izvješćivanje o ostvarenim kapitalnim dobicima
4. Kapitalni dobici ostvareni u inozemstvu
Poreznom je reformom kroz četvrti krug poreznog rasterećenja obuhvaćeno i trošarinsko zakonodavstvo. Izmjene se odnose na administrativno rasterećenje te pojednostavljene u primjeni trošarinskih propisa, primjerice ukidanje podnošenja mjesečnih izvještaja trošarinskih obveznika za duhanske prerađevine. Druge se izmjene odnose na povrat dijela trošarine na dizelsko gorivo kojim se koristi kao pogonskim gorivom u komercijalnom prijevozu robe i putnika željeznicom – izjednačavanje s prijevoznicima te se izmjenama također prenose propisi Europske unije u nacionalni pravni poredak.
1. Uvod
2. Ukida se obveza podnošenja mjesečnih izvještaja trošarinskim obveznicima na duhanske prerađevine
3. Uvodi se institut povrata dijela plaćene trošarine na dizelsko gorivo kojim se koristi kao pogonskim gorivom za komercijalni prijevoz robe i usluga željeznicom
4. Uvodi se oslobođenje od plaćanja trošarine na električnu energiju kojom se koristi za pogon željeznice i tramvaja u komercijalnom prijevozu robe i putnika
5. Proširena je privremena zabrana obavljanja djelatnosti za pravne ili fizičke osobe
6. Izvješće o uplaćenim trošarinama na energente podnosi se samo za razdoblje u kojemu su uplate bile izvršene
7. Uvodi se posebno odobrenje i na energente iz čl. 51. ZOT-a
8. Potpuno denaturirani alkohol koji se proizvodi u RH ili se uvozi u RH prije puštanja u potrošnju, mora biti obojan plavom bojom
9. Prenošenje propisa EU-a u nacionalni pravni poredak
Svi pomorci (rezidenti) koji su po osnovi rada na brodu tijekom 2019. godine ostvarili dohodak od nesamostalnog rada obvezno podnose godišnju prijavu poreza na dohodak, dok su, ovisno o broju dana koji su proveli u međunarodnoj plovidbi, obvezni ili nisu podmiriti i obveze po osnovi poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Na pomorca koji kao član posade broda plovi u nacionalnoj plovidbi, zaposlenog kod tuzemnog poslodavca, a za kojeg tuzemni poslodavac tijekom godine obračunava i uplaćuje doprinose, porez na dohodak i prirez, ne odnose se odredbe propisa koje objašnjavamo u ovom članku i ako brod tijekom kalendarske godine povremeno plovi u međunarodnim vodama, a radi obavljanja brodskog pothvata.
U ovom članku pišemo o godišnjoj prijavi poreza na dohodak članova posade broda u međunarodnoj plovidbi.
1. Koji su pomorci obvezni predati poreznu prijavu
2. Obvezno osiguranje i izdatci za doprinose
3. Obračun pomorskog dodatka – izdatak
4. Prijava poreza na dohodak – Obrazac DOH
5. Godišnja obveza poreza na dohodak člana posade broda
Fizičke osobe, rezidenti RH, tijekom godine mogu ostvarivati različite vrste dohodaka. U većini slučajeva prilikom isplate primitaka podmiruju se predujmovi poreza na dohodak tijekom godine. Međutim, za neke vrste dohodaka to se ne smatra konačno plaćenim porezom na dohodak, nego se na kraju godine utvrđuje godišnja obveza poreza na dohodak i prireza za koji Porezna uprava izdaje rješenje, a koji se podmiruje nakon 31. srpnja sljedeće godine. Za koje dohotke i slučajeve treba podnijeti obrasce za godišnji obračun (DOH, INO-DOH, ZPP-DOH), a kada obračun obavlja Porezna uprava, objašnjavamo u nastavku članka.
1. Za koje se dohotke utvrđuje godišnja obveza poreza na dohodak
2. Kada Porezna uprava neće provoditi godišnji obračun poreza u posebnom postupku
3. Poseban postupak za godišnje dohotke
4. Pravo na povrat poreza putem ZPP-DOH-a
5. Godišnji obračun poreza za primitke iz inozemstva
6. Rokovi dostave poreznog rješenja na temelju posebnog postupka
Autor: Anamarija WAGNER , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Na red je došao najmanje dopunjavan i mijenjan Okvir MSFI-ja koji „pokriva“ sve ono što pojedini standard nije uredio. U ovom članku nije kao posebna točka obuhvaćena temeljna računovodstvena pretpostavka „nastanak poslovnog događaja“ kao prvog preduvjeta za računovodstveno obuhvaćanje. Međutim, objašnjenja o tome nalaze se uz pojedine definicije. Predlažemo da ih pročitate.
1. Na snazi novi propisi o prekograničnim plaćanjima
2. EP donio mjere za suzbijanje poreznih privjevara u e-trgovini
3. Na snazi nova pravila za poboljšanje zaštite potrošača
4. Sud EU: Hotelijeri izgubili pravni spor s Airbnbom
5. Booking.com obvezao se na veću transparentnost
6. Dogovorena nova pravila za skupno financiranje
7. Austrija objavila vodič o primjeni digitalnog poreza
8. Nova španjolska koalicija dogovorila porezne promjene
Porezni propisi uređuju kamate s motrišta poreza na dobitak odnosno poreza na dohodak. Zatezne kamate uređene su Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi1. Osim zateznih kamata, Zakonom o obveznim odnosima uređene su još i najviše ugovorne kamate u trgovačkim i drugim odnosima.
1. Propisane zatezne kamate
2. Ugovorne kamate prema ZOO-u
3. Porezni propisi o kamatama između poveznih osoba
4. Kamate na pozajmice fizičkim osobama
Autor: Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Početkom godine mijenjan je poseban propis kojim se u sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma jasnije određivao upis podataka o stvarnim vlasnicima nekih vrsta pravnih osoba. Autorica u članku objašnjava o kojim je promjenama riječ.
U maloprodaji je postalo uobičajeno ponuditi robu u fizičkom i online kanalu, na što su kupci već navikli. Online prodaja stvara kod fizičkih prodavaonica problem showroominga koji se s vremenom može pretvoriti u ozbiljnu prodajnu (financijsku) prijetnju menadžmentu, ako konkurencija ustrajno nudi bolje uvjete online prodaje. U članku je objašnjeno kada i kako showrooming može neznatno povećati prodajne rezultate trgovca i što se može učiniti da se negativni učinci pretvore u prednosti. Više o tome u nastavku članka.
1. Uvod 2. Online maloprodaja i showrooming
3. Zašto nastaje showrooming
4. Učinak prodajnog osoblja na pojavu showroominga
5. Financijski učinak showroominga
6. Novi smjer razvoja
7. Prijedlozi i zaključak
U okviru deviznog sustava postoje i neki izvještaji koje moraju dostaviti i osobe ako nisu putem HNB-a izravno uključenje u jedan od statističkih uzoraka. Jedan od takvih izvještaja je i onaj koji se odnosi na usluge koje se iznad određene razine obave u odnosu s nerezidentima. Iako se taj izvještaj dostavlja već niz godina, autor upozorava one koji se možda po prvi put uključuju u izvještavanje na način propisan za njegovo popunjavanje.
1. Uvod
2. Sažetak statističkog istraživanja
3. Osnovne metodološke napomene
4. Dio A. Obrasca US-GP (tablice 1 i 2, dio A. Upute)
5. Dio B. Obrasca US-GP (tablice 3 i 4, dio B. Upute)
6. Dio za posebne transakcije (tablice 3 i 4, dio B. Upute)
Osnovice na koje se obračunavaju i plaćaju doprinosi za pojedinu godinu utvrđuju se prema prosječno isplaćenoj bruto-plaći po jednom zaposleniku kod pravnih osoba u RH u prethodnoj godini u razdoblju siječanj – kolovoz prema objavi Državnog zavoda za statistiku. Primjenom koeficijenata objavljenih u Zakonu o doprinosima izračunane su osnovice za sve obvezne osiguranike u RH po svima osnovama osiguranja za sve mjesece 2020. godine, s početkom primjene za siječanj, s rokom dospijeća plaćanja u veljači pa sve do prosinca, koji dospijevaju na naplatu u siječnju 2021. godine. U ovom članku pišemo o osnovicama, stopama i svotama doprinosa obrtnika obveznika poreza na dohodak i obveznika poreza na dobitak te ostalih fizičkih osoba koji ostvaruju primitke s osnove poljoprivredne djelatnosti i ostalih samostalnih i profesionalnih zanimanja za 2020. godinu.
1. Osnovice za plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja za obrtnike i slobodna zanimanja za 2020. godinu
2. Mogućnost odabira veće osnovice za plaćanje doprinosa
3. Dnevne osnovice za plaćanje posebnog doprinosa za vrijeme službenog putovanja u inozemstvu
4. Uplatni računi za doprinose obrtnika i ostalih samostalnih zanimanja
5. Iskazivanje doprinosa u obrascima JOPPD obrtnika i slobodnih zanimanja
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Nakon nešto više od šest godina od donošenja aktualnog Zakona o obrtu, od početka siječnja 2020. godine na snazi su izmjene i dopune aktualnog Zakona o obrtu, kojim su unesene određene novosti u poslovanje obrtništva, o čemu detaljnije pišemo u nastavku.
1. Uvod
2. Predmet razmatranja
3. Usklađenje s odredbama novog Zakona o sustavu državne uprave
4. Osvrt na najvažnije novosti koje donosi ZiDZO
Fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti samostalno kao obrt, poljoprivrednu djelatnost ili neko drugo profesionalno zanimanje su, u pravilu, obveznici poreza na dohodak. Međutim, oni su obvezni promijeniti način oporezivanja odnosno umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobitak ako su u poreznom razdoblju (kalendarskoj godini) ostvarili primitke veće od 7.500,000,00 kn. Oni to mogu učiniti dragovoljno bez obzira na visinu ostvarenih primitaka. Povratak na oporezivanje porezom na dohodak omogućeno im je nakon 3 godine, osim u posebnim slučajevima kada na zahtjev poreznog obveznika Porezna uprava izdaje rješenje o povratku na oporezivanje porezom na dohodak, uzimajući u obzir određene pokazatelje u poslovanju. U tom slučaju u knjigovodstvu treba stvoriti bazu za vođenje knjiga prema novčanom načelu odnosno jednostavnom knjigovodstvu. O tome pišemo u članku.
1. Uvodne napomene
2. Kako sastaviti početno stanje prilikom promjene načina oporezivanja s poreza na dobitak na oporezivanje porezom na dohodak
3. Primjeri iskazivanja početnog stanja
4. Kako postupiti ako je za 2019. godinu plaćen porez na dobitak prema novčanom načelu
5. Promjena u plaćanju doprinosa
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Uvjeti boravka i rada državljana trećih zemalja u RH uređeni su odredbama Zakona o strancima. Odredbe trenutačno važećeg Zakona o strancima često su bile izvrgnute različitim kritikama pa je 31. listopada 2019. godine otvoreno e-savjetovanje o Nacrtu prijedloga novog Zakona o strancima kojim se, između ostaloga, umjesto sustava kvota uvodi sustav koji će se temeljiti na pozitivnom mišljenju HZZ-a o opravdanosti zapošljavanja državljana trećih zemalja. Do stupanja na snagu novog zakona na snazi je tzv. prijelazni režim, u kojemu se i dalje primjenjuju odredbe trenutačno važećeg Zakona o strancima. Autorica stoga u članku najprije objašnjava na koji način državljani trećih zemalja mogu raditi u RH u skladu s odredbama trenutačno važećeg Zakona o strancima, a zatim navodi odredbe Nacrta prijedloga novog Zakona o strancima i promjene koje uvodi u odnosu na uređivanje boravka i rada državljana trećih zemlja u RH.
1. Uvod
2. Rad državljana trećih zemalja u skladu s odredbama trenutačno važećeg Zakona o strancima („prijelazni režim“)
3. Rad državljana trećih zemalja u skladu s odredbama Nacrta prijedloga Zakona o strancima
4. Umjesto zaključka
Zakonom o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju koji stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine, kao rezultat uvažavanja volje hrvatskih građana, prihvaćeni su zahtjevi referendumske inicijative “67 je previše“. Tako se navedenim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, počinjući od 1. siječnja 2020. godine, u dijelu obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (I. stup osiguranja) ublažavaju uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, tako da se dobna granica za priznanje prava na starosnu mirovinu osiguranika vraća na 65 godina, za žene se propisuju povoljnija prijelazna razdoblja, smanjuje se umanjenje za raniji odlazak u mirovinu kroz manju penalizaciju prijevremenog umirovljenja, ne uvode se stroži uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika te se potiče dulji rad i nakon ostvarenih uvjeta za starosnu mirovinu. Tema ovog članka su novi uvjeti za ostvarivanje prava za slučaj starosti prema ZIZOMO-u, uz usporedbu i pregled razlika u odnosu na ZOMO koji se primjenjivao do kraja 2019. godine.
1. Ostvarivanje prava na starosnu, prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika od 1. siječnja 2020. godine
Autor u ovom članku nastoji dati prikaz pojma ponude, njezina učinka i prihvata te koje se dvojbe tom prilikom javljaju, osobito kroz osvrt na sudsku praksu, uz napomenu da će se ovaj članak u najvećem dijelu oslanjati na Zakon o obveznim odnosima, ali će se spomenuti i posebne (specijalne) propise kojima su uređena pojedina pitanja vezana za ponudu i prihvat.
1. Uvod
2. Što je ponuda
3. Učinak ponude
4. Prihvat ponude
5. Konvencija Ujedinjenih naroda o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe
Novim Pravilnikom o načinu upisa u sudski registar unesene su određene novosti koje se odnose na materiju upisa u sudski registar.
O nekim bitnim odredbama tog Pravilnika, ne obuhvaćajući njegov cjelokupni sadržaj, na jednostavan način i sažeto, pišemo u ovome članku.
1. Uvod
2. Unutarnji ustroj i sustav sudskog registra
3. Pokretanje postupka upisa u registar
4. Upis u registar društva s ograničenom odgovornošću elektronički putem sustava e-Tvrtka
5. Provedba upisa u registar
6. Upis brisanja, promjene upisanih podataka u registru te prestanak i brisanje subjekta upisa
Od početka 2020. godine na snagu su stupile promjene temeljnog zakona kojim je uređeno poslovanje ustanova.
U članku se objašnjavaju promjene odgovarajućeg zakona, s posebnim osvrtom na promjenu načina raspolaganja dobitkom, kojim su obuhvaćene samo neke ustanove.
U sustavu računovodstva neprofitnih organizacija protekom kalendarske godine trebaju se sastaviti i predati financijski izvještaji. Rok njihove predaje za 2019. godinu je 2. ožujka 2020. godine. Te izvještaje predaju i „male“ neprofitne organizacije koje primjenjuju jednostavno knjigovodstvo.
Autorica u članku daje sažetak vrsta financijskih izvještaja, upozorava na neke njihove pozicije koje su se u nadzoru pokazale prijepornima, osvrće se na gospodarsku djelatnost koja je oporeziva porezom na dobitak te upozorava na obveze povezane s revizijom poslovanja.
1. Uvod
2. Uputa školama kojima su osnivači vjerske zajednice za provođenje knjigovodstvenih evidencija udžbenika
3. Obveznici i obrasci godišnjih financijskih izvještaja
4. Kratki podsjetnik na zadnje izmjene u Računskom planu i financijskim izvještajima
5. Godišnje financijsko izvještavanje u sustavu dvojnog knjigovodstva
6. Godišnje financijsko izvještavanje u sustavu jednostavnog knjigovodstva
7. Računovodstveno praćenje i financijsko izvještavanje vezano uz gospodarsku djelatnost neprofitnih organizacija
8. Izjava o neaktivnosti
9. Revizijski uvid i revizija godišnjih financijskih izvještaja za 2019. godinu
U sustavu javne nabave podugovaratelj je osoba koja je u izravnom odnosu s ugovarateljem odnosno ugovaratelju isporučuje robu, pruža usluge ili izvodi radove koji su izravno povezani s predmetom nabave.
Podugovaratelji imaju poseban položaj u mnogim okolnostima javne nabave. O tim je posebitostima, uz navođenje rješidaba prijepornih situacija, riječ u ovom članku.
1. Uvod
2. Institut podugovaranja – prema ZJN 2016
3. Navođenje podugovaratelja u ponudi
4. Obrazac ESPD kao dokaz kojim gospodarski subjekt koji se oslanja na drugog subjekta dokazuje da će imati na raspolaganju resurse drugih subjekata
5. Obveza neposrednog plaćanja podugovarateljima od strane naručitelja
6. Promjena podugovaratelja odnosno uvođenje novog podugovaratelja tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi
7. Oslanjanje na sposobnost drugog subjekta – podugovaratelja
8. Podugovaratelj na kojeg se oslanja odabrani ponuditelj, izvršava ugovor o javnoj nabavi u neznatnom dijelu
9. Može li ponuditelj nominirati stručnjaka zaposlenog kod podugovaratelja kako bi ostvario bodove u okviru kriterija za odabir ekonomski najpovoljnije ponude
10. Ima li podugovaratelj pravo na žalbu u postupku javne nabave
11. Zaključno
1. Opći pregled
2. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
3. Potrošačke cijene u RH i EU-u
4. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-u
8. Turizam
9. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih
10. Likvidnost i insolventnost
11. Zaposlenost i nezaposlenost RH I EU-a
