Računovodstvo, revizija i financije 12/2020

      Vlada RH uputila je u saborsku raspravu paket promjena u poreznim zakonima radi njihova usvajanja. Promjene se predlažu u Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o porezu na dobit, Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom.
      Najveći dio izmjena i dopuna poreznih zakona počet će se primjenjivati 1. siječnja 2021. godine, dok se za neke odredbe predviđa primjena od 1. srpnja 2021. odnosno od 1. siječnja 2022. godine.
      Na temelju predloženih promjena u poreznom sustavu koje su upućene na saborsku raspravu, u nastavku članka daje se sažet prikaz promjena. Napominjemo da dio zakonskih tekstova može biti promijenjen u saborskoj raspravi, a ovisno o amandmanima koje će Vlada RH prihvatiti. Zbog toga su moguće razlike u konačnom (usvojenom) tekstu u odnosu na izložene prijedloge promjena u poreznim zakonima.

1. Predložene promjene u Zakonu o porezu na dohodak
2. Predložene promjene u Zakonu o porezu na dobit
3. Predložene promjene u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost
4. Predložene promjene u Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom

      Vlada RH je 5. studenoga 2020. godine uputila Hrvatskom saboru Konačni prijedlog Zakona o strancima. Za poslodavce najvažniju i najzanimljiviju izmjenu koju uvodi Konačni prijedlog Zakona o strancima predstavlja uvođenje novog modela zapošljavanja državljana trećih zemalja. Umjesto modela zapošljavanja koji se temelji na godišnjoj kvoti dozvola za zapošljavanje, uvodi se novi model koji se temelji na mišljenju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (dalje: HZZ) o opravdanosti zapošljavanja državljana trećih zemalja i izdavanja dozvola za boravak i rad. Predviđeno je da novi Zakon o strancima stupi na snagu 1. siječnja 2021. godine.

1. Uvod
2. Konačni prijedlog Zakona o strancima
3. Stupanje na snagu novog Zakona

      U ovom članku autorica obrađuje temu naknadno odobrenih popusta – način njihovog obračuna i knjiženja te porezni položaj popusta s motrišta PDV-a. Pritom je posebna pozornost dana praktičnim primjerima koji se javljaju u poslovnim odnosima između kupaca i dobavljača. Objašnjeni su naknadni popusti u odnosu između tuzemnih i inozemnih poduzetnika i njihovo evidentiranje u poreznim prijavama (PDV-S i Zbirnoj prijavi). Računovodstveno evidentiranje naknadnih popusta u pojedinim slučajevima kod računovođa izaziva dvojbe: Treba li primljeni popust knjižiti u korist prihoda ili ispravljati vrijednost zaliha odnosno trošak nabave? Kako knjižiti odobreni popust kada kupaca nije dostavio potvrdu o ispravku pretporeza? I u konačnici – kako naknadni popusti utječu na poreznu osnovicu i na godišnje financijske izvještaje?

1. Uvod
2. Naknadno odobreni popusti tuzemnim kupcima – obveznicima PDV-a
3. Naknadno odobreni popusti krajnjim potrošačima i kupcima koji nemaju pravo na odbitak pretporeza
4. Naknadno primljeni popusti od tuzemnih dobavljača – obveznika PDV-a
5. Naknadni popusti kod obveznika primjene zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom
6. Naknadno odobreni popusti kupcima – poreznim obveznicima iz drugih država članica EU-a
7. Naknadno primljen popust od dobavljača – poreznog obveznika iz druge države članice EU-a
8. Popusti ostvareni s poreznim obveznicima iz trećih zemalja
9. Umjesto zaključka

      Rezerviranja se mogu iskazati kao trošak tekućeg razdoblja u financijskim izvješćima trgovačkog društva u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja odnosno Hrvatskim standardima financijskog izvješćivanja. Za velike poduzetnike i subjekte od javnog interesa poseban standard MRS 37 – Rezerviranja, nepredvidive obveze i nepredvidiva imovina uređuje postupke koji se primjenjuju kada u financijskim izvješćima treba iskazati trošak rezerviranja. Hrvatskim računovodstvenim propisima nije predviđen poseban standard za takve poslovne događaje, ali se rezerviranja obrađuju u HSFI-u 16 – Rashodi.

1. Uvod
2. Priznavanje rezerviranja
3. Promjena i korištenje rezerviranja
4. Rezerviranje za štetne ugovore
5. Rezerviranja za restrukturiranje
6. Porezno priznata rezerviranja
7. Zaključak

      Prema zahtjevima računovodstvenih standarda primanja zaposlenika su svi oblici naknada koje društvo daje u zamjenu za rad zaposlenicima ili zbog prestanka radnog odnosa. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno i porezno motrište rezerviranja za troškove zaposlenika u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda i poreznih propisa. Uz to u članku se daju primjeri računovodstvenog praćenja navedenih rezerviranja koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi, a odnose se na rezerviranja za otpremnine i za neiskorištene godišnje odmore.

1. Zahtjevi računovodstvenih standarda
2. Porezno motrište rezerviranja za troškove zaposlenika
3. Rezerviranja za otpremnine
4. Rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore
5. Rezerviranja za jubilarne nagrade
6. Rezerviranja za sudjelovanja u dobitku i bonuse
7. Zaključak

      Troškovi promidžbe (reklame, ekonomske propagande) uobičajeni su troškovi nekoga poslovnog subjekta koji nastaju u svrhu obavještavanja potrošača i poslovnih partnera o proizvodima i uslugama toga subjekta. Troškovi promidžbe priznati su kao porezni rashodi. Pri nabavi dobara i usluga u svrhu promidžbe može se koristiti pretporez ako je poduzetnik u sustavu PDV-a. Troškovi reprezentacije također su uobičajeni poslovni troškovi čašćenja poslovnih partnera. Za troškove reprezentacije ne može se odbiti pretporez, a u smislu poreza na dobitak priznati su troškovi u svoti od 50 %.
      U ovom se članku razmatraju razni oblici troškova promidžbe i reprezentacije i njihov porezni položaj.

1. Troškovi promidžbe (reklame)
2. Troškovi promidžbe s motrišta poreza na dobitak
3. Troškovi promidžbe s motrišta PDV-a
4. Knjiženje isporuka dobara u svrhu promidžbe
5. Knjiženje ostalih troškova promidžbe
6. Reprezentacija prema poreznim propisima
7. Zaključak

      Obavljanje godišnjeg popisa imovine i obveza zakonska je obveza i mora se provesti barem jednom godišnje, krajem poslovne godine. Popis je vrlo bitan u ispunjenju temeljnog zahtjeva u financijskom izvješćivanju, a to je iskazivanje “istinitog” i poštenog (objektivnog) financijskog položaja društva.
      Provedba popisa ove godine posebice je izazovna zbog okolnosti izazvanih epidemijom virusa COVID-19, odnosno potrebe održavanja fizičke distance, rada od kuće i znatnog broja osoba u samoizolaciji i bolesnih osoba. Međutim, menadžment društva ima odgovornost organizirati inventuru i u takvim okolnostima te ako financijski izvještaji društva podliježu reviziji, s revizorima dogovoriti nazočnost fizičkom popisu ili drugi odgovarajući postupak. S obzirom na postojeće okolnosti moguće je da će se inventura obavljati tijekom određenog razdoblja, podijeljeno po grupama proizvoda ili na sličan prilagođeni način.
      Kako se u propisima potanje ne uređuju postupci popisa, u članku se daju iskustvena i praktična rješenja.

1. Zakonski okvir
2. Učestalost popisa
3. Organizacija godišnjeg popisa
4. Provedba godišnjeg popisa
5. Umjesto zaključka

      Cilj provedbe godišnjeg popisa imovine i obveza je uskladiti stvarno stanje sa stanjem u knjigama. Kao rezultat provedbe popisa pojavljuju se popisne razlike u obliku viška i manjka. Knjiženje nastalih popisnih razlika obavlja se na temelju odluke uprave društva u kojoj se navodi o kojim vrstama razlika je riječ te, za one razlike koje ne idu na teret društva, tko je odgovoran za njihov nastanak. Porezno i računovodstveno postupanje s popisnim razlikama ovisi o razlogu njihova nastanka te utvrđenoj odgovornosti. O poreznom položaju i računovodstvenom postupanju s popisnim razlikama na imovini kod obveznika poreza na dobitak, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Nastanak i vrste popisnih razlika
3. Primjena odluka HGK-a i internih akata poduzetnika
4. Porezni položaj popisnih razlika
5. Računovodstveno praćenje popisnih razlika
6. Zaključak

      U ovom članku autor daje sažet osvrt na aktualna i za praksu bitna pitanja vezana za manjak koji je posljedica djelovanja zaposlenika nekog poduzetnika ili je takav zaposlenik počinio štetu na radu ili u vezi s radom te u drugim sličnim slučajevima djelovanja zaposlenika koji je prouzročio manjak.

1. Uvod
2. Mogućnost namirenja manjka
3. Zaključak

      U ovom proračunskom praktikumu knjiže se transakcije po kreditu koji je odobren prema načelu minusa na transakcijskom računu i krađe imovine. Pri iskazivanju odobrenja kredita, za navedene vrste kredita iskazuje se samo njegovo stvarno korištenje. Vrsta imovine koja je ukradena uvjetuje i način knjiženja njezina otuđenja.

1. Kredit odobren prema načelu odobrenog minusa na transakcijskom računu
2. Krađa nekih vrsta imovine

      Volonteri dobrovoljno ulažu svoje vrijeme, trud i znanje za opće dobro. Za svoj rad ne uvjetuju isplatu novčane naknade ili nekih drugih imovinskih koristi. Međutim, tijekom volontiranja javljaju se troškovi te se postavlja pitanje tko ih snosi i koji je njihov porezni položaj s motrišta odredaba Zakona o porezu na dohodak. Tko su volonteri, tko može biti organizator volontiranje, što se sve smije isplatiti volonterima te koji je porezni položaj takvih isplata, pročitajte u nastavku članka.

1. Volontiranje
2. Tko može biti organizator volontiranja
3. Nadoknada troškova volonterima
4. Porezni položaj isplata volonterima
5. Zaključak

      U ovom praktikumu neprofitnog računovodstva razmatraju se knjiženja u vezi s otpisom potraživanja za recipročne i nerecipročne prihode. Razmatraju se i nerecipročni prihodi koji su naplaćeni nakon izvještajnog razdoblja. Otpis potraživanja ovisi o tome jesu li u vezi s prihodima iskazani prihodi ili nisu. Da bi se povezala dva obračunska razdoblja, potrebno je koristiti račune vremenskih razgraničenja.

1. Otpis potraživanja za prihode
2. Nerecipročni prihodi između izvještajnih godina

      U prosincu 2020. godine, a najkasnije do 31. prosinca, poslodavci su obvezni sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza iz plaća samo za radnike kod kojih je dogodila preplata ili manje plaćenog poreza na dohodak. Preplata poreza na dohodak mogla se dogoditi samo kod radnika koji su u dijelu godine koristili neko od prava iz socijalnih osiguranja (rodiljni ili roditeljski dopust, bolovanje i sl.) te im je naknada za vrijeme korištenja tih prava isplaćivana na teret HZZO-a ili Državnog proračuna. Osim u tim slučajevima, preplata poreza na dohodak mogla se dogoditi i u slučaju da je u nekom ili nekim mjesecima isplaćena veća svota primitka s osnove bonusa ili drugih primitaka od nesamostalnog rada pa je porezna osnovica povećana u odnosu na ostale mjesece te je došlo do primjene veće porezne stope. Kako treba sastaviti godišnji obračun poreza iz plaće i ostalih primitaka s osnove nesamostalnog rada, pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Za koje radnike poslodavac ne može sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza iz plaće
3. Kako se utvrđuje godišnji obračun poreza na dohodak iz plaće za 2020. godinu
4. U kojim slučajevima može doći do preplate poreza na dohodak i prireza kada je poslodavac obvezan sastaviti godišnji obračun
5. Godišnji obračun poreza na dohodak i prireza za radnika kojemu je zbog neravnomjernih isplata plaća ili ostalih dohodaka od nesamostalnog rada preplaćen porez na dohodak
6. Knjiženje plaće i preplaćenog poreza na dohodak po godišnjem obračunu
7. Utječu li mjere za očuvanje radnih mjesta u posebnim okolnostima prouzročenim virusom COVID 19, na povrat poreza na dohodak

      Ako poslodavac tijekom 2020. godine nije isplatio nagradu za radne rezultate, može u prosincu isplatiti tu nagradu do svote od 5.000,00 kn neoporezivo. Jednako tako, osim zadnje plaće u godini (u pravilu plaće za studeni), može isplatiti i još jednu plaću koju u praksi nazivamo trinaesta plaća. O tome pišemo u nastavku članka.

1. Uvodno o nagradi za radne rezultate i trinaestoj plaći
2. (Ne)oporeziva nagrada za radne rezultate do 5.000,00 kn godišnje
3. Isplata trinaeste plaće
4. Isplata oporezive trinaeste plaće mladim osobama i osobama koje se prvi put zapošljavaju

      Tijekom prosinca, u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana, radnicima i djeci radnika uobičajeno se daruju prigodne nagrade u novcu i naravi. Od 1. siječnja 2020. godine došlo je do povećanja neoporezive svote koja se može isplatiti radnicima kao prigodna nagrada (npr. božićnica ili regres u vrijeme božićnih blagdana) s 2.500,00 kn na 3.000,00 kn. Božićnica i ostale prigodne nagrade ne isključuju neoporezivu isplatu nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika u svoti od 5.000,00 kn godišnje. Novost je i da se za prigodne nagrade Obrazac JOPPD podnosi na dan isplate ili sljedeći dan, a ne kao do sada do petnaestog dana u sljedećem mjesecu.

1. Pravo na isplatu prigodnih nagrada
2. Porezni tretman prigodnih nagrada
3. Uvjeti za isplatu prigodnih nagrada
4. Božićnica
5. Dar djetetu do 15 godina života
6. Dar u naravi
7. Prigodne nagrade za radnike koji mijenjaju poslodavce tijekom godine, imaju dopunski rad ili nepuno radno vrijeme
8. Isplata oporezivih nagrada zaposlenicima
9. Isplata božićnice mladoj osobi
10. Božićnica osobama na stručnom osposobljavanju
11. Isplata prigodnih nagrada obrtnicima
12. Isplata neoporezive božićnice i dara za dijete uz otvoreni zaštićeni račun radnika

      Kontinuirana briga o sigurnosti i zdravlju sebe i svih zaposlenih ovih je mjeseci strateška odrednica svakog poslodavca koji želi poslovati bez zastoja. Ograničenja u propisima iz područja poreza na dohodak do sada nisu omogućavala da se radnicima neoporezivo omogući testiranje na COVID-19 ili cijepljenje protiv sezonske gripe. Izmjenom Pravilnika o provedbi OPZ-a u rujnu određeno je da se trošak testiranje na COVID-19 ne smatra primitkom po osnovi nesamostalnog rada. Nadoknada troškova cijepljenja protiv zaraznih bolesti određena je kao neoporeziv primitak radnika kroz dopunu Pravilnika o provedbi OPZ-a. U članku se obrađuju oba slučaja na primjerima koji bi se u praksi mogli pojaviti ili se već pojavljuju.

1. Uvod
2. Testiranje na COVID-19 – neoporezivi primitak od 19. rujna 2020. godine
3. Cijepljenje protiv zaraznih bolesti – neoporezivi primitak od 20. listopada 2020. godine
4. Zaključak

      Visina naknade plaće zaposlene majke koja tijekom korištenja roditeljskog dopusta ostaje u drugom stanju te je u obvezi započeti korištenje rodiljnog dopusta u praksi izaziva mnoge nejasnoće. Ovim se člankom daju objašnjenja i navode konkretni primjeri primjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama te Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju na situaciju mogućih komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom te korištenja rodiljnog dopusta nakon roditeljskog dopusta za prethodno dijete.

1. Utvrđivanje osnovice za naknadu plaće
2. Rodiljni dopust neposredno nakon roditeljskog dopusta
3. Komplikacije u trudnoći između prethodnog roditeljskog dopusta i novoga rodiljnog dopusta
4. Povratak na posao između prethodnoga roditeljskog dopusta i novoga rodiljnog dopusta
5. Zaključak

      Za 2020. godinu Obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine - 12. PDV-obrazac treba predati najkasnije do 20. siječnja 2021. godine. Osim uobičajenih pravila sastavljanja svakog PDV-obrasca, u navedenoj prijavi porezni obveznik treba provesti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu. To znači da osim obveze ispravka PDV-a pri izlasku / ulasku u sustav PDV-a, porezni obveznici koji dijele pretporez trebaju provesti usklađenje priznatog pretporeza tijekom 2020. godine te izračunati novi postotak priznavanja pretporeza za 2021. godinu. Sve navedeno odnosi se na „dohodaše“ i „dobitaše“. O ulasku i izlasku iz sustava PDV-a također se može pročitati u zasebnim člancima ovog broja RRiF-a.
      Kako proračunski korisnici i neprofitne pravne osobe trebaju sastaviti Obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, može se pročitati u zasebnim PRILOZIMA ovom broju RRiF-a.

1. Uvod
2. Temeljne odredbe u vezi sa sastavljanjem Obrasca PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine – prosinac 2020. godine
3. obveze u vezi s podjelom pretporeza u 2020. godini iz ulaznih računa
4. Na koga se odnosi obveza ispravka pretporeza kod gospodarskih dobara
5. Zaključivanje poreznih evidencija − knjige I-RA i U-RA – i povezanost s knjigovodstvenim računima
6. Utvrđivanje obveze PDV-a u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine u računovodstvenim evidencijama – prema izdanim računima
7. Utvrđivanje obveze PDV-a u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine – prema naplaćenim naknadama
8. Obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine – prosinac 2020. godine
9. Zaključak

      Mali porezni obveznik treba ući u sustava PDV-a ako mu vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj ili tekućoj godini prelazi propisani prag od 300.000,00 kn. To znači da su mnogi mali porezni obveznici već ušli u sustav PDV-a tijekom 2020. godine jer su prešli propisani prag tijekom godine, a samo oni porezni obveznici koji su taj prag prešli u prosincu 2020. godine trebaju ući u sustav PDV-a od 1. siječnja 2021. godine.
      Pritom treba voditi računa koji prometi ulaze u prag isporuke i kada se, prelaskom praga, poduzetnici trebaju najkasnije prijaviti u sustava PDV-a. Jednako tako treba paziti po kojim ulaznim računima se i od kada može početi koristiti pretporez. Međutim, poduzetnici mogu ući u sustava PDV-a i dobrovoljno tijekom godine, neovisno o tome što nisu prešli propisani prag. Opširnije o obvezama ulaska poduzetnika u sustava PDV-a tijekom godine može se pročitati u nastavku članka, a o izlasku iz sustava PDV-a može se također pročitati u ovom broju časopisa RRiF – rubrika POREZI.

1. Uvod
2. Kada porezni obveznik treba ući u sustav PDV-a tijekom godine – obveze kod ulaska
3. Pravo na priznavanje pretporeza nakon ulaska u sustav PDV-a za nabavljenu dugotrajnu imovinu i zalihe u prethodnim razdobljima oporezivanja
4. Ulazak u sustav PDV-a (tijekom godine) „dohodaša“ koji vode poslovne knjige
5. Posebnosti kod ulaska paušalista u sustav PDV-a tijekom godine
6. Dobrovoljni ulazak u sustav PDV-a tijekom godine

      Za izlazak iz sustava PDV-a od 1. siječnja 2021. godine primjenjuje se prag – vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga u prethodnoj godini u svoti manjoj od 300.000,00 kn bez PDV-a. Zahtjev za izlazak iz sustava PDV-a (nije propisan obrazac) treba predati najkasnije do 15. siječnja 2021. godine. Pri izlasku iz sustava PDV-a treba provesti ispravak pretporeza za nabavljenu dugotrajnu imovinu (materijalnu i nematerijalnu) i zalihe dobara za koje je porezni obveznik pri nabavi koristio pretporez.
      U nastavku članka može se detaljnije pročitati o obvezama pri izlasku iz sustava PDV-a od 1. siječnja 2021. godine, a o ulasku u sustav PDV-a može se također pročitati u drugom članku u ovom broju časopisa RRiF – rubrika POREZI.

1. Uvod
2. Donošenje odluke za izlazak iz sustava PDV-a od 1. siječnja 2021. godine
3. Posebnosti kod izlaska iz sustava pdv-a obrtnika „dohodaša“
4. Ispravak pretporeza pri izlasku iz sustava PDV-a
5. Zaključak

      Autorica u članku obrazlaže uvjete za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke dobara i usluga namijenjenih plovilima kojima se obavlja međunarodni prijevoz i isporuke dobara i usluga namijenjenih zrakoplovima kojima se obavlja međunarodni prijevoz. Navedena oslobođenja mogu se primjenjivati samo ako isporučitelj dobara i/ili usluga u RH raspolaže s odgovarajućim dokazima kao što su izjava o plovidbi, izjava zrakoplovne tvrtke i drugi slični dokazi kojima se dokazuje da je riječ o prijevoznom sredstvu kojim se obavlja međunarodni prijevoz putnika uz naknadu, komercijalne i industrijske djelatnosti i sl.

1. Uvod
2. Oslobođenja pri isporuci dobara i usluga za opskrbu plovila
3. Oslobođenja pri isporuci dobara i usluga za opskrbu zrakoplova
4. Zaključak

      Razlika između ugovorene prodajne i nabavne vrijednosti financijske imovine predstavlja kapitalni dobitak (eng. capital gains) na koji se obračunava dohodak od kapitala. Dohodak od kapitala ostvaren po osnovi kapitalnih dobitaka smatra se konačnim dohotkom te se za takve primitke ne može podnijeti godišnja prijava poreza na dohodak. U ovom članku objašnjavamo postupak utvrđivanja kapitalnih dobitaka fizičkih osoba koji su možebitno nastali tijekom 2020., a koji se oporezuju u 2021. godini.

1. Uvod
2. Kapitalni primitci s osnove prodaje udjela
3. Neoporezivo otuđenje financijske imovine
4. Oporezivanje kapitalnih dobitaka nastalih s osnove prodaje dionica
5. Primitci ostvareni od jedinica u subjektima za zajednička ulaganja
6. Kapitalni primitci ostvareni iz inozemstva ili ostvareni u inozemstvu

      Određena sredstva isplaćena iz fondova i programa Europske unije u nekim slučajevima nisu predmet oporezivanja porezom na dohodak. Pravnikom o porezu na dohodak propisani su uvjeti koji moraju biti zadovoljeni da bi se isplate mogle neoporezivo obaviti radnicima ili vanjskim suradnicima. Više o načinu ostvarivanja prava na neoporezivost kod programa EU-a, u nastavku članka.

1. Oporezivanje nadoknade za rad na projektima EU-a
2. Dnevnice per diem
3. Erasmus i drugi programi mobilnosti
4. Troškovi smještaja, prijevoza i prehrane u svrhe znanstvenih istraživanja
5. Troškovi smještaja, prijevoza i prehrane stručnjacima u EU-u
6. Isključivanje dvostrukih isplata dnevnica, troškova smještaja i sl.
7. Zaključak

      Kreditne institucije obveznici su poreza na dobitak te stoga primjenjuju sve odredbe Zakona i Pravilnika o porezu na dobit. Međutim, s obzirom na njihovu djelatnost – kada je riječ o otpisima potraživanja po osnovi odobrenih kredita i dospjele kamate s njima u vezi – postoje određene specifičnosti u odnosu na otpise potraživanja kod ostalih poduzetnika obveznika poreza na dobitak. O tome pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Otpisi potraživanja po osnovi odobrenih kredita
3. Zaključak

      U zadnjem tromjesečju svake kalendarske godine gradovi i općine pripremaju proračun za sljedeću kalendarsku godinu. Pri planiranju svog proračuna uzimaju u obzir i prihode od lokalnih poreza. Lokalni porezi su porezi koji pripadaju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Oni su tzv. opcijski porezi, dakle o svakom gradu i općini ovisi hoće li uvesti lokalne poreze i ako će ih uvesti, koje će uvesti, te u kojem postotku odnosno svoti. U ovom se članku daje osvrt samo na poreze koje mogu uvesti gradovi i općine, na zakonske odredbe koje uređuju mogućnost donošenja odluka kojima se uvode odnosno ukidaju lokalni porezi i na najčešće pogreške koje se događaju pri njihovu donošenju.

1. Uvod
2. Vrste lokalnih poreza
3. Donošenje odluka o lokalnim porezima i njihova objava u javnim glasilima
4. Nadzor nad primjenom ZLP-a
5. Zaključak

      Autorica u članku navodi stajalište Suda Europske unije1 u vezi s ispravkom odbitka PDV-a u okolnostima kada je prije prve uporabe kapitalnog dobra došlo do promjene čimbenika mjerodavnih za odbitak tako da stvarna uporaba tog dobra odstupa od namjeravane. U drugom slučaju Sud razmatra treba li i kako ispraviti odbitak PDV-a ako je taj PDV zaračunan bez pravne osnove, te od kakva su utjecaja na obvezu ispravka specifične okolnosti slučaja.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-791/18 Stichting Schoonzicht
3. Presuda u predmetu C-532/16 SEB bankas AB

IASB predlaže izmjenu MRS-a 1 koji definira sadržaj financijskih izvješća. Izmjene se većim dijelom odnose na sadržaj izvješća o dobitcima i gubitcima. Ostale izmjene financijskog izvještavanja koje se očekuju odnose se na izvještaj o novčanim tijekovima.

1. Pristup
2. Međuzbrojevi i obilježja
3. Primjena u financijskim institucijama
4. Izvanredni prihodi i rashodi
5. Mjerenje uspješnosti menadžmenta

1. Predložena direktiva o primjerenoj minimalnoj plaći
2. Korištenje EU-fondovima uvjetuje se vladavinom prava
3. Financiranje malih tvrtki pod revizorskim mikroskopom
4. Portal Access2Markets za pomoć malim tvrtkama
5. Pokrenut postupak protiv Malte i Cipra zbog zlatnih putovnica
6. Revizori ocjenjuju EU-potpore za turizam
7. Proslijeđena prva tranša pomoći iz programa SURE
8. Udjel poreza i doprinosa u BDP-u 41,4 %

      Od 2018. godine primjenjuje se novi sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma koji je neznatno mijenjan u 2019. godini.
      To područje i dalje je složeno i zahtijeva dužnu pažnju obveznika njegove primjene. Uz to što je poprilično formalan, mora uključiti i promatranja koja se ne mogu „ukalupiti“, a uz to mora biti i dokumentiran.
      Ovim se člankom upućuje ne neke odredbe i neke institute koji su zanimljivi obveznicima njegove primjene.

1. Osnovni pojmovi
2. Nadzornici usklađenosti sa ZSPN/FT
3. Provedbeni propisi ZSPN/FT
4. Obveznici primjene ZSPN/FT
5. Sustav SPN/FT
6. Obveze obveznika primjene PN/FT
7. Odgovori na neka pitanja
8. Zaključak

      Nakon velike financijske krize ulažu se veliki napori kako bi se razvio sanacijski okvir kojim bi se smanjila vjerojatnost propasti sistemski važnih financijskih institucija radi sprječavanja utjecaja njihove moguće propasti na ostale tržišne sudionike.
      U današnje vrijeme, vrijeme globalne pandemije bolesti COVID-19, kada su destabilizirana svjetska financijska tržišta i realna ekonomija, sanacijski okvir financijskih institucija koji nije zakonski uređen dobiva još više na značenju.

1. Uvod
2. Odbor za financijsku stabilnost i početci sanacijskog okvira
3. Prekogranične grupe institucija i podjela nadležnosti relevantnih tijela
4. Sanacijsko planiranje
5. Zaključak

      Na tržištu su dostupne brojne vrste kredita banaka: kratkoročni, srednjoročni, dugoročni, namjenski, nenamjenski, uz fiksne ili promjenjive kamatne stope, s otplatom u obrocima ili anuitetima. Nije potrebno da svi znaju točne razlike i specifičnosti svakog od navedenih kredita, nego da razumiju osnovnu prirodu kreditnog odnosa. Naime, kredit je novac koji vjerovnik daje na korištenje dužniku uz obvezu njegova vraćanja uvećanog za svotu kamate.
      Uvjeti i neka pravila za odobravanje kredita te vrste kredita objašnjavaju se u nastavku članka.

1. Pristup
2. Gotovinski bankarski krediti
3. Minusi po tekućem računu
4. Brzi krediti “specijaliziranih portala”
5. Stambeni krediti
6. Krediti za kupnju opreme, strojeva, alata i slično
7. Zaštita potrošača korisnika bankarskih kredita

      Postati obveznik poreza na dobitak znači promijeniti način vođenja poslovnih knjiga te prilagoditi način utvrđivanja osnovice poreza na dobitak u skladu s odredbama Zakona o porezu na dobit.
      No, ako ti porezni obveznici, bez obzira na visinu ostvarenih primitaka, zbog nekih razloga (kao što je niža porezna stopa, način vođenja poslovnih knjiga, isplata poduzetničke plaće, utvrđivanje porezne osnovice prema obračunskom načelu i sl.,) smatraju da im je povoljnije biti u sustavu poreza na dobitak, oni mogu dragovoljno od početka sljedeće godine promijeniti način oporezivanja. U tom slučaju trebaju Poreznoj upravi dostaviti zahtjev najkasnije do 31. prosinca 2020. godine za prelazak na plaćanje poreza na dobitak od 1. siječnja 2021. godine.

1. Uvodne napomene
2. Kako treba sastaviti zahtjev za prelazak na oporezivanje dobitka
3. Može li poduzetnik fizička osoba, obveznik poreza na dohodak, održati kontinuitet djelatnosti kao trgovačko društvo
4. Sastavljanje početne bilance
5. Obveza korekcije dobitka na kraju prve godine poslovanja i plaćanja poreza na dobitak
6. Primjer početne bilance ako je imovina manja od obveza
7. Može li porezni gubitak ostvaren u prethodnoj godini prema novčanom načelu smanjiti osnovicu poreza na dobitak u godini u kojoj je porezni obveznik postao obveznik poreza na dobitak
8. Dragovoljni prelazak s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobitak
9. Obrtnici obveznici poreza na dobitak u socijalnom sustavu –poduzetnička plaća

      Novi prag za prijelaz u dobitaša i obratno u visini primitaka većoj od 15.000.00,00 kn primjenjuje se od 1. siječnja 2021. godine (prema prijedlogu izmjena Zakona o PDV-u) u vezi s mogućnosti plaćanja PDV-a prema naplati. U ovom se članku daju bitne napomene, obveze i porezne posljedice pri prijelazu dohodaša u dobitaša te dobitaša u dohodaša s motrišta poreza na dodanu vrijednost. Odluku o prijelazu dohodaša u dobitaša te dobitaša u dohodaša poduzetnici donose samo na kraju godine ako su ispunili uvjete iz Zakona o porezu na dobit ili dobrovoljno na početku poslovanja.
      O obvezama koje proizlaze s motrišta propisa o porezu na dohodak i o porezu na dobitak pri prijelazu dohodaša u dobitaša pišemo u zasebnom članku u ovom broju časopisa RRiF, također u rubrici Obrtništvo i slobodna zanimanja.

1. Uvod
2. Obveze PDV-a pri prijelazu dohodaša u dobitaša
3. Obveze kod prijelaza dobitaša u dohodaša
4. Zaključne napomene

      Godišnji popis – inventura kod samostalnih obrtničkih djelatnosti je obvezna, a ujedno je jedna od bitnih pripremnih radnji pri izradi godišnjeg obračuna obrtničkih djelatnosti radi utvrđivanja stvarnog stanja pozicija imovine u odnosu na stanje iskazano u poslovnim knjigama. Popis se provodi krajem poslovne godine, a iskazane razlike mogu bitno utjecati na dohodak fizičkih osoba neovisno o tome je li riječ o zalihama robe ili dugotrajnoj imovini. Upravo se zbog toga u ovom članku upućuje na osobitosti, kako s poreznog tako i s knjigovodstvenog motrišta, na dopuštene i prekomjerne gubitke – manjkove na robi te zalihama koje se utvrđuju u godišnjem popisu fizičkih osoba – dohodaša koji utvrđuju dohodak kao razliku primitaka i izdataka u Obrascu KPI.
      U nastavku se daje podsjetnik na obveze u vezi s godišnjim popisom koje trebaju provesti samostalne obrtničke djelatnosti.

1. Uvod
2. Odluke o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma koje primjenjuju obrtničke djelatnosti
3. Što popisuju samostalne obrtničke djelatnosti
4. Kako treba postupati s utvrđenim viškovima i manjkovima kod dohodaša
5. Primjer evidentiranja utvrđenih viškova i manjkova u poslovnim knjigama dohodaša
6. Zaključak

      Odluku o visini turističke pristojbe po osobi i noćenju, visini godišnjega paušalnog iznosa turističke pristojbe za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i visini godišnjega paušalnog iznosa turističke pristojbe za osobe koje borave u kući, apartmanu ili stanu za odmor, za općine i gradove na svom području, uz mišljenje lokalnih turističkih zajednica, donosi županijska skupština odnosno Gradska skupština Grada Zagreba, uz mišljenje Turističke zajednice Grada Zagreba za područje Grada Zagreba, do 31. siječnja tekuće godine za sljedeću godinu.
      Ako županijska skupština odnosno Gradska skupština Grada Zagreba ne donese odluku o visini turističke pristojbe po osobi i noćenju i/ili o visini godišnjega paušalnog iznosa turističke pristojbe, kao i za područje općine ili grada za koje nije osnovana turistička zajednica, primjenjuje se najniži iznos turističke pristojbe odnosno najniži paušalni iznos turističke pristojbe, utvrđen Pravilnikom o najnižem i najvišem iznosu turističke pristojbe.
      Opširnije o tome možete pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Tko su obveznici plaćanja turističke pristojbe
3. Kako turističku pristojbu plaćaju osobe koje koriste uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojemu se obavlja ugostiteljska djelatnost
4. Kako turističku pristojbu plaćaju osobe koje koriste uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma
5. Kako turističku pristojbu plaća brod na kružnom putovanju
6. Kako turističku pristojbu plaćaju osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu – “iznajmljivači”
7. Kako turističku pristojbu plaćaju osobe koje borave u kući, apartmanu ili stanu za odmor
8. Kako turističku pristojbu plaćaju osobe koje borave na plovilu (nautičari)
9. Inspekcijski nadzor
10. Prekršajne odredbe

      U vrijeme nadolazećih ovogodišnjih božićnih i novogodišnjih blagdana pojačana je prodaja na malo i uporaba za osobne potrebe pirotehničkih sredstava za zabavu (prskalica, bljeskalica, petardi i dr.). O tome koje se kategorije pirotehničkih sredstava smatraju pirotehničkim sredstvima za zabavu, u kojem razdoblju i uz koje uvjete se mogu prodavati na malo i upotrebljavati, pišemo dalje članka.

1. Uvod
2. Normativno uređenje prodaje na malo i uporaba pirotehničkih sredstava za zabavu
3. Pojam i kategorije pirotehničkih sredstava za zabavu
4. Ispunjavanje uvjeta za stavljanje pirotehničkih sredstava za zabavu na tržište
5. Označavanje pirotehničkih sredstava za zabavu
6. Prodaja na malo pirotehničkih sredstava za zabavu
7. Uporaba pirotehničkih sredstava za zabavu
8. Zaključak

      Autorica u ovome članku razmatra kako se novodoneseni Zakon primjenjuje na pravni status poslovnih prostora nastradalih potresom te zakonski okvir obnove poslovnih prostora, stambeno-poslovnih i poslovnih zgrada oštećenih potresom u ožujku ove godine, navodeći zakonska određenja poslovnih i stambeno-poslovnih zgrada te specifičan pravni okvir poslovnih prostora u kojima se obavlja prosvjetna ili zdravstvena djelatnost.
      U ovom su članku opisani i stupnjevi obnove zgrada, kriteriji za uklanjanje zgrada te su predočene metode financiranja obnove.
      Konačno, autorica prikazuje i sustav obnove prema Prvom programu mjera obnove te daje ogledni primjer zahtjeva za obnovu.

1. Uvod
2. Poslovna zgrada i stambeno-poslovna zgrada
3. Poslovni prostori u kojima se obavlja prosvjetna ili zdravstvena djelatnost
4. Poslovi redovite uprave
5. Uklanjanje zgrada
6. Zamjenska nekretnina
7. Financiranje
8. Prvi program mjera obnove zgrada
9. Zaključak

     Autor u članku daje skraćeni prikaz najznačajnijih promjena koje donosi novi Pravilnik o gospodarenju otpadom koji je u primjeni od 23. srpnja 2020. godine.

1. Uvod
2. Nadležnost
3. Uvjeti za gospodarenje otpadom
4. Uvjeti za obavljanje postupka gospodarenja otpadom
5. Obveza provedbe registracije za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom
6. Reciklažno dvorište i mobilno reciklažno dvorište
7. Financijsko jamstvo za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom
8. Obveza raspolaganja financijskim jamstvom
9. Elaborat gospodarenja otpadom
10. Označavanje građevine za gospodarenje otpadom
11. Očevidnici za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom
12. Prijelazne i završne odredbe

      Proširena je primjena zadnje dvije promjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo te se sada Kolektivni ugovor za graditeljstvo u svom cjelokupnom obuhvatu primjenjuje na sve poslodavce i radnike iz područja građevinarstva.
      Sveobuhvatna primjena je od 1. studenoga 2020. godine pa se već plaće za studeni 2020. moraju obračunavati prema svotama koje su bitno više od onih koje su se do tada morale obračunavati.
      U ovom članku daju se samo odgovori na neka učestala pitanja iz područja primjene toga kolektivnog ugovora.

1. Uvod
2. Tko primjenjuje Kolektivni ugovor za graditeljstvo od 1. studenoga 2020. godine?
3. Koji su važeći tarifni stavovi za (osnovne) plaće?
4. Kako se utvrđuje (bruto) plaća?
5. Kako se utvrđuje dodatak po osnovi radnog staža?
6. Kolika je plaća direktora?
7. Zaključak

      Autori u ovome članku sažeto prikazuju što stranama ugovora o radu (poslodavcu i radniku) stoji na raspolaganju u slučaju nepridržavanja propisanih mjera u okviru svojih obveza iz radnog odnosa kad ih se u uvjetima epidemije, prouzročene u vezi s pojavom bolesti nCoV (COVID-19), druga ugovorna strana ugovora o radu ne pridržava.

1. Uvod
2. Kako poslodavci tijekom proglašene epidemije trebaju osigurati uvjete za rad na siguran način
3. Neke od mogućnosti koje poslodavcu stoje na raspolaganju kad se radnik ne pridržava predmetnih mjera

      U svijetu sve veće razvijenosti i dostupnosti modernih oblika komuniciranja, posebno sada u vrijeme epidemije virusa COVID-19, sve je veći interes poslovnih subjekata za obavljanjem poslova na daljinu, odnosno putem sredstava elektroničke komunikacije (online). Tako je sve veći interes i za sklapanjem ugovora na daljinu. Autori u članku navode najvažnija pitanja koja se pojavljuju prilikom sklapanja ugovora na daljinu, a posebna je pozornost posvećena pravima potrošača (i obvezama trgovaca) prilikom sklapanja ugovora na daljinu koja su uređena Zakonom o zaštiti potrošača.

1. Uvod
2. Općenito o sklapanju ugovora
3. Ponuda
4. Prihvat ponude
5. Oblik ponude i prihvata ponude
6. Šutnja ponuđenika
7. Ponuda neovlaštene osobe
8. Vrijeme i mjesto sklapanja ugovora
9. Posebna zaštita potrošača prilikom sklapanja ugovora na daljinu
10. Zaključak

1. Pregled kretanja
2. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
3. Potrošačke cijene RH i EU-a
4. Turizam
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Trgovina na malo RH i EU-a
7. Robna razmjena s inozemstvom
8. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih
9. Rast broja nezaposlenosti u hrvatskoj i zemljama EU-a