Računovodstvo, revizija i financije 1/2020

      Od početka 2019. godine promijenjeni su uvjeti vezani uz odbitak pretporeza prilikom nabave osobnih automobila koji služe za potrebe osobnog prijevoza, a vrijednost im je iznad 400.000,00 kn. Na koji način se evidentira nabava takvih vozila te koji je njihov porezni položaj, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Nabava osobnih automobila vrijednosti iznad 400.000,00 kn
3. Troškovi uporabe osobnih automobila
4. Zaključak

      U ovom se praktikumu bilježe plaćanja i obračun poreza na dobitak bez obzira na to je li proračunska osoba obveznik poreza na dobitak na temelju obračuna ili paušalno. Neke od proračunskih osoba su i obveznici poreza na dobitak te moraju podnijeti prijavu poreza na dobitak za 2019. godinu ili ga plaćaju prema rješenju o paušalnom oporezivanju. Tijekom godine bilježe se plaćanja predujmova, u što se uključuje i onaj koji je početkom 2020. godine plaćen za 2019. godinu.

1. Porez na dobitak

     U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva objašnjavaju knjiženja otpisa potraživanja za prihode te otpis obveze prema dobavljaču. Otpis potraživanja za prihode ne mora uvijek rezultirati zaduživanjem rashoda stoga što se mora pratiti je li riječ o potraživanjima za recipročne ili nerecipročne prihode. Zaduživanju računa dobavljača stoga što se prethodno iskazana obveza neće platiti, mora se oprezno provoditi jer to može biti posljedica zastare potraživanja vjerovnika ili možda otpust duga. Riječ je, u biti, o različitim institutima iz posebnog zakona.

1. Otpis potraživanja za prihode
2. Zastarjele obveze

      U okviru četvrtog kruga porezne reforme izmijenjene su i dopunjene odredbe Zakona o porezu na dohodak od kojih posebnu pozornost izazivaju promjene odredaba koje se odnose na plaće i ostale primitke ostvarene nesamostalnim radom jer su najosjetljivija ne samo porezna nego i socijalna kategorija osobne naravi.
      Na raskrižju dviju godina kada se plaća za posljednji mjesec prethodne godine isplaćuje u prvom mjesecu naredne godine, posebno treba obratiti pozornost na to da se doprinosi iz i na plaću obračunavaju prema važećim propisima za prethodnu godinu, a porez na dohodak i prirez prema propisima važećim u trenutku isplate plaće i ostalih primitaka s osnove nesamostalnog rada.
     Iako je već objavljena osnovica za obračun doprinosa za osiguranike po svima osnovama socijalnog osiguranja u 2020. godini, pri obračunu plaće za prosinac 2019. godine koja se isplaćuje u siječnju 2020. godine primjenjuju se osnovice važeće u 2019. godini, a porez na dohodak obračunava se prema novim odredbama Zakona o porezu na dohodak. U nastavku godine, počinjući od veljače kada će se isplaćivati plaća za siječanj 2020. godine, primjenjivat će se ne samo nove odredbe Zakona o porezu na dohodak nego i nove osnovice za obračun doprinosa. Sve o obračunu plaća u 2020. pišemo u ovom članku.

1. Kako obračunati doprinose i porez na dohodak na plaću u 2020. godini
2. Osobni odbitci u 2020. godini
3. Rokovi za uplatu doprinosa poreza na dohodak i prireza iz plaće i na plaću
4. Obračun plaće u 2020. godini
5. Primjena najniže osnovice za plaćanje doprinosa
6. Primjena najniže osnovice za plaćanje doprinosa za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa
7. Primjena najviše mjesečne osnovice
8. Primjena najviše godišnje osnovice
9. Plaće hrvatskih ratnih vojnih invalida
10. Poduzetnička plaća u 2020. godini
11. Oporezivanje plaća radnika s prebivalištem na potpomognutom području I. skupine u Gradu Vukovaru
12. Radni i neradni dani i sati u 2020. godini

      Minimalna plaća utvrđuje se kao najniža mjesečna svota bruto-plaće koja pripada radniku za rad u punom radnom vremenu. U 2020. godini minimalna bruto-plaća iznosi 4.062,51 kuna.
      O primjeni minimalne plaće više pročitajte u nastavku.

1. Obračun minimalne plaće u 2020. godini
2. Kada se može isplatiti manja svota plaće od minimalne
3. Kada poslodavac treba isplatiti veću plaću od minimalne plaće
4. Članovi uprave i svota minimalne plaće
5. Nadzor nad primjenom minimalne plaće

      Jedan od ciljeva Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 121/19. – dalje: Zakon), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020., osim smanjenja ukupnoga poreznog opterećenja te rasterećenja rada i povećanja raspoloživa dohotka fizičkih osoba, jest i administrativno rasterećenja poreznih obveznika. Naime, bez izmjena odredaba Zakona odnosno bez izjave radnika, u skladu sa Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (Nar. nov., br. 42/18.), zbog zaštite osobnih podataka poreznih obveznika nije bilo moguće trenutačnom poslodavcu dostavljati podatke o isplatama bivših poslodavaca. Izmjenama Zakona omogućuje se uvid u radnikovu poreznu karticu (Obrazac PK) i onim poslodavcima kod kojih radnik više nije u radnom odnosu te uvid u iskorištenu svotu mjesečnoga osobnog odbitka također je omogućen uvid poslodavcima u isplaćene neoporezive primitke radnika u tekućoj godini. U nastavku pišemo nešto više o tome.

1. Omogućavanje uvida bivšeg poslodavca u Obrazac PK te u neiskorištenu svotu mjesečnoga osobnog odbitka
2. Omogućavanje uvida poslodavca u neoporezive primitke radnika isplaćenih u tekućoj godini

      Od 1. siječnja 2020. godine za članove uprave i likvidatore doprinosi se podmiruju na nove propisane osnovice za obvezna osiguranja. Nove se osnovice odnose na doprinose koje treba podmiriti za siječanj. Mjesečna osnovica za obračunavanje doprinosa utvrđuje se na temelju statistički utvrđene prosječne plaće. Prosječna bruto-plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2019. godine (Nar. nov., br. 104/19.), prema kojoj su utvrđene osnovice za plaćanje doprinosa po svim osnovama obveznih osiguranja, za 2020. godinu je 8.742,00 kuna.
      Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Članovi uprave i likvidatori samostalni osiguranici
3. Podmirivanje doprinosa za osiguranike u radnom odnosu
4. Kada će se utvrđivati godišnja osnovica za obračun doprinosa
5. Član uprave može se odreći svoje neto-plaće
6. Umirovljenici u svojstvu članova uprave ili prokuristi
7. Nerezidenti u svojstvu članova uprave

      Plaćanje predujma poreza na dohodak iz plaća izaslanih radnika se, u pravilu, obavlja u skladu s Ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji imaju prednost pred poreznim propisima RH. Ako se prema navedenom ugovoru porez na dohodak iz plaće izaslanog radnika plaća u RH, u tom slučaju poslodavac izvješćuje Poreznu upravu o plaćenom porezu i prirezu putem Obrasca JOPPD. No, ako je tim ugovorom uređeno da se predujam poreza na dohodak plaća u državi izaslanstva, poslodavac je o tome bio obvezan izvijestiti Poreznu upravu putem Obrasca INO-Izjava, Poreznu upravu obvezan je izvijestiti o plaćenom porezu na dohodak za svakoga izaslanog radnika u inozemstvu, putem Obrasca INO-DOH, najkasnije do 31. siječnja 2020. godine.
      Više o tome pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Oporezivanje plaća izaslanih radnika prema ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
3. Primjeri iskazivanja podataka na Obrascu INO-DOH
4. Kako isplaćivati dnevnice za rad na terenu za izaslane radnike

      Porezni obveznik, rezident Republike Hrvatske, obvezan je, u skladu s čl. 6. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16. – 121/19.), a prema načelu svjetskog dohotka, prijaviti ukupnu svotu dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala i drugog dohotka koji je ostvario u tuzemstvu i u inozemstvu, te na nju platiti porez na dohodak. Na koji način se prijavljuje inozemni dohodak i plaća li se u Republici Hrvatskoj predujam poreza ili u zemlji izvora dohotka, ovisi o tome primjenjuje li se s državom u kojoj je dohodak ostvaren Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje: UIDO) te o posebnosti svakoga pojedinog ugovora koji je Republika Hrvatska sklopila s drugim državama ugovornicama.
      U nastavku možete pročitati kako se prijavljuje dohodak od nesamostalnog rada ostvaren u inozemstvu u zemljama s kojima Republika Hrvatska ima potpisani Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a kako ako nema potpisani Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

1. Uvod
2. Pitanje rezidentnosti
3. Prijava dohotka od nesamostalnog rada

      Izmjene Zakona o PDV-u koje stupaju na snagu 1. siječnja 2020. godine većim su dijelom posljedica usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava PDV-a za oporezivanje trgovine među državama članicama. Međutim, značajne novosti u primjeni oslobođenja kod isporuka dobara unutar EU-a donosi primjena Provedbene Uredbe vijeća (EU) 2018/1912 od 4. prosinca 2018. godine čije odredbe nisu ugrađene u izmjene Zakona o PDV-u nego se izravno primjenjuju na transakcije unutar Zajednice.
      Nadalje, izmjenom Pravilnika o PDV-u detaljnije se objašnjavaju odredbe izmjene Zakona o PDV-u, kako u vezi s novim odredbama pri oporezivanju trgovine među državama članicama tako i u dijelu primjene stope PDV-a na ugostiteljske usluge u tuzemstvu i ostale izmjene u prometu dobara i usluga.

1. Uvod
2. Pojednostavljenje kod aranžmana za premještanje dobara
3. Određivanje jedinstvenih kriterija za isporuke u nizu i trostrane poslove
4. Isporuke dobara iz stečajne ili likvidacijske mase
5. Mogućnost ispravka PDV-a kod promjene porezne osnovice za porezne obveznike iz EU-a i trećih zemalja
6. Promjene u primjeni stopa PDV-a – opća stopa PDV-a, ugostiteljske usluge, usluge i povezana autorska prava pisaca…
7. Brisanje uvjeta za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada ih obavljaju ostale osobe na koje nisu prenesene javne ovlasti
8. Uvjeti za primjenu oslobođenja pri isporuci dobara unutar Europske unije – čl. 41. st. 1. t. a) Zakona o PDV-u
9. Posebna evidencije o primljenim računima – kada se ne treba predavati
10. Novi sadržaj obrazaca – Obrazac ZP, Obrazac P-PDV, Obrazac PDV-P i prijava usluga međunarodnoga cestovnog prijevoza putnika
11. Povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3.000.000,00 kn na 7.500.000,00 kn.
12. Zaključak

      Autorica u članku objašnjava u kojim se slučajevima porezni obveznici iz EU-a trebaju registrirati za potrebe PDV-a kada obavljaju prodaju dobara na sajmovima u RH i u Sloveniji. Navedeno se definira ovisno o tome prodaju li se dobra poreznim obveznicima ili osobama koje nisu porezni obveznici (građanima). Uz to, u članku se daje tablični prikaz mrežnih stranica nadležnih poreznih službi u državama članicama EU-a na kojima su dostupni kontakti poreznih vlasti vezano uz registraciju stranih poreznih obveznika za potrebe PDV-a u tim zemljama te propisi, stajališta i ostale informacije vezane uz registraciju za potrebe PDV-a.

1. Uvod
2. Prodaja dobara EU-ovih poreznih obveznika na sajmu u RH
3. Prodaja dobara EU-ovih poreznih obveznika na sajmu u Republici Sloveniji
4. Registriranje za potrebe PDV-a EU-ovih poreznih obveznika u drugim državama člAnicama EU-a
5. Zaključak

      Porezni tretman isporuka u nizu ovisi, između ostaloga, o kretanju dobara. Budući da je riječ o materijalnom uvjetu za kvalifikaciju isporuke u nizu kao isporuke dobara unutar EU-a ili lokalne isporuke, zakonodavac Unije je propisao pravila o pripisivanju prijevoza konkretnoj isporuci u okolnostima kada je za prijevoz dobara u drugu državu članicu EU zadužen jedan od isporučitelja u nizu različit od prvog isporučitelja, a dobra se prevoze izravno od prvog isporučitelja do zadnjeg kupca u nizu.

1. Uvod
2. Pripisivanje prijevoza
3. Sudska praksa Suda EU
4. Nove odredbe o pripisivanju prijevoza
5. Zaključak

      Plaćanje poreza po tonaži broda umjesto poreza na dobitak kao i uvjeti potrebni za plaćanje toga poreza uređeno je odredbama čl. 429. – 429.i Pomorskog zakonika. Za plaćanje poreza po tonaži broda potrebna je prethodna prijava Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture uz predočenje odgovarajućih dokaza o ispunjavanju propisanih uvjeta. Za 2019. godinu porez po tonaži može plaćati samo društvo koje je do 30. lipnja 2018. godine dalo izjavu da će umjesto poreza na dobitak plaćati porez po tonaži broda na dobitak iz određenih gospodarskih djelatnosti poslovanja brodovima, kako je to uređeno čl. 429.c. Pomorskog zakonika.

1. Uvod
2. Porezni obveznik
3. Obračun porezne obveze i prijava poreza po tonaži
4. Izjava o sudjelovanju u sustavu do kraja veljače 2020. godine
5. Izjava o realizaciji godišnjeg plana ukrcaja vježbenika do 30. siječnja 2020. godine
6. Zaključak

      Ako obveznik zapošljavanja ili zamjenskog zapošljavanja ne zaposli dovoljan broj osoba s invalidnošću, obvezan je plaćati novčanu naknadu. Novčana naknada za jedno kvotno nezapošljavanje u 2020. godini je 1.218,75 kn mjesečno.

1. Uvodno
2. Tko se smatra osobom s invalidnošću
3. Tko je obvezan zaposliti osobe s invalidnošću
4. Postupak prijave u očevidnik
5. Naknada za nezapošljavanje osoba s invalidnošću
6. Nagrade za poslodavce koji zapošljavaju više osi-ja nego što je propisano zakonom

      Ukupan svjetski dohodak koji ostvari rezident RH podložan je godišnjem oporezivanju u RH. Način prijave dohodaka razlikuje se ovisno o vrsti dohotka, postojanju Međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i njihovoj primjeni. Izmjenama propisa Porezna uprava nastojala je olakšati i administrativno rasteretiti prijavljivanje inozemnog dohotka. Zakonski zahtjevi vezani za prijavu dohotka nastalih iz ili u inozemstvu i dalje su kompleksni te će se detaljnije objasniti u članku.

1. Uvodno
2. U kojim se slučajevima podnosi INO-DOH
3. Popunjavanje INO-DOH-a
4. Metoda uračunavanja i metoda izuzimanja
5. Dohodak od dividenda i udjela u dobitku
6. Naknada umjetnicima ili sportašima
7. Naknade članovima uprave
8. Drugi (ostali) dohodak
9. Dohodak od samostalne djelatnosti

1. Izmijenjena Direktiva o prekograničnim spajanjima i podjelama
2. EP izmijenio propise o PDV-u u e-trgovini
3. Odbačen prijedlog o javnoj objavi poreznih informacija velikih kompanija
4. Porezna reforma u Sloveniji od početka 2020. godine
5. Od 2022. godine na EU-ovu tržištu sigurnija vozila