Od 1. rujna 2019. godine očekuju se nove izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17., 128/17., 1/19., dalje: Pravilnik), kojim su propisani novi neoporezivi primitci (troškovi smještaja i prehrane, troškovi redovne skrbi u ustanovama predškolskog odgoja, troškovi usluga namijenjenih odmoru radnika) i način njihove primjene te povećanje neoporezive svote dnevnica za službeno putovanje u tuzemstvu i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu, o čemu govorimo u nastavku.
1. Povećanje neoporezive svote dnevnice za službena putovanja i za rad na terenu u tuzemstvu
2. Neoporeziva nadoknada troškova smještaja i prehrane
3. Naknada za troškove redovne skrbi djece radnika u ustanovama predškolskog odgoja (vrtićima i jaslicama)
4. Naknade za podmirivanje troškova usluga namijenjenih odmoru radnika – „turistički vaučer“
5. Predložene promjene Zakona o porezu na dohodak
U RRiF-u br. 8/19. pisali smo o računovodstvenom praćenju nabave nekretnina za daljnju prodaju prema zahtjevima računovodstvenih standarda. U ovome članku autorica obrazlaže računovodstveno praćenje nekretnina koje se grade za tržište u skladu sa zahtjevima HSFI-ja 10 odnosno MRS-a 2. Pri tome daje primjere knjiženja izgradnje stanova za tržište i kuća za odmor koje se grade za daljnju prodaju. Uz to, u članku se obrazlaže i porezno motrište prodaje nekretnina koje se grade za tržište.
1. Zahtjevi računovodstvenih standarda
2. Definiranje troškova koji se uključuju u vrijednost nekretnina koje se grade za tržište
3. Postupanje s PDV-om kod investitora koji koriste građevinske usluge od drugih poreznih obveznika
4. Računovodstveno praćenje izgradnje stanova za tržište kod investitora
5. Računovodstveno praćenje izgradnje kuća za odmor za tržište kod investitora
6. Porezno motrište prodaje nekretnina
7. Računovodstveno praćenje prenamjene nekretnina izgrađenih za tržište
8. Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
U ovom praktikumu autorica obrazlaže računovodstveno praćenje prodaje dugotrajne materijalne imovine odnosno nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne imovine te priznavanje prihoda ili rashoda od prodaje te imovine. Navedeni prihodi ili rashodi priznaju se na neto-osnovi i evidentiraju se kao ostali poslovnih prihodi ili rashodi.
1. Pristup
2. Priznavanje ostalih poslovnih prihoda
3. Priznavanje ostalih poslovnih rashoda
4. Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Obvezu revizije financijskih izvješća i dalje propisuje čl. 20. Zakon o računovodstvu. Ovlaštenja za obavljanje revizorskih usluga, izbor i rad revizijskog odbora, nadzor nad revizorima i slično uređuje Zakon o reviziji. Prema tome, obveza revizije financijskih izvješća trgovačkih društava za 2019. godinu mora se ispuniti prema pravilima Zakona o računovodstvu i novog Zakona o reviziji. Revizora imenuje skupština društva, a odluku treba donijeti do kraja rujna ove godine za reviziju financijskih izvješća tekuće godine.
1. Uvod
2. Obveznici revizije financijskih izvješća za 2019. godinu
3. Slučajevi u praksi
4. Revizijski odbor u subjektima od javnog interesa
5. Odluka o izboru revizora – skupština društva
6. Imenovanje revizora do 30. rujna
7. Izbor revizora koji ispunjava propisane uvjete
8. Ugovor o reviziji u pisanom obliku
9. Cijene revizijskih usluga
10. Revizorsko izvješće
11. Zaključak
Autor: Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Članak predstavlja pregled mogućnosti unaprjeđenja poslovanja knjigovodstvenih servisa upotrebom novih tehnologija te uspoređuje klasični način rada s novim poslovnim modelima, istražujući pritom mogućnosti digitalne transformacije (DT) u ovoj djelatnosti. Pretpostavke za digitalnu transformaciju i moguće koristi novog načina rada za knjigovodstvene servise i njihove korisnike, objašnjavamo u nastavku.
Ovaj je rad u punom opsegu objavljen u Zborniku radova 20. međunarodne konferencije „Računovodstvo i menadžment – RIM“ u Puli 2019. godine, a u ovom se članku izlažu značajniji dijelovi, odnosno rezultati istraživanja.
1. Uvod
2. Rezultati – novi poslovni modeli knjigovodstvenih servisa
3. Mogućnosti, pretpostavke i moguće koristi
4. Zaključak
Prema izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 40/19.) u pododjeljku 2 dodani su članci koji uređuju pitanje transakcija s povezanim osobama i obveze izvješćivanja o transakcijama s povezanim osobama. Tim odredbama ZTD uvodi u primjenu Uredbu o zlouporabi tržišta (Uredba EU 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. godine) glede obveze izvješćivanja. U vezi s definicijom „povezanih poduzeća ili osoba“, ZTD se poziva na Međunarodne standarde financijskog izvješćivanja, a koji se temelje na aktualnom izdanju prema Uredbi Komisije (EZ) br. 1126/2008. od 3. studenoga 2008. godine sa zadnjom izmjenom Uredbom 2018/519.
1. Uvod
2. Povezane osobe prema ZTD-u
3. Poslovi s povezani osobama
4. Potrebna suglasnost nadzornog odbora za poslove s povezanim osobama više od 2,5 % imovine
5. Objava transakcija s povezanim osobama na mrežnim stranicama društva
6. Zaključak
Autor: Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Davati savjet odnosno mišljenje podložno je rizicima. Prvi je način na koji nam je stranka izložila problem. Jesu li navedeni svi detalji radi razumijevanja problema. Ako se s odgovorom krene u pogrešnom pravcu, tada i odgovor može biti određen takvim nepotpunim pitanjem. Drugi je rizik, s naše strane, izražavanje pogrešnog (nestručnog) mišljenja u kojemu se primijenio pristup koji ne odgovara takvom poslovnom događaju. Taj rizik mi otklanjamo tako da više osoba – savjetnika za pojedinu specijalnost – recenzira izneseno stajalište kako bi se sučelila i druga mišljenja (kao kod bolesti kad tražimo drugo liječničko mišljenje).
Sve u svemu, uvjereni smo da će Vam iznesena mišljenja u odgovorima na Vaša pitanja izražavati stajališta u okvirima zakona i drugih propisa na ispravan i pouzdan način.
Računovodstvo
1. Knjiženje naknadnih troškova dovršetka poslovne zgrade koja je u većem dijelu u uporabi
2. Troškovi investicijskog održavanja postrojenja
Porez na dodanu vrijednost
1. Na usluge rent-a-cara (osobni automobili) dopušten je odbitak 50 % pretporeza
2. Ulazak u sustav PDV-a tijekom godine
3. Obračun PDV-a na isporuke računalne opreme s montažom u RH
Porez na dohodak
1. Regres kod radnika zaposlenog na nepuno radno vrijeme
Radni odnosi
1. Godišnji odmor sezonskih radnika u poljoprivredi
2. Pravo na novčanu naknadu u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa i ponovnog zaposlenja, nezaposlena osoba stječe nakon 3 mjeseca
3. Rad na dane blagdana
4. Depozitni račun u inozemstvu
U ovom se praktikumu na računima glavne knjige iskazuje: darovanje trgovačkom društvu i darovanje dječjem vrtiću dugotrajne nefinancijske imovine.
U oba je slučaj riječ o povećanju odnosno smanjenju dugotrajne nefinancijske imovine koja povećava odnosno smanjuje imovinu općeg proračuna. Stoga je te promjene potrebno iskazati na odgovarajućim računima rashoda i prihoda uz usporedno iskazivanje promjena na odgovarajućim računima imovine i izvora vlasništva.
U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene u vezi s darovanjem iza izvještajnog obračunskog razdoblja te jednog od materijalnih prava radnika.
Samo ako neprofitna organizacija odluči, neke vrste primitka koje se ostvare iza izvještajnoga obračunskog razdoblja mogu se smatrati prihodima toga izvještajnog razdoblja.
Radnik ne ostvaruje radna prava na temelju porezno neopterećenih materijalnih prava.
1. Darovanje
2. Materijalno pravo radnika
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Kada poslodavac na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, obvezan je do kraja mjeseca u kojemu je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine dostaviti radniku isplatnu listu (obračun) primitka koji je obvezan isplatiti. Pri ispostavljanju isplatnih lista poslodavci trebaju voditi računa o tome da je Obrazac NP 1 ovršna isprava, dok Obrazac IP1 sadržava podatke koji radniku pružaju informaciju o načinu obračuna plaće i javnih davanja. O važnosti podataka iskazanih u isplatnoj listi možete pročitati u nastavku.
1. Obrasci za isplaćenu i neisplaćenu plaću i naknadu plaće
2. Obvezni sadržaj isplatne liste isplaćene plaće – Obrazac IP1
3. Mora li radnik potpisati isplatne listu i na koji je način poslodavac treba dostaviti?
4. Sadržaj isplatne liste neisplaćene plaće
5. Kako poslodavac treba postupiti ako je isplatio plaću samo djelomično
6. Čuvanje isprava povezanih s obračunom plaće, naknade plaće i otpremnine
Kada poslodavac nema potrebe za radom određenih radnika, može ih privremeno ustupiti na rad u s njim povezano društvo. To znači da osim agencija registriranih za ustupanje radnika, radnike, pod određenim uvjetima, mogu ustupiti i ostali poslodavci, s tim da oni i dalje ostaju, u pravnom smislu, poslodavci ustupljenog radnika koji i za vrijeme rada radnika kod povezanog društva – ekonomskog poslodavca podmiruju sve obveze s osnove radnog odnosa ustupljenog radnika. U ovom članku pišemo o posebnostima u slučaju ustupanja radnika u povezano društvo koje ima sjedište u drugoj državi.
1. Pravno utemeljenje mogućnosti ustupanja radnika
2. Koja se trgovačka društva smatraju povezanim društvom
3. Status ustupljenog radnika u okviru socijalnog osiguranja
4. Oporezivanje plaća ustupljenih radnika povezanom društvu sa sjedište4m u inozemstvu
5. Može li pravni poslodavac na svoj teret neoporezivo podmirivati potpore naknade, nagrade i slično
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama uređeno je, između ostalih prava u vezi s porodom i roditeljstvom, i pravo radnika na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. To pravo mogu iskoristiti zaposleni roditelji i samozaposleni roditelji. Samozaposlenim roditeljem smatraju se samostalni osiguranici s osnove obrtničke djelatnosti, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva te drugih samostalnih djelatnosti koji plaćaju doprinose na stalnu propisanu osnovicu koja se utvrđuje posebno za svaku kalendarsku godinu. Za vrijeme korištenja tih prava osiguranici ostvaruju pravo na naknadu koja se utvrđuje ovisno o tome je li riječ o radu u polovini radnog vremena ili cjelodnevnom dopustu radi njege djeteta. Više o tome pročitajte u ovom članku.
1. Stjecanje prava zaposlenog i samozaposlenog roditelja na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju
2. Naknada plaće zaposlenog roditelja za vrijeme korištenja pravom za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju
3. Naknada za vrijeme dopusta radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju samozaposlenom roditelju
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
U časopisu RRiF br. 8/19. pisali smo o povratu PDV-a iz RH poreznim obveznicima iz trećih zemalja. U ovome članku autorice pišu o tome na koji način porezni obveznici sa sjedištem u RH mogu ostvarivati povrat PDV-a iz EU-a. Za ostvarenje povrata PDV-a navedenim putem porezni obveznici trebaju predati zahtjev za registraciju za korištenje navedenog sustava u nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Navedeni povrat ostvaruje se isključivo elektroničkim putem.
1. Uvjeti za povrat PDV-a tuzemnim poreznim obveznicima iz drugih zemalja članica EU-a
2. Podnošenje zahtjeva za povratom PDV-a tuzemnim poreznim obveznicima iz drugih zemalja članica EU-a
3. Podatci koje sadržava zahtjev za povratom
4. Uvjeti za povrat PDV-a koje propisuju druge zemlje članice EU-a
5. Isplata povrata PDV-a tuzemnim poreznim obveznicima iz EU-a
6. Zaključak
Autori: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač. Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Početkom godine došlo je do bitne promjene u vezi s primjenom tzv. pojednostavljenja koje se, između ostaloga, primjenjuje kad porezni obveznici sa sjedištem izvan RH obavljaju građevinske usluge tuzemnim poreznim obveznicima. Iako je od početka primjene prošlo već osam mjeseci, u praksi se i dalje javljaju dvojbe u vezi s tim postupanjem. U nastavku članka obrazlaže se postupanje u vezi s oporezivanjem građevinskih usluga u RH kada ih obavljaju ili primaju strani porezni obveznici te se navode praktični primjeri.
1. Uvod
2. Mjesto oporezivanja građevinskih usluga
3. Postupanje stranih poreznih obveznika kada obavljaju građevinske usluge u RH
4. Građevinske usluge koje obavljaju tuzemni porezni obveznici stranim poreznim obveznicima
5. Zaključak
Ulaskom RH u EU moguće su, osim jednostavnih transakcija između dvaju poreznih obveznika, pri čemu je jedan isporučitelj dobara, a drugi stjecatelj, i transakcije u nizu između triju poreznih obveznika iz triju različitih zemalja članica. U opisanom je slučaju riječ o trostranom poslu i pojednostavljenju u oporezivanju koje propisuje Direktiva o PDV-u te jednako tako i odredbe Zakona o PDV-u. Međutim, to ne znači da je trostrani posao svaka transakcija između triju poreznih obveznika, nego sudionici u trostranom poslu trebaju zadovoljiti propisane uvjete kako bi se moglo primijeniti pojednostavljenje u oporezivanju. Posljednjim izmjenama Zakona o PDV-u od 1. siječnja 2019. godine propisani su neki novi uvjeti u trostranom poslu. Koje sve uvjete trebaju zadovoljiti sudionici trostranog posla kako bi se moglo primijeniti pojednostavljenje u oporezivanju, može se pročitati u nastavku članka.
1. Uvod
2. Trostrani posao – određivanje mjesta isporuke i stjecanja pri isporuci dobara
3. Trostrani posao – propisani uvjeti za pojednostavljenje u oporezivanju
4. Porezne i ostale obveze sudionika u trostranom poslu
5. Oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara u postupku 42 i isporuka dobra u drugu zemlju članicu EU-a u trostranom poslu
6. Zaključak
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Među nepovezanim osobama uobičajeno je da se stranke već kod sklapanja sporazuma (na primjer sporazuma joint venture) dogovore o doprinosu pojedine stranke i očekivanim koristima od sporazuma, koje će biti u skladu s doprinosom sudionika. S poreznog motrišta, sporazum o podjeli troškova između povezanih osoba treba biti sastavljen u skladu s neovisnim tržišnim načelom – dakle onako kako bi ga u usporedivim okolnostima zaključile nepovezane osobe na tržištu – te odgovarajuće dokumentiran. Više o tome o nastavku članka.
1. Značajke i vrste sporazuma
2. Sporazuma o podjeli troškova
3. Troškovi usluga
4. Zaključak
U članku se opisuju i analiziraju instituti izvršenja i pravomoćnosti te kako odgoditi izvršenje poreznog rješenja iz poreznog nadzora.
Izvršnost rješenja je svojstvo na temelju kojega se porezni obveznik može prisiliti da plati obvezu kada ona u zakonskom ili rješenjem određenom roku nije dobrovoljno izvršena. Problem nastaje ako bi se naplatom prouzročile teško popravljive štete ili stečaj poreznog obveznika. Odgoda izvršenja rješenja postupak je koji objašnjavamo u ovom članku.
Elektroničke usluge PU, u sklopu Jedinstvenog portala Porezne uprave namijenjene su poreznim obveznicima radi bržeg i jednostavnijeg izvršavanja poreznih obveza putem interneta. Poreznim obveznicima – fizičkim osobama koje obavljaju obrtničku djelatnost i djelatnost slobodnih zanimanja, pravnim osobama koje obavljaju gospodarsku djelatnost te građanima omogućena je elektronička predaja digitalnih obrazaca, dohvat statusa poslanih obrazaca te uvid u knjigovodstvenu poreznu karticu.
Međutim, nadograđeni sustav elektroničkih usluga PU-a koji podrazumijeva usluge ePorezna i usluge eGrađani, od sredine lipnja 2019. godine omogućuje dostavu obrazaca i zahtjeva vjerodajnicom sigurnosne razine 3. Odnosi se na porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost i porez na dohodak utvrđuju u paušalnoj svoti, građane iznajmljivače stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organizatore kampova te građane koji ostvaruju razne vrste dohotka i obvezni su dostavljati obrasce JOPPD i INO-DOH. Više o navedenome pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod
2. Kako postati korisnik JPPU-a
3. Podnošenje obrazaca i zahtjeva elektroničkim putem
4. Porezna uprava u sklopu sustava e-Građani
5. Nove elektroničke usluge za dostavljanje obrazaca i podnošenje zahtjeva
6. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Autorica u članku navodui stajalište Suda Europske unije u vezi s utvrđivanjem je li riječ o naknadi za isporuku ili o naplati ugovorne kazne u slučaju ugovorenog plaćanja naknade kod raskida ugovora s operaterom, odnosno prestanka pružanja usluge prije isteka minimalo ugovorenog razdoblja, a iz razloga koji se mogu pripisati klijentu. U drugom slučaju Sud utvrđuje trenutak nastanka oporeziva događaja i obveze obračuna PDV-a za obavljenu uslugu agenta u transferu profesionalnoga nogometnog igrača za koju se provizija isplaćuje periodično i uvjetno dulji niz godina nakon obavljena transfera.
1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-295/17 MEO
3. Presuda u predmetu C-548/17 Baumgarten Sports & More GmbH
Pribavljanje revizijskih dokaza (Međunarodni revizijski standard 500, dalje: MRevS) predstavlja najznačajniji segment cjelokupnog procesa revizije financijskih izvještaja. U kontekstu prikupljanja dokaza ističu se razne metode, npr. provjera dokumentacije, promatranje, propitkivanje, analitički postupci i dr. Ako revizor ne odabere dovoljno ili odabere neodgovarajuće revizorske dokaze, postoji mogućnost izdavanja pogrešnoga revizorskog mišljenja. U nastavku članka objašnjavaju se postupci i vrste dokaza koji su podloga za ispravno formiranje revizorskog mišljenja.
1. Smjernice za ponuđače iz trećih zemalja na EU-ovim javnim nabavama
2. Nova direktiva za zaposlene roditelje i skrbnike
3. Nova pravila za trgovinu putem internetskih platformi
4. EK: GDPR djeluje, ali ne još dovoljno dobro
5. Revizori: on-line trgovina i dalje podložna poreznoj i carinskoj evaziji
6. EU i SAD dogovorili uzajamno priznavanje lijekova
7. EK tužio Njemačku zbog pogrešne primjene pravila o PDV-u na poljoprivrednike
Autorica u članku navodi uvjete pod kojima državljani EU-a mogu osnivati i obavljati samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja na području RH. Državljani EU-a mogu u RH trajno obavljati samostalnu djelatnost tako da registriraju poslovni nastan u RH (sloboda poslovnog nastana). Jednako tako, mogu privremeno i povremeno pružati svoje usluge u RH, bez obveze registriranja poslovnog nastana, a uz zadržavanje poslovnog nastana u matičnoj državi EU-a (sloboda pružanja usluga). Utvrđuju se uvjeti pod kojima državljani EU-a u RH mogu kao slobodno zanimanje osnivati obrte te uvjeti pod kojima mogu obavljati zdravstvenu i odvjetničku djelatnost, djelatnost stalnoga sudskog tumača i vještaka, revizorske usluge te usluge poreznog savjetništva.
1. Uvod – sloboda poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga
2. Osnivanje obrta od strane državljana EGP-a
3. Obavljanje slobodnih zanimanja
Obrt može prestati poslovati prema slobodnoj odluci obrtnika ili „po sili zakona” ako nisu zadovoljeni određeni uvjeti u poslovanju. Likvidacija obrta „dohodaša“ jedan je od najčešćih načina prestanka poslovanja samostalne obrtničke djelatnosti. Postupak likvidacije, s motrišta propisa o PDV-u te poreza na dohodak, provode na jednak način i ostale samostalne djelatnosti koje vode poslovne knjige, neovisno o tome što nisu o obrtnom registru. Obveznici PDV-a zadnji Obrazac PDV trebaju predati za posljednje razdoblje oporezivanja u kojem je obrtnik poslovao, a prijavu dohotka na Obrascu DOH treba predati najkasnije do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu u kojoj je samostalna djelatnost likvidirana.
U ovom se članku daju primjeri evidentiranja poslovnih događaja u poreznim knjigama i evidencijama obrta u slučaju likvidacije, odnosno kada obrt – samostalna djelatnost trajno prestaje poslovati.
1. Uvod
2. Najčešći razlozi likvidacije obrta
3. Posebnosti u nekim slučajevima prestanka obrtničke djelatnosti
4. Porezne obveze pri likvidaciji „dohodaša“
5. Primjer utvrđivanja dohotka kod likvidacije obrtničke djelatnosti
6. Zaključak
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Zaštita potrošača u Republici Hrvatskoj provodi se ne samo na temelju odredaba Zakona o zaštiti potrošača nego i drugim propisima kao što su Zakon o obveznim odnosima, Zakon o općoj sigurnosti proizvoda i drugi te djelovanjem raznih državnih tijela, inspektorata i udruga za zaštitu potrošača koje pružaju preventivnu zaštitu putem informiranja i savjetovanja potrošača o njihovim pravima i obvezama. O svemu tome je riječ u ovome članku.
Rad kod kuće jedan je od oblika radnog odnosa kod kojeg se rad odvija na izdvojenom mjestu rada – kod kuće. To je relativno nova koncepcija rada u praksi hrvatskih poslodavaca, a kao institut radno-pravnog zakonodavstva u Hrvatskoj počeo se aktivnije primjenjivati posljednjih godina.
Uzimajući u obzir da takva koncepcija rada ima velike prednosti: omogućava veću fleksibilnost, kreativnosti i time produktivnost radnika, a istodobno mu pruža mogućnost da bolje organizira i uskladi privatni i poslovni život te ujedno smanjuje troškove poslodavaca.
Ipak, svaki poslodavac ne može omogućiti radniku obavljanje rada kod kuće u punom radnom vremenu, niti je svaki radnik kvalificiran za obavljanje takva rada, no jedno je sigurno – poslodavci, svjesni brojnih prednosti te koncepcije, sve se više njome koriste, no više o tome u nastavku članka.
1. Uvod
2. Zakonsko uređenje rada kod kuće
3. Kategorije rada kod kuće
4. Zaštita zdravlja i sigurnosti radnika kod kuće
5. Prednosti i nedostatci rada kod kuće
6. Primjer ugovora na neodređeno vrijeme s izdvojenim mjestom rada
7. Evidencija radnog vremena
8. Plaćanje naknade za prostor
U nastavku navodimo neka stajališta i presude iz njemačke poslovne i sudske prakse koje mogu biti poučne i za oblikovanje naše prakse. Usporedba je uvijek dobra kako bismo spoznali jesu li moguća i drukčija rješenja, odnosno koliko je nešto kod nas različito u odnosu na razvijene zemlje.
Izneseni tekstovi preuzeti su iz njemačkog časopisa Der Betrieb koji izlazi već 72 godine i koji uz autorske članke iz područja računovodstva i prava objavljuje i ovakve tekstove koje prenosimo svojim čitateljima.
U ovome se članku, koji je nastao zbog razmjerno brojnih pitanja o stjecanju bez osnove i potrebe dodatnog razjašnjavanja tog instituta, na jednostavan način i u osnovnim crtama prikazuje institut stjecanja bez osnove i kako je uređen u hrvatskom pravu te kako (osiromašeni) otuđivatelj može vratiti tu korist na način uređen Zakonom o obveznim odnosima i drugim propisima (o mjenici i o čeku).
Potom se razlažu neki najčešći slučajevi stjecanja bez osnove koji se pojavljuju u svakodnevnom poslovanju i prilikom plaćanja.
Ovim se člankom prikazuje i odgovarajuća praksa najviših hrvatskih sudova da bi čitatelji imali pouzdanu smjernicu o tome kako se takve pojedine situacije razrješavaju u RH te koja su shvaćanja sudske vlasti o tome.
1. Uvod
2. Stjecanja bez osnove – pojam
3. Pretpostavke da bi došlo do stjecanja bez osnove
4. Osnovano stjecanje i stjecanje bez osnove
5. Plaćanje neduga kao najčešća tipična situacija stjecanja bez osnove
6. Plaćanje zastarjele obveze nije stjecanje bez osnove
7. Pogrešna uplata na tuđi račun
8. Plaćanje predujma / jamčevine za dražbu, a ugovor o kupoprodaji nije sklopljen
9. Plaćanje predujma za isporuke dobara i usluga
10. Stjecanje na temelju ništetnoga pravnog posla
11. Prijevremena naplata potraživanja
12. Predaja akceptnog naloga / OVRHA
13. Preplaćene kamate
14. Stjecanje bez osnove u mjeničnom i čekovnom poslovanju
15. Što se i kako mora vratiti u slučaju stjecanja bez osnove (opseg vraćanja)
16. Zahtjev za povratom neosnovano stečenoga
17. Zaključak
U sustavu javne nabave određeni se podatci u ponudi mogu označiti tajnima. Naručitelj je u postupku javne nabave obvezan provjeriti postojanje pravne osnove i sadržajno preispitati osnovanost označavanja poslovne tajne.
1. Uvod
2. Tajnost podataka prema direktivama EU-a o javnoj nabavi
3. Odredbe ZJN 2016 koje uređuju pitanje tajnosti podataka u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanjem
4. Pravno shvaćanje Državne komisije o obvezi naručitelja da sadržajno preispita osnovanost označavanja poslovne tajne
5. Odredbe o označavanju tajnim podataka u ponudi – kao sastavni dio dokumentacije o nabavi
6. Poslovna tajna
7. Postupanje naručitelja u ponovljenom postupku pregleda i ocjene ponuda
8. Izvješće o ispitivanju proizvoda
9. Zaključno
1. Opći pregled
2. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
3. Potrošačke cijene u RH i EU-u
4. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-u
8. Turizam
9. Plaće
10. Likvidnost i insolventnosta
11. Zaposlenost i nezaposlenost RH i EU-a
