Računovodstvo, revizija i financije 7/2019

      Objavljene su opsežne izmjene Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov. br. 40/19), od kojih neke stupaju na snagu tek od 1. svibnja 2020., a neke početkom 2021. godine, ali brojne odredbe stupile su na snagu 20. travnja 2019. godine. Od tih odredaba svakako su najzanimljivije one koje se tiču osnivanja i poslovanja društva s ograničenom odgovornosti kao najbrojnije kategorije društava u hrvatskom pravu.
      U ovom je članku riječ o osnivanju društva s ograničenom odgovornosti s naglaskom na odgodi uplate dijela kapitala koji se mora uplatiti u novcu, a posebno knjigovodstvena evidencija takve uplate.

1. Izmjene ZTD-a
2. Osnivanje društva s ograničenom odgovornosti
3. Unos kapitala u društvo s ograničenom odgovornosti u novcu
4. Unos kapitala u društvo u novcu odnosno stvarima i pravima
5. Dodatne činidbe
6. Troškovi osnivanja
7. Posebnosti osnivanja društva na daljinu
8. Zaključak

      Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje kratkoročnih obveza odnosno obveza čiji je rok dospijeća odnosno plaćanja poslije datuma bilance kraći od dvanaest mjeseci. Pri tome daje primjere računovodstvenog praćenja kratkoročnih obveza prema poduzetnicima unutar grupe, obveza prema poduzetnicima koji su povezani sudjelujućim interesom i obveza prema nepovezanim poduzetnicima.

1. Definiranje kratkoročnih obveza
2. Priznavanje vrijednosti kratkoročnih obveza
3. Kratkoročne obveze prema poduzetnicima unutar grupe
4. Kratkoročne obveze prema društvima povezanim sudjelujućim interesom
5. Kratkoročne obveze za zajmove, depozite i slično
6. Kratkoročne obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama
7. Kratkoročne obveze za predujmove
8. Kratkoročne obveze prema dobavljačima
9. Kratkoročne obveze po vrijednosnim papirima
10. Kratkoročne obveze prema zaposlenicima
11. Kratkoročne obveze za poreze, doprinose i slična davanja
12. Obveze s osnove udjela u rezultatu
13. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji
14. Ostale kratkoročne obveze
15. Zaključak

      Svjesnost o postojanju raznolikih rizika nerijetko poduzetnike dovodi do odluke da prihvate osiguranje koje nude osiguravajuća društva. Premija osiguranja koju poduzetnici plaćaju najčešće se odnosi na osiguranje imovine. Međutim, čest je slučaj plaćanja premije osiguranja za zaposlenike, što predstavlja plaću u naravi.
      U članku se može pročitati o iskazivanju troškova premije osiguranja te poreznom položaju premija kada se osiguranici zaposlenici društva.

1. Uvod
2. Osnovno o ugovaranju osiguranja
3. Trošak premije osiguranja
4. Plaćanje premija za zaposlenike
5. Zaključak

      Na cestama u Republici Hrvatskoj sve je više električnih i hibridnih vozila. Iako je riječ o vozilima čije su cijene više u odnosu na vozila na „klasični“ pogon, zbog poticajnih sredstava koja dodjeljuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ta vozila postaju pristupačnija kako građanima tako i poduzetnicima. O mogućnosti korištenja bespovratnih sredstava te o specifičnostima električnih i hibridnih vozila s motrišta poreznih i računovodstvenih propisa, pročitajte u nastavku članka.

1. Električna i hibridna vozila
2. Porezni položaj električnih i hibridnih vozila
3. Subvencije za kupnju električnih i hibridnih vozila
4. Računovodstveno praćenje nabave električnih i hibridnih vozila
5. Troškovi uporabe električnih i hibridnih vozila
6. Zaključak

      Poslovodstvo društva često nema dovoljno vremena, ili nije dovoljno stručno, ili je društvo malo da bi se organizirala računovodstvena funkcija unutar svojega poslovanja, pa te poslove prepušta vanjskom računovodstvenom servisu. Prepuštanje računovodstvenih poslova računovodstvenom servisu upravi društva daje veći fokus na druge vidove poslovanja, na ono što predstavlja njihov glavni i primarni zadatak a to je obavljanje gospodarske aktivnosti.
      U ovom članku bavimo se pitanjima koje sve računovodstvene poslove, po kojim cijenama i kojim uvjetima obavljaju računovodstveni servisi. Izneseno može poslužiti kao orijentacija za praksu. U članku se obrađuje primjer ugovora o pružanju računovodstvenih usluga, njegovi bitni dijelovi te definiranje i razgraničenje odgovornosti uprave i računovodstvenog servisa. Tema je namijenjena računovođama, vlasnicima računovodstvenih servisa, konzultantima te svim sadašnjim i budućim korisnicima računovodstvenih usluga.

1. Uvod
2. Vlastito ili uslužno računovodstvo
3. Računovodstvene usluge
4. Sklapanje ugovora o pružanju računovodstvenih usluga
5. Definiranje odgovornosti računovodstvenog servisa i uprave društva
6. Raskid ugovora
7. Zaključak

      Nedavnim izmjenama Zakona o trgovačkim društvima (dalje: ZTD) uvedena je novost u statusno pravo trgovačkih društava, tj. prestanak društva bez postupka likvidacije. Novi institut nije nešto neočekivano niti loše po cjelokupni pravni sustav i ubrzanje postupaka osnivanja i likvidacije trgovačkih društava. Međutim, već se sad pokazuje stara boljka novih ili inoviranih propisa u nekim sustavnim zakonskim rješenjima, a to je nepovezanost i neusklađenost s drugim propisima.

1. Uvod
2. Skraćeni postupak prestanka društva bez likvidacije
3. Prijava o prestanku društva
4. Brisanje društva i odgovornost članova
5. Čuvanje poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije nakon brisanja društva
6. Društva na koja se ne može primijeniti skraćeni postupak likvidacije
7. Prestanak društva bez financijskih i poreznih izvješća – namjera ili nerad
8. Zaključak

      Od 1. srpnja 2019. godine počinje puna primjena posebnog pravnog okvira koji u određenim okolnostima nameće upotrebu elektroničkog računa (eRačuna). O obveznoj uporabi te vrste računa mora se promišljati samo ako je u kupoprodajnim ugovorima jedna od ugovornih strana osoba koja je obveznik primjene pravnog okvira kojim se uređuje sustav javne nabave.

1. Uvod
2. Zakon o javnoj nabavi
3. Elektronički računi
4. eRačuni
5. Zaključak

      U ovoj se rubrici daju odgovori na aktualna računovodstvena i porezna pitanja iz poslovne prakse. Pitanja se odnose na primljeni zajam od fizičke osobe – člana društva uz valutnu klauzulu, računovodstveno praćenje prodaje poslovne zgrade, porezni položaj prodaje nekretnine putem javne dražbe u stečajnom postupku, obračun PDV-a na usluge posredovanja i obvezno osiguranje obrtnika koji posluju sezonski.

Računovodstvo

1. Primljeni zajam od fizičke osobe – člana društva uz valutnu klauzulu
2. Prodaja poslovne zgrade

Porez na dodanu vrijednost

1. Porezni položaj prodaje nekretnine putem javne dražbe u stečajnom postupku
2. Obračun PDV-a na usluge posredovanja

Doprinosi za obvezna osiguranja

1. Obvezno osiguranje obrtnika koji posluje sezonski

      U ovom se praktikumu iskazuju na računima glavne knjige donos opreme koja ima obilježje dugotrajne nefinancijske imovine te darovanje dugotrajne nefinancijske imovine od osobe koja je izvan proračunskog sustava.
      Ako se dugotrajna nefinancijska imovina odnosi od osobu koja je u općem proračunu, nije riječ o donaciji u smislu proračunskih propisa, dok ako se ona dobiva od osobe koja je izvan općeg proračuna, riječ je, u smislu istih propisa, o donaciji te se pri iskazivanju te promjene u glavnoj knjizi mora rabiti računi prihoda i rashoda.

1. Donos opreme
2. Darovanje izvan općeg proračuna

      U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene u vezi s kupnjom poslovnog objekta te danoga jamčevnog pologa.
      Pri kupnji poslovnog objekta koji se kupuje zajedno sa zemljištem na kojemu se nalazi potrebno je odvojiti vrijednost zemljišta od vrijednosti građevinskog objekta. No, ako se to pouzdano ne može, u poslovnim knjigama moguće je to iskazati i u jednoj svoti.
      Davanjem jamčevnog pologa, pri čemu nije bitna namjena za koju se on daje, mijenja se samo oblik imovine.

1. Kupnja poslovnog objekta
2. Jamčevni polozi

      I ove se godine za prvo polugodište u sustavu dvostavnog knjigovodstva predaje polugodišnji financijski izvještaj kojim se utvrđuje uspješnost poslovanja neprofitnih organizacija. Stoga, sve one neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo nemaju obvezu izvještavanja u sustavu neprofitnog računovodstva. Pristup sastavljanju i predaji polugodišnjih izvještaja je jednak kao i za isto razdoblje 2018. godine. Neznatno je mijenjan samo obrazac.

1. Uvod
2. Podsjetnik na izmjene i dopune pravilnika s kraja 2018. godine
3. Obveznici polugodišnjeg financijskog izvještaja
4. Način i rok predaje polugodišnjeg financijskog izvještaja
5. Popunjavanje Obrasca PR-RAS-NPF

      U svrhu obnove psihofizičkih radnih sposobnosti radnici ostvaruju pravo na godišnji odmor, i to puni ili razmjerni dio, dok regres predstavlja materijalno pravo radnika koje se može ostvariti samo na temelju internih akata koji uređuju prava radnika. Radi povećanih troškova koji radniku mogu nastati na godišnjem odmoru, poslodavci mogu radnicima, prema poreznim propisima, prigodno isplatiti neoporezivu naknadu koja se naziva regres. Regres predstavlja materijalno pravo koje ostvaruju samo oni radnici kojima je to pravo zajamčeno na temelju nekog akta poslodavca ili ugovora o radu koji uređuje prava radnika. Drugi pak radnici to pravo ostvaruju na temelju volje poslodavca za isplatom tog primitka. O tome pišemo u nastavku članka.
      Radnopravna problematika godišnjih odmora obrađena je u našem časopisu RRiF br. 6/19. str. 151. i dalje.

1. Utvrđivanje naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora
2. Isplata neoporezivog i oporezivog regresa
3. Ovrha i isplata regresa u gotovu novcu

      U ovom se članku objašnjava primjena novih odredaba Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak s posebnim osvrtom na odredbe čl. 80.a Zakona o porezu na dohodak kojim se na novi način propisuje utvrđivanje dohotka ostvarenog iz ili u inozemstvu. Te su odredbe na snazi od 1. siječnja 2019. godine.

1. Uvod
2. Utvrđivanje inozemnog dohotka rezidenta
3. Prijavljivanje inozemnog dohotka nerezidenta
4. Zaključak

      Radi sprječavanja rada “na crno” te angažiranja radnika putem ugovora o djelu na poslovima za koje je potrebno sklopiti ugovor o radu, radnici koji rade ukupno 40 sati tjedno (kod jednog ili više poslodavaca) mogu prema odredbama Zakona o radu raditi još dodatno vrijeme kod drugog poslodavca. Takvu mogućnost posebice mogu koristiti poslodavci u sezonskim djelatnostima kada je potreba za radnicima povećana. O tome kako se isplaćuje plaća takvim radnicima te na koji način ostvaruju materijalna prava, pišemo u nastavku članka.

1. Zapošljavanje radnika na dopunsko nepuno radno vrijeme
2. Ugovor o radu i visina plaće
3. Prijavljivanje na obvezna osiguranja
4. Obračun plaće za dopunskog radnika
5. Materijalna prava radnika zaposlenog na dopunsko nepuno radno vrijeme
6. Pravo na godišnji odmor
7. Godišnja obveza poreza radnika koji radi u dopunskom radu

      U RRiF-u br. 6/19. pisali smo o poreznom motrištu prodaje jednonamjenskih vrijednosnih kupona kod prodavatelja i kod posrednika te smo dali primjere računovodstvenog praćenja navedene prodaje i korištenja tih kupona. U ovome članku autorica obrazlaže porezno motrište prodaje višenamjenskih vrijednosnih kupona kod prodavatelja i kod posrednika te daje primjere računovodstvenog praćenja prodaje višenamjenskih vrijednosnih kupona i njihovu uporabu.

1. Definiranje višenamjenskih vrijednosnih kupona
2. Obračun PDV-a pri izravnoj prodaji višenamjenskih vrijednosnih kupona kod prodavatelja dobara ili usluga
3. Obračun PDV-a pri prodaji višenamjenskih vrijednosnih kupona kod preprodavatelja
4. Zaključak

      Primljena odnosno dana novčana sredstva za buduću isporuku dobra ili usluge smatraju se predujmovima za koje je zakonodavac, s motrišta PDV-a, propisao posebne obveze i postupanja. Stoga je za ovakvo postupanje u poslovnoj praksi važno znati kakav račun treba izdati primatelj predujma, kada nastaje obveza PDV-a po primljenom predujmu odnosno kada porezni obveznici stječu pravo na pretporez. Autorice u članku objašnjavaju porezno i računovodstveno postupanje kod predujmova, ovisno o tome jesu li predujmovi primljeni ili dani za buduće isporuke u tuzemstvu, za isporuke u EU-u ili izvan EU-a odnosno za treće zemlje.

1. Uvod
2. Obveze s primljenim predujmovima
3. Postupci s danim predujmovima
4. Obveze s primljenim predujmovima za isporuke koje se obavljaju uz tuzemni prijenos porezne obveze
5. Postupci s danim predujmovima za isporuke koje se obavljaju uz tuzemni prijenos porezne obveze
6. Zaključak

      Izvoznom isporukom dobara smatra se isporuka dobara koju iz RH obavi porezni obveznik na područje izvan EU-a, odnosno u treće zemlje. Da je obavljena izvozna isporuka (izvoz dobara), porezni obveznik dokazuje carinskom deklaracijom odnosno, u slučaju elektroničkih deklaracija, elektroničkom porukom IE599 iz automatiziranog sustava izvoza (sustava ECS), kojom se potvrđuje da je obavljeno izvozno carinjenje i da je dobro napustilo područje EU-a. Izvoznik je oslobođen PDV-a pri izvozu dobara neovisno o tome obavlja li izvoz sam ili neka druga osoba za njegov račun, primjerice špediter. Jednako se tako oslobođenje pri izvozu dobara odnosi i na strane porezne obveznike koji izvoze dobra iz RH, a koji se u RH trebaju registrirati za potrebe PDV-a ako žele izvoziti dobra u treću zemlju ili treće područje. Međutim, novim stajalištima Ministarstva financija objašnjeno je da se oslobođenje odnosi i na tuzemnog isporučitelja koji dobro u RH isporučuje stranom poreznom obvezniku koji će dobro izvesti, uz propisane uvjete, o čemu pišemo u nastavku članka.

1. Izvozne isporuke dobara – zakonski okvir
2. Oslobođenje za isporuku u tuzemstvu stranom poreznom obvezniku koji će dobra izvesti izvan EU-a
3. Umjesto zaključka

      U ovom članku pišemo o poreznom položaju umjetničkih honorara ostvarenih u drugim državama koje su inozemni isplatitelji isplatili rezidentima RH.
      Rezident RH znači da je osoba obvezna plaćati porez na dohodak u RH bez obzira u kojoj je državi ostvarila honorar i u kojoj je državi plaćen porez na dohodak, što prema Zakonu o porezu na dohodak prepoznajemo kao načelo svjetskog dohotka. Međutim, to nikako ne znači da se porez na ostvareni primitak u inozemstvu plaća u dvjema državama jer Porezna uprava RH u posebnom postupku, a na temelju informacija koje isplatitelji umjetničkog honorara ili sami autori podnose putem obrazaca JOPPD ili INO-DOH, utvrđuje godišnju poreznu obvezu svakoga poreznog obveznika prema poreznim propisima RH, a tako utvrđenu poreznu obvezu smanjuje ili izuzima za svotu plaćenog poreza u inozemstvu. Više o tome u nastavku članka.

1. Uvodne napomene
2. Primjeri oporezivanja umjetničkih honorara ostvarenih u inozemstvu
3. Utvrđivanje godišnje porezne obveze

      Obveznici poreza na dobitak obvezni su tijekom godine plaćati mjesečne predujmove poreza na dobitak. Mjesečna svota predujma utvrđuje se na osnovi podataka iskazanih u poreznoj prijavi za prethodno porezno razdoblje, tako da se osnovica za izračun predujma poreza na dobitak podijeli s brojem mjeseci obavljanja djelatnosti u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobitak na Obrascu PD ili Obrascu PD-NN ako se obračun poreza na dobitak obavlja prema novčanom načelu.
      Međutim, PU može na temelju pisanog zahtjeva poreznog obveznika, obavljenog nadzora ili drugih podataka o poslovanju s kojima raspolaže, rješenjem izmijeniti visinu mjesečnih predujmova poreza na dobitak. Doneseno rješenje o novoj svoti predujma obvezuje poreznog obveznika od dana konačnosti rješenja pa sve do podnošenja nove porezne prijave na Obrascu PD ili Obrascu PD-NN. Opširnije o utvrđivanju i promjeni mjesečnih predujmova poreza na dobitak može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Tko su obveznici plaćanja mjesečnih predujmova poreza na dobitak
3. Utvrđivanje predujmova poreza na dobitak
4. Zahtjev za izmjenom visine predujma poreza na dobitak tijekom 2019. godine
5. Utvrđivanje mjesečnog predujma za nove porezne obveznike
6. Utvrđivanje predujma ako je u poreznoj prijavi iskazan gubitak u poslovanju
7. Predujmovi u razdoblju likvidacije i stečaja društva
8. Utvrđivanje predujmova fizičkih osoba koje su od 1. siječnja 2019. godine postale obveznicima plaćanja poreza na dobitak
9. Zaključak

      Svaka osoba koja prodaje, isporučuje i nabavlja radi daljnje prodaje loživa ulja koja su puštena u potrošnju u RH mora ishoditi posebno odobrenje kod nadležnoga carinskog ureda. Posebno odobrenje ne moraju ishoditi trošarinski obveznici u statusu ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta ili registriranog primatelja. Autorica u članku objašnjava za koje se namjene mogu koristiti loživa ulja sa sniženom visinom trošarine, tko ih ima pravo koristi, navode se i mjere nadzora nad korištenjem takva ulja te prekršajni i upravni postupci zbog nenamjenskog korištenja.

1. Uvod
2. Posebno odobrenje za loživa ulja
3. Prekršajne odredbe

      Autorica u ovom članku, razmatrajući transferne cijene, predstavlja pristup nematerijalnoj imovini čiju je vrijednost teško procijeniti u skladu s aktualnim OECD-ovim Smjernicama o određivanju transfernih cijena za multinacionalna trgovačka društva i Porezne uprave iz 2017. godine, a koji proizlazi iz dijela završnog izvješća Mjera 8 – 10 BEPS-a iz 2015. godine za usklađivanje ishoda transfernih cijena sa stvaranjem vrijednosti i OECD-ovih Smjernica za porezne uprave za primjenu pristupa nematerijalnoj imovini čiju je vrijednost teško procijeniti iz 2018. godine (Mjera 8 BEPS-a).

1. Uvod
2. BEPS i pristup nematerijalnoj imovini čiju je vrijednost teško procijeniti
3. Pojam nematerijalne imovine
4. Definicija nematerijalne imovine čiju je vrijednost teško procijeniti
5. Pristup nematerijalnoj imovini čiju je vrijednost teško procijeniti
6. Izuzeće za primjenu pristupa
7. Primjer pristupa nematerijalnoj imovini čiju je vrijednost teško procijeniti
8. Primjer implementacije pristupa nematerijalnoj imovini čiju je vrijednost teško procijeniti u nacionalno zakonodavstvo
9. Zaključak

Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije u vezi s dostatnosti dokaznih sredstava za primjenu poreznog izuzeća od plaćanja PDV-a u slučaju usluge prijevoza ili posredovanja u usluzi prijevoza robe u postupku izvoza te u slučaju izvozne isporuke robe otpremljene poštom.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-495/17 Cartrans Spedition Srl
3. Presuda u predmetu C-275/18 Milan Vinš
4. Zaključak

      Tijekom obavljanja revizije revizor treba obratiti posebnu pozornost na transakcije koje djeluju neuobičajeno u danim okolnostima za konkretno društvo. Neobične transakcije mogu biti indikator prijevarnih radnji. Količina transakcija koje društva provode kontinuirano se povećava te postaje sve zahtjevnije analizirati cjelokupnu populaciju knjiženja i identificirati transakcije koje odskaču iz populacije. Da bi bili učinkoviti, revizori moraju uložiti vrijeme u svladavanje analitičkih alata za obradu podataka te trebaju sve više primjenjivati napredne metode analiziranja populacije kako bi se mogli nositi s količinom podataka koju društva generiraju. O svemu navedenom, u nastavku članka.

1. Uvod
2. Odabir uzorka neobičnih transakcija
3. Dnevnik knjiženja
4. Zahtjevi standarda
5. Postupak testiranje neobičnih transakcija
6. Zaključak

1. Novi alat za sprječavanje poreznih prijevara
2. Sprječavanje bankrota poduzeća
3. Elektroničke informacije o prijevozu roba
4. Rasprava o većoj transparentnosti cijena hrane
5. Na snazi revidirana direktiva o pravima dioničara

      U našoj literaturi o financijama i pravu trgovačkih društava nemamo izgrađene teorijske i praktične standarde koji mogu poslužiti kao naputci u slučaju vlasničke smjene generacije koja je osnovala trgovačko društvo, a koje preuzimaju nasljeđe iz bliske ili šire obitelji, ili pak treće osobe. Ta pitanja postaju sve više aktualna s obzirom na protek vremena od 30 godina jer su prvi osnivači postali zrele osobe kojima se postavlja pitanje nasljeđa.
      Zakonom o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 40/19. - dalje: ZTD) na dosta škrt način uređuje pitanja nasljeđivanja i prijenosa poslovnog udjela. Stoga ćemo u ovom članku iznijeti njemačka iskustva u vezi s kodeksom upravljanja poduzećem koja su stečena u dvostoljetnoj praksi i pravu trgovačkih društava te pitanja glede tzv. „sukcesije“ ili prijenosa poslovnih udjela (kapitala) na nasljednike ili pak nove vlasnike koji nisu članovi obiteljskog poduzeća.

1. Pitanje nasljedstva (sukcesije)
2. Porezna pitanja u vezi nasljeđivanja poslovnog udjela
3. Kodeks upravljanja obiteljskim trgovačkim društvom
4. Njemački kodeks upravljanja obiteljskim poduzećima

      Posebnim propisom iz područja deviznog poslovanja u Republici Hrvatskoj utvrđuju se, između ostaloga, izvješća koja se dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci, obveznici dostavljanja i rokovi za dostavu tih izvješća radi praćenja ostvarenja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja Republike Hrvatske.
      U ovom se članku daje pregled tih izvješća koji osobama koje sudjeluju u deviznom poslovanja služi kao putokaz za prepoznavanje svojih mogućih obveza. U podlozi mogućih obveza mora biti prisutna nerezidentna osoba.

1. Uvod
2. Statističko istraživanje o inozemnim izravnim i ostalim vlasničkim ulaganjima
3. Statističko istraživanje o razmjeni usluga s inozemstvom
4. Statističko istraživanje o kreditnim i depozitnim odnosima s inozemstvom
5. Statističko istraživanje o poslovima oplemenjivanja
6. Statističko istraživanje o isplatama plaća, dodataka na plaće i drugih naknada na osnovi rada nerezidentima
7. Statističko istraživanje o ugovorima s karakteristikama financijskih izvedenica sklopljenih s nerezidentima

      Prema Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, zdravstveni turizam identificiran je kao jedan od prioritetnih turističkih proizvoda. Kao prednosti istaknute su kombinacija dostupnosti izvrsne medicinske usluge, konkurentnih cijena, sigurnosti zemlje i ugodni boravak u turistički usmjerenoj zemlji. Očekuje se da će zdravstveni turizam biti jedan od glavnih motiva putovanja u budućnosti, a specifični faktori uspjeha proizvoda zdravstvenog turizma odnose se, prije svega, na kvalitetu specijaliziranih zdravstvenih centara i kvalitetu smještajnih kapaciteta koji su izjednačeni s hotelskim standardima.

1. Uvod
2. Obavljanje ugostiteljske djelatnosti u zdravstvenom turizmu
3. Turističke usluge u zdravstvenom turizmu

      Obaveza osiguranja članova uprave omogućava članu uprave i korištenje određenih prava iz područja obveznih osiguranja: pravo na zdravstvenu zaštitu i naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti. Osim toga, za vrijeme korištenja prava na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO), obveza doprinosa članovima uprave miruje. O svemu navedenome u nastavku članka.

1. Uvodno
2. Mirovanje obveze doprinosa za vrijeme bolovanja
3. Pravo na novčanu naknadu

      Zbog nedostatka radne snage poslodavci često, osobito tijekom ljetnih mjeseci, za obavljanje sezonskih poslova imaju potrebu za radom maloljetnika. Maloljetne osobe još nisu dostigle stupanj razvitka kada se smatra da su psihički i fizički zrele i sposobne samostalno brinuti se o sebi pa zakonodavac osobitu pozornost posvećuje njihovoj zaštiti i određivanju najniže dobi za sklapanja ugovora o radu.
      Autorica u članku prikazuje na koji način se može sklopiti ugovor o radu s maloljetnim radnikom, s oglednim primjerkom ugovora o radu kao i ovlasti koje maloljetniku za sklapanje ugovora o radu daje zakonski zastupnik. Obrazlaže i mjere za zaštitu maloljetnih radnika za vrijeme trajanja radnog odnosa te navodi poslove na kojima se maloljetnik ne može zaposliti. Zaključno razmatra na koji način maloljetni učenici srednjoškolskih ustanova mogu raditi za vrijeme školskih praznika.

1. Uvodne napomene
2. Najniža dob za zasnivanje radnog odnosa
3. Ugovor o radu maloljetnika
4. Zaštita maloljetnika u radnom odnosu
5. Poslovi na kojima se maloljetnik ne može zaposliti
6. Zdravstvena sposobnost maloljetnika
7. Rad maloljetnih učenika srednjoškolskih ustanova

      Autori u ovome članku donose prikaz najvažnijih pitanja koje treba uzeti u obzir prilikom sklapanja ugovora od darovanju, koji je čest u praksi i sklapa se rutinski.
      Ipak, pri darovanja nekretnina taj ugovor ima niz specifičnosti i strogih pretpostavaka koje treba ispuniti da bi bio valjan. K tome, sklapanje ugovora o darovanju može za sobom povlačiti i nastanak porezne obveze.
      Svrha je ovog članka pokazati i kratko objasniti najvažnije vidove sklapanja tog ugovora te u nekim slučajevima iz njega proizlazeću obvezu plaćanja poreza na darove za daroprimatelje.

1. Uvod
2. Ugovor o darovanju – pojam i najvažnija obilježja
3. Bitni elementi ugovora o darovanju – što se mora definirati
4. Darovatelj i obdarenik
5. Prava i obveze darovatelja i obdarenika
6. Oblik ugovora o darovanju
7. Ništetnost ugovora o darovanju bez prave predaje stvari zbog nepoštovanja propisanog oblika
8. Zaključak

      Autori u članku objašnjavaju pravni proces osnivanja trgovačkog društva s ograničenom odgovornošću (dalje: d.o.o.) kada je osnivač pravna osoba i porezno motrište uloga. S pravnog motrišta, u članku se objašnjava pojam trgovačkog društva i postupak osnivanja d.o.o.-a kada je osnivač trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću, dok se s poreznog motrišta objašnjava oporezivanje unosa stvari porezom na dodanu vrijednost i način evidentiranja ulaganja u poslovnim knjigama osnivača.

1. Uvod
2. Osnivanje d.o.o.-a
3. Specifičnosti d.o.o.-a s jednim članom
4. Osnivanje društva s računovodstvenog i poreznog motrišta.
5. Zaključak

      Zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru iz travnja ove godine, u naš su pravni sustav unesene određene izmjene koje se, između ostaloga, odnose na materiju upisa u sudski registar.
      O nekim bitnim izmjenama koje se odnose na materiju upisa u sudski registar i likvidaciju, na jednostavan način i sažeto pišemo u ovome članku, jer se očekuje donošenje provedbenih akata za primjenu Zakona.
      Napominjemo da su u okviru reforme koja obuhvaća pravo trgovačkih društava, istodobno uz ove izmjene Zakona o sudskom registru, donesene i izmjene Zakona o trgovačkim društvima, o čemu smo pisali u prošlom broju našega časopisa.

1. Uvod
2. Novoustanovljeni instituti
3. Novosti vezane uz osnivanje društva na daljinu
4. Sažet osvrt na ostale novosti koje donosi ZiDZRS

      Trgovačko društvo za obavljanje komunalnih poslova osniva se prema Zakonu o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 40/19.) i novom Zakonu o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 68/18.). Osnivači, odnosno vlasnici poslovnih udjela, mogu biti jedna ili više jedinica lokalne samouprave, ali i fizička osoba koja na temelju koncesijskog ugovora obavlja neke od komunalnih poslova.
      Trgovačka društva koja obavljaju poslove prema ugovorima sklopljenim na temelju prije važećeg Zakona o komunalnom gospodarstvu mogu obavljati te poslove do isteka važenja tih ugovora.
      O tome kako se sve može obavljati komunalna djelatnost, pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Komunalne djelatnosti
3. Javni isporučitelj
4. Sudjelovanje privatnog kapitala u obavljanju komunalnih djelatnosti
5. Umjesto zaključka

      Neprofitne pravne osobe mogu postati obveznicima porezna na dodanu vrijednost zbog obavljanja pojedinih djelatnosti (gospodarske djelatnosti), ali i obveznici poreza na dobitak. Kada takve pravne osobe nabavljaju osobne automobile, za pravilno porezno postupanje važno je odrediti svrhu nabave i uporabe vozila. O nabavi osobnih automobila kod neprofitnih pravih osoba koje su obveznici PDV-a i poreza na dobitak, može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Kada je neprofitna pravna osoba obveznik PDV-a
3. Kada je neprofitna pravna osoba obveznik poreza na dobitak
4. Porezni položaj osobnih automobila
5. Nabava i troškovi uporabe osobnih automobila
6. Zaključak

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-a
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-u
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-u
8. Turizam
9. Plaće
10. Likvidnost i insolventnost
11. Zaposlenost i nezaposlenost RH i EU-a