Računovodstvo, revizija i financije 6/2019

      Računovodstveno praćenje poslovanja uslužnih graditelja za obveznike MSFI-ja uređuje MSFI 15 – Prihodi na temelju ugovora s kupcima, a za obveznike HSFI-ja HSFI 15 – Prihodi i HSFI 16 – Rashodi. U ovom članku autorica obrazlaže pravila za utvrđivanje prihoda i rashoda kod uslužnih graditelja te pravila za utvrđivanje nastanka obveze za obračun PDV-a za isporučene građevinske usluge. Uz to, u članku se objašnjava računovodstveno i porezno motrište rezerviranja za dana jamstva, ugovorne kazne te zadržavanje plaćanja kod uslužnih graditelja.

1. Uvod
2. Zahtjevi računovodstvenih standarda
3. Utvrđivanje prihoda kod uslužnih graditelja
4. Računovodstveno praćenje troškova kod uslužnih graditelja
5. Motrište PDV-a kod uslužnih graditelja
6. Primjer računovodstvenog praćenja izvedenih radova kod izvođača
7. Rezerviranja za dana jamstva
8. Ugovorne kazne kod uslužnih graditelja
9. Zadržavanje plaćanja
10. Zaključak

      Poslovna praksa oblikuje razne načine kako bi se ostvarili poslovni ciljevi u obavljanju djelatnosti i stjecanju prihoda. Ograničenost vlastitih izvora financiranja s jedne strane i poslovne prilike koje se nude dovode do specifičnog poslovnog odnosa koji omogućuje najmanje dvjema stranama stjecanje koristi koja opravdava ulaganje, odnosno ustupanje na korištenje, ili zajedničko korištenje iste imovinske stvari.
      Najčešći su slučajevi ulaganja u području nekretnina kad jedna strana iznajmi nekretninu drugoj, a ova potonja je uredi i njome se koristi. Drugi su pak slučajevi kad vlasnici strojeva, prijevoznih sredstava ili industrijskog postrojenja, koji zahtijevaju dodatna ulaganja radi dovođenja u stanje uporabe, iznajme navedeno radi stjecanja prihoda ili zajedničkog korištenja.
      Kako to pravno, porezno i bilančno urediti, objašnjavamo u nastavku članka.

1. Pristup
2. Računovodstveni položaj ulaganja na tuđoj imovini
3. Primjer knjigovodstvenog obuhvaćanja ulaganja u dugotrajnu nematerijalnu imovinu
4. Prekid ugovora o zakupu prije isteka ugovorenog roka
5. Umjesto zaključka

      Obveznici sastavljanja konsolidiranih financijskih izvješća za 2018. godinu obvezni su ih predati za javnu objavu do 30. rujna tekuće godine. Obveza konsolidacije financijskih izvješća propisana je čl. 23. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 78/15. – 116/18., dalje: ZOR) i čl. 250.b. odnosno 431.b. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 40/19., dalje: ZTD). Konsolidaciju financijskih izvješća, mikro, mali i srednji poduzetnici pripremaju prema zahtjevima HSFI-ja 2 – Konsolidirani financijski izvještaji, a veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa prema zahtjevima MSFI-ja 10 – Konsolidirani financijski izvještaji odnosno MSFI-ja 3 – Poslovna spajanja. Zakonom o reviziji (Nar. nov., br. 127/17.) te ZOR-om propisana je obveza revizije konsolidiranih financijskih izvješća.

1. Konsolidirana financijska izvješća
2. Obveza konsolidacije financijskih izvješća
3. Konsolidirano godišnje izvješće i izvješće poslovodstva
4. Konsolidirano nefinancijsko izvješće
5. Konsolidirano izvješće o plaćanjima javnom sektoru
6. Objava konsolidiranih izvješća matice iz druge članice EU-a u roku od dvanaest mjeseci
7. Prijava obveze objavljivanja konsolidiranih financijskih izvješća
8. Revizija konsolidiranih financijskih izvješća
9. Računovodstvo ulaganja u ovisna društva
10. Iskazivanje goodwilla i prihoda od povoljne kupnje
11. Pravila i postupci konsolidacije
12. Primjer konsolidacije financijskih izvješća
13. Poslovna spajanja unutar grupe prema HSFI-ju 2
14. Bilješke u vezi s konsolidacijom
15. Zaključak

      Autorica u članku obrazlaže prekršaje koje propisuje Zakon o računovodstvu za poduzetnike koji FINA-i ne predaju godišnje financijske izvještaje u propisanome roku za statističke potrebe i za potrebe javne objave. Uz to objašnjava u kojim se slučajevima može obaviti postupak ispravka godišnjih financijskih izvještaja koji su već predani u FINA-u.

1. Uvod
2. Predaja godišnjih financijskih izvještaja nakon isteka zakonski propisanih rokova i naknadne korekcije predanih izvještaja
3. Prekršajne odredbe zbog nepredaje GFI-ja i druge propisane dokumentacije u FINA-u
4. Postupak brisanja subjekata iz sudskoga registra zbog nepredaje GFI-ja i druge propisane dokumentacije radi javne objave
5. Umjesto zaključka

      U ovoj se rubrici daju odgovori na aktualna računovodstvena i porezna pitanja iz poslovne prakse. Pitanja se odnose na sastavljanje godišnjih financijskih izvješća za društvo u likvidaciji, troškove rezerviranja za dana jamstva, isporuke dobara i usluga stranih poreznih obveznika u RH, obračun PDV-a na usluge Bookinga, troškove uporabe vozila na službenom putu i potpore za slučaj smrti radnika.

Računovodstvo
1. Sastavljanje godišnjih financijskih izvješća za društvo u likvidaciji

Porez na dobitak
1. Rezerviranja za dana jamstva u graditeljskoj djelatnosti

Porez na dodanu vrijednost
1. Porezni položaj isporuka dobara i usluga stranih poreznih obveznika u RH
2. Obračun PDV-a na usluge Bookinga

Porez na dohodak
1. Korištenje privatnog vozila, cestarina i parkinga na službenom putu
2. Potpore obitelji za slučaj smrti radnika
3. Oporezivanje plaća zaposlenih umirovljenika

      U ovom se praktikumu na računima glavne knjige iskazuju: naplata prihoda putem POS-uređaja i podizanje gotovine za potrebe poslovanja. Naplata prihoda putem POS-uređaja ovisi o tome čiji se prihodi naplaćuju, vrsti prihoda koji se naplaćuju te o tome ima li osoba svoj transakcijski račun. Pri tome se ne smije zanemariti ni provizija koja se naplaćuje. Podizanje gotovine može se ostvariti na različite načine pa se stoga u glavnoj knjizi mora i različito iskazati. Ne bi se smjele prikazivati poslovne promjene koje ne postoje samo stoga što je u praksi uvriježen način njihova iskazivanja.

1. Naplata općih prihoda putem POS-uređaja koju prati proračunski korisnik
2. Podizanje gotovine karticom

      U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene u vezi s preuzetom obvezom obračunavanja PDV te kratkotrajnom imovinom koja je namijenjena „jednostavnoj“ proizvodnji. Ako se preuzme obveza obračunavanja PDV-a, pri čemu to može biti i zbog primljenih građevinskih usluga, neprofitna organizacija mora, u načelu, paziti na to može li tako „preuzeti“ PDV iskazati kao potraživanje za pretporez ili ne, odnosno, treba li ga možda dijeliti na onaj koji može odnosno ne može priznati. Kada se neprofitna organizacija koristi stvarima za izradu neke druge stvari, bez prijepora je riječ o proizvodnji te se stvari koje se za nju nabavljaju ne mogu iskazati odmah kao rashod, nego samo kada su prodani proizvodi koji su od njih napravljeni. No, prijeporno je treba li u svim okolnostima koristiti knjigovodstvene račune kojima bi se iskazao proizvodni proces.

1. Donos obveze PDV-a za građevinske usluge
2. Kratkotrajna imovina

      Ugovor o radu može otkazati poslodavac, a može ga otkazati i radnik. Pravo na otpremninu utvrđuje se Zakonom o radu te ostalim aktima koji uređuju prava radnika. Treba li se otpremnina oporezivati ili ne, određuju Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak. U ovom se članku piše u kojim slučajevima prilikom raskida ugovora o radu radnik ima pravo na otpremninu te kada je riječ o oporezivoj svoti, a kada o neoporezivoj.

1. Uvod
2. Utvrđivanje otpremnine prema Zakonu o radu
3. Primitci koji ulaze u osnovicu za utvrđivanje prava na otpremninu
4. Utvrđivanje otpremnine kada u prethodna tri mjeseca nema isplaćenih plaća
5. Isplata neoporezive otpremnine
6. Otpremnina u slučaju sporazumnog raskida ugovora o radu i stimulativne otpremnine
7. Isplatna lista koju poslodavac treba dati radniku u slučaju (ne)isplaćene otpremnine

      Osobe s prebivalištem u RH mogu zasnovati radni odnos s poslodavcem koji ima registrirano sjedište u drugoj državi, a ostati i dalje u sustavu socijalne sigurnosti u RH. Nakon priključenja Republike Hrvatske Europskoj uniji, kada je hrvatski sustav socijalnog osiguranja usklađen sa sustavom osiguranja Europske unije, postoji razlika između zasnivanja radnog odnosa s poslodavcem koji ima sjedište u državama Europske unije i zemljama EGP-a u odnosu na države izvan tih država – trećih zemalja. Bitno je znati da osoba može obavljati poslove u RH prema ugovoru o radu s poslodavcem koji ima sjedište u državi EU-a ili EGP-a, a ostati u socijalnom osiguranju u RH. U tom je slučaju poslodavac obvezan plaćati doprinose prema hrvatskim propisima. Ako osoba radi prema ugovoru s poslodavcem koji ima sjedište u trećoj državi, doprinose plaća osoba sama prema rješenju Porezne uprave. Detaljnije o tome pročitajte u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Ugovoru o radu s poslodavcem koji ima sjedište u državi članici EU-a ili EGP-a i Švicarskoj
3. Izvješćivanje o obračunanim i uplaćenim doprinosima na Obrascu JOPPD
4. Plaćanje poreza na dohodak
5. Zapošljavanje osoba s prebivalištem u RH kod poslodavca sa sjedištem u trećim državama
6. Uplatni računi za doprinose i porez
7. Porezni položaj materijalnih prava

      U RRiF-u br. 2/19. pisali smo o pravilima obračuna PDV-a pri prodaji jednonamjenskih i višenamjenskih vrijednosnih kupona kod prodavatelja i njihovoj uporabi te smo dali primjere računovodstvenog praćenja izdavanja i uporabe tih kupona u maloprodaji. U ovome članku autorica obrazlaže porezno motrište prodaje jednonamjenskih vrijednosnih kupona kod prodavatelja i kod posrednika te daje primjere računovodstvenog praćenja navedene prodaje i uporabe tih kupona. U sljedećem broju časopisa objasniti će se porezno motrište prodaje višenamjenskih vrijednosnih kupona kod prodavatelja i kod posrednika.

1. Uvod
2. Definiranje jednonamjenskih vrijednosnih kupona
3. Obračun PDV-a pri izravnoj prodaji jednonamjenskih vrijednosnih kupona kod prodavatelja dobara ili usluga
4. Obračun PDV-a pri prodaji jednonamjenskih vrijednosnih kupona putem posrednika
5. Zaključak

      Prema odredbama Općega poreznog zakona, poreznim je obveznicima omogućeno plaćanje dospjeloga poreznog duga na rate sklapanjem upravnog ugovora. Upravni ugovor sklapa se slobodnom voljom sudionika porezno-dužničkog odnosa, između Poreznog tijela i poreznog obveznika, i to u pisanom obliku najdulje na rok od 24 mjeseca, a može se odnositi na namirenje poreznog duga u cijelosti ili djelomično. Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora podnosi se ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu fizičke osobe odnosno sjedištu za pravne osobe.
      Međutim, radi plaćanja poreznog duga na rate, ne može se sklopiti upravni ugovor s poreznim obveznikom čiji je račun blokiran od strane drugih vjerovnika ili s poreznim obveznikom protiv kojeg se provodi postupak utvrđivanja zlouporabe prava u porezno-dužničkom odnosu.
      Obrazac prijedloga za sklapanje upravnog ugovora posebno za pravne i fizičke osobe te građane dostupan je na web-stranici www.porezna-uprava.hr ili se može preuzeti u nadležnim ispostavama Porezne uprave.

1. Uvod
2. Što se smatra dospjelim poreznim dugom
3. Koji porezni obveznici mogu sklopiti upravni ugovor
4. Propisani uvjeti za sklapanje upravnog ugovora
5. Rok na koji se može sklopiti upravni ugovor i kamatna stopa
6. Izdavanje potvrde o stanju poreznog duga
7. Sadržaj prijedloga za sklapanje upravnog ugovora
8. Sadržaj upravnog ugovora
9. Izmjena ili aneks upravnog ugovora radi promijenjenih uvjeta
10. Zaključak

      U ovom se članku odgovara na pitanja koja se u praksi najčešće pojavljuju u vezi s tumačenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 106/18.) koji je, s određenim odredbama, stupio na snagu dana 1. siječnja 2019. godine te na pitanja kod kojih još uvijek postoje dvojbe oko provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa.

      Gubitci i manjkovi nastaju u procesu proizvodnje, ali i u postupcima manipulacije gotovim trošarinskim proizvodima i proizvodima koji se oporezuju posebnim porezom. Za trošarinske proizvode, u skladu sa Zakonom o trošarinama, primjenjuje se oslobođenje kada nastanu gubitci ili manjkovi koji su neodvojivo povezani sa svojstvima proizvoda nastalim tijekom proizvodnje, skladištenja i prijevoza. Hrvatska gospodarska komora propisuje dopuštene, odnosno prekomjerne gubitke u odlukama kako za trošarinske proizvode tako i proizvode na koje se plaća posebni porez.
      Opširnije o navedenoj temi može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Pravna osnova
3. Gubitci i manjkovi alkohola i alkoholnih pića
4. Gubitci i manjkovi duhanskih prerađevina
5. Gubitci i manjkovi energenata
6. Gubitci i manjkovi bezalkoholnih pića, bezalkoholnog piva i voda
7. Gubitci i manjkovi kave
8. Zaključak

      Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije u vezi s mogućnosti ispravka porezne osnovice u slučaju nemogućnosti naplate i obvezu ispravka odbitka pretporeza na strani dužnika u slučaju donošenja odluke o potvrdi prisilne nagodbe.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-672/17 Tratave
3. Presuda u predmetu C-246/16 Enzo Di Maura
4. Presuda u predmetu C-396/16 T-2
5. Zaključak

      Autorskim se honorarom smatra primitak ostvaren za isporučeno autorsko djelo. Autorsko djelo izvorna je intelektualna tvorevina koju je stvorio autor. Određenja autorskog djela nalazimo u Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima. Prema poreznim propisima primitak koji osoba ostvari za isporučeno autorsko djelo smatra se drugim dohotkom. Međutim, u odredbama prema kojima se oporezuje drugi dohodak uređene su specifičnosti u oporezivanju autorskih honorara, i to u ovisnosti o tome je li riječ o autorskom djelu koje se ne smatra umjetničkim, autorskom djelu koje se smatra umjetničkim ili o autorskom djelu nerezidenata. U časopisu RRiF, br. 2/19., pisali smo o poreznom statusu autorskih honorara umjetnika. U ovom čl. pišemo o poreznom statusu autorskih honorara koji nemaju obilježje umjetničkog djela koji su ostvareni u RH.

1. Što se smatra autorskim djelom
2. Ugovor o autorskom djelu
3. Autorski honorari u poreznom sustavu
4. Ugovaranje i obračunavanje poreza na autorske honorare
5. Autori u sustavu poreza na dodanu vrijednost
6. Knjiženje isplaćenoga autorskog honorara
7. Kako treba postupiti ako naručitelj ne prihvaća povećanje cijene autorskog honorara zbog ulaska autora u sustav PDV-a
8. Godišnji obračun poreza na dohodak i prireza na autorske honorare
9. Mogućnost promjene načina oporezivanja

     Na temelju čl. 14. st. 3. Zakona o reviziji (Nar. nov., br. 127/17., dalje: Zakon) Ministarstvo financija donijelo je Pravilnik o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora (Nar. nov., br. 104/18., dalje: Pravilnik) u kojemu je opisana obveza stručnog usavršavanja revizora i evidencija koja se podnosi Ministarstvu financija u propisanim rokovima. O tome pišemo u nastavku članka.

1. Okvir profesionalnih kompetencija
2. Obveza stalnog stručnog usavršavanja i način vrednovanja
3. Organizacija i provedba stalnoga stručnog usavršavanja
4. Oblici edukacije, bodovanje i struktura
5. Evidencije o provedenom usavršavanju
6. Izvještavanje organizatora i ocjena kvalitete realiziranih programa
7. Stručno usavršavanje ovlaštenih revizora u drugim zemljama

1. Njemačka i bogate regije najveći dobitnici jedinstvenog tržišta
2. Austrija obećava veća porezna rasterećenja od 2023. godine
3. Prihvaćen prijedlog o nižoj naknadi za kreditne kartice
4. Odvjetnik Suda EU-a: Airbnb pruža ‘usluge informacijskog društva’
5. Na snazi nova norma za izdavanje e-računa
6. Nova pravila za internetske platforme
7. Njemački zakon o energiji ne krši pravila o državnoj pomoći

      Krajem travnja ove godine stupio je na snagu promijenjen zakon kojim se u Republici Hrvatskoj provodi sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Riječ je o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
      Koje novosti te promjene donose, sažeto piše autor ovog članka.
      Posebno se upozorava na odredbu koja se primjenjuje ne samo na obveznike provedbe mjera za sprječavanje pranja novca nego i na sve pravne osobe, a riječ je o popunjavanju Registra stvarnih vlasnika pravnih subjekata. Obveza za sve pravne osobe ovom osnovom počinje teći već od lipnja 2019. godine.

1. Uvod
2. Virtualne valute
3. Uvođenje javnog pristupa Registru stvarnih vlasnika pravnih subjekata
4. Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma
5. Procjena rizika stranke za pranje novca i financiranje terorizma
6. Uvođenje popisa istaknutih javnih dužnosti u RH čiji se nositelji smatraju „politički izloženim osobama“
7. Detaljnije propisivanje međunarodne suradnje Ureda za sprječavanje pranja novca
8. Detaljnije propisivanje suradnje između nadležnih nadzornih tijela
9. Zaključak
10. Registar stvarnih vlasnika

      Poduzetnici u praksi sve češće koriste državne potpore, pomoći, subvencije, poticaje kao jedan od motiva za samozapošljavanje, osnivajući razne oblike poduzetničkih djelatnosti. Državne potpore predstavljaju novčanu pomoć države koja se najčešće dodjeljuje putem transfera novca u korist poduzetnika. Poduzetnici, s druge strane, nakon primljene potpore trebaju ispuniti određene uvijete koji su najčešće povezani s poslovanjem tog poduzetnika. U ovom članku objašnjavamo porezni položaj primljenih potpora kod obveznika poreza na dohodak koji ga podmiruju u paušalnoj svoti ili dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Potpore dodijeljene za nabavu dugotrajne imovine
3. Potpore u poljoprivrednim djelatnostima i drugim poreznim obveznicima koji se oporezuju paušalno
4. Potpore za samozapošljavanje koje isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje

      Trgovci su obvezni u odnosu s potrošačima primjenjivati dobru trgovačku praksu, što podrazumijeva i pridržavanje obveza propisanih odredbama Zakona o zaštiti potrošača (Nar. nov., br. 41/14., 110/15. i 14/19. – dalje: ZoZP) i njegovih provedbenih propisa, a potrošači imaju pravo koristiti se pravima koja im pripadaju na temelju tog Zakona. U nastavku dajemo odgovore na najčešća pitanja koja naši pretplatnici postavljaju savjetnicima.

      U ugostiteljskoj djelatnosti koja je uređena Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti i podzakonskim propisima te kod pružanja usluga u turizmu koje je uređeno Zakonom o pružanju usluga u turizmu, još uvijek postoje pitanja na koje ugostitelji, iznajmljivači i pružatelji usluga u turizmu traže odgovore. Na neka od tih pitanja dajemo odgovore u nastavku članka.

1. Ugostiteljska djelatnost
2. Pružanje usluga u turizmu

     Autorica u članku na jasan način obrazlaže pravo na godišnji odmor koji svakom radniku pripada u skladu s odredbom čl. 56. Ustava Republike Hrvatske. Riječ je o pravu radnika čije utvrđivanje i korištenje često dovodi do nesuglasica između poslodavca i radnika. Zbog toga autorica u članku razmatra pitanja trajanja godišnjeg odmora te stjecanja prava na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora, korištenja godišnjeg odmora u dijelovima i prenošenja godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu, s praktičnim primjerima. U članku se daje i ogledni primjerak rasporeda godišnjeg odmora te odluke o korištenju godišnjeg odmora.

1. Uvod
2. Trajanje godišnjeg odmora
3. Utvrđivanje broja dana godišnjeg odmora
4. Stjecanje prava na godišnji odmor
5. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima i prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću godinu
6. Raspored korištenja godišnjeg odmora
7. Godišnji odmor i otkazni rok
8. Godišnji odmor radnika koji rade u nepunom radnom vremenu
9. Odricanje od prava na godišnji odmor

      Autori u ovome članku u cjelini, sa statusnog motrišta te motrišta poreza, doprinosa i obveznih osiguranja, razmatraju aktualnosti vezane za rad stalnih sezonaca, koji je utemeljen na ugovoru o radu za stalne sezonske poslove.

1. Uvod
2. Statusno-pravni položaj sezonskog zapošljavanja radnika
3. Obvezno osiguranje nakon prestanka ugovora na određeno vrijeme
4. Neoporezive isplate sezonskim radnicima
5. Bolovanje sezonskih radnika

     Zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima iz travnja ove godine u naš su pravni sustav unesene određene izmjene koje se, između ostaloga, odnose na društvo s ograničenom odgovornošću.
     O izmjenama koje se odnose na taj oblik društva te vrlo sažeto o nekim izmjenama u prvom dijelu (zajedničkim odredbama) Zakona, pišemo u nastavku članka. Iako je ovim zakonskim izmjenama znatno obuhvaćeno i dioničko društvo (s 36 odredaba izmjena) i u maloj mjeri javno trgovačko društvo te neke ostale odredbe, o njima ne pišemo u ovome članku.
     Promjene što se u okviru ove materije odnose na upis u sudski registar, učinjene su zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, koje nisu predmetom razmatranja u ovome članku.

1. Uvod
2. Trgovac pojedinac je ukinut
3. Promjene u institutu predmeta poslovanja
4. Bitne izmjene ZiDZTD-a koje se odnose na društvo s ograničenom odgovornošću
5. Prestanak društva po skraćenom postupku

      Trgovačka društva kao nositelji prava i obveza koje za njih nastaju u obveznim odnosima odgovaraju za obveze koje preuzmu cijelom svojom imovinom.
      Uz trgovačko društvo za njegove obveze mogu odgovarati i njegovi članovi.
      Autor u ovome članku prikazuje kada i na koji način članovi trgovačkih društava odgovaraju za njegove obveze, uz osvrt na sudsku praksu.

1. Uvod
2. Odgovornost trgovačkog društva
3. Odgovornost članova trgovačkog društva
4. Odgovornost prema Općem poreznom zakonu
5. Zaključak

      Osnivanje turističke agencije kao trgovačkog društva s ograničenom odgovornošću (dalje: d.o.o.) predstavlja najčešći oblik trgovačkih društava koja se osnivaju radi obavljanja gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti, pa tako i djelatnosti pružanja usluga u turizmu. Autor u članku objašnjava posebne obveze koje osnivač treba ispuniti da bi mogao obavljati usluge u turizmu kao turistička agencija, postupak osnivanja turističke agencije, postupak osnivanja d.o.o. te specifičnost osnivanja turističke agencije od strane jednog osnivača. Navode se i ostale obveze koje turistička agencija ima prema specijalnom zakonu.

1. Uvod
2. Preduvjeti za osnivanje turističke agencije d.o.o.
3. Osnivanje d.o.o.-a
4. Sastavljanje osnivačkog akta (izjave o osnivanju d.o.o.-a) i uplata temeljnog kapitala
5. Specifičnosti d.o.o.-a s jednim članom
6. Isticanje naziva tvrtke, sjedišta i radnog vremena
7. Pružanje usluga turističke agencije izvan poslovnice
8. Prijava poslovanja i ostale obveze turističke agencije

      Ljudski resursi su „srce“ poslovnog razvoja i ekspanzije svake organizacije. Dijele se na ljudski potencijal i ljudski kapital. Ljudski potencijal predstavlja ljudsko znanje i sve dok se to znanje ne počne primjenjivati, ne može se govoriti o ljudskom. S druge strane, ljudski kapital podrazumijeva sposobnosti pojedinca – to jest znanje, vještine i iskustvo koji imaju ekonomsku vrijednost. Opći cilj upravljanja ljudskim potencijalima je postizanje uspjeha kroz zaposlenike.
      Tema obrađena u ovom članku posvećena je pitanjima kako mjeriti učinak zaposlenika te ih motivirati za daljnje dobre radne učinke. U temi se gleda na zaposlenike kao na najvažniji resurs koji će pridonijeti interesu i ciljevima organizacije. Cilj je članka prikazati način na koji se mjeri radna uspješnost odnosno učinkovitost zaposlenika te se ističe koliko je važno provoditi takve aktivnosti.

1. Uvod
2. Procjena radne uspješnosti
3. Motivacija i nagrađivanje na temelju radne uspješnosti
4. Zaključak

      Neprofitne pravne osobe mogu za potrebe svog poslovanja nabaviti osobni automobil. Za određivanje načina evidentiranja nabave osobnih automobila i troškova koji poslije nastaju u vezi s njihovim korištenjem, bitno je odrediti svrhu zbog koje se nabavlja osobni automobil. O nabavi osobnih automobila kod neprofitnih pravih osoba koje nisu obveznici PDV-a i poreza na dobitak, može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Načini nabave osobnih automobila i njihova namjena
3. Specifičnosti nabave osobnih automobila
4. Stjecanje osobnih automobila darovanjem
5. Zaključak

      Od kraja 2018. godine u sustav javne nabave uveden je i eRačun. S obzirom na to da je do 1. srpnja 2019. godine predviđeno prelazno razdoblje za njegovu „punu“ primjenu, a u međuvremenu su doneseni provedbeni propisi, u članku se detaljnije objašnjavaju okolnosti koje se uvode provedbenim propisima. Njime se upućuje i na okolnosti u kojima isporučitelj neće morati izdati eRačun.

1. Uvod
2. eRačun u Republici Hrvatskoj
3. Centralna platforma za izdavanje eRačuna

      U okviru kriterija za kvalitativan odabir gospodarskog subjekta koji može sudjelovati u postupcima javne nabave, bitnu ulogu imaju i kriteriji za odabir gospodarskog subjekta koji su grupirani u nekoliko skupina. Oni nisu obvezujući ako se za njihovu primjenu naručitelj ne odluči. Kada se naručitelj odluči za njihovu primjenu, tada to mora biti jasno istaknuto u dokumentaciji za nadmetanje te ne smiju izlaziti izvan ograničenja koja su istaknuta u samom Zakonu o javnoj nabavi.
      U ovom se čanku osvrće na jednu od tih skupina kriterija: ekonomsku i financijsku sposobnost.

1. Uvod
2. Kriteriji za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta u postupku javne nabave
3. Ekonomska i financijska sposobnost prema Direktivi 2014/24/EU
4. Ekonomska i financijska sposobnost gospodarskog subjekta u postupku javne nabave
5. Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi – (ESPD)
6. e-Certis – elektronički sustav Europske komisije
7. Praksa naručitelja izjava o ukupnom prometu gospodarskog subjekta u tri posljednje dostupne financijske godine
8. Praksa naručitelja – odgovarajući bankovni izvadci
9. Starost dokaza u ispunjavanju uvjeta ekonomske i financijske sposobnosti
10. Posjedovanje odgovarajuće razine osiguranja od rizika odgovornosti iz djelatnosti
11. Drugi zahtjevi naručitelja
12. Informacije o bonitetu poslovnih subjekata
13. Zaključak

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-a
8. Turizam
9. Plaće
10. Likvidnost i insolventnost
11. Zaposlenost i nezaposlenost RH i EU-a