Računovodstvo, revizija i financije 5/2019

     Porez po odbitku za isplate naknada autorskih prava, kamata i dividende (udjela u dobitku) prema trgovačkim društvima sa sjedištem u EU-u ima posebne odredbe u Zakonu o porezu na dobit. U ovom je članku riječ o primjeni tih odredaba.

1. Uvod
2. Porez po odbitku za kamate i autorske naknade između povezanih društava u EU-u
3. Popis društava i poreza na jezicima i prema pravima članica EU-a
4. Zaključak

      S računovodstvenog motrišta tov junadi predstavlja ulaganje u kratkotrajnu biološku imovinu jer je riječ o proizvodnji životinja koja je namijenjena za tržište, neovisno o tome što tov junadi, u pravilu, traje dulje od dvanaest mjeseci.
      Cilj je ulaganja u navedenu imovinu ostvarenje ekonomskih koristi kroz prodaju te imovine kao biološke imovine (junad) i/ili putem daljnjeg ulaganja tako proizvedene imovine u daljnju proizvodnju radi prodaje poljoprivrednih proizvoda (junećeg mesa). Autorica u članku objašnjava računovodstveno praćenje tova junadi i utvrđivanje vrijednosti te imovine u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda.

1. Uvod
2. Priznavanje i utvrđivanje vrijednosti junadi
3. Računovodstveno praćenje ulaganja u tov junadi

       Zdrava prehrana uključuje konzumaciju ribe. Uzgoj riba svrstava se u proizvodne aktivnosti kojima poduzetnik upravlja s ciljem pretvaranja biološke imovine u dodatnu biološku imovinu (riblja mlađ za daljnji uzgoj) ili proizvode (riba pripremljena za prodaju kao proizvod za konzumaciju). O specifičnostima računovodstvenog praćenja uzgoja riba pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Uvjeti za obavljanje djelatnosti akvakulture
3. Proizvodi ribarstva i akvakulture
4. Početno i naknadno vrednovanje biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda
5. Obračun PDV-a prilikom isporuke ribe
6. Računovodstveno praćenje uzgoja riblje mlađi
7. Računovodstveno praćenje uzgoja i prodaje konzumne ribe
8. Zaključak

      Založno pravo ugovara se kao instrument osiguranja, a daje pravo vjerovniku da svoju tražbinu namiri iz vrijednosti založene stvari ako mu njegova tražbina u novcu ne bude ispunjena o dospijeću. Autor u ovom računovodstvenom praktikumu daje primjere evidentiranja naplate potraživanja uporabom dobrovoljnoga založnog prava (hipoteke) u poslovnim knjigama založnog vjerovnika i založnog dužnika.

1. Ukratko o založnom pravu (hipoteci)
2. Realizacija založnog prava na pokretnini
3. Realizacija založnog prava na poslovnom udjelu
4. Realizacija hipoteke na nekretnini
5. Realizacija hipoteke na nekretnini u slučaju stečaja dužnika
6. Slučaj kada je dug znatno veći od predmeta ovrhe
7. Zaključak

      U ovom praktikumu autorica obrazlaže računovodstveno praćenje troškova uređenja okoliša poslovne zgrade. Navedeni troškovi uključuju troškove sadnje drveća i ukrasnog bilja na zelenim površinama, troškove izgradnje parkirališta, ograda, staza i sl. Uz to, u članku se obrazlaže i porezno motrište navedenih troškova.

1. Pristup
2. Ulaganja u sadnju ukrasnog bilja
3. Ulaganja u putove i ceste, parkirališta, ograde, kanale i slično
4. Prodaja dodatnih ulaganja na zemljištu
5. Zaključak

      Za 2018. godinu trgovačka društva, trgovci pojedinci i podružnice inozemnih poduzetnika obvezni su javno objaviti svoja financijska izvješća. Trgovačka društva, trgovci pojedinci i podružnice inozemnih poduzetnika iz trećih zemalja dostavljaju propisanu dokumentaciju za javnu objavu na dosadašnji način. Podružnice inozemnih poduzetnika sa sjedištem u zemlji članici, međutim, ne dostavljaju svoja financijska izvješća, nego prevedenu dokumentaciju osnivača koja je prema propisima zemlje članice objavljena u zemlji sjedišta poduzetnika, prevedena na hrvatski jezik.

1. Uvod
2. Obveznici javne objave GFI-ja
3. Obveza javne objave za podružnice poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici EU-a
4. Zaključak

      U ovoj se rubrici daju odgovori na aktualna računovodstvena i porezna pitanja iz poslovne prakse. Pitanja se odnose na utvrđivanje fer vrijednosti biološke imovine, prodaju automobila, primjenu stope PDV-a od 13 % na sjemenje, nastanak porezne obveze za dodatne troškove u okviru gradnje, pravo na dječji doplatak u 2019. godini, rad u više država članica EU-a te na nadzornu knjigu.

RAČUNOVODSTVO
1. Fer vrijednost biološke imovine

POREZ NA DOBITAK
1. Neamortizirana vrijednost prodanog vozila porezno je priznati rashod

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
1. Stopa PDV-a na sjemenje
2. Nastanak porezne obveze za dodatne troškove u okviru gradnje

RADNO I SOCIJALNO PRAVO
1. Pravo na dječji doplatak u 2019. godini
2. Rad u više država EU-a

DEVIZNO POSLOVANJE
1. Nadzorna knjiga

RADNI ODNOSI
1. Otkazni rok osobi s invalidnošću dodatno se uvećava za mjesec dana
2. Mogućnost korištenja plaćenog dopusta dobrovoljnog davatelja krvi (neki) drugi dan, a ne u dan davanja krvi

      U ovom se praktikumu na računima glavne knjige iskazuju otpis i oslobođenje od plaćanja komunalne naknade te prodaje dugotrajne nefinancijske imovine koja ima knjigovodstvenu vrijednost. Ovisno o tome otpisuje li jedinica lokalne samouprave ili oslobađa osobu koja bi trebala platiti komunalnu naknadu, knjiženja su različita. Oslobođenje ne bi zahtijevalo ni iskazivanje potraživanja za tu naknadu.
      Pri prodaji dugotrajne nefinancijske imovine primjenjuje se bruto-načelo te ne postoji obveza usklađenja knjigovodstvene vrijednosti prodane imovine s njezinom prodajnom vrijednosti.

1. Otpis i oslobođenje od komunalne naknade

      U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene u vezi s kupnjom knjiga koje se namijenjene za vlastite potrebe te oročenje viška novca. Pri kupnji knjiga pozornost treba usmjeriti na namjenu za koju se one kupe i treba li ih, ako se iskazuju kao dugotrajna materijalna imovina, otpisivati. Pri oročenju novca, uz razmatranje njegove dopustivosti, treba pozornost pridati i kamatama koje pripadaju određenim obračunskim, odnosno izvještajnim razdobljima.

1. Kupnja knjige
2. Oročenje viška novca

      Kada radnik podnosi tužbu nadležnom sudu zbog neisplaćenih plaća, tada plaća treba biti utužena u bruto-svoti, odnosno treba sadržavati doprinose iz plaće, porez na dohodak i prirez. Budući da se prema Zakonu o radu plaćom smatra bruto-plaća, a na toj se odredbi temelje i odredbe Zakona o porezu na dohodak koje uređuju oporezivanje plaća po sudskoj presudi, to znači da sud ne bi trebao niti prihvatiti tužbu ako utužena plaća ne sadržava sve elemente plaće. No ako se to i dogodi, ili ako se plaća isplaćuje prema izvansudskoj nagodbi, tada se plaća oporezuje prema propisima koji su na snazi na dan isplate. U tom slučaju dolazi do progresije poreza i smanjenja neto-plaće, osim ako se utužena plaća odnosi na prosinac 2016. i nadalje.
      Osim toga, treba napomenuti da se plaće koje se isplaćuju po sudskim presudama uvijek smatraju dohotkom od nesamostalnog rada i podliježu oporezivanju bez obzira na to što su, možda u tužbi navedene kao odšteta. U članku se objašnjava postupak kako se obračunavaju doprinosi i porezi kada se plaće isplaćuju po sudskoj presudi, a kako u izvansudskoj nagodbi.

1. Uvodne napomene
2. O čemu treba voditi računa kada se isplaćuje plaća po sudskoj presudi
3. Korištenje osobnog odbitka iz proteklih poreznih razdoblja
4. Porezne stope i porezne razrede koje treba primijeniti kada se obračunava porez na dohodak za prethodna porezna razdoblja
5. Kako treba postupiti sa zateznim kamatama
6. Porezni položaj zateznih kamata obračunanih na doprinose, porez na dohodak i prirez po sudskim presudama
7. Kako obračunati zatezne kamate
8. Kako treba postupiti kada se isplaćuje plaća prema izvansudskoj nagodbi
9. Kako postupiti s utuženim neoporezivim primitcima
10. Isplata plaća u ovršnom postupku

      Jubilarnom nagradom smatra se jednokratna isplata nagrade radniku zbog neprekinutog rada bilo kod jednog poslodavca ili kod više poslodavaca, što ovisi o odredbama kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, ugovora o radu i sl.
      Prema poreznim propisima, poslodavac može jubilarnu nagradu (pod određenim uvjetima) svojim radnicima isplatiti neoporezivo. Ako se ne ispune uvjeti prema kojima se spomenuta nagrade može isplatiti neoporezivo, isplaćena svota predstavlja dohodak od nesamostalnog rada. Na što poslodavac mora obratiti pozornost pri isplati jubilarne nagrade, pročitajte u nastavku članka.

1. Pravo radnika na jubilarnu nagradu
2. Vjerodostojne isprave za isplatu jubilarne nagrade
3. (Ne)oporeziva isplata jubilarne nagrade
4. Dodjela jubilarne nagrade u naravi
5. Uračunava li se isplata jubilarne nagrade u nadoknadu plaće za vrijeme bolovanja, naknadu za godišnji i slično
6. Može li se umirovljeniku isplatiti jubilarna nagrada

      U časopisu RRiF, br. 5/18., objavljen je članak o korištenju prava na zdravstvenu zaštitu radnika kojeg je poslodavac sa sjedištem u RH uputio na rad u drugu državu bilo da je riječ o državi članici EU-a, EGP-a i Švicarske, ili o ugovornoj državi ili o trećoj zemlji s kojom RH nije sklopila ugovor o zdravstvenoj zaštiti u inozemstvu odnosno neugovornoj državi. U ovom članku pišemo o načinu utvrđivanja naknade za bolovanje za vrijeme rada radnika kojega je poslodavac sa sjedištem u RH poslao na rad u drugu državu.

1. Uvodne napomene
2. Osnovice i stope plaćanja obveznih doprinosa za izaslane radnike
3. Kako se utvrđuje naknada plaće za vrijeme bolovanja izaslanog radnika
4. Zaključak

      Za osobe koje rade i ostvaruju primitke koji podliježu obveznom socijalnom osiguranju bitno je odrediti mjerodavno zakonodavstvo koje se primjenjuje u svrhu ostvarivanja prava iz socijalnih osiguranja. Naime, bez obzira na to što osoba ostvaruje primitke u više država članica EU-a, ne može biti istodobno osigurana u dvjema ili u više država istodobno. To znači da za osiguranike i poslodavce država članica EU-a ne postoji pravo izbora mjerodavnog zakonodavstva, nego se primjenjuje zakonodavstvo određeno prema objektivnoj situaciji konkretne osobe i primjenom navedenih pravila, a cilj je spriječiti da se na te osobe istodobno primjenjuju zakonodavstva dviju ili više država članica ili da ostanu izvan sustava socijalne sigurnosti. O tome više u nastavku.

1. Uvod
2. Osobe koje istodobno ili naizmjenično rade u dvjema ili u više država članica
3. Praktično značenje pravila za osobe koje rade u dvjema ili u više država članica
4. Postupak koji se provodi u slučaju obavljanja djelatnosti u dvjema ili u više država članica
5. Potvrda A1
6. Uobičajeno boravište
7. Zaključna razmatranja

      Zbog povremene povećane potrebe poslodavca za većim brojem radnika, u praksi često nastaje dvojba može li se u tom slučaju s poreznim obveznikom sklopiti ugovor o djelu.
      Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14. i 127/17.) uređuje samo radni odnos koji se zasniva ugovorom o radu na neodređeno vrijeme ili ugovorom o radu na određeno vrijeme (puno ili nepuno radno vrijeme), dok je Zakonom o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. – 29/18.) utvrđena mogućnost zaključivanja ugovora o djelu. No, između navedene dvije vrste ugovora postoje bitne razlike. Primitci koji se isplaćuju na temelju ugovora o djelu su primitci koji se ostvaruju obavljanjem točno određenih, ugovorenih poslova. Takvi se primitci oporezuju na način propisan za drugi dohodak i obvezno se isplaćuju na žiro-račun primatelja. O tome pišemo u nastavku ovog članka.

1. Za koje se poslove može sklopiti ugovor o djelu
2. Porezni položaj isplate primitaka na temelju ugovora o djelu
3. Obračun primitka i iskazivanje podataka u JOPPD-u
4. Ugovor o djelu umirovljenika
5. Fizičke osobe u sustavu poreza na dodanu vrijednost
6. Ugovor o djelu između dvije fizičke osobe

      Građani – „iznajmljivači“ za pružanje usluga smještaja u sobama, apartmanima, kućama za odmor ili kampovima najčešće nisu obveznici PDV-a te tada mogu plaćati porez na dohodak paušalno. U 2019. godini primjenjuje se novi Pravilnik o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu, a koliku će svotu poreza plaćati iznajmljivači, ovisi o odluci koju donosi Predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave.
      Osim fizičkih osoba - građana RH, uslugu smještaja u nekretninama, odnosno sobama, apartmanima ili kućama za odmor, mogu pružati i stranci koji su vlasnici nekretnina u RH. To mogu biti fizičke osobe iz EU-a ili iz trećih zemalja. Detaljnije o tome može se pročitati u zasebnom članku, također u ovom broju časopisa RRIF, u rubrici Porezi. O posebnom postupku oporezivanja putničkih agencija pisali smo opširno u časopisu RRiF, br. 6/18., str. 74. Opširnije o iznajmljivačima – građanima RH može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Uvjeti za obavljanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu te način oporezivanja
3. Tko donosi odluku o plaćanju paušalnog poreza „iznajmljivača“ i koja je visina paušalnog poreza
4. Paušalno plaćanje poreza na dohodak iznajmljivača – građana RH
5. Način pružanja usluge smještaja iznajmljivača – građana RH
6. Iznajmljivači obveznici PDV-a – građani RH
7. Plaćanje boravišne pristojbe
8. Plaćanje članarine turističkim zajednicama
9. Zaključak

      Osim fizičkih osoba – građana RH, uslugu smještaja u nekretninama odnosno sobama, apartmanima ili kućama za odmor i dr., mogu pružati i stranci koji su vlasnici nekretnina u RH. To mogu biti fizičke osobe iz EU-a ili iz trećih zemalja. Iznajmljivači iz EU-a mogu plaćati porez na dohodak paušalno ako izravno pružaju uslugu gostu te ako je svota pruženih usluga tijekom godine manja od 300.000,00 kn, iako se odmah trebaju upisati u registar obveznika PDV-a. Međutim, ako uslugu pružaju turističkoj agenciji ili drugom poreznom obvezniku u RH, u RH nisu obvezni registrirati se za potrebe PDV-a (odnosi se samo na iznajmljivače građane iz EU-a), a porezni obveznik iz RH treba preuzeti poreznu obvezu. Ako jesu registrirani, uvijek trebaju izdati hrvatski račun te na uslugu smještaja obračunati PDV po stopi od 13 %. To je najvažnija novost u odnosu na porezno postupanje iznajmljivača u odnosu na prethodnu 2018. godinu. Navedena se mogućnost ne odnosi na građane iz trećih zemalja koji za pružanje usluge smještaja u RH trebaju u RH registrirati obrt ili trgovačko društvo.
      Opširnije o svemu navedenom pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Iznajmljivači – državljani država članica EU-a
3. Iznajmljivači – državljani trećih zemalja
4. Ostale obveze iznajmljivača
5. Zaključak

      Od 1. siječnja 2019. godine primjenjuje se novi Zakon o trošarinama i novi Pravilnik o trošarinama. Trošarinski su obveznici dužni carinskom uredu nadležnom prema sjedištu odnosno prebivalištu, uporabom sustava elektroničke razmjene podataka, dostaviti sljedeće propisane obrasce u POT-u: dnevni obračun trošarine, mjesečno izvješće i mjesečni obračun trošarine, osim godišnjih izvješća koja se dostavljaju pismenim putem. Trošarinska se izvješća podnose za alkohol i alkoholna pića i vina, duhanske prerađevine, energente i električnu energiju.

1. Uvod
2. Trošarinska izvješća
3. Obveza obračuna trošarine i dospijeće plaćanja
4. Uplatni računi za trošarine
5. Visina trošarina na trošarinske proizvode i duhanske proizvode

      Zakon o poticanju ulaganja izmijenjen je u Nar. nov. br. 114/18., osobito u dijelu koji se odnosi na snižavanje kriterija za ostvarenje poticanja ulaganja. Za ostvarivanje poticanja potrebno je podnijeti prijavu ministarstvu nadležnom za gospodarstvo, poduzetništvo i obrt. Ministarstvo unutar roka od 60 dana može izdati potvrdu o stjecanju statusa korisnika potvrde ili obavijest o tome da podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete. U ovom se članku u kratkim crtama daje prikaz najznačajnijih zakonskih odredaba u vezi s poticanjem ulaganja.

1. Potpore za ulaganja
2. Oblici potpora za ulaganja
3. Potpore za opravdane troškove novih radnih mjesta
4. Potpore za opravdane troškove usavršavanja
5. Potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja
6. Potpore za radno intenzivne projekte ulaganja
7. Izvješća
8. Postupak prijave
9. Zaključak

      Autorica u članku predstavlja pravni okvir RH koji se odnosi na dokumentaciju o transfernim cijenama kojom povezana društva dokazuju da su cijene transakcija određene u skladu s načelom nepristrane transakcije, s osvrtom na zahtjeve Smjernica OECD-a u tom dijelu te na pojam transfernih cijena, povezanih osoba i načela nepristrane transakcije koji predstavlja međunarodni standard u određivanju transfernih cijena, a implementiran je u porezno zakonodavstvo Republike Hrvatske.

1. Uvod
2. Pojam transfernih cijena
3. Metode za određivanje transfernih cijena
4. Dokumentacija o transfernim cijenama
5. Zaključak

      Na koji se način oporezuju isplate odšteta, tj. naknada štete, propisano je Zakonom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16. i 106/18; dalje: Zakon). Različitost poreznog tretmana ovisi o tome imaju li naknade štete veze s gospodarstvenom djelatnošću fizičke osobe ili ne. Kakav je porezni tretman naknade štete odnosno odštete koju poslodavac isplaćuje radniku radi nedopuštenog otkaza ugovora o radu na temelju sudske presude ili za slučaj prepada, orobljavanja i pljačke na radnom mjestu ili na ime obeštećenja za povlačenje tužbe po izvansudskoj nagodbi, možete pročitati u nastavku.

1. Isplata naknade štete radniku
2. Isplata naknade štete radniku radi nedopuštenog otkaza ugovora o radu na temelju sudske presude
3. Isplata naknade štete radniku dogovorena izvansudskom nagodbom
4. Isplata naknade štete radniku za slučaj npr. pretrpljenog straha od prepada, orobljavanja i pljačke na radnom mjestu
5. Isplate naknade šteta koje nisu u vezi s gospodarstvenom djelatnošću

       Kada je riječ o novim tehnologijama i njihovoj primjeni, vlade država imaju reputaciju kao spore i nedovoljno sklone promjenama, zbog čega se smatraju godinama u zaostatku za privatnim sektorom. Međutim, vlade diljem svijeta postaju svjesne potreba i navika svojih građana na 24/7 e-poslovanje koje im omogućava da rade s bilo kojeg mjesta, bilo što i u što kraćem vremenu, ali i povećanu potrebu za što bržim i učinkovitijim punjenjem proračuna. S obzirom na trendove, neke se vlade upuštaju u primjenu novih tehnologija pa tako i tehnologiju blockchain. Autorica u nastavku članka navodi primjere dobre prakse u vezi s primjenom tehnologije blockchain te izazovima i prilikama koje pruža ta tehnologija.

1. Ukratko o tehnologiji blockchain
2. Primjeri dobre prakse slučaja upotrebe u poreznim i carinskim uprava unutar EU-a
3. Izazovi i prilike koje pruža tehnologija blochchain
4. Zaključak

      Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije u vezi s pravom na odbitak pretporeza i pravom na povrat PDV-a poreznim obveznicima osnovanim u drugoj državi članici Europske unije ili izvan nje, u uvjetima kada se ono temelji na ispravku prvotno pogrešno izdanog računa, ispostavljenom izvan roka predviđenog za korištenje tim pravom, računajući od same isporuke, odnosno od prvotnog izdavanja pogrešnog računa.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-8/17 Biosafe
3. Presuda u predmetu C-533/16 Volkswagen AG
4. Presuda u predmetu C-562/17 Nestrade SA
5. Zaključak

1. Mjere za bolje prikupljanje PDV-a u e-prodaji
2. EU obustavlja planove oko digitalnog poreza
3. Austrija od 2020. godine uvodi digitalni porez od 5 posto
4. Nova direktiva o ravnoteži poslovnog i privatnog života
5. Jasnije i transparentnije tarife za najam vozila
6. Dogovoren nastavak primjene Fiscalisa

      Kamatni rizik, uz likvidnosni rizik (a uz valutni rizika) predstavlja znatan rizik koji može imati negativne posljedice u slučaju nekorištenja odgovarajućih mjera zaštite. U izazovnim okolnostima, s jedne strane velikim viškovima likvidnosti, promjenama kamatnih stopa i nedostatka tržišnih instrumenata, iz perspektive upravljanja pred kreditne se institucije, kako danas tako i u narednom razdoblju, postavljaju izazovni zadatci, što autor prezentira u članku.

1. Uvod
2. Tečajni rizik – primjer CHF
3. Hrvatsko bankarsko tržište i specifičnosti likvidnosnog / kamatnog modela
4. Subjektivne i objektivne specifičnosti u upravljanju kamatnim rizikom
5. Specifičnosti HRK u likvidnosnom kamatnom modelu
6. Specifičnosti EUR u likvidnosnom kamatnom modelu
7. Građenje modela limita fiksnih kamatnih stopa
8. Stabilnost depozita po viđenju
9. Načelo izračuna
10. Praćenje iskorištenosti limita
11. Donošenje odluke o strateškim plasmanima izvan definiranih modela
12. Opcije upravljanja – HNB strukturni repo / strateška odluka o preuzimanju rizika
13. Regulatorni aspekt kamatnog rizika
14. Sustavi mjerenja rizika
15. Zaključak

      Najznačajnije pitanje u odnosu na cijenu javne usluge prikupljanja miješanoga komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivoga komunalnog otpada koje je postavljeno u neposrednoj primjeni zakona i podzakonskih propisa jest može li se u strukturi cijene navedene javne usluge obračunati fiksna naknada. Usporedbom sa strukturom cijene drugih javnih usluga, tj. vodnih usluga, u ovom se članku analizira dopuštenost primjene fiksne naknade u cijeni navedene javne usluge, a na temelju zakona i podzakonskih akata.

1. Uvod
2. Europsko pravo
3. Upravnosudska i ustavnosudska praksa
4. Cijena javne usluge
5. Struktura cijene vodnih usluga
6. Umjesto zaključka

      Najčešće kontakte putnici ostvaruju putem turističkih agencija, bez obzira na to uplaćuju li turističke paket-aranžmane, izlete ili rezerviraju smještaj i druge usluge u poslovnici ili putem online sustava, i to znatno prije od planiranog početka putovanja. Za pretpostaviti je da svi putnici neće moći realizirati navedene uplaćene usluge turističke agencije, jer će neki odustati od putovanja (zbog bolesti njih osobno ili člana obitelji, zbog poslovnih obveza itd.), ili će im turistička agencija izmijeniti program putovanja, ili će otkazati rezervaciju, ili povećati cijenu putovanja, ili će nekome biti izgubljena prtljaga, ili neće biti pružene usluge utvrđene u ugovoru ili na kvalitetan način, ili će zbog bolesti ili ozljeda putnik morati prekinuti boravak itd.
      Naravno, sve se navedene situacije mogu dogoditi svakome putniku, a onda su zbog neplaniranog i nepredviđenog događaja putnici u dvojbi komu se obratiti, koja su njihova prava i kako ispravno postupiti u rješavanju svojih problema glede navedenog putovanja.
      Opširnije o navedenome možete pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Tko može pružati usluge u turizmu
3. Ugovor o putovanju u paket-aranžmanu i ugovor o povezanom putnom aranžmanu
4. Zaštita u slučaju nesolventnosti
5. Povezani putni aranžmani
6. Tko je odgovoran za pogreške pri rezerviranju
7. Organiziranje putovanja od strane sindikata, udruga, vjerskih zajednica, škola, visokih učilišta i drugih odgojno-obrazovnih ustanova
8. Načini i mogućnosti zaštite prava putnika

      Obavljanje djelatnosti trgovine uređeno je odredbama Zakona o trgovini i njegovim provedbenim propisima te drugim propisima ovisno o vrsti prodajnog asortimana i načina obavljanja trgovine. Osim trgovca, djelatnost trgovine mogu obavljati i druge fizičke i pravne osobe uz uvjet i na način propisan odredbama toga Zakona. Iako je važeći Zakon u primjeni od 2008. godine, i dalje postoje dvojbe o dosegu primjene njegovih pojedinih odredaba. U nastavku dajemo odgovore na pitanja koja pretplatnici časopisa RRiF najčešće postavljaju.

     Zakonom o mirovinskom osiguranju propisani su slučajevi u kojima je mirovinsko osiguranje obvezno za osiguranike po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, a posljedično, u skladu sa Zakonom o doprinosima po navedenim osnovama osiguranja i obveza doprinosa. U članku se opisuju temeljna obilježja toga osiguranja, s naglaskom na promjene vezane uz osiguranje od 1. siječnja 2019. godine prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima.

1. Obvezno mirovinsko osiguranje poljoprivrednika

      Zbog nedostatka radne snage unutar granica RH te zbog sezonskog karaktera poslova koji poslodavci obavljaju, sve su češći slučajevi da stranci, osobito državljani trećih zemalja, dolaze na rad u RH. Ponekad poslodavac ima potrebu takve radnike uputit na rad u druge zemlje.
      U članku se objašnjava pod kojim uvjetima stranci mogu boraviti i raditi u RH, na koji način je uređeno pitanje plaćanja doprinosa s poreznog motrišta rada stranaca te koje porezne pogodnosti može ostvariti poslodavac prilikom sezonskog zapošljavanja stranaca.

1. Uvodne napomene
2. Rad državljana trećih zemalja u RH
3. Dozvola za boravak i rad
4. Dozvola za boravak i rad na temelju godišnje kvote
5. Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote
6. Socijalni status državljana trećih zemalja koji se zapošljavanju u RH
7. Obračun doprinosa državljaninu trećih zemalja
8. Obračun poreza na dohodak
9. Specifičnosti u vezi sa sezonskim radnicima
10. Isplata neto-plaće
11. Posebnosti kod upućivanja državljana trećih zemalja koji su dobili dozvolu za boravak i rad u RH u druge države članice
12. Poslovi za koje nije potrebno pribaviti dozvolu za boravak i rad
13. Kategorije državljana trećih zemalja koji u RH mogu raditi bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada

      Stečajni postupci postali su svakodnevica u našem gospodarstvu, pri čemu su broj i težina tih postupaka predmet učestalih napisa u medijima, često popraćeni alarmantnim komentarima. Naravno, mediji se zadržavaju na onim stečajnim postupcima koje smatraju atraktivnim, pri čemu “ispod radara” prolaze stotine i tisuće, uvjetno rečeno, “malih” postupaka koji nisu zanimljivi nikomu osim onima koji u njima sudjeluju.
      Paradoksalno je što stvarni problem nije u prevelikom broju stečajnih postupaka. Naprotiv, ono što stvarno nanosi štetu gospodarstvu jest činjenica da se na tržištu i dalje nalaze oni nad kojima je trebalo otvoriti stečajni postupak dok je još bilo mogućnosti za namirenje barem dijela vjerovnika.
      Kada dužnik nebrojeno puta odgađa ispunjenje svoje obveze, zapravo je nedvojbeno u sve težem financijskom položaju i sve je više u pitanju vaša naplativost. Procjena trenutka kada treba odlučno napraviti preokret i reći „ne“ te dužnika poslati u stečaj jest dok još ima neke nade makar u djelomičnoj naplati, ali i radi dojma da ozbiljno mislite. Možda će Vam ovaj članak proširiti spoznaje u donošenju pravodobne odluke.

1. Pristup
2. Pokretanje stečajnog postupka
3. Stečajni vjerovnici i praćenje postupka
4. Prijava tražbina stečajnih vjerovnika
5. Ispitno ročište
6. Izvještajno ročište
7. Zaključak

      Od 2019. godine u Republici Hrvatskoj u sustavu financiranja političke aktivnosti i izborne promidžbu primjenjuje se novi pravni okvir koji je u taj sustav unio niz novosti u odnosu na prijašnje uređenje tog područja. Njime se ujedno uređuje i sustav financiranja referenduma, što do sada nije bilo uređeno.
      Krajem svibnja 2019. godine provest će se izbori za članove u Europskom parlamentu iz Republike Hrvatske kada će se po prvi put postupiti prema tom novom zakonskom okviru.
      U ovom članku autorice razmatraju novine u Zakonu o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, s posebnim osvrtom na financiranje izborne promidžbe na izborima za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske.

1. Uvod
2. Novine u Zakonu o financiranju
3. Financiranje izborne promidžbe na izborima za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske

      Predmet javne nabave u sustavu javne nabave mora biti opisan na odgovarajući način, pri čemu se samo u nekim okolnostima može upućivati na „jednakovrijednost“. U ovom se članku razmatraju kriteriji za ocjenu jednakovrijednosti predmeta nabave, u slučaju opisa predmeta nabave upućivanjem na proizvođača, marku, zaštitni znak, patent i sl. Pri tome se upućuje na praksu Državne komisije.

1. Uvod
2. Opis predmeta nabave
3. Tehničke specifikacije predmeta nabave
4. Definiranje tehničkih specifikacija upućivanjem na određenu marku, zaštitni znak, patent i slično
5. Dokazi o jednakovrijednosti ponuđenog predmeta nabave
6. Jednakovrijednost ponuđenog proizvoda – teret dokaza o jednakovrijednosti proizvoda
7. Dokazi o jednakovrijednosti nuđenoga jednakovrijednog proizvoda – nisu ažurirani popratni dokumenti u smislu čl. 263. ZJN 2016
8. Zaključno

      U sustavu javne nabave dopušteno je da čelnik središnjeg tijela državne uprave može javnim naručiteljima iz svoga djelokruga odlukom odrediti relativne pondere za pojedine vrste predmeta nabave. Od početka travnja 2019. godine primjenjuje se posebna odluka te vrste za nabavu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i hrane.

1. Uvod
2. Kriteriji pri kvalitativnoj ocjeni kriterija

1. Opći pregled
2. Cijene stambenih nekretnina u RH i EU-u
3. Cijene u RH i EU-u
4. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
5. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
6. Građevinarstvo RH i EU-a
7. Vanjskotrgovinska razmjena
8. Trgovina na malo u RH i EU-u
9. Turizam
10. Plaće
11. Zaposlenost i nezaposlenost RH i EU-a