U ovom se članku daju informacije o obvezi predaje godišnjega financijskog izvještaja za 2018. godinu u FINA-u, koji se evidentiraju u Registru godišnjih financijskih izvještaja. Kod sastavljanja godišnjega financijskog izvještaja za 2018. godinu treba voditi računa o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 116/18.). Izmjene i dopune Zakona primjenjuju se i na sastavljanje godišnjega financijskog izvještaja za 2018. godinu, osim odredbe koja uvodi mogućnost pretvaranja knjigovodstvenih isprava koje se čuvaju u izvornom pisanom obliku u elektronički zapis.
1. Izmjene i dopune zakona objavljene u 2018. godini koje se primjenjuju kod sastavljanja i predaje GFI-ja za 2018. godinu
2. Predaja godišnjih financijskih izvještaja za 2018. godinu
3. Predaja godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe
4. Predaja godišnjih financijskih izvještaja radi javne objave
5. Predaja godišnjega financijskog izvještaja za mikro i male poduzetnike
6. Predaja godišnjega financijskog izvještaja za srednje i velike poduzetnike
7. Objava nefinancijskog izvješća
8. Predaja godišnjih financijskih izvještaja za poduzetnike čija je poslovna godina različita od kalendarske
9. Istodobna predaja dokumentacije radi javne objave i za statističke i druge potrebe
10. Način dostave, oblik i format te ovjeravanje dokumentacije
11. Predaja GFI-ja i druge dokumentacije putem internetskog servisa uz uporabu FINA-inoga digitalnog certifikata
12. Vrsta i visina naknade za uslugu javne objave
13. Provjera potpunosti i točnosti godišnjega financijskog izvještaja i druge dokumentacije
14. Javna objava
15. Sankcije zbog nepodnošenja godišnjih financijskih izvještaja
16. Umjesto zaključka – najvažnije napomene
I ove godine najkasnije do 30. travnja poduzetnici trebaju dostaviti u FINA-u godišnje financijske izvještaje za potrebe statistike na Obrascu GFI-POD za 2018. godinu. Osim Bilance i Računa dobitka i gubitka (te Izvještaja o ostalom sveobuhvatnom dobitku za poduzetnike koji primjenjuju MSFI-je), u FINA-u se dostavljaju i dodatni podatci koji se, u najvećem dijelu, odnose na objašnjenje pojedinih stavaka iz Bilance i RDG-a za potrebe statistike. Kako smo u prilogu „Sastavljanje financijskih i poreznih izvještaja za 2018. godinu“ uz časopis RRiF br. 1/19. detaljno pisali o sastavljanju Bilance i RDG-a, ovdje ćemo se zadržati na objašnjenjima određenih pozicija tih financijskih izvještaja za potrebe statistike. Ujedno ćemo objasniti popunjavanje dodatnih podatka i povezati ih s podatcima iz Bilance i RDG-a.
U Prilogu uz časopis RRiF, br. 1/19., pisali smo o sastavljanju godišnjih financijskih izvješća za 2018. godinu (bilance, računa dobitka i gubitka i izvješća o ostalom sveobuhvatnom dobitku, izvješća o novčanom tijeku, izvješća o promjenama kapitala i bilješkama uz financijska izvješća) i podnošenju prijave poreza na dobitak (Obrazac PD) za 2018. godinu. U ovom se članku obrazlaže pravni okvir utvrđivanja i uporabe dobitka ili pokrića gubitka za 2018. godinu, računovodstveno praćenje raspoređivanja dobitka i pokrića gubitka te porezno motrište isplate ostvarenih dobitaka iz 2018. godine i prije.
1. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.o.o.–u
2. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.d.-u
3. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u j.t.d.-u i k.d.-u
4. Računovodstveno motrište uporabe dobitka
5. Primjeri odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća i uporabi dobitka ili pokriću gubitka
6. Računovodstveno praćenje uporabe dobitka
7. Računovodstveno praćenje pokrića gubitka
8. Porezno motrište isplate udjela u dobitku (dividende)
9. Isplate predujmova dobitka i dividendi
10. Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Godišnje izvješće i izvješće poslovodstva obvezno sastavljaju srednji i veliki poduzetnici. Mikro i mali poduzetnici ne moraju sastavljati godišnje izvješće odnosno izvješće poslovodstva, ali oni u bilješkama obvezno navode informaciju o stjecanju vlastitih dionica. Godišnje izvješće odnosno izvješće poslovodstva sastavlja se prema čl. 21. Zakona o računovodstvu. Zakonom o računovodstvu propisan je i obvezan sadržaj godišnjeg izvješća odnosno izvješća poslovodstva, ali ne i njegov oblik.
1. Obveznici sastavljanja
2. Sadržaj godišnjeg izvješća odnosno izvješća poslovodstva
3. Financijska izvješća za izvještajno razdoblje
4. Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja
5. Izvješće o plaćanjima javnom sektoru
6. Izvješće poslovodstva
7. Pokazatelji uspješnosti poslovanja
8. Zaključak
Autor: Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Odobravanje zajmova između trgovačkih društava te trgovačkih društava i fizičkih osoba (članova društva ili zaposlenika) je često. Pritom je u takvim ugovorima nerijetko riječ o odnosima između povezanih osoba. U svim tim situacijama postavljaju se pitanja treba li obračunati kamatu te ako da, koju kamatnu stopu treba primijeniti. U nastavku članka autori na primjerima daju odgovore na ta pitanja.
1. Uvodne napomene
2. Računovodstveni okvir praćenja zajmova
3. Ugovor o zajmu
4. Ugovaranje kamate prema ZOO-u
5. Kamate s motrišta PDV-a
6. Zajmovi između povezanih osoba
7. Kamate na zajmove između nepovezanih osoba
8. Zaključak
Autori: Ivan PETARČIĆ, struč. spec. oec. Hana VELAJ, mag. iur.
Zbog privremenih razlika između računovodstvenog i oporezivog dobitka nastaje odgođena porezna imovina odnosno odgođena porezna obveza u bilanci poreznog obveznika. Privremene razlike posljedica su prihoda i rashoda koji se različito priznaju u poreznoj prijavi odnosno u financijskim izvješćima. Odgođena porezna imovina nadoknađuje se u sljedećim poreznim razdobljima kad se ispune određeni uvjeti. U određenim okolnostima odgođena porezna obveza postaje tekuća. U ovom su članku prikazani najčešći poslovni događaji koji mogu dovesti do knjiženja odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze.
1. Računovodstveno motrište poreza na dobitak
2. Odgođena porezna obveza
3. Odgođena porezna imovina
4. Odgođeni porez u slučaju poreznoga gubitka
5. Zaključak
Autor: Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Vrećice u trgovini na malo imaju različit računovodstveni tretman, što ovisi o tome je li riječ o njihovoj prodaji, besplatnom davanju ili one predstavljaju sastavni dio robe koja se prodaje. Od 1. siječnja ove godine Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži uređena je obveza naplate pojedinih skupina vrećica za nošenje. Kako je potrebno računovodstveno evidentirati nabavljene vrećice kada se one besplatno daju odnosno kada se prodaju te o računovodstvenom praćenju pružanja usluge zamatanja robe u prodavaonici, pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod
2. Porezni položaj vrećica za nošenje u trgovini
3. Računovodstveno evidentiranje vrećica za nošenje
4. Usluga zamatanja robe u trgovini
5. Zaključak
U ovoj rubrici daju se odgovori na aktualna računovodstvena, porezna i pravna pitanja iz poslovne prakse. Pitanja se odnose na vrijednosno usklađenje zaliha, trostrani posao, zakup prostora u turističke svrhe, poslovanje po depozitnom računu koji je otvoren u inozemstvu i na ovrhu komunalne naknade.
Računovodstvo
Vrijednosno usklađenje zaliha
Porez na dodanu vrijednost
Trostrani posao
Zakon o porezu na dohodak
Zakup prostora u turističke svrhe
Devizno poslovanje
Poslovanje po depozitnom računu koji je otvoren u inozemstvu
U ovom se praktikumu na računima glavne knjige iskazuju: nabava uz različite vrste računa i njihova namirenja te kupnja dugotrajne nefinancijske imovine od osobe koja prodaje svoju osobnu imovinu. Ovisno o dokumentu koji prati nabavu i o načinu namirenja obveze pri kupnji, iskazuju se promjene povezane s kupnjom stvari koje prema računovodstvenim propisima nemaju obilježje imovine. Ako se stvar koja ima obilježje imovine kupuje od osobe koja nema obvezu izdavanja računa ili ga ne želi izdati, promjena na imovini iskazuje se u trenutku raspolaganja imovinom.
1. Primitak i namirenje različitih vrsta ulaznih računa
2. Kupnja dugotrajne nefinancijske imovine od namještenika
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu iskazuje dana pozajmica novca otpis nevraćene pozajmice te darivanje za projekt. Ako je dana pozajmica, potrebno je pratiti povrat dane pozajmice u skladu s postupcima koje je uredila neprofitna organizacija kako bi se osigurala naplata takva potraživanja. Pri darivanju za projekte, radi uključivanja u prihode razdoblja, potrebno je pratiti izvor tih darivanja, pri čemu se mora posebno iskazivati EU-darivanje.
1. Pozajmica novca i otpis potraživanja
2. Donacija (darivanje) za projekt
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Ako poslodavac radniku ne može ponuditi puni opseg rada, a ipak radi prirode posla s radnikom treba sklopiti ugovor o radu (jer ga ne može angažirati putem ugovora o djelu ili putem dopunskog zapošljavanja), sklopit će s radnikom ugovor o radu na nepuno radno vrijeme. Kada se obračunava plaća za nepuno radno vrijeme, doprinose treba obračunati na onu svotu bruto-plaće koja je određena ugovorom, no postoje i neke iznimke. Kakav obračun plaće i kakva materijalna prava pri obračunu plaće poslodavac treba primijeniti, pročitajte u nastavku.
1. Uvod
2. Prijava na obvezna osiguranja i ostale evidencije za radnika zaposlenog u nepunom radnom vremenu
3. Utvrđivanje plaće za nepuno radno vrijeme
4. Obračun plaće radnika zaposlenog na nepuno radno vrijeme
5. Obračun plaće kada radnik istodobno radi kod dva poslodavca
6. Članovi uprave zaposleni na nepuno radno vrijeme
7. Materijalna prava radnika zaposlenog na nepuno radno vrijeme
Bolovanje radnika u slučaju njege djeteta obračunava se na sličan način kao što je to slučaj kod bolovanja samog zaposlenika, ali ima svojih specifičnosti. U nastavku članka objašnjen je obračun i prikazivanje bolovanja na Obrascu JOPPD, ovisno o starosti djeteta i specifičnostima vezanim za staž radnika prije nastupa bolovanja.
1. Uvodno
2. Visina naknade za vrijeme bolovanja
3. Kada roditelj ne može dobiti pravo na naknadu plaće
4. Pravo na rad s polovinom punog radnog vremena
5. Osobe na stručnom osposobljavanju
Autor: Anamarija WAGNER , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Kada je riječ o članovima uprave strancima koji su u radnom odnosu te primaju plaću odnosno dohodak od nesamostalnog rada, kao i tuzemni članovi uprave trebaju voditi računa o najnižoj mjesečnoj osnovici za plaćanje doprinosa utvrđenoj u svoti od 5.491,20 kn za puno radno vrijeme. No, primitci koji se isplaćuju članovima uprave strancima uobičajeno se oporezuju na način propisan za drugi dohodak. U nekim slučajevima na isplatitelju je i obveza za obračunom doprinosa, dok je u nekim slučajevima obveza stranog člana uprave da se samostalno prijavi na obvezna osiguranja. O navedenome pišemo u nastavku.
1. Obvezno osiguranje članova uprave stranaca u RH
2. Radni odnos stranih članova uprave
3. Primitci naknade za članstvo u upravi prema ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kada nisu u radnom odnosu
Autori: mr. Anja BOŽINA, dipl. oec. i ovl. rač. Anamarija WAGNER , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Isporuke dobara koja otprema ili prevozi isporučitelj, kupac ili treća osoba u njihovo ime, a koja sastavlja ili postavlja isporučitelj ili druga osoba za njegov račun s probnim radom ili bez njega, oporezuju se prema mjestu gdje se ta dobra sastavljaju ili postavljaju. Autorica u članku objašnjava koje su to transakcije na primjerima iz poslovne prakse te kako hrvatski porezni obveznici trebaju postupati pri njihovim isporukama i stjecanjima od poreznih obveznika iz EU-a. Uz to, daje obrazloženja koje isporuke ne uključuju isporuke dobara s montažom te kakvo je njihovo porezno motrište.
1. Uvod
2. Definiranje isporuka dobara s montažom
3. Registriranje za potrebe PDV-a u drugim državama članicama EU-a kod isporuka dobara s montažom
4. Isporuke dobara sa sastavljanjem ili postavljanjem iz RH u drugu državu članicu EU-a
5. Isporuke dobara sa sastavljanjem ili postavljanjem iz druge države članice EU-a u RH
6. Koje se isporuke ne smatraju isporukama dobara s montažom
7. Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Zakonom o trošarinama i novim Pravilnikom o ostvarivanju prava na povrat dijela plaćene trošarine za dizelsko gorivo u komercijalnom prijevozu robe i putnika od 1. siječnja 2019. godine propisano je pravo na povrat trošarine za dizelsko gorivo koje se koristi u komercijalnom prijevozu robe i putnika. Uvjet je da je dizelsko gorivo kupljeno bezgotovinskim oblikom plaćanja u Republici Hrvatskoj, a pravo povrata imaju osobe registrirane za komercijalni prijevoz robe i putnika sa sjedištem u području EU-a. Povrat trošarine određuje se u visini razlike trošarine važeće na dan kupnje dizelskoga goriva u Republici Hrvatskoj i minimalno propisane visine trošarine na dizelsko gorivo koja iznosi 330 eura na 1000 litara, a ta se svota preračunava u nacionalnu valutu.
Opširnije o uvjetima i načinu povrata može se pročitati u nastavku članka.
1. Uvod
2. Zakonodavstvo EU-a i stanje u drugim državama članicama EU-a
3. Nacionalno trošarinsko zakonodavstvo
4. Zaključak
Autorica u članku predstavlja odredbe Općega poreznog zakona koji uređuju pitanje dostave poreznih akata u poreznom postupku, posebno s osvrtom na dostavu u postupku poreznog nadzora, načina dostave poreznih akata i dokaza o izvršenoj dostavi. Na opisani način predočava koja se dostava u postupku poreznog nadzora smatra urednom dostavom, upućuje na obvezu sudjelovanja poreznog obveznika u utvrđivanju činjeničnog stanja te u skladu s time predočava kada se u navedenom području primjenjuje institut povrata u prijašnje stanje i postavljanje zastupnika po službenoj dužnosti.
1. Uvod
2. Porezni akti
3. Dostava poreznih akata
4. Utvrđivanje činjeničnog stanja
5. Povrat u prijašnje stanje
6. Zastupnik po službenoj dužnosti
7. Zaključak
Prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom koji je u primjeni od 1. siječnja 2013. godine, fiskalizacija je postupak koji su porezni obveznici u obvezi provoditi bez obzira na to naplaćuju li za svoje robe ili usluge račune u gotovini ili ne. Naime, u svojim je odredbama predvidio dio sadržaja računa koji su u obvezi ispunjavati svi porezni obveznici, ali obvezu provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa provode samo oni porezni obveznici koji prodaju robe ili naplaćuju usluge u sredstvima koji se prema odredbama smatraju gotovinom.
1. Uvod
2. Dostava podataka o poslovnim prostorima
3. Fiskalizacija računa za prodaju karata u međunarodnom prijevozu putnika
4. Izdavanje pratećih dokumenata u sustavu fiskalizacije
5. Zaključak
Prema Zakonu o porezu na promet nekretnina predmet oporezivanja je promet zemljišta (poljoprivredna, građevinska i druga) i građevina (stambene, poslovne i sve druge zgrade te njihovi dijelovi) te svako drugo stjecanje nekretnina. Jasnije određenje je li riječ o nekretnini ili pokretnini, a za potrebe određivanja poreznog položaja u prometu nekretnine, daje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojim je navedeno da pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njome razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje.
U članku se navodi stajalište Suda EU-a u vezi s primjenom pojednostavljenja, u vidu poreznog izuzeća, kod trostranih poslova i carinskog postupka 42 ako nije sasvim jasno jesu li ispunjeni svi uvjeti za njihovu primjenu.
1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-580/16 Hans Bühler KG
3. Presuda u predmetu C-108/17 Enteco Baltic UAB
4. Zaključak
Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja određuju stvarnu nadležnost država ugovornica prilikom oporezivanja pojedinih vrsta dohotka te se moraju primjenjivati i tumačiti istodobno s domaćim poreznim zakonima.
Kada govorimo o oporezivanju fizičkih osoba, često se javlja pitanje usporedbe dvaju sličnih pojmova – drugog dohotka iz Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16., 106/18., dalje: Zakon) i ostalog dohotka iz OECD-ova modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje: OECD-ov model) na osnovi kojeg je strukturirana većina normi iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje: ugovori) koje Republika Hrvatska ima u primijeni. Kako je riječ o dvama sličnim, ali ne i jednakim pojmovima, u ovom članku prikazujemo usporedno njihove jednakosti i razlike.
1. Klasifikacija drugog dohotka u odnosu na ugovore
2. Ostali dohodak iz ugovora koji nije hrvatski drugi dohodak
3. Obrasci
4. Zaključak
Nakon što revizor završi revizorske procedure vezane za bilančne stavke u sklopu redovite revizije, postoji još niz procedura koje mora poduzeti prije izdavanja revizorovog izvještaja, a one, između ostaloga, uključuju razmatranje vremenske neograničenosti poslovanja, identificiranje naknadnih događaja, zaprimanje pisane izjave menadžmenta i druge završne radnje. U nastavku članka objašnjavaju se procedure koje provode revizori u vezi s događajima koji nastaju nakon datuma financijskih izvještaja.
1. Uvod
2. Naknadni događaji
3. Cilj revizorskih procedura
4. Procedure u identificiranju naknadnih događaja
5. Dokumentiranje obavljenih procedura
6. Zaključak
1. Odlučivanje o porezima kvalificiranom većinom
2. Opomene EK-a zbog povrede europskog prava
3. Privremeni dogovor o direktivi o radnim uvjetima
4. EK upozorio na rizike dodjele državljanstva stranim investitorima
5. Ukidaju se bilateralne investicijske arbitraže
U prošlome broju časopisa RRiF objavljen je članak na temu novosti / aktualnosti u ovrsi na plaći u 2019. godini.
U ovome broju nastavljamo s obradom teme ovrhe na novčanim sredstvima dajući pregled i bitne značajke ovrhe na naknadi za ugovor o djelu i ostalim primitcima koji prema Ovršnom zakonu imaju karakter drugog dohotka.
1. Uvod
2. Sažeto o ugovoru o djelu i naknadi
3. Ograničenje ovrhe na naknadi za ugovor o djelu
Autorica u članku podsjeća čelnike trgovačkih društava i drugih pravnih osoba kojima su vlasnici, odnosno osnivači država ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na obveze davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti. Izjava o fiskalnoj odgovornosti za 2018. godinu se mora predati najkasnije 1. travnja 2019. godine.
1. Uvod
2. Način i rokovi predaje Izjave o fiskalnoj odgovornosti
3. Napomene o Upitniku o fiskalnoj odgovornosti
4. Obveze prilikom primopredaje
5. Zaključno
Fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti samostalno kao obrt, poljoprivrednu djelatnost ili neko drugo profesionalno zanimanje su, u pravilu, obveznici poreza na dohodak. Međutim, oni mogu odlučiti plaćati porez na dobitak ili su to obvezni učiniti ako zadovolje uvjete određene Zakonom o porezu na dobit glede ukupnog primitka, dohotka, sadašnje vrijednosti dugotrajne imovine i prosječnog broja zaposlenih. Povratak na oporezivanje porezom na dohodak omogućeno im je nakon tri godine, osim u posebnim slučajevima kada na zahtjev poreznog obveznika Porezna uprava izdaje rješenje o povratku na oporezivanje porezom na dohodak, uzimajući u obzir određene pokazatelje u poslovanju. U tom slučaju u knjigovodstvu treba stvoriti bazu za vođenje knjiga prema novčanom načelu odnosno jednostavnom knjigovodstvu. O tome pišemo u ovom članku.
1. Uvodne napomene
2. Kako sastaviti početno stanje prilikom promjene načina oporezivanja s poreza na dobitak na oporezivanje porezom na dohodak
3. Primjeri iskazivanja početnog stanja
4. Promjena u plaćanju doprinosa
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Specifičnost poljoprivredne djelatnosti je u njezinoj povezanosti s prirodom koja zahtijeva intenzivne radove primjerene godišnjom dobu kada nastaje potražnja za radom osoba u pojedinim kratkotrajnim razdobljima. Kako bi se taj povremeni rad bio prepoznat u praksi kao socijalna pa i porezna kategorija, Zakonom o poticanju zapošljavanja uređeno je kako na legalan način angažirati tražitelje posla privremeno na tim poslovima, a da se nalaze u okviru socijalne sigurnosti te, posljedično, i u poreznom statusu. O tome kako se to provodi u praksi, pišemo u ovom članku.
1. Uvodne napomene
2. U kojem se području poljoprivredne djelatnosti mogu zaposliti osobe prema Zakonu
3. Osiguranje osoba zaposlenih na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi
4. Ugovor o obavljanju sezonskih poslova u poljoprivredi
5. Naknada za rad sezonskog radnika u poljoprivredi
6. Oporezivanje naknade
7. Izvješćivanje na Obrascu JOPPD
8. Knjiženje nastalih izdataka kod isplatitelja
9. Evidencije o uplaćenim doprinosima i priznavanje prava iz mirovinskog osiguranja
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Državni inspektorat je od osnivanja 1999. godine do prestanka s radom 31. prosinca 2013. godine djelovao petnaestak godina. Poslove Državnog inspektorata od 1. siječnja 2014. godine preuzela su resorna Ministarstva: Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo turizma. Kao razlog ukidanja inspektorata bilo je navedeno da je postojanjem dvaju različitih modela obavljanja inspekcijskih poslova – šest inspekcija unutar Državnog inspektorata i 40 inspekcija u ministarstvima i drugim središnjim tijelima državne uprave – uspostavljen nejedinstven sustav te da su tijela državne uprave u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga stavljena u nejednak položaj prema Državnom inspektoratu. Stoga je inspekcijske i ostale poslove državne uprave preuzelo isto tijelo državne uprave.
1. Uvod
2. Koje su inspekcije u sastavu Državnog inspektorata
3. Dužnosti i ovlasti inspektora
4. Dužnost pravnih i fizičkih osoba koje podliježu inspekcijskom nadzoru
5. Upravni i prekršajni postupak
Tema članka su učinci najnovijih europskih uredaba koje pokrivaju funkcioniranje prekogranične (engl. cross-border) online maloprodaje. Uklanjaju se prepreke i pružaju informacije potrošačima kako bi se stimulirala kupnja roba i usluga na unutarnjem tržištu. Uvedena je zabrana neopravdanoga geografskog blokiranja web-shopova i uvodi se vidljivost tarifa dostave paketa s robom. Ovime želimo upoznati sve online trgovce s novim pravilima, obvezama i mogućnostima kako bi uskladili svoje operacije prekogranične prodaje unutar EU-a. Računovodstveno i porezno praćenje te trgovine obradili smo u našem časopisu br. 12/18. str. 72.
1. Uvod
2. Slaba prekogranična maloprodaja
3. Uredba o neopravdanom geo-blokiranju
4. Bolja vidljivost cijena dostave poštanskih pošiljaka
5. Utjecaj na nacionalni zakonodavni okvir
6. Učinci geo-blockinga na trgovinu
7. Način plaćanja na web-shopu
8. Ustrajnija koordinacija i provedba regulacije od 2020. godine
9. Zaključak
Autor u ovome članku ukratko razmatra (ne)mogućnost otkazivanja ugovora o radu radnici za vrijeme njezine trudnoće, i to sa statusnog motrišta, uz prikaz recentne sudske prakse i relevantnih akata.
1. Uvod
2. Sažeto o otkazu ugovora o radu
3. Bitno razgraničenje
4. Bitno o zabrani otkazivanja trudnoj radnici
5. Iznimke glede zaštite trudnice od otkaza
Radni odnos članova posade broda u međunarodnoj plovidbi, tj. pomoraca, zbog specifičnosti takvog rada uređen je Pomorskim zakonikom (Nar. nov., br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13. i 26/15.; dalje: Zakonik) iako se zasniva na temelju ugovora o radu. Kao poseban propis, za pomorce, uređuje pitanja obveznog osiguranja tj. prijave na osiguranje, obveze plaćanja doprinosa te korištenja pravom iz mirovinskog osiguranja i obvezu prijave ostvarenog dohotka te plaćanja poreza na dohodak ovisno o broju dana u međunarodnoj plovidbi. Koje su to prava i obveze te na koji način se ona ostvaruju, podrobnije su propisani propisima koji propisuju doprinose i porez na dohodak. Više o tome u nastavku.
1. Uvod
2. Obveze pomorca i njegova poslodavca
3. Obvezno osiguranje pomorca
Autorica u prvom dijelu ovoga članka razmatra osnovne značajke ugovora o kupoprodaji. Izlaže osnovne pojmove i bitne elemente redovne kupoprodaje i razlike u odnosu na kupoprodaju s posebnim pogodbama. Naglasak je na kupoprodaji s pravom prvokupa i kupnjom na pokus, dok će se u drugom dijelu članka detaljnije objasniti kupoprodaja prema uzorku ili modelu, kupoprodaja sa specifikacijom, kupoprodaja s pridržajem prava vlasništva i kupoprodaja s obročnom otplatom cijene.
1. Uvod
2. Redovna kupoprodaja
3. Kupoprodaje s posebnim pogodbama
4. Kupoprodaja s pravom prvokupa
5. Kupnja na pokus
U praksi se kao sudionici postupka sve češće javljaju likvidacijske i stečajne mase. Naime, to je posljedica slučajeva kada je iz Sudskog registra trgovačkog suda brisan određeni subjekt, ali poslije se utvrdilo da je taj pravni subjekt imao određenu imovinu, pa se putem stečajnih i likvidacijskih masa rješava pitanje te imovine, jer je prestao postojati dotadašnji nositelj prava vlasništva. S obzirom na to da je riječ o drukčijem postupku i da su ovlaštene osobe različite, za pravni status treba kao prvo znati pravni temelj brisanja, odnosno na temelju koje je odluke sudski registar izvršio brisanje subjekta upisa.
Kako su u praksi najčešći slučajevi brisanja stečajnog postupka i brisanje zbog nepredavanja godišnjih financijskih izvješća, autorica ih u ovom članku posebno obrađuje, uz obrazloženje slučaja kada se nad likvidacijskom masom otvara stečajni postupak.
1. Uvodne napomene
2. Likvidacijska masa
3. Prelazak likvidacijske mase u stečajni postupak
4. Brisan stečajni dužnik
5. Zaključne napomene
Primjer uvođenja jedinstvenoga računovodstvenog sustava u područje hotelijerstva kojemu je cilj osiguravanje kvalitetne informacijske potpore za donošenje odluka menadžmenta je sustav USALI. Iako njegova primjena u RH nije obvezna, on se svakako preporučuje za potrebe internog izvještavanja. O osnovnim karakteristikama tog sustava i načinu njegova ustroja, pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod
2. Što je sustav USALI
3. Kako uspostaviti sustav USALI u poslovanju
4. Vrste izvještaja u sustavu USALI
5. Sastavljanje izvještaja primjenom sustava USALI na primjeru hotela
6. Zaključak
Svi organizatori volontiranja koji su tijekom 2018. godine organizirali i provodili aktivnosti vezane uz volontiranje, obvezni su o tim svojim aktivnostima podnijeti izvješće Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Rok za podnošenje izvješća je do 31. ožujka 2019. godine. O načinu podnošenja izvješća i podatcima koje sadržava, pišemo u nastavku članka.
1. Što se smatra volontiranjem
2. Tko može biti organizator volontiranja
3. Vođenje evidencije i izvještavanje o volontiranju
4. Zaključak
1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-u
8. Turizam
9. Plaće
10. Likvidnost i insolventnost
11. Zaposlenost i nezaposlenost RH i EU-a
