Računovodstvo, revizija i financije 12/2019

U postupku donošenja su izmjene i dopuna najbitnijih poreznih propisa kao što je Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Zakon o porezu na dohodak i Zakon o porezu na dobit i drugi. Tako se predviđa smanjenje stope PDV-a na usluživanje i pripremu jela na 13 %, porezne olakšice na plaću mlađih osoba, priznavanje dopunskog zdravstvenog osiguranja, stopa poreza na dobit od 12 % bi se primjenjivala do prihoda od 7,5 milijuna kuna, uvođenje izlaznog poreza, podnošenje porezne prijave i za slučaj prestanka društva bez likvidacije. Za razdoblje do početka likvidacije rok podnošenja porezne prijave je 30 dana, a za razdoblje završetka 8 dana.

Novosti u Zakonu o PDV-u od 1. siječnja 2020. godine
1. Što se mijenja u zakonu o PDV-u
2. Pojednostavljenje kod premještanja dobara iz RH u EU
3. Određivanje jedinstvenih kriterija za isporuke u nizu i trostrane poslove
4. Mogućnost ispravka PDV-a kod promjene porezne osnovice za porezne obveznike iz EU-a i trećih zemalja
5. Promjena stope PDV-a na usluge pripremanja i usluživanja jela u ugostiteljskim objektima na 13 % – opća stopa PDV-a od 25 % i dalje se primjenjuje
6. Brisanje uvjeta za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada ih obavljaju ostale osobe na koje nisu prenesene javne ovlasti
7. Uvjeti za primjenu oslobođenja pri isporuci dobara unutar europske unije – čl. 41. st. 1. t. a) Zakona o PDV-u
8. Posebna evidencije o primljenim računima – kada se ne treba predavati
9. Povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3.000.000,00 kn na 7.500.000,00 kn

Prijedlog izmjena u oporezivanju dohotka u 2020. godini
1. Izmjena osobnog odbitka
2. Olakšice za mlade osobe
3. Premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja
4. Otpis potraživanja kod obrtnika
5. Izjave o primljenim neoporezivim primitcima
6. Porez na dohodak kod iznajmljivača nekretnina
7. Oporezivanje dohotkom od nesamostalnog rada

Zakon o fiskalizaciji i upravna pristojba
1. Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
2. Zakon o posebnom porezu na motorna vozila

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit

Opći porezni zakon i Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza
1. Opći porezni zakon
2. Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza

      Često pitanje koje postavljaju poduzetnici jest što se sve i u kojoj svoti može radnicima isplatiti neoporezivo. Od 1. rujna 2019. godine neki već postojeći neoporezivi primitci radnika su povećani, a uvedeni su i neki novi. U ovom članku daje se pregled neoporezivih naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada (plaćom). Daje se i pregled oznaka neoporezivog primitka u Obrascu JOPPD i oznaka osobnog primanja koji se upisuju u nalozima za isplatu te postupanje pri isplati na račun u slučaju ovrhe.

1. Uvod
2. Neoporezive svote naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka radnika
3. Popunjavanje naloga za isplatu neoporezivih primitaka
4. Priznavanje troškova nastalih s osnove neoporezivih primitaka
5. Zaključak

      Slanje reklamnih poruka kupcima, potrošačima i javnosti porezno je priznan trošak s pravom odbitka pretporeza. S druge strane za troškove reprezentacije ne može se odbiti pretporez, ali se može priznati kao 50 % troška. Darovi poreznog obveznika za općekorisne društvene djelatnosti mogu se priznati kao trošak razdoblja do svote koja čini do 2 % prihoda iz prethodne giodine. Isporuka dobara i usluga za te namjene smatra se oporezivom.

1. Troškovi promidžbe (reklame) – kao poslovni troškovi
2. Troškovi promidžbe u sustavu poreza na dobitak
3. Troškovi promidžbe u sustavu PDV-a
4. Knjiženje isporuka dobara u svrhu promidžbe
5. Knjiženje ostalih troškova promidžbe
6. Reprezentacija prema poreznim propisima
7. Darovi poslovnim partnerima i potrošačima
8. Troškovi darovanja za opće korisne djelatnosti
9. Zaključak

      Autorica u članku obrazlaže računovodstveno motrište podjele društva – odvajanja s preuzimanjem odnosno definira računovodstvene radnje koje se trebaju obaviti u tome postupku. Uz to, u članku obrazlaže i porezno motrište podjele društva – odvajanja s preuzimanjem s motrišta poreza na dodanu vrijednost i motrišta poreza na dobitak, daje ogledni primjer ugovora o podjeli društva s preuzimanjem i primjer računovodstvenog praćenja podjele društva – odvajanje s preuzimanjem iz poslovne prakse.

1. Pravni okvir
2. Sastavljanje ugovora o podjeli i preuzimanju
3. Sastavljanje izvješća o podjeli
4. Donošenje odluke o podjeli društva kapitala
5. Porezno motrište podjele društva
6. Predaja poreznih i financijskih izvješća
7. Upis podjele u sudski registar
8. Zaključak

      Otkako je u primjeni MSFI 15 – Prihodi na temelju ugovora s kupcima, malo je tekstova koji se upuštaju u obradu tog standarda koji računovođama više sliči na neki propis iz „obveznog prava“ nego računovodstveno uređenje za priznavanje prihoda.
      U članku se navode primjeri u vezi s priznavanjem prihoda s trenutkom ispunjenja obveze u vezi isporuke robe ili obavljene usluge. Taj standard nalaže da se prihod rasporedi (prizna) i na dio koji se odnosi na isporuku robe (proizvoda) i na dio za obavljenu uslugu, ako je isporuka sadržavala oboje. Namijenjen je poduzetnicima koji primjenjuju MRS-ove i MSFI-jeve.

1. Pristup
2. Utvrđivanje obveza na činidbu
3. Odnos nalogodavca i agenta
4. Raspored cijene iz transakcije prodaje
5. Zaključak

      Popis (inventura) koju poduzetnik  treba obaviti najmanje krajem poslovne godine je zakonska obveza. S motrišta poduzetnika odnosno uprave društva, popis je vrlo bitan u ispunjenju temeljnog zahtjeva u financijskom izvješćivanju, a to je "istiniti" i pošten (objektivan) financijski položaj. Ako taj zahtjev nije ispunjen, odnosno ako nisu provjerene sve stavke imovine i obveza, teško će se netko moći pouzdati u takve financijske izvještaje. U članku se opisuju postupci i daju organizacijska rješenja u svrhu ispunjenja zakonske obveze popisa imovine i obveza (dugovanja).

1. Zakonska obveza godišnjeg popisa
2. Organizacija godišnjeg popisa
3. Izvanredni popis
4. Uslužni popis
5. Kontinuirani popis
6. Provedba popisa
7. Izvješće o obavljenom godišnjem popisu
8. Odlučivanje o popisnim razlikama
9. Tehnološki manjkovi
10. Umjesto zaključka

      Popisne razlike utvrđene popisom imovine i obveza trebaju se pravilno proknjižiti u glavnoj knjizi no prije toga je potrebno odrediti njihov porezni položaj. Kalo, rastep, kvar i lom te tehnološki manjak koji nastaju zbog karakteristika imovine i procesa proizvodnje, a nalaze se u okviru količine prema odluci HGK-a, s motrišta poreza na dobitak smatraju se porezno priznatim manjkom na koji se ne obračunava PDV. No manjak iznad propisanih svota porezno je nepriznat i podliježe oporezivanju PDV-om. Kod obračuna manjka na teret odgovorne osobe razlikuje se manjak koji će nadoknaditi odgovorna osoba (smatra se prodajom) od manjka koji se obračunava kao plaća u naravi, pri čemu je osnovica za obračun PDV-a nabavna vrijednost, a obračunana svota dodaje se na prodajnu vrijednost. Višak utvrđen popisom evidentira se kao prihod bez obračuna PDV-a jer ne dolazi do isporuke.

1. Uvod
2. Nastanak i vrste popisnih razlika
3. Primjena odluka hgk-a i internih akata poduzetnika
4. Porezni položaj popisnih razlika
5. Računovodstveno praćenje popisnih razlika
6. Zaključak

      Autor u ovome članku razmatra kako naknaditi manjak koji je poslodavcu prouzročen  djelovanjem njegova radnika, odnosno pretrpljene štete ili nastalog gubitaka na radu li u vezi s radom. Zapravo, kad radnik svojim (ne)djelovanjem na radu ili u vezi s radom prouzroči štetu poslodavcu ili učini manjak ili sl. tada se naravno pojavljuje pitanje kako to naplatiti od radnika.

1. Uvod
2. Namirenje manjka putem kompenzacije (naknade) plaće
3. Vrijeme provedbe predmetne kompenzacije, njezina forma i odstupanje od te forme
4. Ostali načini namirenja manjka

      Nastavno na problematiku godišnjeg popisa i inventurnih razlika (manjkova) daju se dvije odluke koje je donijela Hrvatska gospodarska komora na temelju propisa o porezu na dodanu vrijednost, a kojima se propisuje dopuštenost manjkova s osnove kala, rasipa, kvara i loma te tehnoloških manjkova u ugostiteljstvu, ako su nastali kao posljedica objektivnih okolnosti. O obračunu manjkova objašnjava se u prethodnim člancima u ovom broju časopisa.

1. Odluka o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini
2. Odluka o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara, loma i tehnološkog manjka u ugostiteljstvu  

      Pri prodaji koja se naplaćuje putem kartičarske kuće pozornost se posvećuje pravilnom iskazivanju i praćenju naplate potraživanja od kartičarske kuće te iskazivanju rashoda koji su povezani s tom uslugom posredovanja za koju, u načelu, ne postoji izravan novčani tijek. Kada se prodaju udjeli u trgovačkim društvima, primjereno je da se primitci iskazuju u razredu 8, pri čemu se uočava da ne postoje prepoznatljivi računi za iskazivanje potraživanja od kupca za te udjele.

1. Naplata potraživanja
2. Prodaja udjela u trgovačkom društvu

      Čest je slučaj da se rashod priznaje u jednom izvještajnom razdoblju, a pretporez u drugom. Naime, iako se mora priznati rashod razdoblja, u nekim okolnostima, ako je riječ o obvezniku obračunavanja poreza na dodanu vrijednost, u istom se razdoblju ne može priznati potraživanje za pretporez već se odgađa za iduće razdoblje. Pri prodaji dugotrajne nefinancijske imovine mora se razmotriti ima li ona neku knjigovodstvenu vrijednost te kada je ona nabavljena jer o tome ovisi način knjiženja njezine prodaje. Ponekad se ni u toj okolnosti ne iskazuje rashod od njezine prodaje.

1. Pretporez koji se ne priznaje u 2019. Godini iako je povezan s rashodima za tu godinu
2. Prodaja dugotrajne nefinancijske imovine

      U prosincu 2019. godine, a najkasnije do 31.prosinca, poslodavci su obvezni sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza iz plaća i ostalih primitaka od nesamostalnog rada za radnike koji su kod njega ostvarivali pravo na isplatu plaća u svih 12 mjeseci u 2019. godini. Ako je poslodavac svaki mjesec obračunao doprinose, porez na dohodak i prirez u roku njihova dospijeća bez obzira na to jesu li neto-plaće isplaćene ili nisu, u je tom slučaju obračunani porez jednak godišnjoj poreznoj obvezi pa nema razloga za sastavljanje godišnjeg obračuna. No, to nije slučaj kada je radniku koji je zaposlenik toga poslodavca cijelu godinu, u nekim mjesecima isplaćivana neoporeziva naknada na teret HZZO-a jer tada nije iskorišteno svih 12 pripadajućih osobnih odbitaka. U tom je slučaju poslodavac obvezan sastaviti godišnji obračun poreza i prireza iz plaće uz primjenu svih 12 osobnih odbitaka. Tada radnik ostvaruje pravo na djelomični povrat poreza i prireza na dohodak. Do preplate poreza može doći i u slučaju neravnomjernih isplata plaća kada je samo u nekim mjesecima porezna osnovica premašila 30.000,00 kn te je porez plaćen po stopi od 36 %.

1. Uvodne napomene
2. Za koje radnike poslodavac ne može sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza iz plaće
3. Kako se utvrđuje godišnji obračun poreza na dohodak iz plaće za 2019. godinu
4. U kojim slučajevima može doći do preplate poreza na dohodak i prireza kada je poslodavac obvezan sastaviti godišnji obračun
5. Dopuna konačnog obračuna
6. Kako treba proknjižiti redovitu plaću te preplaćeni porez na dohodak i prirez

      Od 1. rujna 2019. godine poslodavci mogu svojim radnicima isplatiti naknadu za troškove redovne skrbi djece u ustanovama predškolskog odgoja te drugih pravnih i fizičkih osoba koje na temelju posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi. Kako bi navedena isplata bila neoporeziva, moraju biti ispunjeni propisani uvjeti.
      U ovom članku može se pročitati o mogućnosti neoporezive isplate navedene naknade radnicima i uvjetima koji moraju biti ispunjeni.

1. Uvod
2. Mogućnost neoporezive isplate naknade
3. Praktični primjer isplate neoporezive naknade
4. Umjesto zaključka

      Tijekom prosinca, u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana, radnicima i djeci radnika uobičajeno se daruju prigodne nagrade u novcu i naravi. Načini i uvjeti koji trebaju biti zadovoljeni kako bi se omogućila neoporeziva isplata prigodnih nagrada radnicima i ostalim osobama (osobe na stručnom osposobljavanju, obrtnicima) i ostala dvojbena pitanja pojašnjeni su u članku.

1. Pravo na isplatu prigodnih nagrada
2. Porezni tretman prigodnih nagrada
3. Božićnica
4. Dar djetetu do 15 godina života
5. Dar u naravi
6. Isplata oporezivih nagrada zaposlenicima
7. Isplata božićnice mladoj osobi
8. Božićnica osobama na stručnom osposobljavanju
9. Isplata prigodnih nagrada obrtnicima
10. Isplata neoporezive božićnice i dara za dijete uz otvoreni zaštićeni račun radnika

      Radi darivanja radnika u prosincu poslodavac može radnicima osim zadnje plaće u godini (u pravilu plaće za studeni) isplatiti još jednu plaću. Za te potrebe, ovisno o izvorima prava radnika, poslodavci mogu isplatiti i neoporezivu nagradu za radne rezultate u svoti do 5.000,00 kn. O tome pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Nagrada do 5.000,00 kn godišnje za radne rezultate
3. Isplata trinaeste plaće
4. Isplata trinaeste plaće koja premašuje najvišu godišnju osnovicu za obračun doprinosa
5. Isplata oporezive trinaeste plaće mladim osobama i osobama koje se prvi put zapošljavaju

       Vrlo je neizvjesno pod kojim uvjetima i kada će UK napustiti EU, stoga je teško predvidjeti porezni tretman PDV-om budućih transakcija veznih uz poslovanje UK-ovih poduzetnika s poduzetnicima iz drugih država članica EU-a. Mogući su različiti scenariji, a najintenzivnije promjene dogodit će se u slučaju povlačenja UK-a iz EU-a bez sporazuma. Razlog tomu leži u činjenici da bi izlaskom iz EU-a bez sporazuma UK ‘preko noći’ stekao status treće zemlje u smislu primjene pravila oporezivanja PDV-om. Autorica u članku navodi moguće implikacije na PDV u slučaju povlačenja UK-a iz EU-a bez sporazuma, prema načelnim smjernicama Odbora za PDV i poreznog tijela UK.

1. Uvod
2. Smjernice o pitanjima vezanim uz PDV u slučaju povlačenja UK-a iz EU-a bez sporazuma
3. Uputa: vidovi administrativne suradnje na području PDV-a i uzajamne pomoći u naplati poreza u slučaju povlačenja UK-a iz EU-a bez sporazuma
4. Smjernice HMRC: PDV za poduzetnike ako nema sporazuma o Brexitu
5. Što mogu očekivati hrvatski porezni obveznici u slučaju Brexita bez sporazuma
6. Zaključak

      U časopisu RRiF, br. 9/19. i 10/19., pisali smo o tome pod kojim uvjetima hrvatski porezni obveznici mogu ostvarivati povrat poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV) u zemljama članicama Europske unije (dalje: EU), koji su rokovi i način podnošenja zahtjeva te koja se dokumentacija pritom zahtijeva. U ovome članku autorice obrazlažu pod kojim uvjetima i na koji način porezni obveznici sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u drugoj državi članici EU-a ostvaruju povrat PDV-a koji su im zaračunali porezni obveznici sa sjedištem u RH.

1. Uvod
2. Temeljni uvjeti za povrat PDV-a poreznim obveznicima iz EU-a
3. Zahtjev za povratom – elementi i popunjavanje
4. Primjeri povrata PDV-a poreznim obveznicima iz EU-a
5. Isplata povrata PDV-a poreznim obveznicima iz EU-a
6. Zaključak

      Za izlazak iz sustava PDV-a od 1. siječnja 2020. godine primjenjuje se prag – vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga u prethodnoj godini u svoti manjoj od 300.000,00 kn bez PDV-a. Zahtjev za izlazak iz sustava PDV-a (nije propisan obrazac) treba predati najkasnije do 15. siječnja 2020. godine. Međutim, mali porezni obveznik treba ući u sustava PDV-a ako mu vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj ili tekućoj godini prelazi propisani prag. To znači da su mnogi mali porezni obveznici već ušli u sustav PDV-a tijekom godine jer su prešli propisani prag od 300.000,00 kn, a samo oni porezni obveznici koji su taj prag prešli u prosincu 2019. godine trebaju ući u sustav PDV-a od 1. siječnja 2020. godine.

1. Uvod
2. Ulazak u sustav PDV-a od 1. Siječnja 2020. Godine
3. Izlazak iz sustava PDV-a od 1. Siječnja 2020. Godine
4. Zaključak

      Osim uobičajenih pravila sastavljanja svakog PDV-obrasca, u prijavi PDV-a koju porezni obveznik podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine - 12. PDV-obrazac, treba provesti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu. To znači da osim obveze ispravka PDV-a pri izlasku / ulasku u sustav PDV-a (može se pročitati u zasebnom članku ovog broja RRiF-a), porezni obveznici koji dijele pretporez trebaju provesti usklađenje priznatog pretporeza tijekom 2019. godine te izračunati novi postotak priznavanja pretporeza za 2020. godinu. Za 2019. godinu to znači da Obrazac PDV za prosinac 2019. godine treba predati najkasnije do 20. siječnja 2020. godine u kojem treba provesti sve navedene radnje. Sve navedeno odnosi se na „dohodaše“ i „dobitaše“.

1. Uvod
2. Tko su obveznici sastavljanja obrasca pdv za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine – prosinac 2019. Godine
3. Koji računi ulaze u posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine
4. Podjela pretporeza u 2019. Godini iz ulaznih računa za porezne obveznike koji obavljaju oporezive i oslobođene isporuke
5. Na koga se odnosi obveza ispravka pretporeza kod gospodarskih dobara
6. Zaključivanje poreznih evidencija − knjige I-IR i U-RA – i povezanost s knjigovodstvenim računima
7. Utvrđivanje obveze PDV-a u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine u računovodstvenim evidencijama – prema izdanim računima
8. Utvrđivanje obveze pdv-a u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine – prema naplaćenim naknadama
9. Obrazac pdv za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine – prosinac 2019. Godine
10. Zaključak

      Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije¹ o poreznom tretmanu transakcija vezanih uz financijski lizing. U različitim okolnostima Sud odlučuje o pravu poreznog obveznika, davatelja lizinga, na smanjenje porezne osnovice u slučaju raskida ugovora o financijskom lizingu zbog neplaćanja naknada za lizing. Nadalje, u slučaju obavljenih transakcija sale and lease back (povratni lizing), Sud odlučuje o obvezi ispravka odbitka PDV-a korištenog za nekretnine koje su predmet tih transakcija.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-242/18 Unicredit leasing ead
3. Presuda u predmetu C-404/16 Lombard ingatlan lizing zrt.
4. Presuda u predmetu C-201/18 Mydibel sa

      Ako su zalihe značajne za financijske izvještaje, revizor treba pribaviti dostatne i primjerene revizijske dokaze u vezi s postojanjem i kvalitativnim stanjem zalihe. U slučajevima kada društvo, obveznik revizije revizora iz određenih razloga ne obavijesti o datumu provedbe godišnjeg popisa, najčešće je revizor u nemogućnosti izraziti nemodificirano revizorsko mišljenje zbog nedovoljno prikupljenih dokaza za poziciju zaliha. Više o obvezama revizora i društva obveznika revizije vezano za godišnji popis autorica pojašnjava u članku.

1. Uvodno
2. Zahtjevi revizorskih standarda u vezi s inventurom
3. Što ako se popis obavlja na dan prije kraja godine
4. Nemogućnost prisustvovanja inventuri
5. Zaključak

      U ovom članku razmatramo kriterije u reviziji prihoda, ciljeve revizije prihoda, postupke procjene rizika u reviziji prihoda, okolnosti koje upućuju na rizike prijevara u reviziji prihoda i primjere utvrđivanja rizika prijevara u reviziji prihoda.
      U praksi se najčešće spominju tri faktora za počinjenje prijevara: financijski pritisak, priliku i racionalizaciju, koji predstavljaju „trokut prijevare“ (Fraud Triangle). U jednom od sljedećih brojeva našeg časopisa pisat ćemo o kontrolnim i dokaznim postupcima procjene rizika prijevare.

1. Uvod
2. Kriteriji revizije prihoda
3. Postupci procjene rizika prijevara u reviziji prihoda
4. Okolnosti koje upućuju na rizike prijevara u reviziji prihoda
5. Primjeri utvrđivanja rizika prijevara u reviziji prihoda
6. Zaključak

      Vjerno predočavanje financijskih izvješća razumijeva i uređen način komentar financijskih izvješća uprave društva. takvo vjerno predočavanje također obuhvaća pravila o potpunosti, neutralnosti, izbjegavanje pogrešaka i sl. Smatra se da do sada komentari uprave nisu bilo dovoljno uređeni te često nisu obuhvaćali prethodno navedena pravila.

1. Uvod
2. Struktura koncepcijskog okvira komentara menadžmenta (uputa)
3. Potrebne kvalitete za osiguranje pouzdanog izvještavanja

      Ubuduće će pružatelji platnih usluga morati tijelima država članica dostavljati određene podatke o plaćanjima u prekograničnim prodajama, kojima će stručnjaci za borbu protiv prijevara (mreža Eurofisc) zatim moći pristupiti te ih analizirati. Prah za ulazak u sustav PDV trebalo bi podići na 85.000 EUR-a. Ažurirana je lista poreznih oaza. Rezolucijom EU parlamenta zahtijeva se od članica taži da se zakonski propišu obvezu velikim kompanijama da izvješćuju koje poreze plaćaju i u kojoj zemlji.
      Slično nedavnoj talijanskoj odluci i grča vlada uvodi pojednostavnjeno paušalno oporezivanje  bogataša kako bi ih privukla na privukla na preseljenje u Grčku.

1. Ministri financija dogovorili poboljšanja u sustavu PDV-a
2. EU ažurirao crnu listu poreznih oaza
3. Revizori: nužno bolje upravljanje sredstvima za SMR
4. Sudska tužba protiv Mađarske zbog minimalne trošarine na cigarete
5. Švicarska objavila PDV smjernice za sportaše
6. EP: velike kompanije trebale bi izvijestiti gdje plaćaju poreze
7. Grčka poreznom politikom privlači bogataše

      Hrvatski poduzetnici najviše izvoze u zemlje euro područja pa je u središtu pozornosti i kretanje tečaja EUR- i kune. Tijekom zadnjih nekoliko godina nema velikih oscilacija u kretanju toga tečaja ipak se o tome treba voditi računa. Pri izradi poslovnog plana treba razmišljati o zaštiti o zaštiti potraživanja u devizama. U ovom članku autor prikazuje kako se to moglo uspješno napraviti u 2019. godini.

1. Uvod
2. Devizni forward (fx forward) i devizni tečaj EUR/HRK
3. Simulacija štićenja novčanog tijeka 2018. – 2019. Godine – ravnomjerni godišnji priljevi
4. Simulacija štićenja novčanog tijeka 2018. – 2019. Godine – koncentrirani godišnji priljevi
5. Zaključak

      Autorica u članku daje kratak osvrt na izmjene u sustavu fiskalne odgovornosti koje se odnose na čelnike trgovačkih društava i drugih pravnih osoba kojima su vlasnici, odnosno osnivači država i/ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, zbog stupanja na snagu nove Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila koja je na snazi od 12. listopada 2019. godine.

1. Uvod
2. Registar trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja izjave o fiskalnoj odgovornosti
3. Upitnik o fiskalnoj odgovornosti
4. Obveze prilikom primopredaje
5. Način i rokovi predaje izjave o fiskalnoj odgovornosti
6. Uvođenje obvezne izobrazbe o sustavu fiskalne odgovornosti
7. Zaključno

      Fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost kao obrt, samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva, u pravilu su obveznici poreza na dohodak. Ako smatraju da im je povoljnije plaćati porez na dobitak, glede vođenja poslovnih knjiga, porezne stope, utvrđivanja porezne osnovice prema Zakonu o porezu na dobit, oni mogu najkasnije do kraja 31. prosinca 2019. godine Poreznoj upravi dostaviti zahtjev da od 1. siječnja 2020. godine postaju obveznicima poreza na dobitak.
      Međutim, ako u 2019. godini ti porezni obveznici ostvare primitak od 7.500.000,00 kn¹ i više, tada su od 1. siječnja 2020. godine obvezni umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobitak. O tome su obvezni izvijestiti Poreznu upravu najkasnije do 15. siječnja 2020. godine.
      Postati obveznikom poreza na dobitak znači promijeniti način vođenja poslovnih knjiga te prilagoditi način utvrđivanja osnovice poreza prema odredbama Zakona o porezu na dobit. O tome što to znači u praksi, pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Kako treba sastaviti zahtjev za prelazak na oporezivanje dobitka
3. Može li poduzetnik fizička osoba, obveznik poreza na dohodak, nastaviti djelatnost kao trgovačko društvo
4. Sastavljanje početne bilance
5. Obveza korekcije dobitka na kraju prve godine poslovanja i plaćanja poreza na dobitak
6. Primjer početne bilance ako je imovina manja od obveza
7. Može li se prenositi porezni gubitak
8. Dragovoljni prelazak s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobitak
9. Obrtnici obveznici poreza na dobitak u socijalnom sustavu – poduzetnička plaća

      Za prijelaz dohodaša u dobitaša u 2020. godini primjenjuju se nova pravila koja proizlaze iz Izmjena Zakona o porezu na dobit koja trebaju stupiti na snagu 1. siječnja 2020. godine. Nakon prijelaza u dobitaše ta skupina obveznika i nadalje može primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama ako vrijednost isporuka dobara i usluga u 2019. godini nije bila veća od 7.500.000,00 kn.
      U ovom se članku daju bitne napomene, obveze i porezne posljedice pri prijelazu dohodaša u dobitaša te dobitaša u dohodaša s motrišta poreza na dodanu vrijednost. Odluku o prijelazu dohodaša u dobitaša te dobitaša u dohodaša poduzetnici donose samo na kraju godine ako su ispunili uvjete iz Zakona o porezu na dobit ili dobrovoljno na početku poslovanja.
      O obvezama koje proizlaze s motrišta propisa o porezu na dohodak i o porezu na dobitak pri prijelazu dohodaša u dobitaša pišemo u zasebnom članku u ovom broju časopisa RRiF, također u rubrici Obrtništvo i slobodna zanimanja.

1. Uvod
2. Obveze PDV-a pri prijelazu dohodaša u dobitaša
3. Obveze kod prijelaza dobitaša u dohodaša
4. Zaključne napomene

      Fizičke osobe koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a, a ostvaruju primitke od obavljanja samostalne djelatnosti obrta te poljoprivrede i šumarstva, mogu izabrati plaćanje paušalnog poreza na dohodak i prireza ako im ukupni godišnji primitci u poreznom razdoblju nisu veći od 300.000,00 kn. Iako kod paušalnog plaćanja poreza ne postoji obveza vođenja poslovnih knjiga, osim knjige prometa na Obrascu KPR, paušalist je obvezan za svaku isporuku dobara ili obavljenu uslugu ispostaviti kupcu račun propisana sadržaja.
      Kod paušalnog oporezivanja unaprijed je određena porezna osnovica na koju se plaća porez na dohodak tijekom poreznog razdoblja, dok se konačna porezna obveza utvrđuje prema ostvarenom prometu iskazanom na Obrascu PO-SD. Paušalisti koji su korisnici sustava ePorezna, za 2019. godinu podnose Obrazac PO-SD elektroničkim putem nadležnoj ispostavi Porezne uprave, najkasnije do 15. siječnja 2020. godine.

1. Uvod
2. Uvjeti za paušalno plaćanje poreza
3. Evidencije paušalista prema pravilniku o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti
4. Koje samostalne djelatnosti mogu plaćati porez u paušalnoj svoti
5. Propisani rok za prijavu paušalnog oporezivanja dohotka
6. Promjena načina oporezivanja i prijelaz na paušalno oporezivanje
7. Godišnji paušalni porez i rokovi plaćanja
8. Prestanak uvjeta za paušalno oporezivanje i nastavak vođenja poslovnih knjiga
9. Obračun doprinosa za obvezna osiguranja
10. Dostavljanje obrasca po-sd za 2019. Godinu
11. Zaključak

      Turistička pristojba je prihod turističkih zajednica. Turističkim zajednicama turističku pristojba služi za izvršavanje njihovih zadaća i poslovanje u skladu s godišnjim programom rada i financijskom planu.
      Zakon o turističkoj pristojbi stupio je na snagu 30. svibnja 2019. godine. Inspekcijski nadzor nad obračunom, naplatom i uplatom turističke pristojbe te prijavom i odjavom boravka turista ponovo obavlja Turistička inspekcija Državnog inspektorata umjesto Carinske uprave Ministarstva financija, a prema odredbama dotadašnjeg Zakona o boravišnoj pristojbi (Nar. nov., br. 152/08., 59/09. – ispr. i 30/14.). Novi Zakon o turističkoj pristojbi u potpunosti će se primjenjivati od 1. siječnja 2020. godine. Na temelju tog Zakona donesen je i Pravilnik o najnižem i najvišem iznosu turističke pristojbe.

1. Uvod
2. Obveznici plaćanja turističke pristojbe
3. Način plaćanja, visina, naplata i uplata turističke pristojbe, te prijava i odjava turista
4. Inspekcijski nadzor
5. Prekršajne odredbe

       Osim obveznih općih (osnovnih) i dodatnih podataka kojima mora biti označena svaka hrana koja se stavlja na tržište Republike Hrvatske, a o čemu smo pisali u prošlom broju časopisa RRiF, pojedine vrste (kategorije) hrane moraju biti označene i posebnim (specifičnim) podatcima propisanim posebnim propisima koji se odnose na označavanje te hrane. U nastavku članka može se pročitati detaljnije o načinu označavanja onih kategorija hrane koje potrošači najčešće kupuju u maloprodajnim objektima.

1. Uvod
2. Označavanje svježeg mesa i mesnih proizvoda, peradi i proizvoda ribarstva
3. Označavanje (kokošjih) jaja
4. Označavanje sira
5. Označavanje meda
6. Označavanje kruha i peciva
7. Označavanje svježeg voća i povrća

      Državne potpore i potpore male vrijednosti namijenjene su poduzetnicima za obavljanje gospodarske djelatnosti.
      Vrstu i namjenu potpore koje će dodijeliti određuju isključivo davatelji potpora, ovisno o cilju koji žele postići i, naravno, visini sredstava kojima raspolažu. U nastavku članka prikazani su uvjeti na čije ispunjenje osobito moraju pripaziti i davatelji i primatelji potpora, kako ne bi došlo do nepravilnosti prilikom dodjele i korištenja potpore.

1.Uvod
2. Prihvatljivost sektora za dodjelu potpora male vrijednosti i državnih potpora i način dodjele
3. Eliminacija nepravilnosti prilikom dodjele / dobivanja državne potpore iz uredaba o skupnom izuzeću
4. Što je potrebno znati prilikom dodjele / dobivanja potpore male vrijednosti
5. Zaključak

      Zaštita na radu je sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unaprjeđuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu, s ciljem sprječavanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom. Svaki je poslodavac obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu te odgovara za organiziranje i provedbu zaštite na radu, neovisno o tome je li zaposlio jednog ili više stručnjaka zaštite na radu ili je obavljanje poslova zaštite na radu ugovorio s ovlaštenom pravnom ili fizičkom osobom.
      Autorica u članku stoga iznosi bitne obveze poslodavca u vezi sa zaštitom na radu.

1. Uvod
2. Obveznici primjene mjera zaštite na radu
3. Organiziranje i provedba zaštite na radu
4. Izrada procjene rizika
5. Obveze poslodavca
6. Odgovornost poslodavca

      Autor u ovome članku razmatra iznimno aktualnu temu radnog vremena, uslijed učestalih upita u praksi, na način da se taj institut ne prikazuje u cijelosti nego se pokušavamo usredotočiti na bitne obveze poslodavca kojih se obvezan pridržavati svaki poslodavac prilikom ugovaranja radnog vremena, kao i daljnje primjene toga instituta.

1. Uvod
2. Pojam i zakonsko određenje radnog vremena
3. Sažeti pregled obveza poslodavca u odnosu na institut radnog vremena

      S obzirom na to da je poslodavac koji zapošljava najmanje pedeset osoba do 1. siječnja 2020. godine obvezan donijeti opći akt kojim se uređuje postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i imenovanje povjerljive osobe, autor u ovome članku daje ogledni primjerak tog akta i ogledni primjerak odluke o imenovanju povjerljive osobe za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti.

1. Uvod
2. Ogledni primjerci akata
3. Zaključno

      Autor u ovome članku razmatra tri instituta koji su po svom nazivu slični institutima, ali se oni međusobno bitno razlikuju svojim definicijama i učincima: preuzimanje duga, pristupanje dugu, preuzimanje ispunjenja. Zbog sličnosti naziva često dovode do zabuna među adresatima i njihova nerazlikovanja.

1. Uvod
2. Preuzimanje duga
3. Pristupanje dugu
4. Preuzimanje ispunjenja
5. Zaključak