Računovodstvo, revizija i financije 11/2019

      „Plastični novac“ zbog svoje je jednostavnosti sveprisutan u domaćim, ali i inozemnim plaćanjima. Kreditne kartice omogućuju korisniku plaćanje roba i usluga s odgodom ili bez odgode, plaćanje pri internetskoj kupovini te isplatu gotovine na bankomatima. Poslovanje kreditnim karticama za prodavatelje ne znači samo obveznu fiskalizaciju računa koji se na taj način plaćaju nego i niz drugih poslova koji se odnose na evidentiranje poslovnih događaja s njima u vezi.
      U ovom je članku riječ o računovodstvu poslovnih aktivnosti kreditnim karticama s motrišta trgovačkih društava koja se javljaju u ulozi prodavatelja i kupca. Prikazuje se uporaba osobnih i poslovnih kreditnih kartica tuzemnih i inozemnih izdavatelja te se na praktičan način objašnjava tijek poslovnih događaja i njihovo bilježenje u poreznoj i knjigovodstvenoj evidenciji.

1. Uvod
2. Prodaja na kreditne kartice
3. Poslovanje kreditnim karticama inozemnih izdavatelja
4. Plaćanje ulaznih računa poslovnom karticom
5. Plaćanje računa za potrebe poslovanja društva kreditnom karticom člana društva ili zaposlenika
6. Podizanje gotovine na bankomatu

      U ovom članku autorica obrazlaže računovodstveno praćenje proizvodnje pekarskih proizvoda (kruha, peciva, kifli i dr.) u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda. Budući da navedena proizvodnja zahtijeva i vođenje knjige KEUB, u članku se objašnjava i način vođenja navedene knjige. Autorica definira i važnost utvrđivanja normativa u toj djelatnosti, posebnosti koje se odnose na povrat pekarskih proizvoda i ostale specifičnosti s kojima se poduzetnici u toj djelatnosti susreću u poslovnoj praksi.

1. Uvod
2. Oporezivanje pekarskih proizvoda PDV-om
3. Vođenje knjige KEUB
4. Nabava i utrošak sirovina i materijala u pekarskoj proizvodnji
5. Računovodstveno praćenje proizvodnje i prodaje pekarskih proizvoda
6. Manjkovi u proizvodnji pekarskih proizvoda
7. Povrat pekarskih proizvoda
8. Zaključak

      Za pravilno evidentiranje i praćenje procesa proizvodnje važno je odabrati ispravan sustav praćenja. Računovodstveno praćenje proizvodnje proizvoda zbog svojih brojnih specifičnosti može rezultirati pogrešnim iskazivanjem vrijednosti gotovih proizvoda i zaliha nedovršene proizvodnje ako proces praćenja troškova nije postavljen na odgovarajući način. Poduzetnik se prilikom odabira metode obračuna troškova proizvodnje može odlučiti za procesni sustav obračuna troškova. O specifičnostima tog načina obračuna proizvodnje pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Sustavi obračuna troškova u proizvodnji
3. Računovodstveno praćenje sustavnog obračuna proizvodnje
4. Iskazivanje podataka o proizvodnji u bilanci i računu dobitka i gubitka
5. Zaključak

      Autotaksi djelatnost jedna je vrsta djelatnosti javnog prijevoza putnika. Obavljanje te djelatnosti uređeno je Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu i njegovim provedbenim propisima. Vozila kojima se obavlja autotaksi djelatnost su osobni automobili kategorije M1. Za obveznike poreza na dodanu vrijednost koji obavljaju tu djelatnost ne primjenjuju se ograničenja u vezi s priznavanjem pretporeza i priznavanja troška kao kod većine ostalih poduzetnika. Autor u nastavku članka obrazlaže uvjete koje poduzetnici moraju ispuniti za obavljanje djelatnosti autotaksi prijevoza te računovodstvene i porezne specifičnosti obavljanja te djelatnosti.

1. Uvod
2. Uvjeti za obavljanje autotaksi prijevoza
3. Računovodstveni i porezni položaj obavljanja autotaksi djelatnosti
4. Zaključak

      U RRiF-u br. 10/19. u okviru Računovodstvenog praktikuma prikazano je knjiženje nabave na financijski lizing osobnog automobila kojim se koristi za osobni prijevoz, a primatelj lizinga primjenjuje postupak oporezivanja po naplaćenim naknadama. Tema ovog praktikuma je evidentiranje uporabe osobnih automobila putem operativnog lizinga kod primatelja lizinga koji primjenjuju postupak oporezivanja po naplaćenim naknadama.

1. Uvod
2. Operativni lizing osobnih automobila

      Krajem poslovne godine korisno je podsjetiti se na uvjete pod kojima je moguće provesti vrijednosna usklađenja i otpise pojedinih nenaplativih potraživanja od kupaca. To treba učiniti prvenstveno s motrišta poreza na dobitak – utvrditi je li riječ o porezno priznatom ili nepriznatom trošku, ali jednako tako treba razmotriti i računovodstveno postupanje s tim u vezi. Više o tome u nastavku članka.

1. Uvod
2. Priznavanje i mjerenje potraživanja od kupaca s motrišta računovodstvenih standarda
3. Rokovi ispunjenja novčane obveze
4. Vrijednosna usklađenja potraživanja od kupaca s poreznog i računovodstvenog motrišta
5. Otpis potraživanja od kupaca
6. Zaključna napomena

      U ovom broju donosimo zanimljive odgovore na pitanja iz svakodnevne prakse. Između ostaloga, navode se stajališta u vezi s mogućnosti otpisa obveza prema vjerovnicima, nastankom porezne obveze, pravom na odbitak pretporeza pri stjecanju dobara iz EU-a, oporezivanjem dohotka od imovine, sklapanjem ugovora o radu sa strancima i mogućim sukobom interesa.

Računovodstvo
1. Potpora za zapošljavanje evidentira se kao odgođeni prihod
2. Otpis obveza – ostali prihodi

Porez na dobit
1. Porezno motrište otvaranja skladišta stranoga poreznog obveznika u RH

Porez na dodanu vrijednost
1. Usluga servisa brodskog motora u Francuskoj
2. Nastanak obveze obračuna PDV-a

Porez na dohodak
1. Oporezivanje dohotka od imovine po osnovi zakupa nekretnina i iznajmljivanja soba i postelja u slučaju ulaska u sustav PDV-a
2. Potpora za školovanje učenika osnovne škole

Radni odnosi
1. Sklapanje radnog odnosa s državljanima trećih zemalja

Trgovačka društva
1. Sukob interesa pri sklapanju ugovora o zakupu s društvom s ograničenom odgovornošću

      U ovom se praktikumu na računima glavne knjige iskazuju promjene povezane s ošasnom ostavinom te razlika zbog primjene valutne klauzule.
      Proračunske jedinice pojavljuju se kao nasljednici. Tada je prijeporno kako iskazati tu imovinu koja je dobivena, a koja može biti predmetom ovrhe.
      U nabavnu vrijednost imovine ne uključuje se razlika vrijednosti koja se javlja zbog primjene razlike valutne klauzule.

1. Ošasna ostavina
2. Valutna klauzula

      U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene u vezi s maloprodajom proizvoda te financijskom imovinom koja je proizišla iz osnivanja trgovačkog društva.
      Trgovina neprofitnih organizacija je ograničena u obliku, načinu i predmetu trgovine. Ta ograničenja nameću poseban zakon kojim je uređeno trgovanje. Ako se trguje, tada je prikladno kratkotrajnu imovinu kojom se trguje iskazati po prodajnoj vrijednosti.
       Ako se stvarima osniva društvo kapitala, bilo bi uputno uskladiti vrijednost stvari kojima se ono osniva s procijenjenom vrijednosti stvari koja se upisuje kao temeljni kapital. Pri tome se pojavljuje vrijednosno usklađenje tako unesenih stvari.

1. Maloprodaja proizvoda
2. Naknadno vrednovanje dugotrajne nefinancijske imovine

      Osiguranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji su to pravo stekli na temelju radnog odnosa, ostvaruju, osim na zdravstvenu zaštitu, i pravo na nadoknadu plaće za vrijeme spriječenosti za rad zbog bolesti. Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju uređeno je da za prva 42 dana, osim u slučaju spriječenosti za rad zbog komplikacija u trudnoći, ozljeda na radu i profesionalnog oboljenja, nadoknadu plaće isplaćuje poslodavac na svoj teret, a ako je prema mišljenju nadležnog liječnika radnik i dalje spriječen za rad, nadoknadu plaće nakon 43. dana isplaćuje poslodavac, ali mu HZZO refundira isplaćenu naknadu. Budući da naknada plaće za prva 42 dana bolovanja tereti poslodavca uz plaćanje svih propisanih doprinosa i poreza, poslodavac ima određenu slobodu u utvrđivanje visine nadoknade plaće, ali ne u manjoj svoti od one propisane Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju ili kolektivnim ugovorom ako ga je poslodavac obvezan primjenjivati. Više o tome pišemo u ovom članku.

1. Radni odnos kao osnova prava radnika na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje
2. U kojim slučajevima je poslodavac obvezan isplaćivati nadoknadu plaće iz svojih sredstava
3. Kako utvrditi naknadu za bolovanja koju poslodavac isplaćuje iz svojih sredstava
4. Primjeri utvrđivanja naknade za bolovanje na teret poslodavca
5. Neke napomene u vezi s naknadama za bolovanje

      Izaslani radnik je osoba koju je poslodavac koji ima sjedište u drugoj državi privremeno uputio na rad kod poslodavca koji ima sjedište u RH, radi obavljanja poslova prema međusobnom ugovoru između dvaju poslodavaca. Radnici koje je poslodavac sa sjedištem u drugoj državi uputio na rad u RH ostaju osiguranici s osnove radnog odnosa u toj drugoj državi pa i doprinose s te osnove njihov poslodavac obračunava i plaća prema propisima te druge države.
      Predujam poreza na dohodak se, u pravilu, plaća u državi rezidentnosti, ako Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukčije uređeno. U tom se smislu pravila analogno primjenjuju u slučaju izaslanja radnika od hrvatskog poslodavca u drugu državu i u slučaju izaslanog radnika iz druge države u RH. O tome pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Socijalno osiguranje izaslanih (upućenih) radnika na rad u RH
3. Evidencija o radnom vremenu izaslanog radnika
4. Oporezivanje plaća izaslanih radnika na rad u Republiku Hrvatsku
5. Koje naknade tuzemno društvo može isplaćivati za izaslanog radnika u RH bez oporezivanja
6. Treba li izaslani radnik iz druge države predati poreznu prijavu u RH

      U RRiF-u br. 9/19. i 10/19. pisali smo o tome pod kojim uvjetima hrvatski porezni obveznici mogu ostvarivati povrat PDV-a u zemljama članicama EU-a, koji su rokovi i način podnošenja zahtjeva te koja se dokumentacija pritom zahtijeva. U ovom se članku objašnjava pod kojim uvjetima hrvatski porezni obveznici mogu ostvarivati povrat PDV-a iz trećih zemalja.

1. Uvod
2. Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz Republike Srbije
3. Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz Švicarske
4. Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz Norveške
5. Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz Crne Gore
6. Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz Bosne i Hercegovine
7. Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz Makedonije
8. Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima s Islanda
9. Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz drugih zemalja
10.   Primjeri povrata PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz trećih zemalja
11.   Zaključak

      Fizička osoba može primiti zajam od pravne osobe. Od 2019. godine minimalna ugovorena kamata treba biti najmanje 2 % kako se razlika kamata do 2 % ili neobračunana kamata ne bi fizičkoj osobi proglasila dohotkom u naravi.
      Fizička osoba može pozajmljivati svoj novac pravnim i fizičkim osobama, nefinancijskim i financijskim institucijama u tuzemstvu i inozemstvu bez kamata. Ako je pritom ugovorena kamata, primitci od kamata oporezivi su porezom na dohodak od kapitala pri pripisu ili isplati te kamate. Više o poreznom tretmanu navedenog u tuzemstvu pročitajte u članku. U sljedećim brojevima više o obračunu kamata iz inozemstva.

1. Uvodno
2. Odobravanje zajmova fizičkim osobama
3. Treba li fizička osoba obračunati kamatu na zajam trgovačkom društvu
4. Oporezivanje po osnovi danih zajmova prije 1. siječnja 2015. godine
5. Godišnji obračun poreza na kamate
6. Isplata kamata i poreza na dohodak od kapitala po osnovi kamata

      Porezno tijelo provodi ovršni postupak radi prisilne naplate poreza i drugih javnih davanja od pravnih i fizičkih osoba – poreznih dužnika, prema odredbama OPZ-a, Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Ovršnog zakona te Zakona o općem upravnom postupku. Od 1. srpnja 2015. godine promijenjena je nadležnost za provedbu ovršnog postupka, zbog čega se postupak naplate i ovrhe javnih davanja provodi u područnom uredu PU-a, i to kao jedinstveni postupak upotrebom portalske aplikacije eOvrha.
      Ako je porezni dug poreznog obveznika dospio, ovršni se postupak provodi na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava, u opsegu koji je potreban za namirenje poreznog duga, donošenjem rješenja o pljenidbi i prijenosu novčanih sredstava koje ovršenik ima na računu kod banke i oročenim novčanim sredstvima te pljenidbom novčanih sredstava (plaće) koja ovršenik ostvaruje kod poslodavca.
      Međutim, uz zadovoljenje propisanih uvjeta i dostavu dokaza o vlastitim primanjima te primanjima i imovini članova kućanstva, PU ima mogućnost u iznimnim slučajevima otpisati dospjeli porezni dug djelomično ili u cijelosti, u koju je svrhu dužnik obvezan popuniti ogledni obrazac zahtjeva radi pokretanja postupka.

1. Uvod
2. Prisilna naplata javnih davanja
3. Mjere ovršnog postupka koje provode područni uredi Porezne uprave
4. Donošenje rješenja o ovrsi
5. Iznimni slučajevi kada je moguće otpisati dospjelo porezno dugovanje
6. Otpis neznatnoga poreznog duga
7. Zaključak

      U ovom se članku daje praktičan primjer izrade dokumentacije o transfernim cijenama na slučaju matice iz Hrvatske koja u drugim članicama EU-a ima povezana društva iz područja trgovine, ali se može primijeniti i na druge djelatnosti. Primjer je sastavljen na temelju Smjernica OECD za pripremu dokumentacije o transfernim cijenama. Dokumentacija o transfernim cijenama mora obuhvatiti opću dokumentaciju (Master File), posebnu dokumentaciju (Local File) i izvješće po državama (Country by Country Reporting – CbCR).

1. Uvod
2. Smjernice OECD
3. Opća dokumentacija (Master File)
4. Posebna dokumentacija (Local File)
5. Izvješće po državama (Country by Country Reporting – CbCR)
6. Dokumentacije o TC-u pojedinih transakcija
7. Posebna dokumentacija o transfernim cijenama na primjeru društva X Hrvatska

      Porezni obveznici u tuzemstvu su prema načelu tuzemnog dohotka i nerezidenti. To znači da se primitci, kada ih isplaćuju tuzemni isplatitelji, a koji se ostvaruju na način propisan za drugi dohodak, u načelu oporezuju porezom na dohodak u tuzemstvu. Takvim se primitcima mogu smatrati autorske naknade, umjetničke naknade, naknade za provizije, konzultacije i sl. o čemu će u ovom članku posebice biti riječi. Načelno oporezivanje očituje se u činjenici da isplatitelji pri isplati trebaju utvrditi treba li takav primitak oporezivati ili pri isplati treba primijeniti odredbe međunarodnih ugovora odnosno Uredbe. Njih se RH obvezala primjenjivati ulaskom u EU. Autori u članku obrazlažu i obveze u vezi s obračunom PDV-a po primljenim uslugama na temelju ugovora s fizičkim osobama koje su nerezidenti.

1. Primitci koji se nerezidentima oporezuju na način propisan za drugi dohodak
2. Obračun doprinosa za obvezna osiguranja
3. Obračun poreza na dohodak kada se drugi dohodak isplaćuje nerezidentu
4. Ispostavljanje Obrasca JOPPD u slučaju isplate drugog dohotka nerezidentima
5. Iskazivanje drugog dohotka u Obrascu INO-DOH
6. Naknadni ispravak obračuna drugog dohotka nerezidentu
7. Godišnja obveza poreza na dohodak za nerezidenta
8. Obveze isplatitelja s motrišta poreza na dodanu vrijednost

      Od 1. siječnja 2019. godine na snazi je čl. 30.b Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 106/18.) kojim je uređeno moguće oporezivanje dobitka kontroliranih inozemnih subjekata. Podatke o kontroliranim inozemnim subjektima prema čl. 39.b Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 1/19.) dostavlja porezni obveznik Poreznoj upravi na obrascu Prijava činjenica bitnih za oporezivanje čiji je sadržaj propisan Pravilnikom o provedbi Općega poreznog Zakona (Nar. nov., br. 45/19.). Tim su odredbama Zakona zapravo nadopunjene odredbe o priznavanju plaćenog poreza u inozemstvu i uključivanje dobitka kontroliranih inozemnih društava.
      U ovom je članku riječ o kontroliranim inozemnim subjektima, načinu njihova prepoznavanje i mogućoj obvezi uključivanje njihova dobitka u poreznu osnovicu domaćeg subjekta.

1. Kontrolirana inozemna društva
2. Dobitak kontroliranoga inozemnog društva i uračunavanje plaćenog poreza
3. Podatci koji se predaju uz poreznu prijavu (Obrazac PD)
4. Primjena međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i nekooperativne jurisdikcije
5. Obrazac PD-KID
6. Obrazac Prijava činjenica bitnih za oporezivanje
7. Zaključak

      Autorica u članku obrazlaže stajališta Suda Europske unije u vezi s utvrđivanjem poreznog statusa člana nadzornog odbora zaklade i utvrđivanjem opsega isporuka koje se ubrajaju u prag propisan za primjenu posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike, zatim svote naknade primljene za oporezive isporuke koja se ubraja u taj prag ako porezni obveznik primjenjuje posebni postupak oporezivanja za rabljena dobra – maržni sustav te koje isporuke treba podvrgnuti PDV-u ako porezni obveznik prijeđe godišnji prag za primjenu posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike. Autorica se osvrće i na odluku Suda o tome je li porezno tijelo obvezno po službenoj dužnosti utvrditi da je porezni obveznik prešao prag propisan za primjenu posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike na temelju podataka kojima raspolaže iz poreznih prijava koje se ne odnose na PDV te može li država članica uskratiti primjenu posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike u ako je propisano da se porezni obveznik prethodno morao prijaviti za njegovu primjenu.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-420/18 IO
3. Presuda u predmetu C-388/18 B
4. Presuda u predmetu C-265/18 Jarmuškienė
5. Presuda u predmetu C‑97/09 Schmelz
6. Presuda u predmetu C-144/14 Cabinet Medical Veterinar Dr. Tomoiagă Andrei
7. Presuda u predmetu C-566/16 Vámos

1. Uvod
2. Načelna odluka
3. Pravo na određivanje načina korištenja
4. Pravo odlučivanja o načinu i svrsi uporabe imovine u najmu

1. EFB preporučuje radikalnu izmjenu proračunskih pravila
2. Odobrene nove norme za kućanske uređaje
3. Porast zaplijenjenih pošiljaka na granicama EU-a
4. U potpunosti na snazi direktiva o platnim uslugama

      Posljedica svih pogrešaka i neodgovarajućeg vođenja trgovačkog društva odnosno kriznog stanja ocrtava se u nesposobnosti plaćanja. Restrukturiranje kao pokušaj održavanja dužnika u krizi na životu, tj. da nastavi s poslovanjem u bitnome ovisi od dogovora s vjerovnicima. Stečajni zakon uređuje predstečajni postupak kojim se dužniku može dati određeno vrijeme u kojem će nastaviti raditi pod „zaštitnim kišobranom“ kako bi provedbom plana restrukturiranja izbjegao ono najgore – stečaj. O svemu tome u nastavku članka.

1. Polazna situacija
2. Kako do sporazuma za sanaciju – restrukturiranje
3. Prevencija krize i promjena poslovnog modela
4. Interesi i napetosti dionika glede odluke o restrukturiranju
5. Predstečaj kao oblik uključivanja dionika u rješavanje krize društva
6. Umjesto zaključka

      Donesen je novi propis kojim se uređuju uvjeti i način obavljanja mjenjačkih poslova. Iako je naziv propisa jednak onome koji je bio u primjeni sve do 18. rujna 2019. godine, ipak se u novoj Odluci o uvjetima i načinu na koji ovlašteni mjenjači obavljaju mjenjačke poslove nailazi ne neke novosti na koje u članku upućuje autor.

1. Uvod
2. Nova Odluka
3. Zaključak

      O određenim transakcijama s inozemstvom treba izvješćivati Hrvatsku narodnu banku. Jedno od područja izvješćivanja je i ono koje se odnosi na isplaćene plaće i naknade. U članku se osvrće na taj vid izvješćivanja, daje se njihov pregled i navode primjeri.

1. Uvod
2. Obrazac DOH-Q
3. Izvješće USPB
4. Primjeri iz prakse

      Svaka hrana koja se stavlja na tržište Republike Hrvatske mora biti sigurna za potrošače (zdravstveno ispravna i prikladna za prehranu ljudi) i označena na propisan način obveznim općim (osnovnim) i dodatnim podatcima, a pojedine vrste (kategorije) hrane i posebnim (specifičnim) podatcima ako su za tu hranu propisani posebnim propisom. O kojim obveznim općim i dodatnim podatcima je riječ i na koji način mora biti označena svaka hrana koja se stavlja na tržište, pišemo u nastavku članka. O označavanju pojedine vrste (kategorije) hrane posebnim (specifičnim) podatcima pisat ćemo u narednom broju časopisa RRiF.

1. Uvod
2. Općenito o hrani i označavanju hrane
3. Označavanje pretpakirane hrane
4. Označavanje nepretpakirane hrane
5. Dobrovoljno označavanje hrane
6. Označavanje hrane koja se prodaje na daljinu
7. Označavanje pojedine vrste hrane posebnim podatcima
8. Zaključak

      U br. 10/19. časopisa RRiF objavili smo članak o novostima u 2019. godini glede evidencija radnog vremena mobilnih radnika.
      U ovome broju našeg časopisa nastavljamo s obradom bitne i trajno aktualne teme evidencija radnog vremena, razmatrajući pitanja vođenja evidencija radnog vremena menadžera odnosno, kako ih propis naziva, radnika koji imaju status rukovodeće osobe.

1. Uvod
2. Vrste i (pod)zakonski okvir evidencija radnog vremena
3. Skraćene evidencije

      Osobno uvjetovani otkaz nije posljedica krivnje radnika, nego nekih trajnih osobina i sposobnosti radnika zbog kojih ne može uredno ispunjavati obveze iz ugovora o radu (radnog odnosa) u traženom opsegu i kvaliteti, odnosno nema potrebne sposobnosti za obavljanje ugovorenih poslova. Osobno uvjetovani otkaz u praksi poslodavac daje radnicima kojima ne može osigurati rad na radnim mjestima koja odgovaraju njihovoj smanjenoj radnoj sposobnosti (posljedica psihičkog, fizičkog ili psihofizičkog nedostatka).

1. Uvod
2. Trajne osobine ili sposobnosti
3. Zabrana otkazivanja
4. Obveze poslodavca
5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza
6. Sudska praksa

      Prestanak radnog odnosa utječe na korištenje određenih prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja radnika osiguranih osoba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. U članku se opisuje kako činjenica prestanka radnog odnosa utječe na status u obveznom zdravstvenom osiguranju, naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad i na neka prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.

1. Status u obveznom zdravstvenom osiguranju
2. Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad
3. Prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora

      Autori u ovome članku objašnjavaju pojam prijenosa dionica manjinskih dioničara, pretpostavke prijenosa te opisuju postupak prijenosa. Uz to navode institute predviđene za zaštitu manjinskih dioničara.

1. Uvod
2. Pojam
3. Pretpostavke
4. Postupak prijenosa dionica
5. Upis odluke o prijenosu dionica u sudski registar
6. Zaštita prava manjinskih dioničara
7. Zaključak

1. Opći pregled
2. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
3. Potrošačke cijene u RH i EU-u
4. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Kretanje cijena prodanih novih stanova u RH
7. Vanjskotrgovinska razmjena
8. Trgovina na malo u RH i EU-u
9. Turizam
10. Plaće
11. Likvidnost i insolventnost
12. Zaposlenost i nezaposlenost RH i EU-a