Računovodstvo, revizija i financije 1/2019

      S početkom godine na snagu će stupiti izmjene poreznih propisa i propisa iz područja obveznih doprinosa. Promjene su brojne pa u nastavku navodimo najvažnije o objavljenim izmjenama. Detaljnije o novostima vezanim za članove uprave pročitajte u zasebnom članku, u ovom broju časopisa.

1. Neoporeziva isplata nagrade za radne rezultate do 5.000,00 kn godišnje
2. Isplata prigodnih nagrada
3. Ukidanje doprinosa na plaću i promjena stope doprinosa za zdravstveno osiguranje
4. Novi porezni razredi kod oporezivanja mjesečne plaće
5. Novi godišnji porezni razredi kod obračuna plaće i drugih dohodaka
6. Povećanje broja uzdržavane djece za koju se može koristiti osobni odbitak
7. Primitci koji (ne)ulaze u cenzus od 15.000,00 kn za priznavanje osobnog odbitka za djecu i druge uzdržavane članove
8. Neoporezivi primitak s osnove javnog prijevoza na službenom putu
9. Oporezivanje primitaka radnika na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi
10. Dodjela dionica zaposlenicima i članovima uprave
11. Promjena visine kamate na pozajmice fizičkim osobama s 3 % na 2 %
12. Novosti u vezi s III. stupom dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja
13. Novosti u vezi s primitcima koji se ne smatraju dohotkom

      U paketu porezne reforme od 1. siječnja 2019. godine stupile su na snagu i izmjene i dopune Zakona o PDV-u. Također trebaju biti objavljene i izmjene i dopune Pravilnika o PDV-u, koje nisu donesene do dana objave ovog broja časopisa RRiF, a trebaju stupiti na snagu 2. siječnja 2019. godine. Ovaj je članak pisan na temelju objavljenog teksta Nacrta izmjena i dopuna Pravilnika o PDV-u koji je objavljen na mrežnoj stranici https://esavjetovanja.gov.hr
      Jedna od značajnih promjena odnosi se na promjenu stope PDV-a. Neka dobra koja su bila oporeziva stopom od 25 %, od 1. siječnja 2019. godine oporezivat će se stopom PDV-a od 13 % kao, primjerice, isporuka živih životinja, svježih i rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda od mesa, svježeg i suhog voća i dr. Koje radnje je zakonodavac propisao kada se mijenja (povećava ili smanjuje) stopa PDV-a te kakvo je postupanje kod promjene stope PDV-a na primljene predujmove, stjecanje i isporuku dobara unutar EU-a, uvoza i drugo u prijelaznom razdoblju, može se također pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Isporuka dobara iz stečajne mase
3. Uporaba osobnih automobila za privatne potrebe i pravo priznavanja pretporeza pri nabavi osobnih automobila
4. Oporezivanje vrijednosnih kupona
5. Proširenje skupine dobara koja će se oporezivati stopom PDV-a OD 5 % i 13 %
6. Obveza preuzimanja porezne obveze od stranog poreznog obveznika samo ako nije registriran za potrebe PDV-a u RH
7. Sumnja u opravdanost dodjele PDV ID broja
8. Uvodi se posebna evidencija o primljenim računima – U-RA
9. Prijava usluge međunarodnog cestovnog prijevoza putnika na području RH
10. Novi uvjeti za ulazak u sustav PDV-a u 2019. godini – mjesečni / tromjesečni obveznik PDV-a
11. Polaganje osiguranja za ispunjenje obveze PDV-a – pri stjecanju rabljenih prijevoznik sredstava iz EU-a
12. Ostale izmjene
13. Obveze poreznih obveznika kod promjene stope PDV-a
14. Osobitosti primjene nove stope PDV-a u prometu dobara i usluga u „prijelaznom razdoblju“

      Trećom fazom faze porezne reforme i Akcijskog plana Vlade Republike Hrvatske za administrativno rasterećenje gospodarstva 2018. godine, koji je usvojen na sjednici Vlade Republike Hrvatske 8. ožujka 2018. godine, obuhvaćeno je i trošarinsko zakonodavstvo. Detaljnije o izmjenama u trošarinama može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Produljenje roka plaćanja trošarine na alkohol i alkoholna pića
3. Proizvođači izvan sustava odgode oslobođeni su od plaćanja trošarine na utvrđene proizvodne gubitke ili manjkove
4. Ukida se obveza nadležnoga carinskog ureda da plombira prateće cjevovode, armature, komadne razvodne ormariće i osigurače u vezi s mjerenjem količine proizvedenog alkohola i alkoholnog pića
5. Male destilerije oslobađaju se od obveze opremanja mjernim instrumentima
6. Obračun trošarine u slučaju nezakonite proizvodnje etilnog alkohola kod male destilerije
7. Odobrenje za poslovanje u statusu male nezavisne pivovare izdaje se na neograničeno vrijeme
8. Ukidanje obveze obračunavanja razlike trošarine na zalihe cigareta i uvođenje mjera kontrole izdavanja duhanskih markica
9. Predmet oporezivanja je i tekućina namijenjena konzumiranju u drugoj elektroničkoj napravi
10. Povrat plaćene trošarine nije moguće ostvariti ako se trošarinski proizvodi ili duhanski proizvodi iz čl. 94. ZOT-a izvoze radi uništenja
11. Obveza polaganja instrumenta osiguranja plaćanja trošarine za registriranog primatelja i povremeno registriranog primatelja kada iz druge države čl.nice u sustavu odgode prima plavi dizel
12. Usvajanje odnosno odbijanje prijave za upis u registar trošarinski obveznika
13. Uvođenje e-poslovanja u kretanju trošarinskih proizvoda između ovlaštenih držatelja trošarinskog skladišta i oslobođenih korisnika (mjera administrativnog pojednostavljenja)
14. Uvodi se institut povrata trošarine na energente koji se koriste kao pogonsko dizelsko gorivo za komercijalni prijevoz robe i usluga
15. Uvođenje učinkovitije kontrole prodaje, isporuke i nabave loživa ulja
16. Uvođenje učinkovitije kontrole prodaje, isporuke i nabave plavog dizela
17. Uvođenje posebnog odobrenja na energente za pogon - olovni i bezolovni motorni benzin te dizelsko gorivo koji su pušteni u potrošnju
18. Uvođenje posebnog odobrenja za osobe koje obavljaju isključivo djelatnost prijevoza energenata i proizvoda iz čl. 115. st. 1. i duhanske sirovine iz čl. 115. st. 2. ZOT-a
19. Visine trošarina na trošarinske proizvode i duhanske proizvode iz čl. 94. ZOT-a određuje vlada RH uredbom

      O izmjeni postojećeg Zakona o računovodstvu govori se već godinu dana. Na kraju je izmjena i dopuna upućena u Sabor po hitnoj proceduri, možda i zato da se o njoj toliko ne raspravlja. Neke su odredbe ostale nepromijenjene, iako smo upućivali na tu potrebu. Riječ je o nečemu što je sporno već desetak godina, ali kao da stalno određena interesna skupina radi na potrebi tobožnje zaštite javnog interesa, o potrebi zakonske revizije dijela malih poduzetnika. Takvo što npr. u Republici Sloveniji ne postoji. Mi mali predani smo kontroli sebe samih od nas da ne bismo varali sebe i druge. Strašno!
      Zakonske izmjene stupaju na snagu 1. siječnja 2019. godine, a objavljene su u Nar. nov., br. 115/18. U nastavku navodimo neke važnije promjene za koje smo ocijenili da ih treba prikazati.

1. Ukida se obveza licenciranja računovođa
2. Čuvanje knjigovodstvenih isprava
3. Obveza revizije za dio malih poduzetnika i konsolidacija
4. Obveznici primjene Zakona o računovodstvu i pravne osobe od posebnog interesa za RH
5. Definiranje poduzetnika kao obveznika primjene Zakona o računovodstvu
6. Zaključak

      Ako obveznik zapošljavanja ili zamjenskog zapošljavanja ne zaposli dovoljan broj osoba s invalidnošću, obvezan je plaćati novčanu naknadu. Novčana naknada za jedno kvotno nezapošljavanje u 2019. godini je 1.125,00 kn mjesečno.

1. Uvodno
2. Tko se smatra osobom s invalidnošću
3. Tko je obvezan zaposliti osobe s invalidnošću
4. Postupak prijave u Očevidnik
5. Naknada za nezapošljavanje osoba s invalidnošću
6. Nagrade za poslodavce koji zapošljavaju više OSI-ja nego što je propisano zakonom

      Od 1. prosinca 2018. godine počela je djelomična primjena Zakona o (elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi (Nar. nov., br. 94/18., dalje: Zakon). S obzirom na to da je njegova primjena potpuna novost u hrvatskom poslovnom okruženju, odgovorima na najčešća pitanja olakšat će se početak njegova provedba.

1. Tko su obveznici Zakona?
2. Koje rokove propisuje Zakon i kome?
3. Odnosi li se Zakon i na nabave male vrijednosti?
4. Što predstavlja Centralna platforma za razmjenu elektroničkog računa u javnoj nabavi?
5. Koja skupina korisnika mora biti direktno integrirana na Centralnu platformu odnosno koristiti FINA-u kao informacijskog posrednika, a koja skupina korisnika nije u toj obvezi?
6. Koji je uvjet za razmjenu elektroničkih računa, a da bude u skladu sa Zakonom?
7. Na koje sve načine javni naručitelj može zaprimiti račune?
8. Kako je moguće napraviti ovjeru ili likvidaturu elektroničkog računa?
9. Jesu li svi informacijski posrednici spojeni na Centralnu platformu i prilagođeni na normu?
10. Jesu li i dalje važeće odredbe Zakona i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, a koje se tiču elektroničkog računa?
11. Je li obvezna eArhiva elektroničkog računa?
12. Na koji način izdavatelji elektroničkog računa mogu poslati račun javnom naručitelju?
13. Je li moguće poslati priloge uz račune?
14. Što je sa međunarodnom razmjenom elektroničkog računa?
15. Kako se javni naručitelj može registrirati na Centralnu platformu odnosno servis eRačun za javne naručitelje?

      Posao računovođe podrazumijeva konstantnu interakciju sa suvremenim tehnologijama poslovanja.
      Iako su kriptovalute i transakcije s kriptovalutama prestale biti novost i postale česta pojava u suvremenom poslovanju, računovodstveno uređenje nije se prilagodilo poslovanju s kriptovalutama.
      U ovom se članku po prvi put u našem časopisu daje prikaz mogućih računovodstvenih rješenja u okviru današnjih spoznaja koja su primjenjiva za praksu.
      U članku se ne razmatraju porezne posljedice gubitaka na kriptovalutama kao porezno nepriznatom trošku, ni obračun PDV-a na promet nematerijalne imovine, no i to treba imati na umu.

1. Pristup
2. Što su kriptovalute i vrste?
3. Računovodstveni pristupi vrednovanju kriptovaluta
4. Zaključak

      U ovom se praktikumu iskazuju na računima glavne knjige dane donacije te primljene pomoći unutar općeg proračuna.
      Ako se doniraju stvari, uz promjene na imovini iskazuju se (ako se i bilježe kao imovine u proračunskom računovodstvu) i prihodi te rashodi od tog prometa.
      Pomoći unutar općeg proračuna iskazuju se na temelju novčanog načela, a ne temelju odluka o dodjeli pomoći ili nekih drugih pravno valjanih akata.

1. Donacija sitnog inventara
2. Pomoć unutar općeg proračuna

     U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu iskazuje primitak dara od rezidentne fizičke osobe u stranoj gotovini te naknada plaće za vrijeme bolovanja radnika kada je nadoknađuje odgovarajući zavod.
     Darivati neprofitnu organizaciju u stranoj gotovini može i fizička osoba koje je s motrišta deviznog poslovanja rezidentna osoba, ali se ona mora položiti na račun u poslovnoj banci.
      Ako se radniku isplati više naknade plaće za vrijeme bolovanja, radnik ju treba vratiti ili će se taj primitak smatrati njegovim oporezivim primitkom.

      Porezna i financijska godina u nas jednaka je kalendarskoj godini kada u poslovanju svakog poduzetnika treba obratiti pozornost na sve segmente poslovanja jer se približavaju konačni obračuni posebno poreznih davanja te stvoriti temelje za nastavak u narednoj godini na raskrižju starih i novih propisa koji stupaju na snagu 1. siječnja 2019. godine. Kada je riječ o plaćama koje su najosjetljivija socijalna i porezna kategorija, treba voditi računa koje porezne propise, a koje propise u vezi s plaćanjem doprinosa treba primijeniti kod isplate plaće za prosinac 2018. u siječnju 2019. godine te kako nastaviti dalje kada su svi propisi izmijenjeni od 1. siječnja 2019. godine. O tome pišemo u ovom članku.

1. Kako obračunati doprinose i porez na dohodak na plaću u 2019.godini
2. Što je novo u osobnim odbitcima u 2019. godini
3. Osnovice za doprinose za obvezna osiguranja za 2019. godinu vezane za plaće
4. Kako su novi propisi utjecali na obračun plaća u 2019. godini
5. Primjena najniže osnovice za plaćanje doprinosa
6. Primjena najviše mjesečne osnovice
7. Primjena najviše godišnje osnovice
8. Plaće hrvatskih ratnih invalida
9. Poduzetnička plaća u 2019. godini
10. Oporezivanje plaća radnika s prebivalištem na potpomognutom području I. skupine u Gradu Vukovaru
11. Radni i neradni dani i sati u 2019. godini

      Plaća predstavlja novčanu naknadu koju je poslodavac obvezan isplatiti radniku za rad koji je radnik obavio za poslodavca. Minimalna plaća utvrđuje se kao najniža mjesečna svota bruto-plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. U 2019. godini minimalna bruto-plaća iznosit će 3.750,00 kuna. S početkom 2019. godine stupa na snagu novi Zakona o minimalnoj plaću koji donosi još neke promijene. O primjeni minimalne plaće više pročitajte u nastavku.

1. Obračun minimalne plaće u 2019. godinu
2. Kada se može isplatiti manja svota plaće od minimalne
3. Kada poslodavac treba isplatiti veću plaću od minimalne plaće
4. Članovi uprave i svota minimalne plaće
5. Nadzor nad primjenom minimalne plaće

      Rezident Republike Hrvatske (dalje: RH) obveznik je poreza na dohodak u RH na sve primitke koje ostvari u zemlji i u inozemstvu na tzv. svjetski dohodak. O ostvarenoj plaći u RH na koju je poslodavac obračunao i uplatio porez na dohodak prema propisima RH, Porezna uprava dobiva informaciju putem obrasca JOPPD te konačnu poreznu obvezu utvrđuje na temelju zaprimljenih podataka, u posebnom postupku. O ostvarenoj plaći rezidenta RH u inozemstvu, bilo da je riječ o izaslanom radniku bilo o ostalim osobama koje su zaposlene u drugoj državi koja je oporezovana prema propisima dotične države, Porezna uprava nema podatke. Stoga je poslodavac za izaslanog radnika ili sam porezni obveznik za sebe obvezan prijaviti te plaće putem propisanog obrasca INO-DOH kojemu prilaže vjerodostojnu ispravu o plaćenom porezu na dohodak u inozemstvu najkasnije do 31. siječnja 2019. za ostvarene plaće u 2018. godini. Kako to treba učiniti, pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Godišnja prijava poreza na dohodak izaslanih radnika
3. Primjeri iskazivanja podataka na obrascu INO-DOH
4. Obveze fizičkih osoba koje ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada u inozemstvu

      Članovi uprave, izvršni direktori i upravitelji zadruge i likvidatori koji nisu obvezno osigurani ni po jednoj osnovi trebaju se samostalno osigurati. Kako bi plaćali manje doprinose, navedeni osiguranici se zapošljavaju. Zaposleni članovi uprave (i drugi obvezni osiguranici), ali i oni u sustavu obveznog osiguranja (osigurani po drugoj osnovi) trebaju podmirivati doprinose radi članstva u upravi na propisanu mjesečnu osnovicu. Ako će osnovica za obračun doprinosa biti manja od najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa, tada će se utvrđivati razlika do godišnje osnovice za obračun doprinosa. Doprinosi za obvezno osiguranje podmireni kao razlika do godišnje osnovice za obračun doprinosa nisu troškovi društva. O tome pišemo u nastavku.

1. Koji su članovi uprave obvezni samostalno se osigurati
2. Članovi uprave, izvršni direktori; upravitelji zadruge i likvidatori u radnom odnosu
3. Kada će se utvrđivati godišnja osnovica za obračun doprinosa
4. Član uprave može se odreći svoje neto-plaće
5. Umirovljenici u svojstvu članova uprave ili prokuristi
6. Nerezidenti u svojstvu članova uprave

      Stečajnim je zakonom (Nar. nov., br. 71/15. i 104/17.) putem Agencije za osiguranje radničkih tražbina omogućeno radniku ostvariti svoja prava u vezi s isplatom plaće, otpremnine i naknade štete zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. O načinu na koji se ostvaruju i kako se porezno tretiraju te isplate, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Pravo radnika na plaću do otvaranja stečaja
3. Prava radnika u slučaju stečaja poslodavca
4. Postupak ostvarivanja prava u slučaju stečaja
5. Uloga agencije za osiguranje radničkih tražbina
6. Obračun i isplata plaće putem agencije
7. Isplata naknade stečajnom upravitelju
8. Zaključak

     U članku se objašnjava kako treba postupiti s prijavom i odjavom radnika prilikom pripajanja trgovačkih društava.

1. Uvod
2. Obveze prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje
3. Načini uspostavljanja prijavno-odjavnih podataka

      Podatke o isplaćenim plaćama i drugim primitcima Porezna uprava zaprima putem obrasca JOPPD te poslodavci nisu više obvezni dostavljati Poreznoj upravi evidenciju o isplaćenim plaćama i plaćenom porezu na dohodak iz plaća na obrascu IP, ali su obvezni taj obrazac davati radnicima najkasnije do 31. siječnja 2019. godine za sve isplaćene plaće u 2018. godini. Jednako tako su isplatitelji koji su u 2018. godini isplaćivali primitke s osnove drugog dohotka te uime tih osoba obračunavali, obustavljali i uplaćivali doprinose, porez na dohodak i prirez, obvezni tim osobama dostaviti Potvrdu o isplaćenom primitku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u 2018. godini.

1. Izvješća o isplaćenoj plaći i ostalim primitcima od nesamostalnog rada na obrascu IP
2. Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku i uplaćenom porezu i prirezu po odbitku

      Svi dohodci koje ostvari RH rezident iz ili u inozemstvu tijekom 2018 godine podložni su oporezivanju u RH. Način prijave dohodaka ovisi o nekoliko činjenica, a izmjenama propisa Porezna uprava nastojala je olakšati i administrativno rasteretiti prijavljivanje inozemnog dohotka. Zakonski zahtjevi vezani za prijavu dohotka nastalih iz ili u inozemstvu i dalje su kompleksni te će se detaljnije objasniti u članku.

1. Uvodno
2. U kojim se slučajevima podnosi INO-DOH
3. Popunjavanje INO-DOH-a
4. Metoda uračunavanja i metoda izuzimanja
5. Dohodak od kapitala po osnovi kamata
6. Isplata autorskih prava
7. Drugi (ostali) dohodak

      Kapitalni dobitak predstavlja razliku prodajne i nabavne vrijednosti financijske imovine, a porez na kapitalne dobitke predstavlja porez koji treba podmiriti na razliku vrijednosti te imovine. U obzir se uzima porast vrijednosti financijske imovine koja je stečena u razdoblju od 2016. godine, ali i otuđena tijekom te porezne godine. Dohodak od kapitala ostvaren po osnovi kapitalnih dobitaka smatra se konačnim dohotkom te se za takve primitke ne može podnijeti godišnja prijava poreza na dohodak.
      U ovom članku objašnjavamo postupak utvrđivanja kapitalnih dobitaka fizičkih osoba koji su možebitno nastali tijekom 2018. a koji se oporezuju u 2019. godini.

1. Uvod
2. Postupak obračunavanja kapitalnih dobitaka nastalih s osnove prodaje dionica
3. Primitci ostvareni od jedinica u subjektima za zajednička ulaganja
4. Kada je otuđenje financijske imovine neoporezivo
5. Kapitalni primitci s osnove prodaje udjela
6. Kapitalni primitci ostvareni iz inozemstva ili ostvareni u inozemstvu

      Autorica u članku navodi stajalište Suda EU-a u vezi s utvrđivanje poreznog tretmana usluge koju društvo osnovano u trećoj zemlji obavi svojoj podružnici osnovanoj u državi članici u kojoj je ta podružnica članica PDV grupacije. Nadalje, u drugom slučaju Sud otklanja dvojbu o načinu izračuna pro-rate poreznog obveznika koji putem svojih podružnica obavlja djelatnost u drugim državama članicama EU-a i u trećim državama.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-7/13 Skandia Sverige
3. Presuda u predmetu C-388/11 Le Crédit Lyonnais
4. Zaključak

1. Uvod
2. Financijska imovina
3. Financijske obveze
4. Smanjenje vrijednosti financijske imovine
5. Računovodstvo instrumenata zaštite

      Ne postoji punoljetna osoba koja nije upoznata s financijskim slomom i golemom krizom koju je prouzročio Agrokor d.d. Jedan respektabilan poslovni sustav u vlasništvu jedne obitelji završio je tako da su vjerovnici morali preuzeti ulogu sanacije i vlasničkog preuzimanja tog koncerna. Uzrok krize zasigurno je proizišao iz same obitelji (koja je ljubomorno čuvala svoj utjecaj), a zbog pogrešaka u strategiji dodatno je otežala već ionako golema zaduženost. K tome, još su i podcjenjivali informacije iz uljepšanih financijskih izvještaja koji su bili rani indikatori krize.
      S druge pak strane, dok su brodogradilišta s mješovitim vlasništvom u bankrotu, obiteljsko poduzeće DIV iz Samobora uspješno je izvelo iz krize Brodosplit koji su spasili od stečaja.
      U članku se opisuju prednosti obiteljskih poduzeća i mogući problemi koji mogu proizići iz takve vlasničke strukture te se navode moguća rješenja kriznih stanja.

1. Pristup
2. Složeni sustav ciljeva i problema
3. Razgraničenje privatne od društvene imovine
4. Prednosti i rizici obiteljskih poduzeća
5. Kako osigurati nastavak − egzistenciju
6. Procjena udjela vrijednosti poduzeća
7. Kriza kao prilika sustavnog rješenja

      U okviru deviznog sustava uz niz statističkih izvještaja hrvatskih rezidenata koji se u sustav izvještavanja uključuju putem uzorka, postoje i neki izvještaji koje oni moraju dostaviti iako nisu izrijekom pozvani u taj sustav. Jedan od takvih izvještaja je i onaj koji se odnosi na usluge koje se iznad određene razine obave u odnosu s nerezidentima. Iako je ovaj izvještaj već znan, upozoravaju se oni koji se možda po prvi put u nj uključuju da ga obave prema danim uputama u ovom članku.

1. Uvod
2. Kratak opis statističkog istraživanja o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom
3. Osnovne metodološke napomene
4. Obrazac US-GP, Tablice 1. i 2. i dio A. Upute
5. Posebne transakcije s inozemstvom, Tablice 3. i 4. dio B. Upute
6. Dio za posebne transakcije, Tablice 3. i 4. i dio B. Upute

      Godišnju poreznu prijavu za 2018. godinu predaje se na obrascu DOH, odnosno DOH-Z, i to za samostalne obrtničke djelatnosti koje utvrđuju dohodak na temelju evidentiranih primitaka i izdataka u obrascu KPI. Obrazac DOH treba predati najkasnije do 28. veljače 2019. godine, a obrtnici koji obavljaju djelatnost u supoduzetništvu trebaju predati prijavu na obrascu DOH-Z najkasnije do 31. siječnja 2019. godine.
      Uz obrazac DOH za 2018. godinu obrtnici trebaju predati pregled poslovnih primitaka i izdataka – Izvadak iz poslovnih knjiga – obrazac P-PPI i popis dugotrajne imovine – obrazac DI. Najkasnije do 28. veljače 2019. godine uz obrazac DOH treba predati i konačni obračun za obvezu plaćanja turističke članarine na obrascu TZ, spomeničke rente na obrascu SR, naknade za iskorištavanje općekorisne funkcije šuma na obrascu OKFŠ te obračun komorskog doprinosa na obrascu KD.

1. Uvod
2. Zaključivanje obrasca KPI i utvrđivanje dohotka i porezne osnovice na obrascima DOH-Z i DOH za 2018. godinu
3. Utvrđivanje dohotka od obavljanja zajedničke djelatnosti na obrascu DOH-Z
4. Utvrđivanje godišnje porezne osnovice poreza i prireza na obrascu DOH
5. Otpisi dugotrajne imovine – amortizacija
6. Ostale obveze obrtnika i slobodnih zanimanja
7. Posebnosti pri utvrđivanju dohotka od obrtničkih, slobodnih i drugih samostalnih djelatnosti − za obrtnike koji nisu obveznici PDV-a

      U Hrvatskom je saboru u tijeku donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, kojim je izvršeno potpuno usklađivanje s europskom Direktivom o nepoštenoj poslovnoj praksi te su otklonjeni nedostatci uočeni tijekom primjene pojedinih odredbi do tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača. Do dana objave ovog članka izmjena nije objavljena u Narodnim novinama. O kojim je bitnim izmjenama i dopunama riječ, pišemo u nastavku ovoga članka.

1. Uvod
2. Isticanje cijena i uvjeta prodaje te pridržavanje istaknutih cijena i uvjeta prodaje
3. Posebni oblici prodaje proizvoda i usluga
4. Popravak i/ili održavanje proizvoda
5. Odgovornost trgovca za materijalne nedostatke na robi i za ispravnost robe u jamstvenom roku
6. Sklapanje ugovora o uslugama na daljinu telefonom
7. Zaštita potrošača – korisnika javnih usluga
8. Izuzimanje ugovora o organiziranju putovanja od primjene pojedinih odredaba o potrošačima ugovornim odnosima
9. Teret dokaza kod nepoštene poslovne prakse
10. Izvansudsko rješavanje potrošačkih sporova
11. Zaštita kolektivnih interesa potrošača
12. Nacionalno vijeće za zaštitu potrošača
13. Udruge za zaštitu potrošača
14. Savjetovanje, informiranje i izobrazba potrošača
15. Suradnja nacionalnih tijela nadležnih za provedbu propisa o zaštiti potrošača
16. Zaključak

      Krajem studenoga 2018. godine stupio je na snagu pravilnik koji uređuje način i sadržaj osposobljavanja i obavljanja poslova pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika.
      U ovome članku ne dajemo prikaz cijelog pravilnika, nego samo osvrt na ugovaranje rada pomoćnika (u praksi zvani asistenti) u nastavi, uz ogledne primjere ugovora.

1. Uvod
2. Tko je pomoćnik u nastavi
3. Na koji način djeluje pomoćnik u nastavi

      U ovome se članku daje osvrt na sudsku praksu kojom Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o aktualnim i značajnim pitanjima vezanim uz redoviti i izvanredni otkaz ugovora o radu.
      O svemu navedenome detaljnije u nastavku članka, uz prikaz sudske prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske i napomenu da je ta praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske aktualna i u primjeni važećeg Zakona o radu.

1. Uvod
2. Mogućnost otkaza zbog nepridržavanja uputa poslodavca
3. Okolnost da je radnik osnovao i radio za trgovačko društvo koje obavlja istu djelatnost kojom se bavi i njegov poslodavac kao opravdan razlog za izvanredni otkaz
4. Okolnost da je radnik tijekom obavljanja poslova skidanja naljepnica i logotipa s oznakom poslodavca, sa službenih vozila poslodavca, zatečen u pokušaju otuđenja goriva iz navedenih vozila kao opravdan razlog za izvanredni otkaz

      Autorica u prvom dijelu članka razmatra institut ustupa potraživanja (cesije) u hrvatskom pravu. Izlaže osnovne pojmove, bitne elemente ugovora o ustupu potraživanja (ugovora o cesiji), bitna obilježja ustupa potraživanja te položaj dužnika (cesusa). Naglasak je na redovnoj cesiji (kao jednom od oblika cesije), dok će se u drugom dijelu članka detaljnije objasniti vrste cesija i njihova bitna obilježja.

1. Uvod
2. Ugovor o ustupu potraživanja (ugovor o cesiji)
3. Tražbine koje se mogu ustupati
4. Položaj dužnika (cesusa)
5. Odgovornost cedenta za ustupljeno potraživanje
6. Oblici cesije
7. Zabrana ustupanja tražbine u uvjetima blokade računa
8. Zaključak

      Autorica u ovome članku skreće pozornost na neke slučajeve koji mogu dovesti do nevaljanosti ugovora o prijenosu poslovnog udjela, a koji su se pojavljivali u sudskoj praksi.
      Na valjanost takva ugovora primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima, odredbe Zakona o obveznim odnosima i odredbe drugih propisa koji uređuju pitanje valjanosti ugovora.

1. Uvod
2. Oblik ugovora
3. Nevaljanost ugovora na temelju ZOO-a
4. Darovanje poslovnog udjela
5. Zaključne napomene

      Zakonski je zastupnik odgovoran za ustroj i zakonito vođenje računovodstvenih poslova. Neprofitne organizacije trebaju sastavljati i podnositi financijske izvještaje na razini pravne osobe s uključenim podatcima o poslovanju njezinih organizacijskih dijelova. U članku se daje prijedlog ispunjenja tog zahtjeva.

1. Uvod
2. Računovodstveni poslovi
3. Primjer

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Cijene stambenih nekretnina u RH i EU-u
7. Vanjskotrgovinska razmjena
8. Trgovina na malo u RH i EU-u
9. Turizam
10. Plaće
11. Likvidnost i insolventnost
12. Zaposlenost i nezaposlenost Hrvatske i EU-a