Računovodstvo, revizija i financije 8/2018

      Od 1. siječnja 2019. godine počet će se primjenjivati novi MSFI 16 – Najmovi koji zamjenjuje postojeći MRS 17 – Najmovi, a obvezno ga primjenjuju svi obveznici MSFI-ja. Novi MSFI 16 definira jedinstveni model računovodstvenog praćenja najmova kod najmoprimaca. Prema tome modelu korisnici najmova po svim ugovorima o najmu, osim kod najmova koji su ugovoreni za razdoblje do 12 mjeseci ili kod najmova za imovinu male vrijednosti, trebaju u svojim poslovnim knjigama priznavati imovinu koja je u najmu te obvezu prema najmodavcu s osnove najma. Kod najmodavaca se zadržava postojeći model iz MRS-a 17.
      Autorica u članku obrazlaže najvažnije zahtjeve MSFI-ja 16 u vezi s priznavanjem i utvrđivanjem vrijednosti najmova u poslovnim knjigama najmodavaca i najmoprimca te objavljivanje informacija u bilješkama u vezi s najmovima. Očekujemo da će se zbog primjene novog MSFI-ja 16 izmijeniti i postojeći HSFI-ji u dijelu koji se odnosi na priznavanje i utvrđivanje vrijednosti najmova.

1. Uvod
2. Definiranje i utvrđivanje ugovora o najmu
3. Razdoblje najma
4. Računovodstveno praćenje najmova
5. Ponovna procjena obveza po osnovi najma
6. Modifikacije ugovora o najmu
7. Prodaja i povratni najam
8. Prva primjena MSFI-ja 16
9. Objavljivanje informacija o najmovima u bilješkama
10. Zaključak

      Računovodstveni postupak nabave, korištenja i prodaje sredstava dugotrajne imovine za računovođe ne predstavlja problem. Međutim, vlasnike manjih poduzeća (dalje: članova društva) koji najčešće nisu ekonomisti taj postupak često zbunjuje, što im otežava donošenje odluka. Slijedom čestih upita o postupcima prodaje sredstava koja nisu u potpunosti amortizirana i prije završetka otplate kredita za nabavu tih sredstava, u ovom se članku objašnjava način knjiženja nabave, postupak amortizacije te prodaje dugotrajne imovine prema pravilima iz računovodstvenih standarda. Objašnjavaju se također pravila i rezultat te prodaje, u smislu utvrđivanja dobitka ili gubitka, događaja u bilanci te s motrišta novčanih tijekova koji su poduzetnicima iznimno bitni.

1. Uvod
2. Računovodstveni postupak nabave i korištenja opreme
3. Obračun troškova amortizacije za automiješalicu
4. Prodaja automiješalice za beton prije potpunog obračuna amortizacije i prije potpune isplate kredita za njenu nabavu
5. Otplata kredita, novčani tijekovi i projekcija konačnog obračuna poslovanja
6. Zaključak

      Prilikom prodaje rabljenih dobara, u pojedinim slučajevima, poduzetnici obveznici poreza na dodanu vrijednost, mogu primijeniti posebni postupak oporezivanja marže te obračunati PDV samo iz ostvarene marže. Tko i pod kojim uvjetima može primijeniti ovaj porezno povoljniji postupak, uređuje Zakon o porezu na dodanu vrijednost. O postupanju preprodavatelja prilikom prodaje rabljenih dobara pročitajte u nastavku članka.

1. Što su rabljena dobra s poreznog motrišta
2. Posebni postupak oporezivanja marže za rabljena dobra
3. Računovodstveno praćenje nabave i prodaje rabljenih dobara
4. Prodaja rabljenih dobara u drugu zemlju članicu i izvoz
5. Zaključak

      Hrvatske standarde financijskog izvješćivanja primjenjuju mikro, mala i srednja trgovačka društva. Ta društva koja su dio grupe odnosno u vlasništvu matice koja primjenjuje MSFI-je mogu primjenjivati MSFI-ja, a ne HSFI-je, ako tako odluče zbog pojednostavljenja postupka konsolidacije financijskih izvješća.
      U ovom članku obrađujemo temu knjiženja i iskazivanja u financijskim izvješćima financijsku imovinu koju drže mikro, mala i srednja društva koja primjenjuju Hrvatske standarde financijskog izvješćivanja. U članku se posebna pozornost posvećuje primjerima poslovnih promjena povezanih s dionicama i udjelima u kapitalu drugih trgovačkih društava uz primjenu metode troška i metode fer vrijednosti prema kojima se može evidentirati financijska imovina. Metoda udjela obrađena je u RRiF-u br. 7/18.¹
      Financijska imovina u skladu s Hrvatskim standardima financijskog izvješćivanja (dalje: HSFI) obuhvaća: udjele i dionice ovisnih trgovačkih društava, zajmove povezanim poduzetnicima, ulaganja u društva povezana sudjelujućim interesima osim ulaganja u ovisna trgovačka društva, ulaganja u vrijednosne papire, dani zajmovi i depoziti te ostalu financijsku imovinu.

1. Uvod
2. Primjena metode troška pri ulaganju u ovisna društva i udjele koji ne kotiraju na aktivnom tržištu
3. Primjena metode fer vrijednosti za dionice koje kotiraju na aktivnom tržištu
4. Reklasifikacija i prodaja financijske imovine
5. Metoda udjela
6. Zaključak

     Europska unija raznim programima potiče organizacije unutar država članica na realizaciju projekata korisnih za zajednicu općenito, a povezanih sa zajedničkim politikama EU-a. Korisnici potpora iz nekih programa mogu biti i trgovačka društva. Kada je riječ o zajedničkim projektima, zbog više korisnika potpora, za računovodstveno praćenje potrebno je dobro poznavati i uvjete pod kojima je potpora primljena. Autor u članku prikazuje kako je pravilno računovodstveno iskazivati primljene potpora za zajedničke projekte u poslovnim knjigama te daje primjere računovodstvenog praćenja zajedničkih projekata financiranih iz EU-a.

1. Uvod
2. Računovodstveno praćenje potpore
3. Praktični primjeri računovodstvenog praćenja zajedničkih projekata koje financira EU
4. Zaključak

      U ovom se praktikumu na računima glavne knjige iskazuju nabava dugotrajne nefinancijske imovine, njezin otpis i rashod te zamjena imovine koja ima obilježje dugotrajne nefinancijske imovine. Ako se dugotrajna nefinancijska imovina rashoduje zbog toga što se više ne upotrebljava, isknjižiti se može tek nakon njezina otuđenja. Pri zamjeni dugotrajne nefinancijske imovine, u načelu, ne rabe se računi rashoda i prihoda. No potrebno je razlikovati je li riječ o kupoprodaji, pa se prebijaju potraživanja i obveze, ili je uistinu riječ samo o zamjeni imovine.

1. Nabava dugotrajne nefinancijske imovine, njezin otpis i rashod
2. Zamjena stvari

      U ovom se praktikumu na računima glavne knjige iskazuje darivanje neprofitne organizacije dugotrajnom nefinancijskom imovinom odnosno darivanje novca kojim se ona kupuje. Knjiženja ovise o nizu okolnosti na koje se upućuje u ovom praktikumu.

1. Dugotrajna nefinancijska imovina koja se amortizira
2. Dugotrajna nefinancijska imovina koja se ne amortizira

      Priznavanje prava na bolovanje te naknade plaće za vrijeme bolovanja prouzročenog ozljedom na radu ili profesionalnom bolesti utvrđuje nadležno tijelo Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) na temelju prijave ozljede koju obavlja poslodavac, ili nadležni liječnik ili sama osoba. Zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu i u tom slučaju osiguranici ostvaruju prema odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti. Za razliku od „običnog“ bolovanja, naknadu za bolovanje isplaćuje HZZO od prvog dana bolovanja, ali tek nakon priznate ozljede na radu. Za vrijeme čekanja na priznavanje ozljede na radu naknadu isplaćuje poslodavac na svoj teret, a na temelju doznake koju je izdao nadležni liječnik. Više o korištenju pravom, utvrđivanju naknade te o knjigovodstvenim evidencijama pročitajte u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Koji osiguranici ostvaruju pravo na naknadu za vrijeme bolovanja prouzročenog ozljedom na radu
3. Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu
4. Utvrđivanje naknade plaće za vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti
5. Što poslodavac treba učiniti kada HZZO pošalje izvješće o priznatoj ozljedi na radu
6. Posebnosti u obračunu i isplati naknade zbog ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti

      U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje: Zavod) osiguranicima se na načelima uzajamnosti i solidarnosti obvezno osiguravaju prava za slučaj starosti i smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika mirovine.
      Jedan od važnih elemenata pri određivanju vrijednosnih bodova (a time i visine mirovine) su, uz ostvareni staž osiguranja, plaće koje su evidentirane u matičnoj evidenciji Zavoda. Kako bi se korisnicima osigurao točan izračun vrijednosnih bodova, Zavod obavlja kontrolu podataka za ostvarivanje prava u skladu s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju.

1. Postupak i način kontrole podataka potrebnih za utvrđivanje staža osiguranja
2. Izvođenje podataka o stažu osiguranja i plaći / osnovici / naknadi
3. Kontrola podataka za ostvarivanje prava
4. Najviša mjesečna i najviša godišnja osnovica
5. Rekapitulacija podataka
6. Zapisnik o obavljenoj kontroli
7. Najčešća pitanja obveznika vezana uz popunjavanje rekapitulacije

      Kada je riječ o osobama hrvatskim rezidentima koji su otišli na rad u drugu državu, tada treba razlikovati osobu koja se u drugoj državi prijavila u radni odnos kod stranog poslodavca u odnosu na radnika zaposlenog kod poslodavca u RH koji ga je, u okviru obavljanja svoje djelatnosti, poslao na rad u drugu državu. Kada poslodavac sa sjedištem u RH pošalje svojega radnika na rad u drugu državu, riječ je o izaslanom radniku. Prema tome, izaslani radnici su osobe zaposlene kod tuzemnog poslodavca, osigurane u RH prema hrvatskim propisima iz socijalnog osiguranja, koje je poslodavac uputio na rad u trgovačko društvo ili u podružnicu sa sjedištem u drugoj državi u svrhu obavljanja nekog ugovorom određenog posla. Izaslani radnik ostaje cijelo vrijeme u socijalnom osiguranju u RH, a plaća se oporezuje u skladu s Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ako je RH sklopila takav ugovor ili po poreznim propisima RH. Može se zaključiti da je sa socijalnog i poreznog motrišta izaslanje radnika vrlo složeno. Stoga u ovom članku objašnjavamo kako poslodavac treba postupiti u pojedinim slučajevima.

1. Tko se smatra izaslanim radnikom
2. Izaslanje radnika u države članice Europske unije
3. Izaslanje radnika u zemlje koje nisu članice EU-a s kojima RH primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju
4. Izaslanje radnika u treće zemlje
5. Plaćanje doprinosa za izaslane radnike
6. Oporezivanje plaća izaslanih radnika
7. Primjeri obračuna doprinosa i poreza na dohodak izaslanog radnika
8. Koje troškove poslodavac može podmiriti za izaslanog radnika
9. Primjeri obračuna plaća izaslanih radnika u nekoliko slučajeva te iskazivanje podataka u obrascu JOPPD
10. Godišnja prijava plaća izaslanih radnika na obrascu INO-DOH

      Nastanak porezne obveze, odnosno obveza zaračunavanja PDV-a na isporuke dobara i usluga te mogućnost priznavanja pretporeza iz ulaznih računa, uvijek je aktualno pitanje obveznika PDV-a. Te su porezne radnje međusobno povezane i, u pravilu, samo onaj zaračunani PDV iz izlaznog računa može, uz zadovoljenje propisanih uvjeta, primatelj računa priznati kao pretporez. No u određenim poreznim situacijama obveznici PDV-a mogu priznati pretporez iz ulaznog računa samo djelomično (ograničeno pravo priznavanja pretporeza, podjela pretporeza), neovisno o tome što je izdavatelj iskazao obvezu na cijelu osnovicu. O poreznoj osnovici pri isporukama dobara i usluga može se pročitati u časopisa RRiF, br. 6/18., str. 99.

1. Uvod
2. Nastanak porezne obveze i priznavanje pretporeza ovisno o poreznom položaju obveznika PDV-a
3. Nastanak porezne obveze
4. Uvjeti za priznavanje pretporeza

      Odbor za PDV (engl. VAT Committee, njem. MWST-Ausschuss) predstavlja savjetodavno tijelo pod okriljem EU-a. Sastoji se od predstavnika država članica i Komisije. Prema čl. 398. Direktive 2006/112, osim točaka za koje se zahtijeva savjetovanje pod okriljem Odbora za PDV, u njegovoj nadležnosti je i rasprava o drugim pitanjima koja se odnose na primjenu odredaba EU-a o PDV-u. U tom smislu treba promatrati i upute koje je taj Odbor za PDV donio na svojim sjednicama. Budući da Odbor ima isključivo savjetodavni karakter te nema nikakvu zakonodavnu moć, njegove odluke (upute) nemaju pravno obvezujuće značenje. Unatoč tome, njegove odluke mogu osigurati određene upute o pravcima tumačenja relevantnih propisa, pa tako i Direktive 2006/112 o zajedničkom sustavu PDV-a. Dopuštena je reprodukcija ovih materijala pod uvjetom navođenja da ove upute ne predstavljaju službeno tumačenje prava EU-a, niti su prošle proceduru odobravanja od strane Komisije. Ne obvezuju Komisiju ni države članice koje su slobodne prilikom donošenja odluke o primjeni uputa. U nastavku se prikazuju neke od aktualnih uputa donesene nakon donošenja aktualne Direktive 2006/112 o PDV-u.

1. Kontekst

      Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije u vezi s pravom odbitka pretporeza kada porezni obveznik, krivo primijenivši porezni propis, zaračuna PDV i naplati ga kupcu, a ispravak pogreške nije moguć zbog njegova stečaja. Nadalje, Sud analizira porezni tretman u kontekstu prava odbitka pretporeza kada član prestalog društva preuzme klijente društva kako bi ih besplatno stavio na raspolaganje svom novoosnovanom društvu.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C‑424/12 SC Fatorie SRL
3. Presuda u predmetu C‑204/13 Heinz Malburg
4. Zaključak

      U popunjavanju naloga za plaćanje poreza i doprinosa te drugih javnih davanja, pravne i fizičke osobe često griješe upisivanjem pogrešnih podataka u polja – poziv na broj primatelja, model uplate, OIB ili brojčane oznake vrste prihoda. Na taj način uplaćena javna davanja mogu biti usmjerena na pogrešan račun proračuna ili uplatni račun, čime porezna obveza nije podmirena ili je preplaćen neki drugi javni prihod. Stoga je sudionicima u platnom prometu u interesu da odmah nakon otkrivanju pogreške pri uplati javnih davanja, za koje analitičku evidenciju obavlja Porezna uprava, podnesu zahtjev za povratom sredstava. Osim Poreznoj upravi, zahtjevi za povratom pogrešno uplaćenih javnih davanja podnose se i drugim tijelima i institucijama koji su određeni Naredbom o uplatnim računima.

1. Uvod
2. Vrste javnih davanja prema Naredbi o uplatnim računima
3. Značenje dana uplate pri plaćanju javnih davanja
4. Uplata vlastitih prihoda proračuna i dopušteni modeli uplate
5. Pogreške pri plaćanju javnih prihoda
6. Način na koji se može ostvariti povrat više uplaćenih sredstava
7. Ustanove kojima se podnose zahtjevi za povratom i preknjiženjem javnih prihoda
8. Promjene u naplati općih pristojbi
9. Zaključak

      Nagrađivanje radnika i članova uprave može osim u novcu biti i u udjelima, dionicama i vlastitim dionicama društva. Vlastite dionice predstavljaju dionice društva koje je izdalo (emitiralo) društvo. Prema odredbama čl. 233. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 110/15.), stjecanje vlastitih dionica, između ostaloga, dopušta se radi dodjele ili prodaje tih dionica zaposlenicima ili članovima uprave.
      Stoga dionička društva svoje vlastite dionice, tzv. trezorske dionice, mogu dodijeliti odnosno ustupiti zaposlenicima ili im omogućiti ugovorom opciju na kupnju dionica.
      Te pogodnosti društva nude i drugim osobama koje, primjerice, mogu biti svi pojedinci koji rade za društvo prema njegovim uputama, osobe koje su zadužene i ovlaštene za planiranje, vođenje i kontroliranje aktivnosti društva odnosno svi članovi uprave koji nemaju možebitno status zaposlene osobe i sl. O tome pišemo u članku.

1. Uvod
2. Primitci članova uprave ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom dionica
3. Dodjela ili kupnja uz djelomičnu naknadu dionica članovima uprave - kada ne kotiraju na burzi
4. Primitci u vezi s dodjelom ili kupnjom vlastitih dionica ili opcijskom kupnjom dionica zaposlenika
5. Dodjela vlastitih dionica zaposlenicima bez naknade
6. Opcijska kupnja dionica povezanih društava
7. Kada se članu uprave ili zaposleniku dodjeljuju udjeli ili im se omogućuje povoljnija kupnja
8. Kada član društva daruje dionice ili udjele članu uprave ili zaposleniku

      Rezidenti koji ostvaruju primitke izravno iz inozemstva, a u poreznom smislu predstavljaju drugi dohodak, svoje obveze prema Poreznoj upravi mogu obaviti bez fizičkog odlaska u ispostave. Putem portala ePorezna moguće je obaviti prijavu u Registar poreznih obveznika, a nakon što samostalno obave obračun doprinosa i predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, rezident može i zadužiti svoje obveze podnošenjem obrasca JOPPD te zatvoriti te obveze podnošenjem zahtjeva SNU i povezivanjem tih obveza s preplatama po drugim osnovama. U nastavku prikazujemo cjelokupan slijed takva postupka.

1. Porezni tretman drugog dohotka ostvarenog izravno iz inozemstva
2. Tehnički preduvjeti korištenja portalom e-Porezna
3. Prijava u Registar poreznih obveznika
4. Podnošenje obrasca JOPPD i uplata doprinosa i poreza
5. Sustav nepovezanih uplata

      Zakon o trgovačkim društvima određuje načine povećanja temeljnog kapitala te potrebne dokumente koje društvo mora priložiti kod podnošenja prijave za upis u sudski registar. Jadan od načina povećanja je ulozima u stvarima (građevinama, strojevima, zemljištu) i pravima (tražbinama vlasnika, danim kreditima društvu), pri čemu u sudski registar treba dostaviti i revizorsko mišljenje o zadnjim financijskim izvješćima o uloženim stvarima i pravima.
      Kako treba provesti reviziju povećanja temeljnog kapitala, objašnjeno je u nastavku članka.

1. Načini povećanja temeljnog kapitala
2. Povećanje temeljnog kapitala u stvarima i pravima u dioničkom društvu
3. Revizija povećanja temeljnog kapitala u stvarima i pravima u društvu s ograničenom odgovornošću
4. Postupci obavljanja revizije
5. Revizijski dokazi
6. Revizorsko izvješće o povećanju temeljnog kapitala ulogom u stvarima i pravima
7. Revizija povećanja temeljnog kapitala iz rezervi
8. Zaključak

1. Dogovorena nova pravila za sprječavanje pranja novca
2. Zajedničko stajalište Francuske i Njemačke oko izračuna CCBT-a
3. Nova pravila za zaštitu putnika u EU-u
4. Nova organizacija danskih poreznih vlasti za veću učinkovitost
5. Revizorski sud istražuje nepravilnosti u plaćanju carina i PDV-a
6. Članice traže uspostavu paneuropske mirovinske štednje
7. Loša EU-ova izvedba u području brze željeznice − revizori

       Za donošenje određenih poslovnih odluka važan je pojedini tip pokazatelja. U jednom će slučaju to biti pokazatelj kojim se mjeri likvidnost, a u drugom pokazatelj kojim se mjeri učinkovitost poslovanja. U ovom su članku izvedeni pokazatelji likvidnosti, zaduženosti, obrtaja i dana naplate kratkotrajnih potraživanja te ukupni prihodi po zaposlenome u 2017. godini za sve poduzetnike Hrvatske, obveznike poreza na dobitak, bez banaka, osiguranja i drugih financijskih institucija, na razini područja djelatnosti (NKD 2007).
       Usporedbom pokazatelja na razini RH i vlastitih može biti korisna informacija upravama društva o položaju društva koji vode.

1. Uvod
2. Pokazatelji uspješnosti poduzetnika na razini Hrvatske
3. Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Hrvatske po djelatnostima
4. Analiza pokazatelja poslovanja poduzetnika Hrvatske po djelatnostima
5. Zaključak

       Krajem srpnja ove godine stupio je na snagu novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima te novi Zakon o platnom prometu. Novim se Zakonom o provedbi ovrhe u izvjesnom smislu mijenja i dopunjuje institut ovrhe na novčanim tražbinama, stoga o nekim (bez prikaza odredaba cijelog Zakona) zakonskim novostima detaljnije pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Ključni pojmovi i subjekti
3. Zabrana cesije, asignacije i drugo u uvjetima blokade
4. Novosti u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima
5. Stečajni postupak nad ovršenikom

      U srpnju ove godine stupio je na snagu Zakon o otpisu dugova fizičkih osoba, koji spada u zakone od širega društvenog značenja. U nastavku članka dajemo samo sažet osvrt na relevantne odredbe tog Zakona.

1. Uvod
2. Ključni pojmovi i subjekti
3. Odnos prema drugim propisima
4. Otpis duga – način izvršavanja otpisa dugova
5. Reprogram poreznog duga

      Zatezne kamate uređene su Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Osim zateznih kamata Zakonom o obveznim odnosima uređene su još i najviše ugovorne kamate u trgovačkim i drugim odnosima.

1. Zatezne kamate
2. Ugovorne kamate

      Razvojem vanjskotrgovačkog poslovanja na globalnoj razini pojavila se i potreba za jednoznačnim (općepoznatim) reguliranjem odnosa između kupaca i prodavatelja (uvoznika i izvoznika). Upravo stoga što svaka država ima svoje ekonomsko-pravne propise te zato da bi se otklonile sve nejasnoće i možebitni sporovi koji mogu proizići iz ugovornih izraza, Međunarodna trgovačka komora u Parizu donijela je još 1936. godine jednoznačna međunarodna pravila za tumačenje trgovačkih izraza – Incoterms.
      Cilj je Incotermsovih pravila ujednačiti postupanja vezana za isporuku robe, kako bi se izbjeglo nesporazume i sporove kupaca i prodavatelja. Pojmovi su postali prijeko potrebni u nesmetanome odvijanju međunarodne trgovine, a njihovu uporabu priznaju svjetski sudovi te stoga njihova uporaba u ugovorima o prodaji znatno smanjuje nesporazume kakvi bi mogli izazvati pravne komplikacije.

1. Uvodne pripomene
2. EXW (ex works) – franko tvornica
3. FCA (Free Carrier – named place) – franko prijevoznik
4. CPT (Carriage Paid To – named place of destination) vozarina plaćena do
5. CIP (Carriage and Insurance Paid To – named place of destination) – vozarina i osiguranje plaćeni do – naznačeno mjesto odredišta
6. DAT (Delivered at Terminal – named terminal at port or place of destination) – isporučeno na terminal u luci ili mjestu odredišta
7. DAP (Delivered at Place – named place of destination) – isporučeno na mjesto s naznakom imenovanog mjesta odredišta
8. DDP (Delivered Duty Paid – named place of destination) – isporučeno i ocarinjeno - naznačeno mjesto odredišta
9. FAS (Free Alongside Ship – named port of shipment) – franko uz bok broda – naznačena ukrcajna / otpremna luka
10.   FOB (Free On Bord – named porto of shipment) - franko brod - naznačena ukrcajna / otpremna luka
11.   CFR (Cost and Freight – named port of destination) – trošak i vozarina – naznačena luka odredišta
12.   CIF (Cost, Insurance and Freight – named porto of destination) – cijena, osiguranje, vozarina – naznačena luka odredišta
13.   Što ako se u praksi još uvijek koriste pariteti isporuke Incoterms 2000
14.   Carinska, statistička i porezna vrijednost robe i Incotermsova pravila

      U prvome dijelu članka dajemo prikaz tehničkih, organizacijskih i informatičkih mjera koje čine sastavni dio obveza voditelja i izvršitelja obrade koje mjere čine sastavni dio njihova sustava zaštite podataka. U drugome dijelu članka daje se prikaz mogućeg modela ustrojavanja sustava zaštite osobnih podataka.

1. Uvod
2. Osnovne obveze voditelja obrade
3. Mjere zaštite osobnih podataka
4. Evidencija aktivnosti obrade
5. Umjesto zaključka

       U djelatnosti ugostiteljstva i turizma, u primjeni propisa pojavljuju se neka aktualna pitanja na koje ugostitelji, pružatelji ugostiteljskih usluga u domaćinstvu (iznajmljivači) i pružatelji usluga u turizmu, traže argumentirani odgovor. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 85/15. i 121/16.; dalje: ZUD) na snazi je od 9. kolovoza 2015. godine i do sada je imao dvije izmjene i dopune. Zakon o pružanju usluga u turizmu (Nar. nov., br. 130/17., dalje: ZOPUT) stupio je na snagu 1. siječnja 2018. godine, odnosno odredbe ugovora o putovanju u paket-aranžmanu i povezanom putnom aranžmanu, stupile su na snagu 1. srpnja 2018. godine. Osim tih zakona, u primjeni su i podzakonski propisi, a zainteresirani subjekti zbog prezauzetosti svojim poslom u ugostiteljstvu i turizmu i brojnih odredaba propisa, ne mogu ih pravodobno pratiti ni pronaći odgovarajuće odgovore. Stoga se u ovom članku daju odgovori na neka pitanja koja se pojavljuju u djelatnosti ugostiteljstva i turizma.

1. Ugostiteljstvo
2. Turizam

      Ponekad su poslodavci primorani smanjiti opseg posla i troškove poslovanja jer je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima radnik radi. Tada imaju mogućnost radniku redovito otkazati ugovor o radu, odnosno dati poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu uz uvjete i na način koji su propisani Zakonom o radu, (Nar. nov. br. 93/14. i 127/17., dalje: ZR). U članku stoga objašnjavamo poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu kojim poslodavac može radniku zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazati ugovor o radu.

1. Uvod
2. Zabrana otkazivanja
3. Razlozi otkazivanje ugovora o radu
4. Obveze poslodavca
5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza
6. Zaključak

      Autorica u članku razmatra pravne odnose kojima je predmet obavljanje rada, a koji se ne mogu smatrati radnim odnosom i koji isključuju pravo osobe koja rad obavlja na naknadu za obavljeni rad (volontiranje u širem smislu).
      Navode se i uspoređuju različiti oblici obavljanja rada bez prava na naknadu, načini nastanka te prava i obveze sudionika takvih pravnih odnosa. U članku donosimo i ogledne primjerke ugovora o stručnom osposobljavanju i ugovora o volontiranju.

1. Uvod
2. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa predviđeno odredbama ZPZ-a
3. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa predviđeno odredbama ZR-a
4. Volontiranje
5. Pomaganje u obrtu
6. Zaključak

      Prema Uredbama EU-a osoba može biti osiguranik u okviru zdravstvenog osiguranja samo u jednoj državi članici EU-a / EEP-a / Švicarske. To znači da troškove u vezi s ostvarivanjem prava iz zdravstvenog osiguranja snosi osiguravatelj u državi u kojoj je utvrđen status osiguranika. To se pravilo jednako primjenjuje i na korištenje pravima iz zdravstvenog osiguranja članova obitelji osiguranika. O načinu provedbe i korištenja tim pravom članova obitelji osiguranika, pročitajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Članovi obitelji hrvatskog državljana zaposlenog ili samozaposlenog kod poslodavca sa sjedištem u drugoj državi članici EU-a
3. Članovi obitelji pograničnog radnika
4. Članovi obitelji izaslanog radnika

       Autorica u ovom članku analizira aktualnosti postupka brisanja trgovačkih društava iz sudskog registra te skreće pozornost na posljedice neaktivnosti trgovačkog društva kada ne predaje financijska izvješća, ali i na moguće probleme koji nastaju zbog neaktivnosti društva i neusklađenosti propisa.

1. Uvod
2. Predaja financijskih isprava
3. Prestanak društva
4. Postupak brisanja društva
5. Završne napomene

      U ovom se članku objavljuje niz mišljenja u vezi s primjenom Zakona o javnoj nabavi koji je na snazi od početka 2017. godine, a koje je dalo središnje tijelo državne uprave za politiku javne nabave. Svojim mišljenjima to tijelo provodi jednu od ovlasti koja mu je dana navedenim Zakonom.

1. Uvod
2. Nadležnost središnjeg tijela državne uprave za politiku javne nabave
3. Obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi
4. Jednostavna nabava
5. Procijenjena vrijednost nabave
6. Institut izuzeća od primjene ZJN 2016
7. Sukob interesa prema ZJN 2016
8. Zaključak

       Objavljen je novi Kolektivni ugovor za srednjoškolske ustanove i novi Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama. Oba kolektivna ugovora su granski kolektivni ugovori koji čine cjelinu s Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. U ovom se članku daje poseban osvrt na svakoga od njih s pregledom nekih zanimljivih odredaba koje su ostale nepromijenjene u odnosu na istovrsne kolektivne ugovore koje su i dalje u primjeni te se upozorava na promjene koje donose ti novi ugovori. Uspoređuju se i područja koja su istodobno uređena u navedenim granskim kolektivnim ugovorima i „općem“ kolektivnom ugovoru.

1. Uvod
2. Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama
3. Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama
4. Zaključak

1. Opći pregled
2. Poljoprivredna proizvodnja
3. Cijene u RH i EU-u
4. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-u
5. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
6. Građevinarstvo RH i EU-a
7. Cijene stambenih nekretnina u zemljama EU-a i RH
8. Vanjskotrgovinska razmjena
9. Trgovina na malo u RH i EU-u
10. Turizam
11. Plaće
12. Likvidnost i insolventnost
13. Zaposlenost i nezaposlenost RH i EU-a