Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje revalorizacije dugotrajne materijalne imovine prema zahtjevima MRS-a 16 odnosno HSFI-ja 6. Uz to definira metode utvrđivanja fer vrijednosti imovine i daje primjere knjiženja revalorizacije imovine i naknadnih postupaka vezanih uz realizaciju revalorizacijskih pričuva. U članku se obrazlaže i računovodstveno praćenje smanjenja vrijednosti revalorizirane imovine.
1. Uvod
2. Utvrđivanje fer vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme
3. Računovodstveni postupci revalorizacije
4. Revalorizacija imovine prema postupku revalorizacije bruto knjigovodstvene vrijednosti
5. Revalorizacija imovine prema postupku neto knjigovodstvene vrijednosti
6. Oblikovanje revalorizacijskih pričuva u slučaju da je vrijednost imovine prethodno smanjena
7. Smanjenje revalorizacijskih pričuva zbog vrijednosnog usklađenja imovine
8. Realizacija revalorizacijskih pričuva i prijenos u zadržani dobitak
9. Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Ulaganja u druga društva koja ulagateljima daju određenu glasačku moć na skupštini procjenjuju se prema računovodstvenim metodama, ovisno o tome koliki je utjecaj ulagatelja na donošenje odluka o poslovnim i financijskim politikama društva u koje je obavljeno ulaganje. Između ostaloga, za ulaganja u druga društva može se primijeniti metoda udjela u određenim okolnostima. U ovom je članku riječ upravo o primjeni metode udjela kojom se može procjenjivati ulaganje u druga društva kako to predviđaju računovodstveni standardi. Metodu udjela primjenjuje se samo u predviđenim okolnostima.
1. Ulaganja u druga trgovačka društva
2. Računovodstvena metoda udjela
3. Primjena metode udjela u računovodstvu trgovačkih društava
4. Drugi računovodstveni postupci prema metodi udjela
5. Iskazivanje gubitka prema metodi udjela
6. Iskazivanje transakcija između ulagatelja i pridruženog društva odnosno zajedničkog pothvata
7. Prestanak primjene metode udjela
8. Zaključak
Autori: Andreja TOMLJENOVIĆ Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Trgovina rabljenim osobnim automobilima zauzima značajno mjesto u djelatnosti trgovine. Najveći dio rabljenih osobnih automobila dolazi u RH iz ostalih država članica EU-a, a ovisno o registriranom statusu, trgovinom takvim rabljenim motornim vozilima mogu se baviti trgovci rabljenim motornim vozilima i registrirani trgovci rabljenim motornim vozilima. Specifičnost trgovine rabljenim motornim vozilima je mogućnost primjene posebnog postupka oporezivanja marže (u pojedinim dopuštenim slučajevima) prilikom njihove prodaje. Međutim, u pojedinim slučajevima trgovci rabljenim vozilima trebaju primjenjivati redoviti postupak oporezivanja. Koje su specifičnosti pojedinog postupka prodaje osobnih automobila s računovodstvenog i poreznog motrišta, pročitajte u nastavku.
1. Uvod
2. Računovodstveno praćenje motornih vozila za daljnju prodaju
3. Obveze trgovca rabljenim motornim vozilima
4. Nabava i prodaja rabljenih vozila po posebnom postupku oporezivanja marže
5. Nabava i prodaja vozila u redovitom postupku oporezivanja
6. Troškovi korištenja vozila za daljnju prodaju
7. Zaključak
Softver i hardver dvije su komponente informacijskog sustava čiji je cilj opskrbiti poslovni sustav informacijama potrebnim za izvođenje i upravljanje poslovnim procesom. Kako vrijeme prolazi tako i tehnologija napreduje, pojavljuju se nove inačice softvera i hardvera. U članku pišemo o računovodstvenom praćenju nabave, trošenja i prodaje softvera i hardvera te njihovu poreznom položaju s motrišta poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobitak.
1. Uvod
2. Softver kao dugotrajna nematerijalna imovina
3. Nabava softvera kupnjom na tržištu
4. Izrada softvera u vlastitoj proizvodnji
5. Vrijednost softvera nakon stavljanja u uporabu
6. Otuđenje softvera
7. Porezni položaj naknada za softver nabavljen iz inozemstva
8. Hardver kao dugotrajna materijalna imovina
9. Nabava hardvera kupnjom na tržištu
10. Vrijednost hardvera nakon stavljanja u uporabu
11. Otuđenje hardvera
12. Zaključak
Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom odnosi se isključivo na otkupljivače, prerađivače i trgovce poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima koji imaju značajnu pregovaračku snagu u odnosu na svoje dobavljače. U primjeni je već pola godine, a još uvijek su ostala otvorena brojna pitanja u vezi s njegovom primjenom – posebno ona s motrišta poreza na dodanu vrijednost kada je u pitanju porezni položaj naknada za prijevremeno plaćanje i naknada za promet koje trgovac obračunava svojim dobavljačima. Očekujemo što skorije stajalište Ministarstva o tome. Naime, Ministarstvo financija još uvijek se o tome nije očitovalo, a Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u svom su djelokrugu obveznicima toga Zakona odgovorili na niz pitanja provedbe Zakona i objavili ih na svojim internetskim stranicama. Na njih ćemo se osvrnuti u nastavku.
Svrha je ovog članka prikazati provedbu ovog Zakona s računovodstvenog i poreznog motrišta. Međutim, pitanja PDV-a u jednom dijelu još će uvijek ostati otvorenima – tako dugo dok se o tome ne očituje Ministarstvo financija.
1. Uvod
2. Nepoštene trgovačke prakse u proizvodnji, preradi i trgovini poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima
3. Sklapanje ugovora u pisanom obliku
4. Izdavanje računa, popusti i naknade
5. Zabrana prodaje proizvoda po cijeni nižoj od nabavne cijene
6. Sniženja i akcijske prodaje
7. Rokovi plaćanja prema ZNTP-u
8. Povrat proizvoda
9. Zaključak
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
U ovoj se rubrici daju odgovori na aktualna računovodstvena i porezna pitanja iz poslovne prakse. Pitanja se odnose na procjenu ulaganja u ovisno društvo, obračun PDV-a na usluge podzakupa poslovnog prostora u RH koje su primljene od poreznog obveznika iz EU-A, obračun PDV-a na usluge najma štanda u RH pružene porezom obvezniku u EU, obračun plaće u naravi kod operativnog lizinga i davanje zajmova kod udruga.
Računovodstvo
1. Procjena ulaganja u ovisno društvo
Porez na dodanu vrijednost
1. Obračun PDV-a na usluge podzakupa poslovnog prostora u RH, a koje su primljene od poreznog obveznika iz EU-a
2. Obračun PDV-a na najam štanda
3. Obračun PDV-a pri prodaji knjiga u elektroničkom obliku
Porez na dohodak
1. Utvrđivanje plaće u naravi kada se vozilo nabavlja putem operativnog lizinga
U ovom se praktikumu na računima glavne knjige iskazuju: povrat dijela temeljnog kapitala u dugotrajnoj nefinancijskoj imovini i prodaja dugotrajne nefinancijske imovine putem zastupnika.
S obzirom na to da se jedan oblik imovine zamjenjuje drugim oblikom imovine, smatramo da pri „povratu“ te nove vrste imovine ne dolazi do posla koji bi zahtijevao uporabu transakcijskih računa, odnosno upotrebu računa razreda 5 i 8.
Ako se dugotrajna nefinancijska imovina prodaje putem zastupnika, prijeporno je, ako prihodi od prodaje pripadaju nadležnom proračunu, tko nadoknađuje trošak usluge zastupanja.
1. Povrat dijela temeljnog kapitala u dugotrajnoj nefinancijskoj imovini
2. Prodaja dugotrajne nefinancijske imovine putem zastupnika
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Izvještaj o prihodima i rashodima – obrazac PR-RAS-NPF – kao jedan od financijskih izvještaja u neprofitnom računovodstvu i ove se godine predaje za razdoblje siječanj – lipanj. On se predaje do 30. srpnja 2018. godine. S obzirom na to da nema promjena u sustavu neprofitnog računovodstva, nema promjena ni u odnosu na istovrsni financijski izvještaj iz istog razdoblja prethodne godine Ovaj izvještaj predaju samo one neprofitne organizacije koje primjenjuju dvostavno neprofitno knjigovodstvo.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora poslodavac je obvezan radniku isplaćivati naknadu plaće. Pitanja vezana uz određivanje svote navedene naknade te obračun doprinosa i ostalih javnih davanja u vezi s njom, utvrđena su propisima i autonomnim aktima (koji uređuju prava radnika) poslodavca koji je obveznik njihove isplate. Prema odredbama Zakona o radu pod određenim uvjetima radnici ostvaruju pravo na godišnji odmor, i to puni ili razmjerni dio, dok regres predstavlja materijalno pravo radnika koje se može ostvariti samo na temelju akata koji uređuju prava radnika. O svemu tome, detaljnije pišemo u nastavku.
1. Utvrđivanje naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora
2. Isplata neoporezivog i oporezivog regresa
Autor u ovome članku razmatra regres i naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora s motrišta ovrhe nad tim primitcima.
U tom se smislu ovim člankom ograničavamo samo na pregled takve ovrhe uz isticanje njezinih specifičnosti.
1. Uvod
2. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora i provedba ovrhe
3. Regres i provedba ovrhe
Kada se isplaćuju plaće ostvarene u proteklim poreznim razdobljima po sudskoj presudi – nagodbi tijekom sudskog postupka, nagodbi sklopljenoj s nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenoj u te u postupcima pred nadležnim službeničkim sudovima, doprinose, porez na dohodak i prirez obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitka prema propisima koji su bili na snazi na dan kada je isplata trebala biti obavljena. Uvjet je da utužena svota primitka odnosno svota primitka utvrđena nagodbom sadržava iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. Kako navedeno treba provesti u praksi, objašnjava se u ovom članku.
1. Uvodne napomene
2. Kako obračunati porez na dohodak i doprinose na plaću prema sudskoj presudi u skladu s čl. 25. st. 6. Zakona
3. Kako treba postupiti sa zateznim kamatama
4. Kako postupiti s utuženim neoporezivim primitcima
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Određena sredstva isplaćena iz fondova i programa Europske unije u nekim slučajevima nisu predmet oporezivanja porezom na dohodak. Pravilnikom o porezu na dohodak propisani su uvjeti koji moraju biti zadovoljeni da bi se isplate mogle neoporezivo obaviti. Više o načinu ostvarivanja prava na neoporezivost kod programa EU-a u nastavku članka.
1. Oporezivanje nadoknade za rad na projektima EU-a
2. Troškovi smještaja, prehrane i prijevoza na projektima EU-a
3. Dnevnice per diem
4. Obveza podnošenja obrasca JOPPD
Autor: Anamarija WAGNER , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Građani, iznajmljivači u RH, najčešće nisu obveznici PDV-a za pružanje usluga smještaja u sobama, apartmanima, kućama za odmor ili kampovima te tada mogu paušalno plaćati porez na dohodak. Međutim, ako su obveznici PDV-a, na uslugu smještaja obračunavaju PDV i primjenjuju sniženu stopa PDV-a od 13 %, a za utvrđivanje dohotka trebaju voditi poslovne knjige. Osim fizičkih osoba - građana RH, uslugu smještaja u nekretninama, odnosno sobama, apartmanima ili kućama za odmor, mogu pružati i stranci koji su vlasnici nekretnina u RH. To mogu biti fizičke osobe iz EU-a ili iz trećih zemalja. Detaljnije o tome može se pročitati u zasebnom članku, također u ovom broju časopisa RRIF, u rubrici Porezi. O posebnom postupku oporezivanja putničkih agencija pisali smo opširno u časopisu RRiF, br. 6/18., str. 74. Opširnije o iznajmljivačima – građanima RH može se pročitati u nastavku članka.
1. Uvod
2. Uvjeti za obavljanje ugostiteljskih usluga i način oporezivanja
3. Paušalno plaćanje poreza na dohodak iznajmljivača – građana rh
4. Način pružanja usluge smještaja iznajmljivača – građana rh
5. Iznajmljivači obveznici pdv-a – građani RH
6. Plaćanje boravišne pristojbe
7. Plaćanje članarine turističkim zajednicama
8. Zaključak
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Osim fizičkih osoba – građana RH, uslugu smještaja u nekretninama odnosno sobama, apartmanima ili kućama za odmor mogu pružati i stranci koji su vlasnici nekretnina u RH. To mogu biti fizičke osobe iz EU-a ili iz trećih zemalja. Novost je da iznajmljivači iz EU-a mogu plaćati porez na dohodak paušalno ako izravno pružaju uslugu gostu te ako je svota usluga godišnje manja od 300.000,00 kn iako se odmah trebaju upisati u registar obveznika PDV-a. Navedena se mogućnost ne odnosi na građane iz trećih zemalja koji za izravno pružanje usluge smještaja u RH trebaju u RH registrirati obrt ili trgovačko društvo. Međutim, ako uslugu pružaju turističkoj agenciji ili drugom poreznom obvezniku u RH, neovisno o poreznom položaju iznajmljivača u njihovoj zemlji, porezni obveznik iz RH treba preuzeti poreznu obvezu. Navedeno proizlazi iz Izmjena i dopuna Pravilnika o PDV-u koje su stupile na snagu još 1. svibnja 2017. godine. To se odnosi na iznajmljivače građane iz EU-a i one iz trećih zemalja.
Opširnije o svemu navedenom pišemo u nastavku članka.
1. Uvod
2. Iznajmljivači – državljani država članica EU-a
3. Iznajmljivači – državljani trećih zemalja
4. Plaćanje boravišne pristojbe
5. Plaćanje članarine turističkim zajednicama
6. Zaključak
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Svi porezni obveznici, dakle „dohodaši“ i „dobitaši“ koji su u prethodnom poreznom razdoblju ostvarili promet do 3.000.000,00 kn mogu utvrđivati obvezu PDV-a prema naplaćenim naknadama. U članku se daju obrazloženja u vezi s evidentiranjem dobara i usluga u obrascu PDV-a za „dobitaše“ koji utvrđuju obvezu prema naplaćenim naknadama. Uz to, u članku se daje praktičan primjer evidentiranja i utvrđivanja obveze PDV-a za „dobitaše“ koji utvrđuju obvezu prema naplaćenim naknadama u koji su uključeni poslovni događaji koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi (isporuke dobara i usluga u tuzemstvu, u EU-u, izvoz dobara u treće zemlje, stjecanje dobara i usluga iz EU-a, uvoz dobara i dr.).
1. Temeljna načela oporezivanja prema naplaćenim naknadama kod „dobitaša“
2. Ustroj poslovanja „dobitaša“ koji utvrđuje obvezu prema naplaćenim naknadama
3. Primjer utvrđivanja obveze PDV-a za obračunsko razdoblje
Autori: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač. Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Umjetnici su posebna skupina poreznih obveznika i osiguranika u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju U načelu su to autori koji ostvaruju primitke obavljanjem umjetničke djelatnosti. U poreznom sustavu i sustavu socijalnih osiguranja jednim su dijelom izjednačeni s ostalim poreznim obveznicima i osiguranicima, ali za njih su ipak propisane i određene specifičnosti po kojima se razlikuju od ostalih poreznih obveznika i osiguranika. U ovom se članku cjelovito piše o njihovom položaju u poreznom sustavu i u sustavu socijalnog osiguranja ističući sve sličnosti i razlike u odnosu na ostale porezne obveznike i osiguranike u zemlji.
1. Uvod
2. Obavljanje umjetničke djelatnosti uz radni odnos
3. Ugovara li se autorski honorar u bruto ili u neto-svoti
4. Tko je obveznik obračuna i uplate doprinosa i poreza na dohodak i podnošenja obrasca JOPPD prilikom isplate autorskog honorara
5. Kako treba obračunati i uplatiti porez na autorski honorar ostvaren iz inozemstva
6. Mora li se umjetnik prijaviti u sustav poreza na dodanu vrijednost
7. Porezni i socijalni status umjetnika kojima je to osnovna djelatnost
8. Mogućnost plaćanja poreza na dobitak
9. Socijalni i porezni status umjetnika kojima se doprinosi plaćaju na teret nadležnog ministarstva
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Razvojem tehnike i tehnologije elektronički obavljene usluge postaju sve zastupljenije. Za pravilno porezno postupanje kod tih usluga bitno je pravilno definirati što se, u skladu s poreznim propisima, smatra elektronički obavljenim uslugama, telekomunikacijskim uslugama i uslugama radijskog i televizijskog emitiranja. Kod određivanja poreznog položaja ovih usluga bitno je i kome se one obavljaju. U članku objašnjavamo što se smatra pojedinom skupinom usluga, koji je njihov porezni položaj, ovisno o tome kome se pružaju, gdje se korisnik nalazi te na koji se način prijavljuje i plaća PDV-a putem sustava MOSS.
1. Uvod
2. Definiranje telekomunikacijskih usluga, usluga emitiranja i elektronički obavljenih usluga
3. Porezni položaj obavljanja telekomunikacijskih usluga, usluga emitiranja i elektronički obavljenih usluga
4. Posebni postupak oporezivanja usluga
5. Računovodstveno postupanje kod RH poreznog obveznika
6. Zaključak
Autorica u članku navodi stajališta Europskog suda pravde u vezi s poreznim tretmanom kao posljedicu promjene poreznog statusa dobavljača ili samoga poreznog obveznika. Tako u predmetu C-101/16 Sud analizira pravo odbitka pretporeza kada Porezna uprava dobavljača proglasi „neaktivnim“ i izbriše ga iz sustava PDV-a. Nadalje se, u predmetu C-552/16, bavi utvrđivanjem stvarnog prestanka poslovanja poreznog obveznika u kontekstu izuzimanja njegovih raspoloživih sredstava.
1. Uvod
2. Presuda ESP-a u predmetu C-101/16 SC Paper Consult SRL
3. Presuda ESP-a u predmetu C-552/16 „Wind Inovation 1” EOOD
4. Zaključak
Trajanje revizijskog angažmana odnosno angažiranje revizorskog društva kroz dulji niz godina ponajviše je pitanje Kodeksa etike revizorskog društva. Uz Kodeks etike revizora, ulaskom u EU pojavili su se novi zahtjevi oko navedenog pitanja. Novi Zakon o reviziji ograničio je najdulje trajanje revizijskog angažmana na 7 godina, uz određene iznimke u prijelaznom razdoblju do 2023. godine. Ograničenja vezana za trajanje angažmana s istim revizorom odnosi se samo na obveznike revizije društava od javnog interesa. Više o navedenoj problematici u nastavku članka.
1. Uvodno
2. Odredbe novog Zakona o reviziji
3. Prijelazno razdoblje za revizije ugovorene prije 1994. godine
4. Prijelazno razdoblje za revizije ugovorene od 1994. do 2003. godine
5. Prijelazno razdoblje za revizije financijskih izvještaja ugovorene od 2003. do 2006. godine
6. Trajanje angažmana prema postupku javnog natječaja
7. Angažiranje više od jednog revizora
8. Angažman revizorskog partnera
9. Obveze ostalih društava (koja nisu društva od javnog interesa)
Autor: Anamarija WAGNER , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
U studenome 2017. godine Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (u nastavku: Odbor) odlučio je u svoj program rada (u obliku novog projekta) uvrstiti standardni Menadžerski izvještaj (Practice Statement)1. Uz to je odlučeno da je potrebno u sadržaju tzv. širega korporativnog izvještaja ostaviti prije utvrđeni broj ograničenih informacija koje će zadovoljiti potrebe postojećih i potencijalnih investitora, vjerovnika i ostalih kreditora, kako je to definirano Konceptualnim okvirom MSFI.
1. Uvod
2. Sadržaj rasprave i sljedeći postupak
3. Potreba za izmjenom menadžerskog izvještaja
4. Zaključak
1. Predložena nova pravila za financiranje MPS-ova putem burze
2. Predložena izmjena uredbe o istragama proračunskih prijevara
3. EK predložio novi dugoročni proračun
4. Predložena nova pravila za lakše preseljenje poduzeća
5. Nova uredba o transparentnijim on-line platformama za poduzetnike
Cvjećarska se djelatnost može obavljati proizvodnjom ili isključivo trgovinom. Djelatnost se prema poreznom položaju može definirati kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ili kao obrt. U skladu s tom činjenicom oporezivanje s motrišta poreza na dohodak ove vrste djelatnosti može biti paušalno ili se dohodak od samostalne djelatnosti može utvrđivati na temelju poslovnih knjiga. U ovom će članku biti riječ o fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost cvjećarstva u sustavu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji se oporezuju putem poslovnih knjiga.
1. Oblici obavljanja cvjećarske djelatnosti
2. Poslovne knjige obveznika poreza na dohodak
3. Ulazak cvjećara u sustav PDV-a
4. Cvjećari trgovci – trgovina na malo
5. Primjer evidentiranja poslovnih promjena
Med, kao i sva prepakirana hrana koja se stavlja na tržište Republike Hrvatske, mora udovoljavati propisanim standardima kvalitete te biti označen propisanim podatcima i na propisani način. Odgovornost za točno i potpuno označavanje pretpakiranog meda odnosno informiranje potrošača o medu je na subjektu u poslovanju s hranom koji stavlja med na tržište. U nastavku članka pišemo o podatcima kojima se mora označavati med, s posebnim osvrtom na navođenje podatka o subjektu u poslovanju s hranom odgovornom za informacije o hrani.
1. Općenito o označavanju pretpakovina meda
2. Općenito o podatcima kojima se označava pretpakirani med
3. Posebno o pojedinim podatcima kojima se označava med
Na temelju prava koje je dano ministru nadležnom za rad, ministar je proširio primjenu Kolektivnog ugovora ugostiteljstva na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnostima pružanja smještaja te priprema i usluživanja hrane. S obzirom na to, Kolektivni ugovor ugostiteljstva primjenjuje se na navedene osobe od 7. lipnja 2018. godine, a to znači na plaću za rad zarađenu od 7. lipnja 2018. godine.
1. Uvod
2. Opće odredbe
3. Plaće i naknade plaće
4. Zaključak
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Od 7. lipnja 2018. godine svi poslodavci koji rade u području građevinarstva (područje F NKD-a 2007) primjenjuju promijenjeni Kolektivni ugovor za graditeljstvo kojim su uvedeni novi tarifni stavovi kojima je znatno podignuta osnovna plaća radnika u građevinarstvu. Dakle, uz primjenu i nekih drugih promjena koje su uvedene, sva „zarađena“ plaća od toga dana mora se obračunati prema tim novim tarifnim stavovima koji su osjetno viši od onih koji su se do tada primjenjivali.
1. Uvod
2. Obuhvat
3. Plaća radnika u graditeljstvu
4. Naknade plaće
5. Materijalna prava radnika
6. Dodatak KU-u koji se odnosi na radnike koji su upućeni u inozemstvo
7. Zaključak
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje utvrđuje staž osiguranja i osnovice za ostvarivanje prava u skladu s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju1 i podzakonskim propisima te automatski izvodi podatke o stažu osiguranja i plaći / osnovici, koji služe za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, o čemu pišemo u članku, ograničavajući se na ostvarivanje prava prema ZOMO-u, na: starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu i mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika (pravo na invalidsku i obiteljsku mirovinu nisu tema ovog članka, kao ni prava prema posebnim propisima). U nastavku više o temeljnim parametrima za određivanje mirovine, mirovinskom stažu / stažu osiguranja i osnovici osiguranja (plaća za radnike odnosno osnovica za samostalne obveznike doprinosa) te zakonskim uvjetima za ostvarivanje prava na mirovinu.
1. Temeljni parametri za određivanje mirovine
2. Automatsko izvođenje podataka o stažu osiguranja i plaći
3. Postupak pretkompletiranja podataka – obavijest o namjeri podnošenja zahtjeva za mirovinu
4. Ostvarivanje prava na starosnu, prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika
5. Utvrđivanje mirovine
U ovom se članku daje osvrt na sudsku praksu kojom Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o osobito teškim povredama obveza iz radnog odnosa te o opravdanim razlozima za izvanredni otkaz ugovora o radu.
O svemu tome detaljnije u nastavku kroz prikaz odluka toga Suda, s napomenom da je prikazana sudska praksa toga Suda aktualna i u primjeni sada važećeg Zakona o radu.
1. Uvod
2. Okolnost da se radnik poštanskog ureda nezakonito poslužio novcem iz blagajne (zbog čega je poslodavac izgubio povjerenje u radnika) kao osobito teška povreda obveza iz radnog odnosa i opravdan razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu
3. Prosljeđivanje poruka elektroničkom poštom kao razlog za izvanredni otkaz
4. Upisivanje podataka na temelju krivotvorene isprave kao razlog za izvanredni otkaz
U ovome članku autor jednostavno i pregledno izlaže relevantna pravila o ugostiteljskoj ostavi s kratkim komentarima uvijek imajući na umu temeljni načelni postulat da je ugostitelj obvezan čuvati stvari gosta. Pravila i pojedina pitanja koja se obrađuju i opisuju u ovome članku u najvećemu su svojemu djelu jednako uređena i u drugim relevantnim europskim pravnim poredcima.
To je osobito važno jer gosti iz inozemstva koji pristižu u RH (osobito tijekom turističke sezone) imaju očekivanja da će njihova zaštita u tome pogledu u RH biti jednaka, analogna ili slična kao i u zemljama iz kojih potječu.
1. Uvod
2. Ugostiteljska ostava - pojam
3. Vrste ugostiteljske ostave
4. Ugostiteljska ostava kada gost samo unosi (donosi) pokretne stvari u ugostiteljski objekt (Ad a)
5. Ugostiteljska ostava u situaciji kada gost predaje stvari „u ruke“ ugostitelju (Ad b)
6. Stvari koje gost unosi (donosi) u ugostiteljski objekt i za koje odgovara ugostitelj
7. Mora li ugostitelj primiti stvar na čuvanje
8. Ugostiteljevo opravdano i neopravdano odbijanje da primi stvar na čuvanje
9. Potvrda o stvarima primljenima na čuvanje
10. Čuvanje stvari u garderobi kao oblik ugostiteljske ostave
11. Objave i uglavci o isključenju ugostiteljeve odgovornosti za stvari gosta
12. Ugostiteljska ostava primjenjuje se prošireno – na ugostitelje, ali i druge subjekte
13. Obveza gosta da prijavi štetu
14. Pravo zadržanja koje pripada ugostitelju
15. Umjesto zaključka
U ovome članku autori razmatraju bitna pitanja vezana uz temeljni ustrojbeni akt društva s ograničenom odgovornošću, odnosno društvenog ugovora, s posebnim osvrtom na njegove odredbe – materijalne i formalne odredbe toga ugovora.
U sustavu javne nabave podugovaratelj je gospodarski subjekt koji za ugovaratelja isporučuje robu, pruža usluge ili izvodi radove koji su neposredno povezani s predmetom nabave. Njegov se položaj u tom sustavu zasebno uređuje.
1. Uvod
2. Prethodni Zakon o javnoj nabavi
3. Podugovaranje - prema ZJN 2016
4. ESPD obrazac - u slučaju sudjelovanja podugovaratelja
5. Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/7 o utvrđivanju obrasca ESPD
6. Obveza neposrednog plaćanja podugovaratelju od strane naručitelja
7. Promjena podugovaratelja odnosno uvođenje novog podugovaratelja tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi
8. Oslanjanje na sposobnost drugog subjekta – podugovaratelja
9. Imaju li podugovaratelji pravo na žalbu u postupku javne nabave
10. Zaključak
Jedan od instituta javne nabave je i odluka o poništenju postupka javne nabave. Ona se donosi samo u propisanim okolnostima i mora biti strogo formalno napisana. U načelu se objavljuje u EOJN-u.
Autor objašnjava okolnosti i sadržaj odluke o poništenju postupka javne nabave, navodeći i niz rješenja DKOM-a s njim u vezi.
1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-u
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Prikaz stanja prekomjernoga proračunskog manjka i razine duga Hrvatske
7. Vanjskotrgovinska razmjena
8. Trgovina na malo u RH i EU-u
9. Turizam
10. Plaće
11. Likvidnost i insolventnost
12. Zaposlenost i nezaposlenost HR i EU-a
