Računovodstvo, revizija i financije 6/2018

      Poduzetnik prodaje osobne automobile koji su mu služili za osobni prijevoz i bili dio njegove dugotrajne imovine jer mu više nisu potrebni. S motrišta poreza na dodanu vrijednost, porezni položaj osobnih automobila prilikom prodaje određen je njihovim poreznim položajem prilikom nabave. Drugim riječima, treba li prilikom prodaje obračunati porez na dodanu vrijednost ili ne, određeno je razdobljem u kojemu je vozilo nabavljeno. Prilikom prodaje vozila nabavljenih u 2018. godini potrebno je ispraviti pretporez ako od nabave do prodaje nije prošlo više od pet godina. U članku se daju objašnjenja vezana uz prodaju osobnih automobila koji su bili dio dugotrajne imovine poduzetnika koji je obveznik poreza na dodanu vrijednost.

1. Osobni automobili u imovini poduzetnika
2. Porezni položaj osobnih automobila
3. Postupak prodaje osobnih automobila
4. Prodaja osobnih automobila u tuzemstvu
5. Prodaja osobnih automobila u drugu zemlju članicu EU-a
6. Izvoz osobnih automobila
7. Povrat plaćenoga posebnog poreza na motorna vozila
8. Zaključak

      Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje nabave nekretnina koje služe za iznajmljivanje za poslovne (obavljanje djelatnosti) i stambene svrhe, a koje se klasificiraju kao ulaganje u nekretnine. Uz to, u članku se daju primjeri knjiženja nabave navedenih nekretnina i isporuka zakupa odnosno najma tih nekretnina. O pružanju usluga smještaja može se pročitati u zasebnom članku u ovom broju časopisa u rubrici Porezi.

1. Zahtjevi računovodstvenih standarda
2. Utvrđivanje vrijednosti nekretnina koje se daju u najam
3. Računovodstveno praćenje nekretnina koje se daju u najam prema metodi troška nabave
4. Računovodstveno praćenje nekretnina koje se daju u najam prema metodi fer vrijednosti
5. Zaključak

      Obveznici sastavljanja konsolidiranih financijskih izvješća za 2017. godinu obvezni su ih predati za javnu objavu do 30. rujna tekuće godine. Obveza konsolidacije financijskih izvješća propisana je čl. 23. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 78/15. – 120/16.; dalje: ZOR) i čl. 250.b. odnosno 431.b. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 110/15.; dalje: ZTD). Konsolidaciju financijskih izvješća, mikro, mali i srednji poduzetnici pripremaju prema zahtjevima HSFI-ja 2 – Konsolidirani financijski izvještaji, a veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa prema zahtjevima MSFI-ja 10 – Konsolidirani financijski izvještaji odnosno MSFI-ja 3 – Poslovna spajanja. Zakonom o reviziji (Nar. nov., br. 146/05. – 144/12. i 127/17.) te ZOR-om propisana je obveza revizije konsolidiranih financijskih izvješća.

1. Obveza konsolidacije financijskih izvješća
2. Konsolidirano godišnje izvješće i izvješće poslovodstva
3. Konsolidirano nefinancijsko izvješće
4. Konsolidirano izvješće o plaćanjima javnom sektoru
5. Objava konsolidiranih izvješća matice iz druge članice EU-a u roku od dvanaest mjeseci
6. Prijava obveze objavljivanja konsolidiranih financijskih izvješća
7. Revizija konsolidiranih financijskih izvješća
8. Knjigovodstvo ulaganja u ovisna društva
9. Iskazivanje goodwilla i prihoda od povoljne kupnje
10.   Načela konsolidacije
11.   Postupci pri konsolidaciji financijskih izvješća
12.   Primjer konsolidacije financijskih izvješća
13.   Poslovna spajanja unutar grupe prema HSFI-ju 2
14.   Bilješke u vezi s konsolidacijom
15.   Zaključak

      U ovoj se rubrici daju odgovori na aktualna pitanja iz poslovne prakse iz područja računovodstva, poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV), poreza na dobitak i poreza na dohodak. Pitanja se odnose na računovodstvo troškova građenja, obvezu konsolidacije financijskih izvješća, prijenos poreznoga gubitka kod likvidacije društva, troškove ugovorene valutne klauzule, porezni položaj iznajmljivanja osobnih automobila, prodaju dobara na daljinu, prodaju dobara unutar EU-a, isplatu troškova prijevoza radniku i plaćanja u stranim sredstvima u RH.

Računovodstvo
1. Troškovi koji se uključuju u vrijednost građenja
2. Obveznici konsolidacije financijskih izvješća

Porez na dobitak
1. Porezni gubitak u postupku likvidacije može se prenositi pet kalendarskih godina
2. Troškovi nastali primjenom ugovorene valutne klauzule na zajmove

Porez na dodanu vrijednost
1. Porezni položaj iznajmljivanja osobnih automobila
2. Oslobođenja od plaćanja PDV-a pri prodaji dobara na daljinu u drugu zemlju članicu eu-a
3. Porezni položaj isporuke dobara iz rh u drugu zemlju članicu EU-a kada se račun izdaje kupcu u treću zemlju

Porez na dohodak
1. Troškovi prijevoza s posla i na posao u slučaju bolovanja, godišnjeg odmora i dr.

Devizno poslovanje
1. Strana sredstva plaćanja mogu se u iznimnim okolnostima koristiti u RH

      U ovom se praktikumu na računima glavne knjige iskazuju obračunske namire te prodaja sitnog inventara. Pri obračunskoj namiri, kada se ne rabi račun novčanih sredstava, ne može se preskočiti iskazivanje poslovne promjene na koju je ova obračunska namira naslonjena. Dakle, iako ne postoji novčani tijek, iskazuje se rashod ako su za to ispunjeni uvjeti koji su pretpostavljeni za njegovo iskazivanje. Iako je sitni inventar nefinancijska imovina, prihod od njegove prodaje trebao bi se iskazivati na računima prihoda od poslovanja, a ne na računima prihoda od prodaje nefinancijske imovine.

1. Obračunska namira
2. Prodaja sitnog inventara

      U ovom se praktikumu na računima glavne knjige iskazuje uzastopno darivanje novca za kupnju dugotrajne nefinancijske imovine čija se nabava privremeno financirala iz kredita i nabava dugotrajne nefinancijske imovine, za čiju je nabavu sklopljen ugovor o autorskom djelu. Ako se kupnja dugotrajne nefinancijske imovine privremeno financira iz kredita, izvor prihoda kojima se, u biti, pokriva rashod njezine nabave može biti u darivanju. Ne mora uvijek temelj stjecanja dugotrajne nefinancijske imovine biti kupoprodajni ugovor, nego to može biti i ugovor o djelu. Pri tome se sva javna davanja u vezi s tim ugovorom o djelu moraju uključiti u njezinu nabavnu vrijednost.

1. Uzastopno darivanje novca za kupnju dugotrajne nefinancijske imovine financirane kreditom
2. Nabava dugotrajne nematerijalne nefinancijske imovine na temelju ugovora o djelu

      Prema Zakonu o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08. – 115/16.) pri određenim isplatama bivšem radniku, a prema kojima se treba utvrditi dohodak od nesamostalnog rada, doprinosi se obračunavaju u skladu s primitcima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. Obračun primitaka prema kojima se doprinosi obračunavaju na način koji ima obilježje drugog dohotka, a porez na dohodak prema primitcima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada treba iskazati na obrascu JOPPD. Takav se obračun primjenjuje i u nekim slučajevima kada fizička osoba koja od samostalne djelatnosti utvrđuje dobitak, a tu djelatnost obavlja kao drugu djelatnost, isplaćuje poduzetničku plaću i kada je riječ o isplatama izaslanim radnicima u RH. Više o toj tematici pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Isplata nasljednicima s osnove rada bivšeg zaposlenika
3. Pozajmica uz povoljniju kamatu
4. Prigodne nagrade, naknade i pomoći dane bivšim radnicima
5. Ugovorna zabrana tržišnog natjecanja
6. Drugi slučajevi

      Ako obveznik zapošljavanja ne zaposli dovoljan broj osoba s invalidnošću, obveznik je plaćanja posebne novčane naknade. Do sada se o obračunanoj naknadi podnosio obrazac JOPPD. Prema Izmjenama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 39/18, dalje: Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji), obveza podnošenja obrazaca JOPPD ukida se.
      Više o izračunu kvote i plaćanju naknade u slučaju nezapošljavanja osoba s invalidnošću u 2018. godini pročitajte u RRIF-u, br. 1/18, str. 228. U nastavku pišemo o ukidanju obveze slanja JOPPD-a.

1. Do kada treba slati JOPPD
2. Treba li slati neki drugi obrazac umjesto JOPPD-a
3. Na temelju kojih se podataka utvrđuje naknada
4. Kako se izračunava novčana naknada

      Usluga smještaja može se pružati izravno gostima te se na uslugu obračunava PDV po stopi do 13 % ili putem turističke agencije, o čemu ovisi i porezni položaj pružene usluge. Za određivanje poreznog položaja najvažnije je da se pri sklapanju ugovora između komercijalnoga ugostiteljskog objekta i agencije točno navedu usluge koje će se obavljati, smještaj ili najam te da se navede jasna odredba o tome u čije ime i za čiji račun agencija posluje, jer upravo o tome ovisi i porezni položaj navedene usluge, odnosno obvezu primjene posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija.

1. Uvod
2. Oporezivanje usluge smještaja
3. Primjena posebnog postupka za aranžmane u Republici Hrvatskoj
4. Primjena posebnog postupka za aranžmane u EU-u – tuđe usluge poreznih obveznika iz eu-a
5. Primjena posebnog postupka za aranžmane u europskoj uniji – vlastite i tuđe usluge
6. Porezni položaj usluga putničke agencije – posrednika
7. Oporezivanje aranžmana izvan EU-a – treće zemlje
8. Oporezivanje usluge smještaja u plovnim objektima nautičkog turizma
9. Porezni položaj prodaje tuzemnih i međunarodnih zrakoplovnih karata
10. Oporezivanje usluge organizacije kongresa
11. Zaključak

      Autorica u članku obrazlaže utvrđivanje porezne osnovice pri isporukama dobara i usluga uz naknadu i bez naknade, pri odobravanju popusta kupcima, kod ugovora koji su vezani uz valutnu klauzulu i kod subvencija. U članku se definira i na koji se način utvrđuje porezna osnovica kod uvoza dobara, kod stjecanja dobara unutar EU-a te kako se utvrđuje porezna osnovica pri „prefakturiranju“ određenih usluga na primjerima iz poslovne prakse.

1. Definiranje porezne osnovice
2. Porezna osnovica pri odobravanju popusta kupcima
3. Porezna osnovica pri ugovorima s valutnom klauzulom
4. Porezna osnovica kod subvencija
5. Porezna osnovica pri isporukama dobara i usluga članovima društva, zaposlenicima i drugim osobama bez naknade
6. Porezna osnovica pri isporukama dobara i obavljanju usluga osobama koje su povezane s poreznim obveznikom
7. Porezna osnovica pri premještanju dobara
8. Porezna osnovica kod „ prefakturiranih usluga“
9. Porezna osnovica nadoknade troškova koji se smatraju dijelom nove isporuke dobara ili usluga
10. Porezna osnovica kod stjecanja dobara unutar EU-a
11. Porezna osnovica kod uvoza dobara u EU

      Bezalkoholno piće je na nacionalnoj razini predmet oporezivanja i nije obuhvaćeno pravilima oporezivanja koja vrijede za predmete harmoniziranoga trošarinskog oporezivanja – trošarinske proizvode. Navedeno znači da europsko trošarinsko zakonodavstvo ne obuhvaća kao predmet harmoniziranoga trošarinskog oporezivanja bezalkoholna pića. Autorica u ovome članku piše o poreznom obvezniku, predmetu oporezivanja, navodi primjere obračuna posebnim porezom na bezalkoholna pića, nastanku porezne obveze i dospijeću plaćanja te kretanju bezalkoholnih pića na tržištu Republike Hrvatske.

1. Uvod
2. Porezni obveznik na bezalkoholna pića
3. Predmet oporezivanja i visina posebnog poreza
4. Nastanak obveze obračunavanja i plaćanja posebnog poreza
5. Primjeri izračuna posebnog poreza na bezalkoholna pića
6. Evidencije poreznih obveznika
7. Podnošenje mjesečnog izvješća
8. Kretanje i promet bezalkoholnog pića
9. Oslobođenje od plaćanja posebnog poreza
10. Povrat posebnog poreza
11. Prekršajne sankcije

      Usporedo s razvitkom tehnologija dolazi do razvitka i digitalnoga gospodarstva koje svakodnevno mijenja načine i vrste svoga rada. Rast digitalnih trgovačkih društava znatno je brži negoli rast cjelokupnoga gospodarstva. Iako digitalni razvitak nosi niz pogodnosti radu poreznih uprava (npr. smanjenje upravnih troškova zbog elektroničke komunikacije), predstavlja opasnost od smanjenja poreznih prihoda, jer postojeći poreznopravni okviri nisu uređeni tako da zahvaćaju i digitalno gospodarstvo. Upravo u tom razlogu – porezna nepokrivenost razvitka digitalnoga gospodarstva i činjenica da porezni razvitak kaska za digitalnim razvitkom – treba tražiti ključni razlog zašto je Europska unija (dalje: EU) najavila uvođenje poreznih nameta na digitalno gospodarstvo.
      Autor u ovom članku daje cjelovit pregled mogućih oporezivanja digitalnih aktivnosti na razini EU-a.

1. Uvod
2. Priopćenje Komisije EU-a od 21. ožujka 2018. godine
3. Aktivnost G20/OECD u vezi s pitanjem oporezivanja digitalnih aktivnosti
4. Porezni propisi na razini EU-a ne prate razvoj digitalne tehnologije
5. Glavni problemi s kojima se porezni propisi susreću u vezi s digitalnim gospodarstvom
6. Konkretni prijedlozi Komisije o oporezivanju digitalne aktivnosti

      Pravila oporezivanja PDV-om nalažu da se u slučaju isporuka u nizu samo jedna isporuka smatra isporukom dobara unutar Zajednice, što ovisi o stvarnom prijevozu dobara iz jedne u drugu državu članicu. Autorica u članku iznosi stajališta Europskog suda pravde u vezi s pripisivanjem prijevoza jednoj od isporuka u nizu.

1. Uvod
2. Presuda ESP-a u predmetu C-430/09 Euro Tyre Holding BV
3. Presuda ESP-a u predmetu C-628/16 Kreuzmayr GMBH
4. Presuda ESP-a u predmetu C-386/16 „Toridas” UAB
5. Presuda u predmetu C-446/13 Fonderie 2A
6. Zaključak

      Rad revizorskih društava i samostalnih revizora podvrgava se nadzoru kvalitete rada obavljenih revizija. Do sada je revizorska komora obavljala nadzor nad revizorskim društvima i objavljivala rezultate provjere kvalitete rada revizorskih društava, samostalnih revizora i ovlaštenih revizora, a od 2018. nadzor će obavljati Ministarstvo financija. U nastavku članka autorica piše o novim načinu provedbe nadzora, obvezi revizorskih društva za vrijeme nadzora, o rezultatima nadzora prethodnih godina i o najčešće otkrivenim pogreškama u radu revizorskih društava.

1. Ministarstvo financija je novo nadzorno tijelo
2. Temelji za provedbu nadzora nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima
3. Tko je subjekt nadzora
4. Način obavljanja nadzora
5. Dostavljanje podataka
6. Provedba neposrednog nadzora
7. Završetak postupka neposrednog nadzora
8. Rezultati nadzora 2016
9. Zaključak

1. EK predložio novi dugoročni proračun
2. Predložena nova pravila za lakše preseljenje poduzeća
3. Nova uredba o transparentnijim on‑line platformama za poduzetnike
4. Šest fondova za ulaganje u inovativna nova poduzeća
5. Članice trebaju učiniti više za održive mirovine u budućnosti

       Analitičari oduvijek teže pronaći jednu financijsku mjeru koja stavljena u odnos s određenim ekonomskim elementima iz financijskih izvještaja najbolje prikazuje financijsko stanje i financijski potencijal tvrtke. U prošlosti, prije nego što je EBITDA postala popularna, istu takvu popularnost imala je mjera koja se zvala „ekonomska dodana vrijednost“ (engl. Economic Value Added – EVA). U današnje se vrijeme ta mjera rijetko ističe iako ima jednaku upotrebnu vrijednost kao i prije. Hoće li i EBITDA u budućnosti ustupiti mjesto nekoj drugoj mjeri, sada je u našim financijskim analizama nezamjenjivi pokazatelj.

1. Uvodna razmatranja
2. Definicija EBIT-a i osnovni obrasci računanja
3. Definicija EBITDA-e i osnovni obrasci računanja
4. Modeli izračunavanja EBITDA-e
5. EBITDA-marža
6. Odnos EBITDA-e i kamata
7. Odnos duga i EBITDA-e
8. Odnos vrijednosti poduzeća i EBITDA-e
9. Zaključak

      Autor u članku prezentira FATCA-u (Foreign Account Tax Compliance Act) – propis Sjedinjenih Američkih Država odnosno u slobodnom prijevodu Zakon o izvršenju poreznih obveza s obzirom na račune u inozemnim financijskim institucijama, na temelju kojega se uvodi obveza dostavljanja podataka i razmjene informacija o američkim građanima koji posjeduju offshore račune i određenu inozemnu financijsku imovinu.

1. Uvod
2. FATCA u Republici Hrvatskoj
3. FATCA – zakonska podloga
4. Objašnjenje i utjecaj na poslovanje
5. Praksa i sljedeći koraci
6. Zaključak

      Prema deviznim propisima podružnice trgovačkih društava koje se nalaze izvan države sjedišta društva koji ih je osnovalo imaju status devizne rezidentnosti različit od rezidentnosti društva koji ih je osnovalo. To je temelj za razmatranje tih odnose s motrišta devizne statistike koja se podnosi HNB-u.
      U članku se objašnjava istraživanje o transakcijama između matičnih poduzeća rezidenata i njihovih podružnica u inozemstvu, s posebnim naglaskom na neizravne prijenose imovine s motrišta devizne statistike.

1. Uvod
2. Definicija podružnice
3. Metodološke osnove za istraživanje
4. Zakonska osnova za statističko istraživanje i obveznici izvještavanja
5. Transakcije između matičnih poduzeća iz inozemstva i njihovih podružnica u RH, primjeri neizravnih prijenosa imovina
6. Transakcije između matičnih poduzeća u RH i njihovih podružnica u inozemstvu, primjeri neizravnih prijenosa imovine
7. Statistički tretman kreditnih odnosa između matičnog poduzeća i podružnice
8. Statistički tretman razmjene usluga između matičnog poduzeća i podružnice

      Fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost (obveznici poreza na dohodak: obrtnici, slobodna zanimanja, poljoprivrednici – „dohodaši”) utvrđuju obvezu poreza na dodanu vrijednost prema naplaćenim naknadama, a pretporez mogu odbiti prema plaćenim računima. S motrišta utvrđivanja obveze za PDV i odbitka pretporeza, primjenjuju načelo naplaćene naknade, a s motrišta oporezivanja primitaka načelo blagajne. No Zakonom i Pravilnikom o PDV-u propisani su slučajevi u kojima se ne primjenjuje načelo naplaćene naknade, nego se primjenjuju sva pravila vezana za utvrđivanje obveze za PDV onako kako je propisano kod poreznih obveznika koji utvrđuju obvezu PDV-a prema izdanim računima (obračunskom načelu). Kao i kod obveznika poreza na dobitak, i kod obveznika poreza na dohodak od početka godine primjenjuju se nova pravila vezana za evidentiranje izdataka s motrišta uporabe osobnih automobila. Više o tome pišemo u ovom članku.

1. Ulazak obveznika poreza na dohodak u sustav PDV-a
2. obračun PDV-a kod obrtnika obveznika poreza na dohodak
3. Posebnosti vezane uz nabavu osobnih automobila i evidentiranje izdataka zbog njihove uporabe
4. Obavljanje obrtničke djelatnosti uz druge djelatnosti
5. Evidentiranje obveze za PDV

      Kada je riječ u uvozu robe neznatne vrijednosti, potrebno je naglasiti da carinska i porezna oslobođenja na drukčiji način definiraju i uređuju primjenu oslobođenja pri uvozu, stoga će u ovom članku objasniti te razlike i navesti uvjete primjene pojedinog oslobođenja.

1. Uvod
2. Što se smatra pošiljkama / robom neznatne vrijednosti
3. Način primanja pošiljaka – poštom ili na drugi način
4. Što s pošiljkom koja stigne iz druge zemlje članice
5. Obveze i odgovornosti primatelja pošiljaka

      U broju 5/18. RRiF-a objasnili smo prava ispitanika, obveze voditelja obrade osobnih podataka u odnosu na prava ispitanika, koje mjere i aktivnosti mora poduzeti voditelj obrade da bi se uskladio s Uredbom, a u ovom članku objašnjavamo koje obveze ima izvršitelj obrade osobnih podataka prema Uredbi Europske unije 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), Službeni list Europske unije, L 119, od 4. svibnja 2016., (dalje: Uredba), stoga navodimo što donosi Zakon o provedbi Uredbe.

1. Uvod
2. Odnos voditelja obrade i izvršitelja obrade
3. Izvršitelj obrade / voditelj obrade
4. Obveze izvršitelja obrade
5. Zakon o provedbi Uredbe

      Komunalni redari u provedbi propisa o građevinskoj inspekciji imaju pravo izricati novčane kazne u smislu potrebe održavanja komunalnog reda. U članku se navode osnove za koje se mogu izreći novčane kazne i visine tih kazna te način njihova izvršenja.

1. Uvod
2. Izvršenje rješenja u upravnom postupku
3. Izvršenje novčanih obveza
4. Izvršenje nenovčanih obveza
5. Novčane kazne koje izriču komunalni redari u izvršenju rješenja
6. Zaključak

      Autori u članku objašnjavaju pravo radnika na godišnji odmor, kada radniku pripada pravo na puni, a kada na razmjerni dio godišnjeg odmora, na koji način radniku omogućiti korištenje godišnjeg odmora u dijelovima, kako i do kada utvrditi raspored korištenja godišnjeg odmora radnika, kada poslodavac ima obvezu isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, kako postupiti s godišnjim odmorom i otkaznim rokom te druga pitanja u vezi s godišnjim odmorom koja se pojavljuju u praksi. U članku se također iznosi relevantna domaća i europska sudska praksa.

1. Uvod
2. Pravo na godišnji odmor
3. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
4. Raspored korištenja godišnjeg odmora
5. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
6. Godišnji odmor i otkazni rok
7. Prenošenje godišnjeg odmora
8. Sudska praksa RH
9. Praksa Suda EU-a

      Rad sezonaca u nas utemeljen na ugovoru o radu za stalne sezonske poslove u RH zastupljen je osobito u ovom dijelu godine, koji autori sa statusnog motrišta te s motrišta obveznih osiguranja razmatraju ovom članku. S obzirom na značajne novosti koje se vezano uz dohodak odražavaju na poslodavca koji zapošljava takve radnika, osobit se naglasak ovim člankom upravo odnosi i na ta pitanja.

1. Uvod
2. Rad u sezoni – ugovorni temelj
3. Obvezno osiguranje radnika nakon prestanka ugovora na određeno vrijeme nakon završetka sezone

       Autori u članku objašnjavaju tko se u Republici Hrvatskoj smatra strancem, odnosno državljani kojih država Europske unije ne mogu raditi u Republici Hrvatskoj bez izdane dozvole za boravak i rad, potom se objašnjavaju se vrste boravka stranaca, privremeni boravak na temelju radnog odnosa, izdavanje dozvole za boravak i rad na temelju godišnje kvote za zapošljavanje stranaca, podnošenje zahtjeva za izdavanjem dozvole za boravak i rad, određivanje i dodjeljivanje OIB-a strancu, dozvola za boravak rad sezonskih radnika, obveze poslodavca na prijavu na zdravstveno i mirovinsko osiguranje, način obračuna plaće, obračun prireza i isplata plaće.

1. Uvod
2. Vrste boravka stranaca u RH
3. Privremeni boravak u RH na temelju radnog odnosa
4. Prijave na obvezna osiguranja
5. Način obračuna plaće
6. Specifičnosti u vezi sa smještajem i prehranom za sezonske radnike
7. Isplata plaće

      S obzirom na to da se u sustavu oporezivanja primitaka fizičkih osoba pronalazi i niz onih koji se ne smatraju dohotkom ili koji su neoporezivi, a i s obzirom na to da za primitke koje isplaćuju neprofitne organizacije fizičkim osobama postoji i niz iznimaka u odnosu na opća izuzeća, ovim se člankom posebno osvrće na isplate športašima koje nisu opterećene porezom na dohodak.
      Ovim člankom o naknadama sportašima koje se ne moraju oporezivati završava se niz članaka kojim su se obradili primitci sportaša i drugih osoba u sportu.

1. Uvod
2. Nagrade za športska ostvarenja
3. Športske stipendije
4. Naknade športašima amaterima za športsko usavršavanje
5. Prikaz ostalih odredaba koje se odnose na nagrade za športska ostvarenja, športske stipendije i naknade za športsko usavršavanje
6. Naknade troškova službenog puta
7. Podnošenje propisanih izvješća

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije u RH i EU-u
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Cijene stambenih nekretnina RH i EU-a
7. Vanjskotrgovinska razmjena
8. Trgovina na malo u RH i EU-u
9. Turizam
10.   Plaće
11.   Likvidnost i insolventnost
12.   Zaposlenost i nezaposlenost HR i EU-a