Računovodstvo, revizija i financije 5/2018

      Dana 1. siječnja 2018. godine primitak u naravi s osnove davanja prijevoznog sredstva na cjelodnevnu uporabu, prema mišljenju Ministarstva financija, utvrđuje se u visini 1 % vrijednosti vozila iskazanog na zaprimljenom računu pri nabavi vozila bez obzira na to kada je vozilo nabavljeno ili u vrijednosti 20 % rate za operativni lizing ili dugotrajni najam iskazan na zaprimljenom računu. PDV na primitak u naravi se ne obračunava. Ako se vozilo daje radniku isključivo za njegove privatne potrebe, tada je riječ o najmu vozila za koji se ispostavlja račun s obračunanim PDV-om. Ako je riječ o najamnini koju radnik neće podmiriti odnosno najamnini bez naknade, tada se utvrđuje primitak u naravi u tržišnoj vrijednosti najma na koji treba platiti PDV.

      U ovom je članku detaljno obrađena navedena tema.

1. Utvrđivanje primitka u naravi uporabom osobnih vozila za privatne i službene potrebe
2. Utvrđivanje primitka u naravi u visini 1 % nabavne vrijednosti osobnog vozila u 2018. godini
3. Obračunavanje doprinosa, poreza na dohodak i prireza na plaću radnika kojemu je omogućeno cjelodnevnu uporabu osobnog vozila – 1 % od N. V.
4. Utvrđivanje primitaka u naravi u visini 20 % rate za operativni lizing
5. Utvrđivanje primitaka u naravi s osnove stvarne uporabe vozila za privatne potrebe
6. Zaključak

      Uporaba osobnih automobila putem ugovora o operativom leasingu ima za poduzetnika prednosti, ali i nedostatke. Jedan je to od najčešćih oblika financiranja uporabe osobnih automobila u RH. Prilikom donošenja odluke o nabavi i načinu financiranja motornih vozila, poduzetnik treba obratiti pozornost i na porezni položaj pojedinih troškova te na utjecaj sklapanja određene vrste ugovora na bilančne pozicije primatelja leasinga.

1. Uvod
2. Karakteristike operativnog leasinga
3. Sklapanje ugovora o operativnom leasingu
4. Porezni položaj troškova operativnog leasinga
5. Računovodstveno praćenje troškova operativnog leasinga kod primatelja leasinga
6. Zaključak

      Poslodavci imaju obvezu na temelju Zakona o zaštiti na radu te posebnih propisa osigurati radnicima odjeću i obuću za rad. Osim toga, navedeno mogu propisati i sami na temelju internih akata.
      Međutim, da bi takva odjeća bila porezno priznati trošak za poduzetnika i kako se ne bi smatrala plaćom u naravi radnika, potrebno je pripaziti na određene uvjete. Autor u ovome članku pište o navedenim uvjetima i o tome kako radnu odjeću evidentirati u poslovnim knjigama.

1. Uvod
2. Porezno motrište radne odjeće
3. Računovodstveno praćenje radne odjeće
4. Zaključak

      Troškovna mogućnost prehrane sezonskih radnika koja je dana Pravilnikom o porezu na dohodak (izmjene i dopune u Nar. nov., br. 128/17. – dalje: Pravilnik) na prvi pogled predstavlja za poslodavce pogodnost koja je dobro došla. Kad se krene u provedbu propisane norme, nailazimo na dvojbe koji proizlaze iz propisa o PDV-u.
      U članku obrazlažemo kalkulativne elemente toplog obroka, smještaj i porezna rješenja u knjigovodstvu poduzetnika.

1. Računovodstveni ustroj prehrane sezonskih radnika
2. Troškovi prehrane i smještaja kada to omogućuje poslodavac
3. PDV na troškove smještaja i prehrane sezonskih zaposlenika
4. Knjigovodstvena rješenja obračuna PDV-a u vezi s troškovima prehrane i smještaja
5. Zaključak

      Autorica u članku objašnjava računovodstveno praćenje nabave postrojenja i opreme u skladu sa zahtjevima HSFI-ja 6 odnosno MRS-a 16, ovisno o tome stječe li se navedena imovina kupnjom (iz vlastitih novčanih sredstava ili iz kredita poslovne banke) ili zamjenom. Uz to, obrazlaže računovodstveno praćenje troškova tekućeg i investicijskog održavanja postrojenja i opreme te dodatnih ulaganja u tu imovinu.
      Navedeno se obrazlaže na konkretnim primjerima iz poslovne prakse.

1. Uvod
2. Utvrđivanje vrijednosti postrojenja i opreme pri nabavi
3. Naknadno utvrđivanje vrijednosti postrojenja i opreme
4. Računovodstveno praćenje nabave opreme i postrojenja
5. Troškovi održavanja postrojenja i opreme
6. Naknadna ulaganja u postrojenja i opremu i zamjena značajnih dijelova te imovine
7. Zaključak

      Od 1. siječnja 2018. godine u primjeni je MSFI 15 – Prihodi na temelju ugovora s kupcem. MSFI 15 primjenjuju u ponajprije veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa. Taj standard mogu primjenjivati i ovisna društva koja primjenjuju HSFI-je, a čije matično društvo sastavlja konsolidirana financijska izvješća prema MSFI-jima. Uzimajući u obzir okolnosti ugovora koji je isporučitelj dobara sklopio s kupcem, prodavatelj obračunava prihode na temelju MSFI-ja 15 dosljedno u svim ugovorima sa sličnim obilježjima i u sličnim okolnostima.
      Novi MSFI 15 zamjenjuje dosadašnje standarde i tumačenja koja su uređivala priznavanje prihoda.

1. Uvod
2. Prepoznavanje ugovora s kupcem
3. Obveza isporuke (činidbe prodavatelja), isporuka (ispunjene obveze) i oblikovanje prihoda
4. Cijena transakcije i raspored na ugovorene obveze na činidbu
5. Prihodi od isporuke (ispunjenja obveza na činidbu) tijekom određenog vremena
6. Prihodi od isporuke dobara i usluga (ispunjenja obveze na činidbu) u određenom trenutku
7. Isporuka s pravom povrata
8. Jamstvo za prodana dobra i usluge
9. Prepoznavanje prodaje putem agenta
10. Prihodi kada kupac ima pravo na dodatnu robu ili usluge
11. Troškovi povezani s ugovorom s kupcem
12. Prihodi od izdavanje licencija
13. Prihodi od terminskih ugovora i ugovora s opcijom kupnje
14. Prihodi od prodaje robe uz pravo kupca na opciju prodaje
15. Prihodi u sustavu prodaje prema ugovoru o konsignaciji
16. Prihodi od isporuke nakon plaćanja
17. Potvrda primitka
18. Objavljivanje prihoda

      Potaknuti vašim brojnim upitima, dragi pretplatnici, u ovoj ćemo rubrici dati pregršt raznovrsnih odgovora kao pomoć u rješavanju problema koji se pojavljuju u svakodnevnom poslu. Ponekad se s vaše strane stječe dojam da se o istom problemu različito izjašnjavamo u svojim odgovorima. To može biti zbog toga što se u pitanju pojavljuju dodatni elementi koji usmjeravaju na drukčiji odgovor, ali i zbog toga što pojedini savjetnik može imati drukčije spoznaje u odnosu na postavljeno pitanje. Taj je problem jednak u svim strukama i, kako se kaže, „nema apsolutno točnog odgovora“ jer uvijek može biti i nešto drukčije ishod slučaja. To je osobito osjetljivo kad su u pitanju porezi, kaznene odgovornosti zbog pogreške ili propusta i dr., a kad bi trebao biti samo jedan odgovor.
      U izboru pitanja i odgovora odabrali smo ona za koja mislimo da su vrlo pouzdana za primjenu u praksi. S druge strane, odabrali smo ona pitanja koja se češće pojavljuju. Odgovori se odnose na konkretan slučaj, što ne znači da su univerzalni pa ih treba uzeti s oprezom za sličan problem.

RAČUNOVODSTVO

1. Kaznena suodgovornost knjigovođe
2. Prodaja nekretnine koja je unesena u temeljni kapital

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

1. Porezni položaj prodaje nekretnine za koju je proveden ispravak pretporeza
2. Oslobođena isporuka automobila
3. Porezni položaj otpreme dobara u drugu zemlju članicu EU-a radi popravka

POREZ NA DOHODAK

1. Neopravdani izostanak radnika
2. Porezno motrište isplaćenog dobitka iz inozemstva

      U ovom se praktikumu na računima glavne knjige iskazuju tečajne razlike pri prodaji usluga te kupnja dugotrajne nefinancijske imovine na robni zajam.
      Kod iskazivanja tečajnih razlika na računima imovine i obveza bitno je odrediti je li riječ o realiziranim ili nerealiziranim tečajnim razlika stoga što se one samo u određenim okolnostima uključuju u prihode i rashode.
      Pri kupnji kod koje se odobrava robni zajam, iskazuju se primitci i izdatci.

1. Tečajne razlike pri prodaji usluga
2. Robni zajam

      U ovom se praktikumu na računima glavne knjige iskazuje darovanje druge neprofitne organizacije i dugotrajna nefinancijska imovina koja nije upisana u vlasničke isprave na ime neprofitne organizacije.
      Neprofitna organizacija nema zapreke darovati drugoj neprofitnoj organizaciji ako je to dopušteno njezinim načinom rada i predviđeno financijskim planom, pri čemu se ne smije zanemariti mogući porezni položaj.
      Iako neka imovina nije upisana u vlasničke isprave koje se vode za tu imovinu prema posebnim propisima, ako su ispunjene pretpostavke iz računovodstvenih propisa, ta se imovina mora iskazati na računima glavne knjige.

1. Darovanje drugoj neprofitnoj organizaciji
2. Dugotrajna nefinancijska imovina koja je upisana u vlasničke isprave

      Način obračuna plaća posebno se utvrđuje za osobe koje imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara, utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara. Naime, ukinuti su uvećani osobni odbitci za područja od posebne državne skrbi. Ali se navedenim osobama prilikom obračuna plaće smanjuje predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada se za 50 %, što povećava neto-plaću radnika (upravo za tih 50 % predujma poreza na dohodak). O načinu obračuna plaće kod takvih slučaja, pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. I. skupina jedinica lokalne samouprave
3. Način obračuna plaće
4. Promjena u PK-kartici – odgovornosti radnika i poslodavca
5. Što ako poslodavac ne obračuna smanjenje poreza i prireza za 50 %

     Poticanje zapošljavanja u Hrvatskoj uređeno je Zakonom o doprinosima u vidu oslobađanja poslodavca jednu godinu od plaćanja doprinosa na plaće radnika koji se prvi put zapošljavaju te oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću pet godina ako zaposle osobu mlađu od 30 godina. Pod kojim uvjetima poslodavci mogu koristiti navedenu olakšicu i kako postupiti pri obračunu plaće i izvješćivanju na obrascu JOPPD, pročitajte u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Obračun plaća osoba koje se prvi put zapošljavaju
3. Poticanje zapošljavanja mladih osoba do 30 godina života i obračun plaće
4. Doprinosi za staž osiguranja s povećanim trajanjem za osobe za koje se ne plaćaju doprinosi na plaću

      U članku se opisuje pod kojim uvjetima radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, koji je upućen na privremeni rad u državu članicu Europske unije (EU), Europskoga ekonomskog prostora (Lihtenštajn, Norveška i Island – EEP) ili u Švicarsku te u države s kojima RH primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju.

1. Uvod
2. Izaslanje radnika iz RH u državu EU-a, EGP-a i Švicarsku
3. Radnici drugih država članica upućeni na privremeni rad u RH
4. Ugovorne države
5. Treće države

      Autorica u članku objašnjava postupak ostvarivanja oslobođenja od plaćanja poreza za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije pri isporukama dobara i obavljanju usluga u RH. U članku se daje i pregled dokumentacije koja se treba osigurati kako bi se pri isporukama dobara i usluga u RH mogla primijeniti navedena oslobođenja.

1. Uvod
2. Oslobođenje od plaćanja PDV-a u RH za diplomatska i konzularna predstavništva i međunarodne organizacije
3. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuke dobara i usluga institucijama i tijelima EU-a
4. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuke u RH za potrebe oružanih snaga drugih država članica NATO-a
5. Zabrana otuđenja dobara nabavljenih uz primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a
6. Tablični prikaz oslobođenja od plaćanja PDV-a za diplomatska i konzularna predstavništva, međunarodne organizacije i tijela EU-a za isporuke u RH
7. Zaključak

      Promet nekretnina u nekim se slučajevima oporezuje dohotkom od imovine i imovinskim pravima. Otuđenje nekretnine oporezuje se dohotkom od imovine ako porezni obveznik otuđuje nekretninu prije proteka dvije godine od datuma njezine nabave ili ako je porezni obveznik otuđio više od tri istovrsne nekretnine unutar razdoblja od pet godina. Dohodak od imovine ostvaren otuđenjem nekretnina oporezuje se samo ako ga se ne oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Kada se oporezuje dohodak od otuđenja nekretnine
2. Poreza na dohodak kada se nekretnina otuđi u roku od dvije godine od dana nabave
3. Otuđenje više od tri istovrsne nekretnine u razdoblju od 5 godina
4. Utvrđivanje nabavne vrijednosti ako se nekretnina gradi u vlastitoj režiji
5. Otuđenje nekretnine u postupku vračanja oduzete imovine

      U članku se daju obrazloženja u vezi s evidentiranjem dobara i usluga u obrascu PDV-a za „dobitaše“ koji utvrđuju obvezu prema izdanim računima. Uz to, u članku se daje praktičan primjer evidentiranja i utvrđivanja obveze PDV-a za „dobitaše“ koji utvrđuju obvezu prema izdanim računima u koji su uključeni poslovni događaji koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi (isporuke dobara i usluga u tuzemstvu, u EU, izvoz dobara u treće zemlje, stjecanje dobara i usluga iz EU, uvoz dobara i dr.).

1. Uvod
2. posebnosti u vezi s evidentiranjem isporuka dobara i usluga u obrascu PDV
3. Računovodstveno i porezno evidentiranje obveze i pretporeza
4. Prijave PDV-a za razdoblja oporezivanja, rokovi predaje i plaćanje PDV-a
5. Primjer utvrđivanja obveze PDV-a za razdoblje oporezivanja

      Kava je na nacionalnoj razini predmet oporezivanja i nije obuhvaćena pravilima oporezivanja koja vrijede za predmete harmoniziranoga trošarinskog oporezivanja – trošarinske proizvode. Navedeno znači da europsko trošarinsko zakonodavstvo ne obuhvaća kavu kao predmet harmoniziranoga trošarinskog oporezivanja. Međutim, na nacionalnom području mora se poštovati osnovno načelo europskog prava – načelo nediskriminacije, što znači da kava podliježe jednakom poreznom tretmanu bez obzira na to iz koje se treće države uvozi i/ili izvozi odnosno unosi i/ili otprema u drugu državu članicu Europske unije (dalje: EU). Autorica u ovome članku piše o poreznom obvezniku, predmetu oporezivanja, navodi primjere obračuna posebnom poreza na kavu, nastanku porezne obveze i dospijeću plaćanja te o kretanju kave na tržištu Republike Hrvatske.

1. Uvod
2. Porezni obveznik na kavu
3. Predmet oporezivanja i visina posebnog poreza
4. Nastanak obveze obračunavanja i plaćanja posebnog poreza
5. Primjeri izračuna posebnog poreza na kavu
6. Evidencije poreznih obveznika
7. Podnošenje mjesečnog izvješća
8. Kretanje i promet kave
9. Oslobođenje od plaćanja posebnog poreza
10. Povrat posebnog poreza
11. Prekršajne sankcije

      Za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora, i to do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru, porezni obveznik može s Poreznom upravom (dalje: PU) sklopiti poreznu nagodbu. Prijedlog za sklapanje porezne nagodbe porezni obveznik podnosi u pisanom obliku nadležnom područnom uredu PU-a koji je obavio porezni nadzor, a nagodba se smatra sklopljenom potpisom stranaka. Ako su u postupku poreznog nadzora obveze poreznih obveznika utvrđene procjenom, tada se sklapanjem porezne nagodbe novoutvrđena porezna obveza i zatezna kamata mogu smanjiti za ukupno 5 %. Na preostalu svotu novoutvrđenih obveza nakon smanjenja za 5 %, a ovisno o ugovorenoj svoti i roku plaćanja, mogu se još dodatno smanjiti utvrđene zatezne kamate.
      Međutim, porezni obveznik može s PU-om sklopiti i djelomičnu poreznu nagodbu, kada je u prijedlogu za sklapanje porezne nagodbe obvezan navesti koji je dio novoutvrđene porezne obveze spreman platiti na dan zaključenja porezne nagodbe ili u roku od 90 dana. Za preostali se dio novoutvrđene porezne obveze koja nije predmet nagodbe nastavlja porezni postupak i donosi porezno rješenje.

1. Uvod
2. Porezna nagodba
3. Uvjeti za sklapanje porezne nagodbe
4. Smanjenje zateznih kamata i rokovi plaćanja novoutvrđenih obveza
5. Obavijest o ishodu poreznog nadzora
6. Primjer izračuna novoutvrđenih obveza u kojima je porezna osnovica utvrđena procjenom
7. Mogućnost sklapanja porezne nagodbe za dio novoutvrđene porezne obveze
8. Zaključak

      Obveza je svakog isplatitelja obaviti uplatu po zaduženim obrascima JOPPD. No kada isplatitelj zakasni s plaćanjem poreza na dohodak i prireza te doprinosa iz i na primitke (plaće, drugog dohotka, obveznih doprinosa obrtnika), obvezan je platiti kamatu na zaduženu glavnicu. Zateznu kamatu obračunava Porezna uprava, koja se može vidjeti na knjigovodstvenoj kartici, a uplata se obavlja na isti račun na koji se uplaćuje svota glavnice. Obrazac JOPPD ne ispostavlja se za plaćane zatezne kamate na porez i prirez, doprinos za mirovinsko osiguranje za sustav generacijske solidarnosti (I. stup), doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaštitu zdravlja na radu te doprinos za zapošljavanje.
      Obrazac JOPPD potrebno je ispostaviti samo za zateznu kamatu plaćenog doprinosa za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje (II. stup). Kako se zatezna kamata uplaćuje i iskazuje u obrascu JOPPD, pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Dospijeće doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje
3. Iskazivanje zateznih kamata za doprinos za II. stup na obrascu JOPPD
4. Uplata i povezivanje zateznih kamata s obrascem JOPPD

      Autorica u članku navodi stajališta Europskog suda pravde u vezi s pravom na izuzeće od oporezivanja PDV-om u slučaju premještanja dobra unutar Zajednice kada porezni obveznik ne raspolaže PDV ID brojem u državi odredišta dobra te u slučaju isporuke dobara unutar Zajednice kada primatelj nije ishodio PDV ID broj. Nadalje, autorica u članku navodi i stajališta Suda u slučaju da kupac novoga prijevoznog sredstva nema prebivalište u državi članici odredišta isporuke te vezano uz pravo odbitka pretporeza u slučaju stjecanja dobara kada nisu poštovani formalni uvjeti.

1. Uvod
2. Presuda ESP-a u predmetu C-24/15 Josef Plöckl
3. Presuda ESP-a u predmetu C-21/16 Euro Tyre
4. Presuda ESP-a u predmetu C-26/16 Santogal
5. Presuda ESP-a u predmetu C-590/13 Idexx
6. Zaključak

      Prema Zakonu o računovodstvu poduzetnik je obvezan zajedno s godišnjim financijskim izvještajima izraditi izvješće poslovodstva koje uz fer prikaz razvoja i rezultata poslovanja poduzetnika i njegova položaja treba sadržavati opis glavnih rizika i neizvjesnosti s kojima se susreće. U navedenoj je analizi tako, prema Zakonu, uz financijske pokazatelje nužno uključiti i nefinancijske pokazatelje koji obuhvaćaju i informacije o zaštiti okoliša i radnicima (op. a. društvu). Zakonom se propisuje i obveza revidiranja nefinancijskih informacija, odnosno, revizorski izvještaj treba uključivati i mišljenje o usklađenosti izvještaja poslovodstva (ili konsolidiranog izvještaja poslovodstva) s godišnjim financijskim izvještajem i zakonskim okvirom. Kako se u ovim novostima trebaju snaći poduzetnici da bi uspješno uključili okolišne i društvene aspekte poslovanja u godišnje izvještaje, obrazlaže se u ovom članku.

1. Uvod
2. Sudionici, standardi i načela u procesu revizije integriranoga poslovnog rezultata
3. Sadržaj i postupak revidiranja integriranih izvještaja poduzeća
4. Zaključak

1. Uvod
2. Poziv na raspravu
3. Amandman na MRS 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške
4. Pogreške
5. Dijagram primjene promjena računovodstvenih politika

     Prema čl. 3. Zakona o obrtu (Nar. nov., br. 143/13.) obrti se mogu obavljati i sezonski. Zbog posebnosti obavljanja pojedinih djelatnosti, porezni obveznici (obrtnici) ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti samo određeni dio godine (sezonski). S motrišta poreza na dohodak sezonski obrti mogu se oporezivati na temelju poslovnih knjiga ili paušalno. O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Paušalno oporezivanje sezonskih obrtnika
3. Kada se paušalni obrt obavlja uz drugu djelatnost
4. Oporezivanje sezonskog obrta putem poslovnih knjiga
5. Zaposlenici u sezonskom obrtu
6. Sezonski obrti – obveznici poreza na dodanu vrijednost

      Autor u članku objašnjava koja su prava ispitanika, koje obveze ima voditelj obrade osobnih podataka u odnosu na prava ispitanika, koje mjere i aktivnosti mora poduzeti da bi se uskladio s Uredbom Europske unije 2016/679 Europskog parlamenta i vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), Službeni list Europske unije, L 119, 4. svibnja 2016., (dalje: Uredba), i da bi usklađenost mogao dokazati. U članku je dan i ogledni primjerak općenitoga autonomnog akta voditelja obrade.

1. Uvod
2. Prava ispitanika
3. Obveze voditelja obrade u odnosu na prava ispitanika
4. Mjere i aktivnosti koje voditelj obrade mora poduzeti da bi se uskladio s uredbom
5. Konačni prijedlog Zakona o provedbi Uredbe
6. Umjesto zaključka

      Autor u ovome članku donosi prikaz Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (kojim se u nas po prvi put uređuju sva najvažnija pitanja vezana uz OPG i upisivanje podataka o OPG-ovima u Upisnik OPG-ova) s komentarom najvažnijih rješenja i pratećim objašnjenjima.
      U ovom će se članku dati opći prikaz Zakona o OPG-u, prilikom čega će se posebno naglasiti najvažnije novine koje se primjenjuju na OPG-ove i značajne su za njihovu svakodnevicu. Pokušat će se na praktičnoj razini i najjednostavnije moguće popisati, izložiti i objasniti o čemu OPG posebno mora voditi računa u svojemu poslovanju.
     No prilikom čitanja ovoga članka stalno treba imati na umu kako se dio pitanja koja su u Zakonu riješena na načelnoj razini, dodatno i iscrpnije uređuju pravilnicima koje bi nadležni ministar trebao donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona.

1. Uvod
2. Pojam OPG-a i djelatnosti koje obavlja
3. Uloga agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju glede OPG-ova
4. Upisnik OPG-ova i upis u njega
5. Obavljanje djelatnosti OPG-a – pretpostavke koje moraju biti ispunjene
6. Organizacijski oblik i status OPG-a
7. Naziv OPG-a
8. Sjedište OPG-a
9. Izdvojeni pogoni / proizvodne jedinice OPG-a
10. OPG s jednim članom i privremeni nositelj OPG-a
11. Zajednički OPG
12. Osobe koje mogu obavljati poslove na OPG-u
13. Pružanje usluga i prodaja vlastitih proizvoda na OPG-u
14. Tko su osobe na OPG-u
15. Upis i postupak upisa u upisnik OPG-ova
16. Promjene na OPG-u koje se obvezno moraju prijaviti radi evidentiranja u upisnik OPG-ova
17. Odgovornost nositelja OPG-a i ovrha nad sredstvima OPG-a
18. Prestanak OPG-a
19. Opomene, zabrane i prekršaji
20. Usklađivanje poslovanja OPG-a s novim Zakonom o OPG-u
21. Zaključak

      U RRIF-u br. 1/18. objavljen je članak od naslovom „Novosti u Zakonu o pružanju usluga u turizmu“. Spomenuti je Zakon stupio na snagu 1. siječnja 2018. godine, osim odredaba glede ugovora o putovanju u paket-aranžmanu i ugovora o povezanom putnom aranžmanu, koji će stupiti na snagu 1. srpnja 2018. godine. Te su odredbe usklađene s Direktivom (EU) 2015/2302 Europskog parlamenta i vijeća od 25. studenog 2015. o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima. Navedenom se Direktivom zahtijevaju odgovarajuće sankcije (učinkovite, razmjerne i odvraćajuće) kako bi se na odgovarajući način zaštitilo putnike, te kako bi se trgovci pridržavali navedenih odredaba.
      U ovom se članku daje prikaz navedenih ugovora o putovanju koji će stupiti na snagu 1. srpnja 2018. godine.

1. Uvod
2. Područje primjene Zakona
3. Obveze u vezi s informiranjem te sadržaj ugovora o putovanju u paket-aranžmanu
4. Izmjene ugovora o putovanju u paket-aranžmanu prije početka paket-aranžmana
5. Izvršenje paket-aranžmana
6. Zaštita u slučaju nesolventnosti
7. Povezani putni aranžmani
8. Odgovornost za pogreške pri rezerviranju
9. Izjave o paket-aranžmanu i povezanom putnom aranžmanu
10. Središnja kontaktna točka i zaštita prava putnika
11. Upravne mjere
12. Prekršajne odredbe

     Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14. dalje ZOR) u sustav rada uveden je institut dopunskog rada, s ciljem poticanja zapošljavanja i suzbijanja „rada na crno“. Zbog potrebe poslodavaca za dodatnim (dopunskim) radom radnika koji je već zaposlen kod drugog poslodavca, odredbom čl. 61. st. 3. Zakona o radu omogućeno je sklapanje ugovora o dopunskom radu s radnikom koji kod drugog poslodavca radi puno radno vrijeme. Posljedično, da bi se navedena odredba provela u sustavu mirovinskog osiguranja, u odnosu na stanje koje je prethodilo uvođenju instituta dopunskog rada kada je osiguranik mogao u istom razdoblju osiguranja raditi najviše osam sati dnevno, za osiguranike koji ispunjavaju uvjete propisane čl. 61. st. 3. ZOR-a, u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (u nastavku: Zavod) omogućeno je evidentiranje osiguranja po navedenoj osnovi. U nastavku više o dopunskom radu u sustavu mirovinskog osiguranja.

1. Uvodne pripomene
2. Prijava po osnovi dopunskog rada u sustavu mirovinskog osiguranja
3. Pitanje staža osiguranja po osnovi dopunskog rada

     U svrhu provedbe reforme radno-socijalnog zakonodavstva u Republici Hrvatskoj, primarno usmjerene na postizanje potpune usklađenosti i provedbe odgovarajućeg zakonodavstva Europske unije, donesen je Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14. i 127/17., dalje: ZR). Odredbama ZR-a uređeno je sklapanje ugovora o radu za sezonske poslove. Najčešće se sezonski rad povezuje s djelatnostima u turizmu, ugostiteljstvu, graditeljstvu te poljoprivredi, koje su zbog prirode posla većinom sezonske naravi. Poslodavci koji se bave navedenim djelatnostima koje su vezane uz određena razdoblja u godini, često se zbog povećanog opsega posla za vrijeme trajanja sezone susreću s povećanom potrebom za radnicima. Prema ZR-u temelj zasnivanja radnog odnosa predstavlja ugovor o radu, koji prema kriteriju trajanja može biti sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme, te bi se, u pravilu, trebao sklapati na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme, što nažalost nije slučaj.

1. Mirovinsko osiguranje radnika koji se sezonski zapošljavaju
2. Ugovor o radu na određeno vrijeme za obavljanje sezonskih poslova
3. Ugovor o radu na određeno vrijeme za obavljanje stalnih sezonskih poslova
4. Ugovor o radu na određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom – na sezonskim poslovima
5. Sezonski rad u poljoprivredi prema Zakonu o poticanju zapošljavanja

      Početkom travnja ove godine stupio je na snagu Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
      O tome kakav je radno-pravni položaj zaposlenih u okviru takva organizacijskog oblika te ostalih s time povezanih specifičnosti i o pitanjima glede ovrhe, pišemo u nastavku članka. Pozornost se posvećuje samo navedenim pitanja, bez razmatranja ostalih odredaba toga Zakona.

1. Uvod
2. Ključni pojmovi i subjekti
3. Osvrt na radne odnose u OPG-u
4. Zaključak

     Nastavljajući se na već objavljeni članak u vezi s djelatnostima športaša rezidenata, u ovom broju časopisa objavljuje se članak kojim se objašnjava oporezivanje djelatnosti športaša nerezidenata te športaša rezidenata koji ostvare dohodak u inozemstvu, odnosno od inozemnog isplatitelja.

1. Uvod
2. Određenje rezidenta ili nerezidenta i porezna nadležnost
3. Primitci koje ostvare športaši rezidenti RH izravno u / iz inozemstva
4. Oporezivanje dohotka športaša koji su nerezidenti Republike Hrvatske
5. Osvrt na podnošenje godišnje porezne prijave i poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza rezidenta za inozemni dohodak i nerezidenta

      U ovom se članku objavljuje niz mišljenja u vezi s primjenom Zakona o javnoj nabavi koji se primjenjuje od početka 2017. godine, koje je dalo središnje tijelo državne uprave za politiku javne nabave. Svojim mišljenjima to tijelo provodi jednu od ovlasti koja mu je dana navedenim Zakonom.

1. Uvod
2. Praksa Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, kao središnjeg tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-u
8. Turizam
9. Plaće
10. Likvidnost i insolventnost
11. Zaposlenost i nezaposlenost RH i EU-a

Prijava poreza na dobit za 2017. (obrazac PD)
- Napomena uz redni broj 49. i 50.
- Olakšice prema Zakonu o poticanju ulaganja