Računovodstvo, revizija i financije 12/2018

     U sljedećih nekoliko članaka želimo informirati svoje čitatelje što donosi treća faza porezne reforme koju je Sabor RH usvojio 21. studenog 2018. Od 1. siječnja 2019. godine stupaju na snagu izmjene brojnih propisa koji donose promjene u području oporezivanja plaća i doprinosa, poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobitak, poreza na promet nekretnina, fiskalizacije računa, posebnog poreza na motorna vozila i dr.
      Najveće promjene nastale su u oporezivanju dohotka vezano uz obračun poreza i doprinosa na plaće zaposlenika i članova uprave, materijalna prava zaposlenika, zapošljavanje umirovljenika i dr. U području PDV-a promjene se odnose na smanjenje stope PDV-a na 5 % i 13 % za određene isporuke dobara. Uvode se nova pravila uz priznavanje pretporeza za prijevozna sredstva te novosti vezane za isporuke dobara i usluga stranih poreznih obveznika u RH. Zakon o porezu na promet nekretnina donosi smanjenje stope poreza na promet nekretnina na 3 %.
      Autori u člancima objašnjavaju izmjene navedenih propisa na temelju prijedloga izmjena navedenih propisa koji su bili poznati do trenutka izdavanja ovog broja časopisa. Stoga su moguća i manja odstupanja u odnosu na objave u Narodnim novinama, no o tome ćemo pisati u sljedećem broju časopisa.

1. Trinaesta plaća i ostale neoporezive naknade do 5.000,00 kn
2. Izmjene poreznih razreda kod oporezivanja plaće i ostalih dohodaka
3. Ukidanje doprinosa na plaću i promjena stope doprinosa za zdravstveno osiguranje
4. Primitci koji (ne)ulaze u cenzus od 15.000,00 kn za priznavanje osobnog odbitka za djecu i druge uzdržavane članove
5. Povećanje broja uzdržavane djece za koje se može koristiti osobni odbitak
6. Obračun doprinosa za obvezna osiguranja članova uprave te utvrđivanje obveze doprinosa i za likvidatore
7. Oporezivanje primitaka radnika na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi
8. Dodjela dionica zaposlenicima i članovima uprave
9. Novosti u vezi s primitcima koji se ne smatraju dohotkom
10. Promjena visine kamate na pozajmice fizičkim osobama s 3 % na 2 %
11. Novosti u vezi s III. stupom dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja
12. Obvezno osiguranje osoba upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstvenika

1. Uvod
2. Oporezivanje vrijednosnih kupona
3. Uporaba osobnih automobila za privatne potrebe za koje je korišten pretporez
4. Mjesto obavljanja usluga osobi koja nije porezni obveznik iz čl. 26. Zakona o PDV-u
5. Proširenje skupine dobara koja će se oporezivati stopom PDV-a od 5 % i 13 % i promjena stope PDV-a na 24 %
6. Mogućnost priznavanja pretporeza u visini 50 % pretporeza obračunanog za nabavu osobnih automobila – ukinuto ograničenje na 400.000,00 kn
7. Obveza preuzimanja porezne obveze od stranoga poreznog obveznika samo ako nije registriran za potrebe PDV-a u RH
8. Tuzemni prijenos porezne obveze i na isporuke betonskog čelika i željeza
9. Primjena obračunskog načela kod priznavanja pretporeza pri uvozu određenih strojeva i opreme u vrijednosti većoj od 1.000.000,00 kn samo ako se uvoze kao dugotrajna materijalna imovina
10. Ukida se obveza predaje obrasca INO-PPO i uvodi posebna evidencija o primljenim računima
11. Novi uvjeti za ulazak u sustav PDV-a u 2019. godini
12. Ostale izmjene

1. Izmjene zakona koje se odnose na prijavu poreza na dobitak za 2018. godinu
2. Izmjene zakona koje se odnose na prijavu poreza na dobitak za 2019. godinu

1. Uvod
2. Porezna tajna
3. Obvezujuća mišljenja
4. Opunomoćenik u postupku poreznog nadzora
5. Prebivalište i boravište u porezne svrhe
6. Gospodarska djelatnost
7. Stalna poslovna jedinica
8. Povezane osobe
9. Porezni akti i u elektroničkom obliku
10. Knjigovodstvene isprave – pretvaranje u elektronički oblik
11. Prijava činjenica bitnih za oporezivanje
12. OPZ-STAT
13. Obveza banaka za dostavu prometa po računima
14. Porezni nadzor
15. Zapisnik o poreznom nadzoru
16. Provedba i obustava ovrhe i otpis poreznog duga
17. Pljenidba radi osiguranja naplate
18. Porezni prekršaji
19. Prijelazne i završne odredbe
20. Zaključak

1. Izmjene i dopune koje se primjenjuju od 1. siječnja 2019. godine
2. Izmjene i dopune koje se primjenjuju od 1. siječnja 2021. godine

1. Uvod
2. Uredba o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun PPMV-a
3. Uredba o visini trošarine na cigarete, sitno rezani duhan za savijanje cigareta i ostali duhan za pušenje

      Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti uređuje način i uvjete pod kojima pravne i fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 99/18.), koji je stupio na snagu 17. studenog 2018. godine, uređuju se problematika koja se pojavljuje tijekom primjene zakona, npr. pitanje smještaja sezonskih i terenskih radnika, propisuje se robinzonski turizam, iznajmljivač može pružati svojim gostima samo uslugu doručka, ali više ne i polupansiona ili punog pansiona, osim u iznimnim slučajevima, propisuje se blaže postupanje turističke inspekcije prema počiniteljima prekršaja u određenim slučajevima, propisuje se obveza usklade za iznajmljivače koji su ishodili rješenje o odobrenju do 1. rujna 2007. godine i dr.
      Opširnije o navedenome možete pročitati u članku.

1. Proširena je mogućnost obavljanja ugostiteljske djelatnosti
2. Što se ne smatra obavljanjem ugostiteljske djelatnosti
3. Ovlast gradonačelnika i načelnika općine za određivanje ranijeg završetka radnog vremena
4. Pružanje ugostiteljskih usluga izvan ugostiteljskog objekta
5. Pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu
6. Uvjeti za posebni standard za objekte u domaćinstvu i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu
7. Isticanje poreznog broja, odnosno PDV identifikacijskog broja
8. Ograničenje glede boravka osoba koje nisu članovi uže obitelji u stanovima, apartmanima i kućama za odmor
9. Nadzor nad zabranom kampiranja izvan kampova provode i komunalni redari
10. Ovlasti turističkog inspektora
11. Kada turistički inspektor neće sankcionirati pravnu ili fizičku osobu
12. U kojim će slučajevima inspektor poduzeti propisane mjere
13. Obveze iznajmljivača koji su ishodili rješenje o odobrenju do 1. rujna 2007. godine

      Izmijenjen je Zakon o šumama u dijelu koji uređuje plaćanje naknade za općekorisne funkcije šuma, međutim plaćanje te naknade za 2018. godinu obavljat će se prema odredbama dosadašnjeg Zakona. Nove odredbe Zakona primjenjivat će se prvi put prilikom završnog računa za 2019. u 2020. godini. Što je promijenjeno novim odredbama Zakona, pročitajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Od 2019. godine smanjen je broj obveznika naknade za OKFŠ
3. Obračun i uplata naknade za OKFŠ za 2018. godinu obavljat će se na dosadašnji način
4. Uplata i povrat naknade OKFŠ-a za razdoblje do uključivo 2013. godine
5. Zastara potraživanja naknade za korištenje OKFŠ-a
6. Zaključak

      Novi MSFI 16 – Najmovi (od 1. siječnja 2019.) donosi velike promjene za najmoprimce u pogledu računovodstvenog obuhvata i knjiženja operativnih najmova u odnosu na prijašnji MRS 17 – Najmovi. Prema zahtjevima MSFI-ja 16 korisnici najmova po svim ugovorima o najmu, osim kod najmova koji su ugovoreni za razdoblje do 12 mjeseci ili kod najmova za imovinu male vrijednosti, trebaju u svojim poslovnim knjigama priznavati imovinu koja je u najmu i obvezu prema najmodavcu s osnove najma. Kod najmodavaca se zadržava postojeći model iz MRS-a 17.
      Autori u članku obrazlažu primjenu MSFI-ja 16 na primjerima iz poslovne prakse.

1. Uvod
2. Definiranje ugovora o najmu
3. Imovina male vrijednosti
4. Računovodstveno praćenje najmova
5. Primjer računovodstvenog praćenja ugovora o najmu kod najmoprimca za ugovore koji će se sklapati od 1. siječnja 2019. godine
6. Računovodstveno praćenje postojećih operativnih najmova od 1. siječnja 2019. godine
7. Primjeri računovodstvenog praćenja ugovora o najmu kod najmoprimca za postojeće ugovore o najmu
8. Objavljivanje informacija o najmovima u bilješkama
9. Zaključak

      U ovom članku obrađujemo knjigovodstveno motrište državnih potpora i mogućnosti objavljivanja koje računovodstveni standardi traže za državne pomoći za poduzetnike pravne osobe odnosno fizičke osobe koje vode dvostavno knjigovodstvo.
      U ovom članku ne obrađuju se državne potpore u poljoprivredi.

1. Uvod
2. Državne potpore i državne pomoći
3. Zakonsko uređenje državnih potpora
4. Državne potpore kao prihodi
5. Vraćanje državnih potpora
6. Državne pomoći
7. Izvješćivanje o državnim potporama
8. Zaključak

      Prodaja robe putem interneta sve je značajniji oblik prodaje na daljinu. U internetskom okruženju ona postaje zanimljiva i hrvatskim poduzetnicima, bilo da je riječ o trgovcima ili proizvođačima. Prednost internetske trgovine očituje se u tome što je ponuda robe, njezino naručivanje i plaćanje u potpunosti automatizirano i za građane predstavlja „kupovanje iz kućne fotelje“. Međutim, internetska prodaja nije samo prodaja robe na malo. Ona je prisutna i kod prodaje robe na veliko drugim poduzetnicima u zemlji i inozemstvu.
      U ovom članku pišemo o uvjetima koji moraju biti zadovoljeni za obavljanje internetske prodaje – od registracije, objavljivanja podataka na „web-shopu“ do minimalnih tehničkih uvjeta koji se odnose na prodajne objekte u vezi s tom vrstom prodaje. U članku se internetska prodaja robe obrađuje s računovodstvenog i poreznog motrišta – s posebnim osvrtom na prodaju na daljinu kupcima građanima izvan Republike Hrvatske.

1. Uvod
2. Uvjeti za obavljanje internetske prodaje
3. Računovodstveno i porezno motrište prodaje robe putem interneta
4. Fiskalizacija računa kod internetske prodaje
5. Prodaja dobara na daljinu krajnjim potrošačima u drugim državama članicama EU-a
6. Zaključak

      Promidžbeni troškovi nastaju u svrhu obavještavanja potrošača i poslovnih partnera o proizvodima i uslugama društva. Zbog svoje poslovne funkcije u sustavu poreza na dobitak ti su troškovi priznati kao porezni rashodi, a pri nabavi dobara i usluga u svrhu promidžbe može se koristiti pretporez ako je poduzetnik u sustavu PDV-a. No u pojedinim okolnostima pri isporukama dobara i usluga Zakon o PDV-u predviđa oporezivanje. U ovom se članku razmatraju razni oblici troškova promidžbe i darovanja za opće korisne djelatnosti odnosno potrošačima i njihov porezni položaj.

1. Troškovi promidžbe (reklame) kao poslovni troškovi
2. Troškovi promidžbe i PDV
3. Troškovi promidžbe i porez na dobitak
4. Računovodstvo troškova promidžbe
5. Računovodstvo isporuka u svrhu promidžbe
6. Računovodstvo darova potrošačima
7. Troškovi darovanja za opće korisne djelatnosti
8. Zaključak

      Godišnji popis (inventura) je zakonska obveza. S motrišta poduzetnika odnosno uprave društva popis je vrlo bitan u ispunjenju temeljnog zahtjeva u financijskom izvješćivanju, a to je “istiniti” i realan financijski položaj. Ako taj zahtjev nije ispunjen, odnosno ako nisu provjerene sve stavke imovine i obveza, teško će se netko moći pouzdati u takve financijske izvještaje.
      S obzirom na to da se u propisima potanje ne uređuju postupci popisa, u članku se daju iskustvena i praktična rješenja.

1. Zakonska obveza godišnjeg popisa
2. Organizacija godišnjeg popisa
3. Kontinuirani popis
4. Izvanredni popis
5. Uslužni popis
6. Provedba popisa
7. Izvješće o obavljenom godišnjem popisu
8. Odlučivanje o popisnim razlikama
9. Tehnološki manjkovi
10. Umjesto zaključka

      Popisne razlike najčešći su „rezultat“ provedenog obveznog popisa imovine i obveza. O utvrđenim popisnim razlikama izvještava se upravu društva koja donosi odluku o načinu njihova knjiženja. Kako bi se pravilno postupilo kod evidentiranja svake pojedine vrste popisnih razlika, potrebno je odrediti razlog njihova nastanka i njihov porezni položaj. O poreznom položaju i računovodstvenom postupanju s popisnim razlikama kod obveznika poreza na dobitak, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Nastanak i vrste popisnih razlika
3. Primjena odluka HGK-a i internih akata poduzetnika
4. Porezni položaj popisnih razlika
5. Računovodstveno praćenje popisnih razlika
6. Zaključak

      Odluka o rashodovanju dugotrajne imovine i sitnog inventare donosi se u slučajevima njihove dotrajalosti, zastarjelosti, oštećenja djelovanjem više sile ili nemarnog rukovanja radnika određenom imovinom. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno i porezno motrište rashodovanja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine te sitnog inventara, s posebnim osvrtom na važnost pribavljanja odgovarajuće dokumentacije pri isknjiženju te imovine iz poslovnih knjiga društva. Uz to, u članku se navode najčešći primjeri rashodovanja imovine iz poslovne prakse u kojima se obrazlaže navedeno postupanje.

1. Uvod
2. Rashodovanje dugotrajne materijalne imovine
3. Rashodovanje sitnog inventara
4. Zaključak

      U ovom se praktikumu na računima glavne knjige iskazuju primljeni kredit, koji je primljen prema načelu odobrenog minusa na transakcijskom (poslovnom) računu, te dani predujam za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine. Pri evidentiranju kredita ove vrste mora se pripaziti na niz okolnosti koje se odnose na njegovo korištenje i povrat, a osobito ako on obuhvaća dvije proračunske godine. Pri davanju predujma za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine, predujam i dalje ima obilježje financijske imovine.

1. Kredit odobren prema načelu odobrenog minusa na transakcijskom računu
2. Dani predujam za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine

      U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu iskazuje kupnja i prodaja poslovnih objekata. Pri prodaji mora se paziti kada je taj objekt kupljen kako se ne bi podvostručili rashodi, a pri kupnji može li se utvrditi vrijednost zemljišta na kojem se taj poslovni objekt nalazi.

1. Prodaja poslovnog objekta kupljenog tijekom 2008. godine
2. Kupnja poslovnog objekta

      U prosincu 2018. godine, a najkasnije do 31. prosinca, poslodavci su obvezni sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza iz plaća i ostalih primitaka od nesamostalnog rada za radnike koji su kod njega ostvarivali pravo na isplatu plaća u svih 12. mjeseci u 2018.godini. Ako je poslodavac svaki mjesec obračunao doprinose, porez na dohodak i prirez u roku njihova dospijeća bez obzira na to jesu li neto-plaće isplaćene ili nisu, tada je obračunani porez jednak godišnjoj poreznoj obvezi, osim u slučaju matematičke pogreške na štetu radnika, tada nema razloga za sastavljanje godišnjeg obračuna. Ali poslodavac je obvezan sastaviti godišnji obračun za radnike koji su u dijelu godine primali naknadu na teret HZZO-a ili Državnog proračuna RH koristeći se nekim od socijalnih prava iz radnog odnosa (bolovanjem, rodiljnim ili roditeljskim dopustom i sl.) ili ako je u nekim mjesecima isplaćena veća svota primitka s osnove nesamostalnog rada, bonusa i slično te je došlo do oporezivanja po višoj poreznoj stopi jer je u tim slučajevima došlo do preplate poreza. O tome i drugim posebnostima u vezi s godišnjim obračunom poreza na dohodak iz plaća pišemo u ovom članku.

1. Obveza sastavljanja godišnjeg obračuna poreza iz plaća
2. Za koje radnike poslodavac ne može sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza iz plaće
3. Za koje je radnike poslodavac obvezan sastaviti godišnji obračun poreza na dohpdak iz plaće
4. Kako se utvrđuje godišnji obračun poreza na dohodak iz plaće za 2018. godinu
5. Primjeri godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza iz plaće
6. Dopuna konačnog obračuna

      Radnici koji rade na blagdan, noću i prekovremeno ostvaruju prema Zakonu o radu (Nar. nov., br. 93/14.) pravo na povećanu plaću kao i u slučaju rada u otežanim uvjetima. Osim, obveznih dodataka na plaću propisanih Zakonom o radu, prema ostalim izvorima prava radnici mogu ostvariti povećanje plaće i po drugim osnovama, primjerice za godine staža rada radnika provedenih na radu ili na radu kod točno određenog poslodavca. U ovom članku pišemo o načinu na koji se utvrđuje pravo radnika na dodatak na plaću te kako je potrebno obaviti obračun.

1. Utvrđivanje plaće prema oblicima rada
2. Obvezno povećanje plaće
3. Ostali slučajevi u kojima radnik ostvaruje povećanu plaću
4. Kako utvrditi plaću kada se više osnova povećanja plaće događa istodobno
5. Porezni položaj dodataka na plaću
6. Iskazivanje povećane plaće na isplatnoj listi – obrascu IP1
7. Zaključak

      Zbog prigodnog darivanja radnika u prosincu poslodavac može radnicima osim zadnje plaće u godini (u pravilu plaće za studeni) isplatiti još jednu plaću. Početkom prosinca zakonodavac je odlučio izmijeniti odredbe Pravilnika o porezu na dohodak čija se primjena predviđa već u 2018. godini. Izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak poslodavci će moći neoporezivo u svoti do 5.000,00 kn godišnje isplatiti i trinaestu plaću. Stoga u ovom članku pišemo o isplati trinaeste plaće koja se može isplatiti neoporezivo, ali i oporezivo.
      O čemu poslodavac u tom slučaju treba voditi računa, pročitajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Isplata neoporezive trinaeste plaće u svoti do 5.000,00 kn neoporezivo
3. Isplata oporezive trinaeste plaće, utvrđivanje osnovice za obračun doprinosa te kumulativan obračun poreza na dohodak
4. Isplata trinaeste plaće koja premašuje najvišu godišnju osnovicu za obračun doprinosa
5. Isplata oporezive trinaeste plaće mladim osobama i osobama koje se prvi put zapošljavaju

     Poslodavci su oslobođeni od plaćanja posebnog doprinosa za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu za vrijeme izaslanstva radnika na rad u drugu državu članicu EU-a i EGP-a i u državama s kojima je RH sklopila i primjenjuje Ugovore o socijalnom osiguranju. Ta obveza postoji samo u slučaju izaslanstva ili službenog putovanja u treće države. Međutim, poslodavci mogu i u tim slučajevima biti oslobođeni od plaćanja toga doprinosa pod određenim uvjetima, kako je opisano u ovom članku.

1. Kada je poslodavac obvezan plaćati doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu
2. Oslobođenje od plaćanja doprinosa za zdravstvenu zaštitu za vrijeme službenog puta u treće države

      Tijekom prosinca, u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana, radnicima i djeci radnika uobičajeno se daruju prigodne nagrade u novcu i naravi. Prava radnika na spomenute nagrade proizlaze iz kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili odluka poslodavca, a porezni propisi određuju svotu nagrade koja se može neoporezivo isplatiti. Neoporeziva svota prigodnih nagrada koja uključuje i božićnicu i dar za dijete jednaka je kao i prethodnih godina, a s početkom godine povećana je svota dara u naravi s 400,00 na 600,00 kn. U članku se objašnjavaju vrste i načini isplate nagrada radnicima i ostalim osobama (osobe na stručnom osposobljavanju, obrtnicima) i ostala dvojbena pitanja. Prema prijedlogu izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak predlaže se dodatna neoporeziva isplata primitka kao nagrada za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika do koje će se od 1. prosinca 2018. godine moći neoporezivo isplatiti u svoti od 5.000,00 kn godišnje. Navedeno je obrađeno u rubrici Aktualna tema u člancima Izmjene i dopune Zakona o doprinosima i poreza na dohodak i Isplata (ne)oporezive trinaeste plaće.

1. Pravo na isplatu prigodnih nagrada
2. Porezni tretman prigodnih nagrada
3. Božićnica
4. Dar djetetu do 15 godina života
5. Dar u naravi
6. Isplata oporezivih nagrada zaposlenicima
7. Isplata božićnice mladoj osobi
8. Božićnica osobama na stručnom osposobljavanju
9. Isplata prigodnih nagrada obrtnicima
10. Godišnji obračun i prigodna nagrada
11. Isplata neoporezive božićnice i dara za dijete uz otvoreni zaštićeni račun radnika

      Za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja 2019. godine nema promjena u odnosu na prošlu godinu. To znači da se prag - vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga u prethodnoj godini u svoti od 300.000,00 kn primjenjuje i za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja 2019. Međutim, i nadalje, porezni obveznici mogu ući u sustav PDV-a dobrovoljno na početku godine kao i u tijeku godine. Porezni obveznik („dohodaš“ i „dobitaš“) treba ući u sustav PDV-a „po sili zakona“ ako je u prethodnoj, 2018. godini, ostvario oporezive isporuke dobara i usluga u svoti većoj od 300.000,00 kn, neovisno o činjenici je li toliko i naplaćeno te neovisno o tome jesu li poslovali cijelu godinu ili samo nekoliko mjeseci.
      O novostima u vezi ulaska / izlaska iz sustava PDV-a u tijeku 2019. godine može se pročitati u rubrici AKTUALNA TEMA – Novosti u PDV-u od 1. siječnja 2019. godine u ovom broju časopisa RRiF.

1. Uvod
2. Sve o ulasku u sustav PDV-a od 1. siječnja 2019. godine
3. Pravo priznavanja pretporeza – mali porezni obveznik koji ulazi u sustav PDV-a od 1. siječnja 2019. godine
4. Kada se inozemni porezni obveznik treba registrirati za potrebe PDV-a u RH
5. Odluka o utvrđivanju obveze PDV-a prema naplaćenim naknadama
6. Prijava u registar obveznika PDV-a na obrascu P-PDV
7. Zaključak

      Za izlazak iz sustava PDV-a, kao i za ulazak, od 1. siječnja 2019. godine primjenjuje se prag - vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga u prethodnoj godini u svoti manjoj od 300.000,00 kn. Zahtjev za izlazak iz sustava PDV-a (nije propisan obrazac) treba predati najkasnije do 15. siječnja 2019. godine. Pri izlasku iz sustava PDV-a porezni obveznici trebaju voditi brigu o poreznim posljedicama, ponajprije obvezi ispravka pretporeza za nabavljena gospodarska dobra u prethodnim poreznim razdobljima za koja su se pri nabavi koristili pretporezom.
      O novostima u vezi s ulaskom / izlaskom iz sustava PDV-a tijekom 2019. godine može se pročitati u rubrici AKTUALNA TEMA – Novosti u PDV-u od 1. siječnja 2019. godine u ovom broju časopisa RRiF.

1. Uvod
2. O čemu treba voditi računa pri izlasku iz sustava PDV-a
3. Posebnosti kod izlaska iz sustava PDV-a obrtnika „dohodaša“
4. Ispravak pretporeza pri izlasku iz sustava PDV-a
5. Posebnosti kod brisanja iz registra obveznika PDV-a
6. Izlazak iz sustava PDV-a zbog likvidacije − trajnog prestanka obavljanja djelatnosti
7. Zaključak

      Porezni obveznik treba u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine provesti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu. Osim obveze ispravka PDV-a pri izlasku / ulasku u sustav PDV-a (može se pročitati u zasebnom članku ovog časopisa RRiF), porezni obveznici koji dijele pretporez trebaju provesti usklađenje priznatog pretporeza u tijeku 2018. godine te izračunati novi postotak priznavanja pretporeza za 2019. godinu. Za 2018. godinu to znači da se 12. obrazac PDV-a za prosinac 2018. treba predati najkasnije do 20. siječnja 2019. godine u kojem treba provesti sve navedene radnje. U ovom se članku objašnjavaju posebnosti sastavljanja obrasca PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske – 2018. godine, za „dohodaše“ i „dobitaše“.
      Kako proračunski korisnici i neprofitne pravne osobe trebaju sastaviti obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, može se pročitati u zasebnim PRILOZIMA ovog časopisa RRiF.

1. Uvod
2. Tko su obveznici sastavljanja obrasca PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine – prosinac 2018. godine
3. Koji računi ulaze u posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine
4. Podjela pretporeza u 2018. godini iz ulaznih računa za porezne obveznike koji obavljaju oporezive i oslobođene isporuke
5. Na koga se odnosi obveza ispravka pretporeza kod gospodarskih dobara
6. Zaključivanje poreznih evidencija − knjige I-RA i U-RA – i povezanost s knjigovodstvenim računima
7. Utvrđivanje obveze PDV-a u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine u računovodstvenim evidencijama – prema izdanim računima
8. Utvrđivanje obveze PDV-a u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine – prema naplaćenim naknadama
9. Obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine – prosinac 2018. godine
10. Zaključak

      Kao jednokratnu mjeru pomoći radi rješavanja problema dugotrajno blokiranih računa fizičkih osoba – građana donesen je Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, koji je stupio je na snagu 21. srpnja 2018. godine. Prema navedenom Zakonu, fizičkim osobama smatraju se građani koji ne obavljaju registriranu djelatnost ili koji su registriranu djelatnost prestali obavljati do 31. prosinca 2017. godine. Zakonom su propisani uvjeti, način te postupak jednokratnog otpisa duga, do ukupne svote zbroja glavnice i troškova svih vjerovnika iz grupe I. do najviše 10.000,00 kn.
      Međutim, za dospjeli porezni dug koji nije u potpunosti otpisan u skladu s odredbama Zakona, a za koji se u Financijskoj agenciji i dalje provodi ovrha na novčanim sredstvima na temelju osnova za plaćanje Porezne uprave, dužnik može poreznom tijelu podnijeti zahtjev za njegovim reprogramiranjem i plaćanjem na rate. Zahtjev se može podnijeti najkasnije do 31. prosinca 2018. godine, pri čemu se ovisno o visini poreznog duga, može odobriti rok otplate poreznog duga do najviše 60 mjeseci.

1. Uvod
2. Provedba ovršnog postupka na novčanim sredstvima
3. Koja se fizička osoba smatra dužnikom prema Zakonu
4. Što se smatra dospjelim dugom
5. Propisane grupe vjerovnika
6. Otpisi dugova koje provodi Porezna uprava
7. Reprogram poreznog duga
8. Zaključak

      Ako je tuzemni poslodavac za izaslanog radnika, odnosno sam porezni obveznik rezident koji je ostvario dohodak izravno iz inozemstva ili u inozemstvu, platio porez za taj dohodak u zemlji izvora tog dohotka, obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu / uobičajenom boravištu / sjedištu dostaviti podatke o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu na Izvješću o inozemnim primicima rezidenata i tuzemnim neoporezivim primicima nerezidenata te inozemnom porezu (dalje: obrazac INO-DOH). Na temelju INO-DOH-a Porezna uprava provodi posebna postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, generira dostavljene podatke za svakoga poreznog obveznika te utvrđuje možebitnu poreznu obvezu. S druge strane, po potrebi, Porezna uprava poreznom obvezniku izdaje Potvrdu o ostvarenom dohotku temeljenu na dostavljenim podatcima, u svrhu ostvarivanja nekog socijalnog prava. Stoga je važno nakon što se otkrije pogreška, ispraviti pogrešku u obrascu te ga nadopuniti ispravnim podatcima.

1. Uvod
2. Vrste pogrešaka
3. Kako ispraviti obrazac
4. Primjeri ispravaka obrasca

      Autorica u članku navodi stajalište Suda EU-a u vezi s utvrđivanjem prava na odbitak PDV-a u okolnostima kada podružnica poreznog obveznika osnovana u jednoj državi članici potražuje pretporez koji Porezna uprava pripisuje matici sa sjedištem u drugoj državi članici. U drugom slučaju Sud objašnjava odredbu o utvrđivanju mjesta obavljanja usluge, u smislu utvrđivanja primatelja usluge, te objašnjava pojam stalnoga poslovnog nastana.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-16/17 TGE Gas Engineering GmbH Sucursal em Portugal
3. Presuda u predmetu C-605/12 Welmory sp. z o.o.
4. Zaključak

      Sve je češći slučaj da majka društva koja se nalazi u inozemstvu zatraži obavljanje skraćene revizije svog društva kćeri ili da potencijalni vlasnik želi pregledati financijske izvještaje društva koje želi kupiti, a ne želi angažirati revizora za angažman „pune“ revizije, nego želi kraći pregled po povoljnijim cijenama od cijene pune revizije koja se obavlja prema Međunarodnim revizorskim standardima. U takvim se slučajevima od revizora ne zahtijevaju detaljni revizorski postupci, nego se revizori angažiraju da obave samo uvid u financijske izvještaje. U tim angažmanima revizor ne obavlja procese kao kod “prave” revizije nego putem razgovora s odgovornim osobama i analitičkim postupcima obavlja pojednostavljeni pregled pozicija financijskog izvještaja, tj. skraćenu reviziju.

1. Što je skraćena revizija
2. Planiranje uvida
3. Postupci i dokumentiranje
4. Postupci kod obavljanja uvida
5. Izvještavanje o uvidu
6. Zaključak

1. Nova pravila za banke o informiranju potrošača oko naknada
2. Ministri prihvatili novi pristup stečaju poduzeća
3. EK će objaviti smjernice za prodaju državljanstva
4. Niču prvi pogoni za stratešku proizvodnju baterija
5. Usvojena Direktiva o zabrani plastike za jednokratnu uporabu
6. EK protiv austrijskog zakona o dječjem doplatku
7. EU parlament za jačanje prava radnika u digitalnoj ekonomiji
8. EK odbio prijedlog talijanskog proračuna

      Fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost kao obrt, samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva, s poreznog su motrišta u jednakom sustavu, u pravilu, obveznici poreza na dohodak. Međutim, prema odredbama Zakona o porezu na dohodak oni mogu prema vlastitoj prosudbi, ako smatraju da im je povoljnije, odlučiti plaćati porez na dobitak, a prema Zakonu o porezu na dobit to su obvezni učiniti ako su zadovoljili tim Zakonom propisane uvjete. Bez obzira na to jesu li sami odlučili promijeniti način oporezivanja ili su to obvezni učiniti, promjena se obavlja samo na početku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine na dan 1.siječnja godine u kojoj mijenjaju način oporezivanja.

1. Uvodne napomene
2. Uvjeti koji obvezuju poreznog obveznika za promjenu načina oporezivanja
3. Kako utvrditi postoje li uvjeti za promjenu načina oporezivanja
4. Utvrđivanje uvjeta za obvezan prelazak na oporezivanje porezom na dobitak kada se djelatnost obavlja u supoduzetništvu
5. Kako treba sastaviti zahtjev za prelazak na oporezivanje dobitka
6. Može li poduzetnik fizička osoba, obveznik poreza na dohodak, održati kontinuitet djelatnosti kao trgovačko društvo
7. Sastavljanje početne bilance
8. Obveza korekcije dobitka na kraju prve godine poslovanja i plaćanja poreza na dobitak
9. Početna bilanca ako je imovina manja od obveza
10. Može li porezni gubitak ostvaren u prethodnoj godini prema novčanom načelu smanjiti osnovicu poreza na dobitak u sljedećoj godini u kojoj je postao obveznik poreza na dobitak
11. Dragovoljni prelazak s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobitak
12. Neke bitne napomene u vezi s poreznim položajem obrtnika „dobitaša“ u vezi s isplatama dobitka i izuzimanja imovine iz djelatnosti
13. Obrtnici obveznici poreza na dobitak u socijalnom sustavu

      Odluku o prijelazu dohodaša u dobitaša te dobitaša u dohodaša poduzetnici donose samo na kraju godine ako su ispunili uvjete iz Zakona o porezu na dobit ili dobrovoljno na početku poslovanja. U ovom se članku daju bitne napomene, obveze i porezne posljedice pri prijelazu dohodaša u dobitaša te dobitaša u dohodaša s motrišta poreza na dodanu vrijednost.
      O obvezama koje proizlaze s motrišta propisa o porezu na dohodak i o porezu na dobitak pri prijelazu dohodaša u dobitaša pišemo u zasebnom članku u ovom broju časopisa RRiF, u rubrici Obrtništvo i slobodna zanimanja. Nakon prijelaza u dobitaše ta skupina obveznika i nadalje može primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama ako vrijednost isporuka dobara i usluga u 2018. godini nije bila veća od 3.000.000,00 kn.

1. Uvod
2. Obveze PDV-a pri prijelazu „dohodaša“ u „dobitaša“
3. Obveze kod prijelaza „dobitaša“ u „dohodaša“
4. Zaključne napomene

     U ovom članku analiziramo razlike između ugovora o koncesiji i ugovora o obavljanju komunalne djelatnosti te dajemo primjere akata koji se donose u postupcima davanja koncesije, odnosno zaključenja pisanog ugovora o obavljanju komunalnih djelatnosti koji mogu poslužiti kao pomoć u izradi konkretnih akata u JLS-u.

1. Zakonsko uređenje
2. Koncesija
3. Ugovor o obavljanju komunalne djelatnosti
4. Primjeri akata

      Početkom studenoga ove godine stupio je na snagu Zakon o obavljanju studentskih poslova.
      O tome što novo unosi taj Zakon u naš pravni sustav, o drugim pitanjima važnim za status studenata u ovom segmentu te o predvidivom utjecaju toga Zakona općenito na radne odnose u nas, razmatramo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Što bitno za položaj i mogućnost obavljanja rada studenata donosi ZOSP
3. Obveze subjekata uključenih u rad studenata
4. Uvjeti za obavljanje djelatnosti posredovanja
5. Ugovor o obavljanju studentskoga posla
6. Obveza uplate naknada, doprinosa i vođenja brige o prihodu od posredovanja
7. Sankcije

      Autor u ovome članku razmatra aktualna i za praksu bitna pitanja manjka koji je posljedica djelovanja zaposlenika nekog poduzetnika ili je takav zaposlenik počinio štetu na radu li u vezi s radom, te u drugim sličnim slučajevima djelovanja zaposlenika što je prouzročilo gubitak.

1. Uvod
2. Načini namirenja manjka
3. Sankcije

      U broju 11/18. časopisa RRiF autorica je izložila opća pitanja zastare te zastarne rokove prema vrstama tražbina iz obveznih odnosa. U ovom broju ispituje okolnosti koje dovode do zastoja i prekida zastarijevanja te utjecaj zastoja i prekida na tijek zastarnog roka. Navodi se i aktualna sudska praksa vezana uz zastoj i prekid zastare, s naglaskom na pitanje u kojim slučajevima priznanje duga dovodi do prekida zastare.

1. Uvod
2. Utjecaj zastoja i prekida zastare na tijek zastarnog roka
3. Nastup i posljedice nastupa zastare
4. Zaključak

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-u
8. Turizam
9. Plaće
10. Likvidnost i insolventnost
11. Zaposlenost i nezaposlenost RH i EU-a