Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje pripajanja društava s ograničenom odgovornošću (dalje: d.o.o.) odnosno definira računovodstvene radnje koje se trebaju obaviti u tome postupku. U članku se obrazlaže i porezno motrište pripajanja d.o.o.-a s motrišta poreza na dodanu vrijednost i motrišta poreza na dobitak. Na kraju članka se daju primjeri računovodstvenog postupanja pri prijenosu imovine pripojenog društva u društvo preuzimatelja, ovisno o tome je li riječ o povezanim društvima ili društvima koja nisu kapitalno povezana. Pravno motrište pripajanja d.o.o.-a obrazloženo je u zasebnom članku ovog broja časopisa RRiF u rubrici Trgovačko pravo.
Autor razmatra problem računovodstvenog iskazivanja naknadno plaćenog PDV-a, poreza na dobitak i poreza na dohodak koje je trebalo obračunati i platiti u prethodnim razdobljima. To je slučaj kada u poslovnim knjigama društva nije iskazana obveza niti je plaćen porez, a trebao je biti u skladu s nastalim poslovnim događajima, tj. kada porezni nadzor naknadno utvrdi obvezu plaćanja tih poreza.
U skladu s HSFI-jima i MSFI-jima izražava se prijašnjih razdoblja.
1. Uvod
2. Neplaćeni porezi kao računovodstvena pogreška
3. Naknadni ispravak obveze poreza na dobitak
4. Plaćanje PDV-a i poreza na dohodak prema rješenju poreznog nadzora
5. Dosadašnja porezna praksa u vezi s pogreškama
6. Zaključak
Autor: Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Samoposlužni uređaji – automati za prodaju toplih i hladnih napitaka te grickalica sve su više zastupljeni u trgovačkim društvima, zdravstvenim organizacijama odnosno svim onim mjestima na kojima se pojavljuje veći broj ljudi. Jedan je to od rastućih oblika trgovine koji iziskuje minimalnu količinu ljudskog rada. Koje su specifičnosti računovodstvenog praćenja tog oblika trgovine, pročitajte u nastavku članka.
1. Uvjeti za prodaju putem samoposlužnih uređaja – automata
2. Računovodstveno praćenje samoposlužnih uređaja – automata
3. Prodaja toplih napitaka putem samoposlužnih uređaja – automata
4. Prodaja robe putem samoposlužnih uređaja – automata
5. Zaključak
Vrijeme je podsjetiti se na uvjete pod kojima je moguće provesti vrijednosna usklađenja i otpise pojedinih nenaplativih potraživanja od kupaca. To treba učiniti prvenstveno s motrišta poreza na dobitak – utvrditi je li riječ o porezno priznatom ili nepriznatom trošku, ali jednako tako treba razmotriti i računovodstveno postupanje s tim u vezi. Više o tome pročitajte u nastavku.
1. Uvod
2. Priznavanje i mjerenje potraživanja od kupaca s motrišta računovodstvenih standarda
3. Rokovi ispunjenja novčane obveze
4. Vrijednosna usklađenja potraživanja od kupaca s poreznog i računovodstvenog motrišta
5. Otpis potraživanja od kupaca
6. Zaključna napomena
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Kako bi financijska izvješća fer i istinito prezentirala financijski položaj i financijsku uspješnost, poduzetnici trebaju barem jednom godišnje popisati imovinu i obveze. Obveze treba iskazati kao obveze za koje se očekuje plaćanje u budućnosti.
U ovome se članku objašnjava kada se obveze moraju prestati iskazivati (otpisati) i koji je porezni položaj takva otpisa.
Novi Zakon o komunalnom gospodarstvu koji je stupio na snagu u kolovozu ove godine propisuje novosti vezane uz vođenje poslovnih knjiga društava koja uz obavljanje komunalne djelatnosti obavljaju i drugu djelatnost od općeg interesa i/ili tržišnu gospodarsku djelatnost, a u vlasništvu su jedinica lokalne samouprave. U njihovo se poslovanje uvodi i primjena načela neprofitnosti. O kojim je specifičnostima riječ, pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod
2. Vrste komunalnih djelatnosti
3. Primjena načela neprofitnosti kod komunalnih društava
4. Porezni položaj komunalnih usluga
5. Računovodstvo komunalnih društava
6. Zaključak
Poslodavac u svom poslovanju može imati evidentirana potraživanja od zaposlenih koja se mogu razlikovati ovisno o vrsti tražbine po kojoj zaposlenik može dugovati poslodavcu određenu novčanu svotu. U ovom članku razmatramo računovodstveni položaj potraživanja od zaposlenih i iskazivanje u financijskim izvješćima.
1. Uvod
2. Potraživanje za isplaćeni predujam za službeni put
3. Potraživanja za predujmove za nabave u gotovini
4. Potraživanja od zaposlenih za učinjene manjkove
5. Potraživanja za više isplaćenu plaću i naknadu plaće
6. Potraživanja za kratkoročne pozajmice i kamate
7. Potraživanja za privatne troškove i primitke u naravi
8. Potraživanja od zaposlenika za troškove prehrane
9. Zaključak
Autori: Mr. Anja BOŽINA , ovl. rač. Ines NOVAKOVIĆ , mag. oec. i ovl. rač.
Opća uredba o zaštiti podataka (engl. General Data Protection Regulation – GDPR) primjenjuje se u svim organizacijama koje obrađuju osobne podatke pojedinaca. U prijašnjim brojevima RRiF-a pisali smo o pravima ispitanika, obvezama voditelja i izvršitelja obrade osobnih podataka te ustrojavanju sustava zaštite osobnih podataka. U ovome članku autori objašnjavaju na koji se način primjenjuju propisi kojima je uređena zaštita osobnih podataka kod računovođa (računovodstvenih servisa).
1. Uvod
2. Osnovni pojmovi
3. Obveza ustrojavanja sustava zaštite podataka
4. Postupak ustrojavanja sustava zaštite podataka
5. Zaključak
Autori: Tino BEGO, dipl. iur. Ivan PETARČIĆ, struč. spec. oec.
U okviru članka o primjeni Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom u RRiF-u br. 7/18. (str. 52-55) otvorili smo pitanje poreznog i računovodstvenog položaja naknadnog popusta za prijevremeno plaćanje (cassa-sconta) kod poduzetnika koji su obveznici primjene tog Zakona. Pritom smo se osvrnuli i na tumačenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Početkom listopada Agencija je promijenila svoje stajalište u vezi s cassa-scontom i više ga ne smatra „stvarnom i mjerljivom uslugom trgovca“! To znači da kupac ne ispostavlja dobavljaču račun za „naknadu za prijevremeno plaćanje“, nego dobavljač na temelju ugovorenog cassa-sconta izdaje kupcu odobrenje za naknadni popust za prijevremeno plaćanje. Više o tome pročitajte u nastavku.
1. Uvod
2. Novo tumačanje cassa-sconta od strane Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja 3. Cassa-sconto s poreznog i računovodstvenog motrišta
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
U ovoj se rubrici daju odgovori na aktualna računovodstvena, porezna i pravna pitanja iz poslovne prakse. Pitanja se odnose na računovodstveno postupanje s dodatnim ulaganjima u imovinu, na porezni položaj isporuka dobara u EU-u, troškove degustacije proizvoda, isplatu naknade stečajnom upravitelju, porezni tretman police osiguranja, isplatu otpremnine i na darivanje udruga.
Računovodstvo
1. Računovodstveno postupanje s ulaganjem u imovinu nakon kupnje
2. Troškovi degustacije vina
Porez na dodanu vrijednost
1. Porezni položaj isporuke dobara u EU-u
U ovom se praktikumu iskazuju na računima glavne knjige revolving kredit i dane subvencije. Pri osiguravanju novčanih sredstava putem revolving kredita ostvaruju se primitci od zaduživanja i ako je riječ o kratkoročnom kreditu koji se vraća u obračunskom razdoblju koje slijedi nakon onog u kojemu je ostvaren. Za odobrene subvencije rashod se u određenim okolnostima priznaje i prije novčanog tijeka koji je s njima povezan.
1. Revolving kredit
2. Subvencije
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu iskazuje prodaja ribolovnih dozvola kada ih prodaje sportska udruga te se iskazuje kupnja licencije koja se smatra dugotrajnom odnosno kratkotrajnom imovinom. Ako sportske udruge prodaju ribolovne dozvole za športski ribolov, one ih prodaju u ime i za račun odgovarajuće druge pravne osobe, a sredstva koja za tu nakanu prime ne iskazuju kao svoj prihod. Kada se nabavlja licencija, potrebno je odrediti njezino trajanje kako bi se mogla razvrstati na odgovarajući knjigovodstveni račun.
1. Prodaja ribolovnih dozvola
2. Licencija kao dugotrajna imovina
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Tuzemni poslodavci često, a ponajviše u pograničnim područjima, zapošljavaju radnike rezidente susjednih nam zemalja. Pri isplati dohotka od nesamostalnog rada, tj. plaće, takvom se radniku nerezidentu primjenjuju tuzemni propisi. No ako radnik nerezident dostavi poslodavcu potvrdu o rezidentnosti u drugoj državi, prije isplate plaće potrebno je utvrditi tj. primijeniti odredbe bilateralnog sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republike Hrvatske s radnikovom državom rezidentnosti. Na koji se način prijavljuje takav dohodak i plaća li se u RH predujam poreza, ovisi o posebnosti svakoga pojedinog ugovora koje je RH sklopila s drugim državama ugovornicama.
Gdje će se za radnika plaćati doprinosi za obvezna osiguranja, ovisit će o izboru samog radnika, odnosno o zemlji iz koje radnik dolazi. Ovisno o tome je li zemlja članica EU-a ili potpisnica Ugovora o socijalnom osiguranju, primijenit će se uredbe Europskog parlamenta i Vijeća EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, odnosno Ugovora o socijalnom osiguranju. Ako radnik dolazi iz zemlje koja nije članica EU-a odnosno nema potpisan Ugovor o socijalnom osiguranju, doprinosi za obvezna osiguranja plaćaju se u RH.
Više o tome možete pročitati u nastavku članka.
1. Uvod
2. Plaćanje obveznih doprinosa prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju
3. Podmirivanje poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema međunarodnim ugovorima
4. Isplata dohotka od nesamostalnog rada nerezidentu
U časopisu RRiF, br. 10/18., pisali smo o pravima zaposlenih osoba na rodiljni i roditeljski dopust u skladu s odredbama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, a u br. 8/18. o pravima i naknadama zaposlenih osoba u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti. Iako je riječ o pravima osiguranika u okviru zdravstvenog osiguranja uređenim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, ipak postoje određene sličnosti i razlike u pojedinim slučajevima u odnosu na „obično“ bolovanje. Stoga smo radi lakšeg razlikovanja od slučaja do slučaja odlučili pisati o svakom slučaju posebno. U ovom članku pišemo o pravima i naknadama u slučaju „običnog“ bolovanja zaposlenih osoba.
1. Radni odnos kao osnova prava radnika na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje
2. U kojim slučajevima radnici ostvaruju pravo na naknadu plaće
3. Trajanje bolovanja
4. Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja
5. Mogućnost ukidanja naknade za bolovanje
6. Na čiji se teret isplaćuje naknada za vrijeme bolovanja
7. U kojim slučajevima naknadu od prvog dana bolovanja isplaćuje poslodavac, a za to tereti Zavod
8. Određivanje visine naknade
9. U kojoj visini Zavod refundira naknadu za bolovanje
10. Koliko plaća treba biti isplaćeno u prethodnih 6 mjeseci da bi se utvrdila naknada u visini prosječno isplaćenih plaća
11. Kako se utvrđuje naknada za bolovanje ako je u prethodnih 6 mjeseci isplaćena samo jedna ili nijedna plaća
12. Kada se bolovanje smatra neprekidnim
13. Primjeri utvrđivanja naknade za bolovanje
14. Može li poslodavac nadoknaditi radniku razliku naknade do visine neto-plaće ako je veća od najviše naknade od 4.257,28
15. Kako postupiti kada je u prethodnih 6 mjeseci prije mjeseca kada je nastupilo bolovanje isplaćena samo jedna plaća ili nije isplaćena nijedna plaća
16. Ostale napomene u vezi s pravom na naknadu plaće za vrijeme bolovanja
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Pojam poreznog obveznika treba, s motrišta odredaba propisa o PDV-u, promatrati u širem kontekstu te treba razlikovati porezne obveznike koji su upisani u registar obveznika PDV-a (redoviti porezni obveznici) od onih koji se trebaju samo registrirati za potrebe PDV-a (mali porezni obveznici). U tuzemnim prometima dobara i usluga, mali porezni obveznici su oslobođeni plaćanja PDV-a kada isporuke zaračunavaju drugim hrvatskim poreznim obveznicima. Međutim, u određenim poreznim situacijama mali porezni obveznici trebaju preuzeti obvezu plaćanja PDV-a u transakcijama s poreznim obveznicima iz EU-a i trećih zemalja, a da pritom nemaju nikakva prava koja proizlaze iz propisa o PDV-u, odnosno najznačajnije – pravo na pretporez, nego imaju samo obvezu plaćanja PDV-a.
U I. dijelu ovoga članka, koji je objavljen u časopisu RRiF br. 10/18., str. 71., može se pročitati opširnije o obvezama malih poreznih obveznika u prometu dobara u tuzemstvu, pri stjecanju i isporuci dobara u EU-a, izvozu i uvozu dobara. U II. dijelu ovoga članka može se pročitati opširnije o obvezama malih poreznih obveznika u prometu usluga u tuzemstvu, pri stjecanju i isporuci usluga u EU-u i trećim zemljama.
4. Posebnosti u prometu usluga maloga poreznog obveznika
5. Zaključak
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Fizička osoba može pozajmljivati svoj novac pravnim i fizičkim osobama, nefinancijskim i financijskim institucijama u tuzemstvu i inozemstvu. Ako je pritom ugovorena kamata, primitci od kamata oporezivi su porezom na dohodak od kapitala pri pripisu ili isplati te kamate. Porezni obveznici po osnovi primitaka od kamata od 1. siječnja 2017. godine ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu niti će se na porezne obveznike po osnovi tako ostvarenog dohotka više primjenjivati poseban postupak utvrđivanja godišnjeg dohotka, nego se tako ostvareni dohodak smatra konačnim (nema dodatnog oporezivanja na kraju godine).
U nastavku više o prethodno navedenim temama.
1. Uvodno
2. Porezni položaj isplaćenih kamata fizičkoj osobi
3. Oporezivanje po osnovi danih zajmova prije 1. siječnja 2015. godine
4. Godišnji obračun poreza na kamate
5. Isplata kamata i poreza na dohodak od kapitala po osnovi kamata
Autor: Anamarija WAGNER , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije u vezi s utvrđivanjem okolnosti slučaja koje potvrđuju da porezni obveznik obavljajući transakciju djeluje kao takav. Nadalje, u slučaju ortaštava koja su osnovala zajedničko društvo, Sud utvrđuje tko se u konkretnom slučaju zapravo smatra poreznim obveznikom. U zadnjem se slučaju preispituje obveza identificiranja poreznog obveznika kao obveznika PDV-a po službenoj dužnosti na temelju prijava koje se ne odnose na tu vrstu poreza.
1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-331/14 Petar Kezić, S. P., Trgovina Prizma
3. Presuda u predmetu C‑340/15 Christine Nigl i dr.
4. Presuda u predmetu C-144/14 Cabinet Medical Veterinar Dr. Tomoiagă Andrei
5. Zaključak
Autorica u članku definira postupak poreznog nadzora i predočava njegovu provedbu te ujedno daje primjere dokaznih sredstava kojima se koristi porezno tijelo za utvrđivanje činjenica bitnih za oporezivanje tijekom postupka poreznog nadzora. S obzirom na to da je za utvrđivanje činjenica bitnih za oporezivanje nužno poznavanje načela oporezivanja, autorica ih navodi u članku.
1. Uvod
2. Provedba poreznog nadzora
3. Načela oporezivanja
4. Utvrđivanje činjenica bitnih za oporezivanje
5. Zaključak
Naš Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04. – 115/15.) u čl. 20.a – 20.r uređuje pitanja spajanja i podjele trgovačkih društava kad su društva iz različitih država EU-a. Kako u našoj Poreznoj upravi postoje drukčija postupanja u primjeni navedenih odredaba (čak i s pristupom da se to odnosi i na domaća poslovna spajanja), a u vezi s kapitalnim dobitcima – revalorizacijskim pričuvama kad je osiguran tuzemni kontinuitet oporezivanja, smatramo vrlo poučnim da se pokaže kakvo je shvaćanje europskih smjernica i suda EU-a o pitanju utaje i izbjegavanja plaćanja poreza kod prekograničnih spajanja, tj. kad društvo koje se pripaja ili dijeli nije iz iste zemlje u odnosu na društva koje ga preuzima.
Primjer iz sudske prakse EU-a (slučaj iz Francuske) prenosimo iz njemačkog časopisa Der Betrieb.
Svaka pozicija financijskih izvještaja podrazumijeva drukčiji revizorski postupak. Prilikom provedbe svojih procedura revizor se može koristit radom službe interne revizije u pribavljanju revizijskih dokaza i radi osiguravanja izravne pomoći uz usmjeravanje, nadzor i pregled koje obavlja. U nastavku članka autorica opisuje način na koji će revizor odrediti treba li, u kojim područjima i u kojem se opsegu koristiti radom internih revizora.
1. Općenito o pojmu i uređenju interne revizije
2. Kada će se revizor koristiti radom interne revizije
3. Odgovornosti eksternog revizora kod korištenja radom internog revizora
Autor: Anamarija WAGNER , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
1. Ministri dogovorili sniženu stopu PDV-a na elektroničke publikacije
2. Prijevare u vezi s PDV-om godišnje dosežu i 50 milijarda eura
3. Dogovorena bolja suradnja na razmjeni poreznih informacija
4. Bespovratni novac za jačanje međunarodne prisutnosti kompanija
5. Potpore EU-a za otočne poslodavce
6. Porezni tretman McDonald’sa u Luksemburgu nije nezakonit
7. Tužbe sudu EU-a zbog Direktive o izaslanim radnicima
Donesen je Zakon o izdavanju računa u javnoj nabavi. Iako se njegova primjena odnosi ponajprije na obveznike primjene Zakona o javnoj nabavi, neizravno usmjerava poslovanje svih poslovnih subjekata. Vrijeme punog uvođenja ovog Zakona je polovina 2019. godine, a do 1. prosinca 2018. godine svi obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi moraju se osposobiti za primanje eRačuna.
Očekuje se donošenje i provedbenih propisa.
1. Uvod
2. Što se uvodi Zakonom
3. Koje su koristi / prednosti koje u poslovanje unosi ovaj Zakon
4. Kako je i zašto odabran model Centralne platforme za razmjenu eRačuna u javnoj nabavi
5. Informacijski posrednici za razmjenu eRačuna
6. Tko ima ulogu centralnoga informacijskog posrednika – FINA
7. Zaključak
Autor u članku prezentira temu internih transfernih cijena kao osnove upravljanja imovinom i obvezama (engl. Asset/Liability Management, dalje: ALM) na temelju koje se ispunjavaju dva osnovna cilja u poslovanju financijskih institucija s motrišta ALM-a, a to je separacija kamatnog rizika iz poslovnih sektora u jedno središnje mjesto (ALM) i upravljanje njima te određivanje profitabilnosti pojedinih proizvoda.
1. Uvod
2. Regulatorni zahtjevi za interne transferne cijene
3. Izračunavanje potencijalnih likvidnosnih troškova
4. Definiranje modela na lokalnom tržištu
5. Zaključak
U časopisu RRiF, br 9/18., pisali smo o rodiljnim i roditeljskim potporama obrtnika i slobodnih zanimanja u skladu sa Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. Prava i način utvrđivanja naknade u slučaju korištenja tim pravima utvrđuju se u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju na sličan način za sve osiguranike. No postoje određene posebnosti i razlike, što ovisi o tome je li riječ o samostalnim osiguranicima ili osiguranicima kojima je osnova osiguranja radni odnos. Određene razlike ovise i o osiguranom slučaju kao što su rodiljni dopust, roditeljski dopust, ozljeda na radu ili profesionalna bolest u odnosu na „obično bolovanje“ U ovom članku pišemo o „redovnom“ bolovanju obrtnika i slobodnih zanimanja.
1. Uvodne napomene
2. Osnovice za plaćanje doprinosa kao temelj za utvrđivanje naknade za bolovanje
3. Utvrđivanje naknade za bolovanje
4. U kojem se postotku utvrđuju naknade
5. Primjeri utvrđivanja osnovice za naknadu za vrijeme bolovanja
6. Treba li naknadu koju isplaćuje HZZO knjižiti u knjizi primitaka i izdataka
7. Mirovanje obveze plaćanja doprinosa za vrijeme bolovanja
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta te poljoprivrede i šumarstva mogu izabrati plaćanje paušalnog poreza na dohodak i prireza ako nisu obveznici PDV-a te ako im ukupni godišnji primitci u poreznom razdoblju nisu veći od 300.000,00 kn. Uz zadovoljenje propisanih uvjeta, paušalno plaćanje poreza prošireno je i na djelatnost ugostiteljstva te na porezne obveznike koji imaju izdvojenu poslovnu jedinicu.
Kod paušalnog oporezivanja ne postoji obveza vođenja poslovnih knjiga, osim knjige prometa na obrascu KPR, kao ni mogućnost podnošenja godišnje porezne prijave za ostvareni dohodak po toj osnovi. Paušalnim je oporezivanjem unaprijed određena porezna osnovica na koju se tijekom godine plaća porez na dohodak. Međutim, godišnja obveza poreza utvrđuje se prema ostvarenom prometu iskazanom na obrascu PO-SD, koji se za 2018. godinu obvezno podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. siječnja 2019. godine.
1. Uvod
2. Propisane evidencije prema pravilniku o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti
3. Uvjeti za plaćanje poreza u paušalnoj svoti
4. Vrste samostalnih djelatnosti koje mogu plaćati paušalni porez
5. Rok za prijavu na paušalno oporezivanje dohotka
6. Promjena načina oporezivanja i prijelaz na paušalno oporezivanje
7. Utvrđivanje godišnjega paušalnog poreza i propisani rokovi plaćanja
8. Prestanak uvjeta za paušalno oporezivanje i nastavak vođenja poslovnih knjiga
9. Obračun doprinosa za obvezna osiguranja
10. Izvješće o paušalnom dohotku za 2018. godinu na obrascu PO-SD
Fizičkim je osobama dopušteno uz radni odnos obavljati i samostalnu djelatnost. Osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost kao svoje jedino i glavno zanimanje obvezno su osigurane te svoje doprinose podmiruju prema propisanoj osnovici. Oporezivanje samostalne djelatnosti obavlja se putem poslovnih knjiga ili paušalno te se oporezivanje porezom na dohodak obavlja na jednak način kao što bi se oporezivanje obavljalo da fizička osoba obavlja samostalnu djelatnost kao svoje jedino i glavno zanimanje. U smislu obračunavanja doprinosa za obvezna osiguranja, djelatnost koja se obavlja uz radni odnos smatra se drugom djelatnošću, a u ovom se članku osvrćemo na plaćanje doprinosa kod obrtnika koji svoju djelatnost oporezuju paušalno.
1. Uvod
2. Obračun doprinosa za osobe koje samostalnu djelatnost obavljaju uz radni odnos
3. Visina doprinosa kada se paušalno oporezivanje samostalne djelatnosti obavlja uz radni odnos
4. Podmirivanje doprinosa za drugu djelatnost – paušalni obrt
5. Umirovljenik koji obavlja djelatnost koja se paušalno oporezuje
Mjenjački poslovi su poslovi koji se mogu obavljati na temelju deviznih propisa.
Mjenjačkim se poslovima, osim banaka, mogu baviti i ovlašteni mjenjači, a to mogu biti i fizičke osobe – obrtnici. Njihov je rad u potankosti propisan, a u svom radu rabe programe koji generiraju obrasce i izvještaje od kojih su neki temelj iskazivanja mjenjačkog posla u njihovim poslovnim knjigama.
U članku se daje prikaz mjenjačkog poslovanja, koji je jednak za pravne osobe i obrtnike, te se daje način njegova iskazivanja u poslovnim knjigama obrtnika – obveznika poreza na dohodak koji na temelju poslovnih knjiga utvrđuju osnovicu za obračun poreza na dohodak od samostalne djelatnosti.
1. Uvod
2. Uvjeti za obavljanje mjenjačkih poslova
3. Isključivo gotovinska naplata i plaćanje
4. Ugovor s bankom
5. Tečajna lista
6. Certificirani zaštićeni računalni program
7. Dopuštene poslovne transakcije ovlaštenih mjenjača
8. Jedinstveni obrasci
9. Primjer
10. Mjenjačko poslovanje u obrtničkim poslovnim knjigama
11. Porez na dodanu vrijednost
12. Fiskalizacija ovlaštenih mjenjača
13. Neke ostale obveze ovlaštenih mjenjača
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Carinski zakonik Unije, koji se primjenjuje od 1. svibnja 2016. godine, predviđa mogućnost i primjenu carinskih skladišta na području Europske unije. Te odredbe, u odnosu na prijašnje, na malo drukčiji način uređuju institut carinskog skladišta, uvjete primjene i tipove carinskih skladišta kojima se može koristiti.
Osim odredaba Carinskog zakonika Unije (dalje: CZU), Delegiranom i Provedbenom uredbom detaljnije je uređen postupak carinskog skladištenja, koji je definiran kao jedan od posebnih postupaka u okviru postupaka smještaja.
Pri tome, da bi se određenim prostorom moglo koristiti kao carinskim skladištem, osoba koja upravlja tim prostorom mora prethodno ishoditi odobrenje, osim ako prostor za smještaj vodi samo carinsko tijelo.
1. Svrha postupka carinskog skladištenja
2. Vrste carinskih skladišta
3. Postupak podnošenja zahtjeva i izdavanja odobrenja
4. Provedba postupka skladištenja
5. Nastanak carinskog duga
6. Postupanje sa „starim“ skladištima
Isporučitelji komunalnih usluga obvezni su donijeti opće uvjete za isporuke uslužnih komunalnih usluga (parkiranje, tržnice, ukop i kremiranje pokojnika, komunalni prijevoz i usluge dimnjačara). Opći uvjeti su ugovorne odredbe kojima pristupaju korisnici komunalnih usluga. U članku se objašnjava značenje i sadržaj općih uvjeta te se daje primjer za usluge parkiranja.
1. Uvod
2. Značenje općih uvjeta ugovora
3. Opći uvjeti isporuke komunalne usluge
4. Ugovor o isporuci komunalne usluge
5. Primjer općih uvjeta
6. Umjesto zaključka
Zaposlenje osoba počinje danom sklapanja ugovora o radu, a tim danom započinje i obvezno osiguranje s te osnove u okviru mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te osiguranja u slučaju nezaposlenosti. Budući da se prijave obavljaju elektronički, prijavom na mirovinsko osiguranje ispostavlja se istodobno i prijava na zdravstveno osiguranje. U članku se objašnjava način prijave radnika na mirovinsko osiguranje.
1. Uvodne napomene
2. Koje osobe stječu status osiguranika kao zaposlene osobe
3. Posebne pogodnosti za poslodavce pri zapošljavanju radnika
4. Prijava na mirovinsko osiguranje osoba koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom stručnom osposobljavanju za rad
5. Prijava na mirovinsko osiguranje osoba koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, prema posebnim propisima
6. Prijava na mirovinsko osiguranje osoba koje se zapošljavaju u stranom predstavništvu
7. Prijava na mirovinsko osiguranje stranaca, državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva
8. Prijava u mirovinsko osiguranje izaslanog radnika koji za poslodavca sa sjedištem u RH obavljaju poslove u drugoj državi
9. Prijava u obvezna osiguranja osoba koje su zaposlene kod poslodavca sa sjedištem u inozemstvu, na koje se u skladu s pravnim propisima EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti primjenjuje zakonodavstvo RH
10. Neke značajne napomene u vezi s prijavama zaposlenika na mirovinsko osiguranje
11. Obvezno osiguranje zaposlenih osoba prema posebnim propisima
12. Mirovinsko osiguranje sezonskih radnika u poljoprivredi, prema Zakonu o poticanju zapošljavanja
13. Mirovinsko osiguranje roditelja koji obavljaju roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta
Izvanredni otkaz ugovora o radu, kao jedan od načina prestanka ugovora o radu, koji se upućuje kad radni odnos više nije moguć, ne gubi na aktualnosti u našoj praksi, pa se u vezi s tim otkazom učestalo pojavljuju i razna pitanja.
Stoga u ovome članku autori prikazuju taj institut, s naglaskom na praktična pitanja koja se javljaju u primjeni tog instituta.
1. Uvod
2. Općenito o izvanrednom otkazu ugovora o radu
3. Obveze poslodavca kod izvanrednog otkaza ugovora o radu
4. Ogledni primjer izvanrednog otkaza ugovor o radu poslodavca
5. Isplata plaće u slučajevima neopravdanog izostanka radnika
6. Isplata naknade za neiskorišteni godišnji odmor kod izvanrednog otkaza
Autori: Mr. Anja BOŽINA , ovl. rač. Ante VIDOVIĆ, dipl. iur.
Autorica u članku odgovara na aktualna pitanja u vezi s godišnjim odmorima. Pravo na godišnji odmor jedno je od temeljnih prava radnika iz radnog odnosa, pa se u članku obrazlaže stjecanje prava na godišnji odmor, pitanje godišnjeg odmora u slučaju prestanka radnog odnosa i druga aktualna pitanja koja se u svakodnevnoj praksi pojavljuju vezano uz utvrđivanje prava radnika na godišnji odmor.
1. Uvod
2. Kada radnik stječe pravo na puni godišnji odmor?
3. Što ako radnik ne ispunjava uvjete za puni godišnji odmor?
4. Ima li radnik kojemu prestaje radni odnos pravo na godišnji odmor?
5. Može li poslodavac radniku umjesto korištenja godišnjeg odmora isplatiti naknadu?
6. Može li se godišnji odmor prenositi iz jedne kalendarske godine u drugu?
7. Može li radnik neiskorišteni godišnji odmor prenijeti kod novog poslodavca?
8. Koliko dana godišnjeg odmora pripada radnicima koji su sklopili ugovor o radu na nepuno radno vrijeme?
9. Koje su kazne za poslodavca koji ne omogući radniku pravo na godišnji odmor kako je određeno ZR-om?
Autorica u članku razmatra institut zastare u hrvatskom pravu. Izlažu se opća pitanja i pojam zastare, dospjelosti i zastarnih rokova prema vrstama tražbina iz obveznih odnosa. Poseban je naglasak stavljen na aktualnu sudsku praksu kojom se rješavaju sporna pitanja primjene i početka tijeka zastarnih rokova.
1. Uvod
2. Dospjelost
3. Zastarni rokovi
4. Opći zastarni rok
5. Trgovački ugovori o prometu robe i usluga
6. Povremene tražbine
7. Jednogodišnji zastarni rok
8. Tražbina naknade štete
9. Tražbine utvrđene pred sudom ili drugim nadležnim tijelom
10. Posebni zastarni rokovi – potraživanja iz radnog odnosa
11. Zaključak
Autor u članku na pregledan i sažet način prikazuje institut pripajanja društva s ograničenom odgovornošću, i to sa statusnog te radno-pravnog motrišta, s naglaskom na pitanja koja se s time u vezi učestalo pojavljuju praksi.
1. Uvod
2. Pojam pripajanja
3. Normativno uređenje pripajanja
4. Subjekti pripajanja
5. Postupak pripajanja
6. Refleksija pripajanja na radne odnose zaposlenih u društvima obuhvaćenim pripajanjem
7. Obveze novog poslodavca glede provedbe ovrhe na plaći radnika obuhvaćenog prijenosom govora na novog poslodavca
U presudama pokrajinskog i saveznog suda SR Njemačke navode se slučajevi u kojima nisu primarno zastupljene porezne stvari nego nanošenje štete vjerovnicima. U prvom je slučaju stečajni upravitelj podigao tužbu jer je član društva stvarao troškove kad je društvo već bilo u gubitcima, pred stečajem, i time narušio odredbe Zakona o trgovačkim društvima o očuvanju kapitala.
U drugom je slučaju riječ o stečaju dužnika kojemu zbog nedostatka stečajne mase trgovački sud odbija otvaranje stečaja, no Porezna uprava zbog neplaćenog poreza postavila je prijedlog za pokretanje stečajnog postupka.
S obzirom na sličnost s našim uređenjem prava trgovačkih društava i stečajnog prava nadamo se da će i našim čitateljima biti zanimljivo kako se neke pravno-financijske situacije rješavaju u Njemačkoj. Sudsku praksu prenijeli smo iz časopisa Der Betrieb.
Ovaj je članak posvećen pitanjima kako pojačati vlastitu emocionalnu inteligenciju za veći uspjeh u poslu. Prvo slijede objašnjenja elemenata emocionalne inteligencije i načina za njihovo poboljšanje, a zatim se prikazuje jedan mali kviz pitanja s pomoću kojeg otkrivamo stupanj vlastite emocionalne inteligencije i glavne točke za unaprjeđenja. U cijelom je članku naglasak na praktičnom dijelu emocionalne inteligencije.
1. Uvod
2. Tri vrste inteligencije (3Q) i njihovo značenje u poslu
3. Osnovni elementi emocionalne inteligencije
4. Metode razvijanja osobne emocionalne inteligencije
5. Procjena stupnja vlastite emocionalne inteligencije (EQ)
6. Zaključak
1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-u
8. Turizam
9. Plaće
10. Likvidnost i insolventnost
11. Zaposlenost i nezaposlenost RH i EU-a
