RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava
Računovodstvo, revizija i financije

Računovodstvo, revizija i financije

Mjesec:

Pečat - uvodnik

rrif - 6.2016, str. 19

Računi u poslovanju poduzetnika

rrif - 6.2016, str. 23

Račun je isprava koja dokazuje nastanak poslovnog događaja, ali samo pod pretpostavkom da sadržava sve propisane podatke. Ako račun ispunjava sve uvjete kako bi se smatrao vjerodostojnom ispravom, on je temeljnica za evidentiranje knjigovodstvenih događaja u poslovnim knjigama poduzetnika. Pod pojmom računa podrazumijevaju se sve isprave koje sadržavaju propisane podatke, bez obzira na to kako se te isprave nazivaju u poslovnom prometu jer račun određuje njegov sadržaj, a ne naziv. No, nisu svi poduzetnici obvezni izdavati račune. O tome što je račun, kada i tko ga treba izdati, koje elemente treba sadržavati, na koje načine se provjerava njegova ispravnost te gdje, kako i koliko dugo se čuva, pročitajte u nastavku članka.

1. Obveza izdavanja računa
2. Jezik i valuta u računima
3. Sadržaj i obvezni elementi računa
4. Primjeri računa poduzetnika
5. Načini izdavanja i slanja računa
6. Ispravljanje ispostavljenih računa
7. Način i rokovi čuvanja računa
8. Zaključak

Knjigovodstveni praktikum – ostali poslovni rashodi

rrif - 6.2016, str. 35

U RRiF-u br. 5/16. pisali smo o tome kako pri sastavljanju godišnjih financijskih izvješća za 2016. godinu mala i srednja društva više ne iskazuju izvanredne prihode, već se oni smatraju ostalim poslovnim prihodima te smo dali primjere ostalih poslovnih prihoda koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi. U ovome članku autorica daje primjere računovodstvenog praćenja rashoda koji se jednako kao i prihodi više ne mogu iskazivati kao izvanredni rashodi nego ostali poslovni rashodi. To su, primjerice, rashodi od prodaje bitnog dijela dugotrajne imovine društva, prirodnih katastrofa koje su prouzročile nastanak velike štete na dugotrajnoj imovini i slični rashodi.

1. Uvod
2. Zahtjevi novog HSFI-ja 16
3. Ostali rashodi od prodaje dugotrajne imovine
4. Ostali rashodi od otpisa dugotrajne imovine
5. Ostali rashodi od izvlaštenja ili zbog prirodnih katastrofa na imovini
6. Ostali rashodi od procjene biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda
7. Zaključak

Faktoring s računovodstvenog i poreznog motrišta

rrif - 6.2016, str. 40

Faktoring je financijski i pravni posao u kojem faktor kupuje potraživanja od klijenta na temelju ugovora o faktoringu. Autor u članku pojašnjava vrste faktoringa i njihovo računovodstveno praćenje u poslovnim knjigama klijenta – prodavatelja potraživanja i faktora, i to u skladu računovodstvenim standardima. Pritom se posebna pozornost daje poreznom položaju poslova faktoringa s motrišta poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobitak.

1. Uvod
2. Vrste faktoringa
3. Računovodstveni postupci u faktoringu
4. Porezno motrište faktoringa
5. Prodaja dospjelih i nenaplativih potraživanja
6. Zaključak

Konsolidacija financijskih izvješća za 2015. godinu

rrif - 6.2016, str. 46

Financijska izvješća za 2015. godinu objavljuju se prema propisima koji su vrijedili u 2015. jer je Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 78/15. i 134/15. - Uredba) stupio je na snagu 1. siječnja 2016. godine. Krajnji rok za predaju konsolidiranih financijskih izvješća za 2015. godinu je 30. rujna tekuće godine. Obveza konsolidacije financijskih izvješća propisana je čl. 16. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07. – 121/14.) i čl. 250.b. odnosno 431.b. ZTD-a. Mali i srednji poduzetnici pripremaju konsolidaciju financijskih izvješća prema zahtjevima HSFI-ja 2 – Konsolidirani financijski izvještaji, a veliki poduzetnici i oni čiji su vrijednosni papiri uvršteni na organizirano tržište vrijednosnica ili se spremaju za takvo uvrštavanje, prema zahtjevima MSFI-ja 10 – Konsolidirani financijski izvještaji odnosno MSFI-ja 3 – Poslovna spajanja. Zakonom o reviziji (Nar. nov., br. 146/05. – 144/12.) te Zakonom o računovodstvu propisana je obveza revizije konsolidiranih financijskih izvješća.

1. Obveza konsolidacije financijskih izvješća
2. Konsolidirana financijskih izvješća za unutarnje i vanjske korisnike
3. Knjigovodstvo ulaganja u ovisna društva
4. Iskazivanje goodwilla i prihoda od povoljne kupnje
5. Načela konsolidacije
6. Sastavljanje konsolidacijskih financijskih izvješća
7. Primjer konsolidacije financijskih izvješća
8. Zaključak

Primitak u naravi i ispravak knjiženja

rrif - 6.2016, str. 62

U ovom su praktikumu knjižena dva poslovna događaja: primitak u naravi te ispravak pogrešnog knjiženja. Ako stvarni isporučitelj odobri popust pri nabavi stvari koje će se dijeliti kao primitak u naravi, prijeporno je ostvaruje li se primitak u naravi u vrijednosti koja uključuje odobrenje. Postupak ispravka pogrešnih knjiženja iz prethodnih razdoblja nije izrijekom propisan. Pri tome treba uzeti u obzir različit pristup tim ispravcima u glavnoj knjizi i financijskim izvještajima.

1. Primitak u naravi
2. Ispravak pogrešnog knjiženja

Rokovi čuvanja poslovne dokumentacije u proračunskom sustavu s motrišta arhivskih propisa

rrif - 6.2016, str. 64

Nisu samo računovodstveni propisi oni kojima se uređuje čuvanje računovodstvene dokumentacije nego je to i niz drugih propisa među kojima se ističu propisi koji uređuje područje arhiviranja građe. U ovom se članku promatraju rokovi čuvanja poslovne dokumentacije s motrišta arhivskih propisa.
U zasebnom članku u ovom broju časopisa obrađena je ova tema s računovodstvenog motrišta.

1. Uvod
2. Zakon o arhivskome gradivu i arhivima
3. Zaključak

Prodaja dugotrajne imovine i ugovor o djelu

rrif - 6.2016, str. 69

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva pojašnjavaju knjiženja prodaje dugotrajne nefinancijske imovine i ugovora o djelu. Pri prodaji dugotrajne nefinancijske imovine koja ima knjigovodstvenu vrijednost, za knjigovodstvenu vrijednost tereti se rashod ili se terete izvori vlasništva, prema tome kako se knjižila nabava prodane dugotrajne nefinancijske imovine. Pravni temelj ugovornog odnosa u vezi s izvršenjem aktivnosti koja je predmet tog odnosa ne određuje prirodnu vrstu rashoda, već je određuje sama priroda rashoda prema ponuđenim računima u propisanom računskom planu za neprofitno računovodstvo.

1. Prodaja dugotrajne nefinancijske imovine
2. Ugovor o djelu

Čuvanje računovodstvene dokumentacije u neprofitnom računovodstvu

rrif - 6.2016, str. 71

Prije donošenja odluke o uništenju računovodstvene dokumentacije (knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga i izvještaja) potrebno je sagledati sve propise koji uređuju rokove do kojih se poslovna dokumentacija mora čuvati. Ti se rokovi često ne moraju podudarati s računovodstvenim rokovima pa stoga dokumentaciju treba čuvati do roka koji je najdulji u ikojem propisu. Potporu u pravilnom odabiru računovodstvene dokumentacije za uništenje svakako mogu pružiti nadležni arhivi. O arhivskome motrištu ove teme pisano je u posebnom članku ovog broja časopisa.

1. Uvod
2. Računovodstvena dokumentacija
3. Čuvanje računovodstvene dokumentacije

Zaštita dokumentacije neprofitnih organizacija

rrif - 6.2016, str. 75

Kao i svi poslovni subjekti, tako i oni koji primjenjuju neprofitno računovodstvo, moraju čuvati poslovnu dokumentaciju u rokovima koji su propisani raznovrsnim propisima. S obzirom na to da te organizacije imaju posebitosti svoga poslovanja, one se odgovarajuće postavljaju i u sustav arhivskih propisa kojima se uređuje čuvanje i izlučivanje njihove poslovne dokumentacije koja ima obilježja i računovodstvene dokumentacije.

1. Uvod
2. Pravni okvir zaštite arhivskoga gradiva
3. Obveze pravnih osoba u skladu s propisima

Regres i naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora

rrif - 6.2016, str. 79

Prema odredbama Zakona o radu, pod određenim uvjetima radnici ostvaruju pravo na godišnji odmor i to puni ili razmjerni dio, dok regres predstavlja materijalno pravo radnika koje se može ostvariti samo na temelju akata koji uređuju prava radnika. Radi povećanih troškova koji radniku mogu nastati na godišnjem odmoru, prema poreznim propisima, poslodavci mogu radnicima prigodno isplatiti neoporezivu naknadu koja se naziva regres. Regres predstavlja materijalno pravo koje nesporno ostvaruju samo oni radnici kojima je to pravo zajamčeno na temelju nekog akta koji uređuje prava radnika; drugi pak radnici to pravo ostvaruju na temelju volje poslodavca za isplatom tog primitka. O tome pišemo u nastavku.

1. Uvodne pripomene
2. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora
3. Isplata neoporezivog i oporezivog regresa
4. Regres i naknada za bolovanje
5. Isplata regresa za vrijeme bolovanja ili rodiljnog odnosno roditeljskog dopusta

Obveze poreznih obveznika – donatora hrane

rrif - 6.2016, str. 87

Zadnjom izmjenom Pravilnika o PDV-u, iz prosinca 2015. godine, propisano je da se donacije hrane smatraju porezno priznatim manjkom na koji ne treba obračunati PDV. Uvjet je da se hrana daje isključivo neprofitnim pravnim osobama koje obavljaju humanitarnu djelatnost u skladu s posebnim propisima i koje su registrirane kao posrednici, ali samo do 2 % od prihoda odnosno primitaka prethodne godine donatora. Iznimno, u slučaju elementarnih nepogoda porezno priznatim manjkom smatra se i doniranje hrane izravno krajnjim primateljima u skladu s posebnim propisom o doniranju hrane i hrane za životinje. Koje uvjete treba pritom ispuniti donator, a koje posrednik, može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Uvjeti, kriteriji i način doniranja hrane
3. Tko se smatra posrednikom u lancu doniranja hrane
4. Porezne obveze donatora hrane s motrišta poreza na dobitak i PDV-a
5. Porezni položaj primljenih potpora za jabuke i mandarine povučene s tržišta za slobodnu distribuciju
6. Zaključak

Povrat PDV-a iz RH poreznim obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici EU-a i iz trećih zemalja

rrif - 6.2016, str. 98

U časopisu RRiF br. 5/16. na str. 108. pisali smo o povratu PDV-a kupcima - građanima iz trećih zemalja, u RRiF-u br. 3/16. na str. 94. o povratu PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz Europske unije, a u RRiF-u br. 11/14. na str. 112. pisali smo o povratu PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz trećih zemalja. U ovome članku autorice obrazlažu pod kojim uvjetima i na koji način porezni obveznici sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u drugoj državi članici EU-a i iz trećih zemalja ostvaruju povrat poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV-a) koji su im zaračunali porezni obveznici sa sjedištem u RH.

1. Uvod
2. Temeljni uvjeti za povrat PDV-a poreznim obveznicima iz EU-a
3. Povrat PDV-a iz RH poreznim obveznicima koji nemaju sjedište na području EU-a
4. Zaključak

Mogućnosti izmjena predujma poreza na dobitak u 2016. godini

rrif - 6.2016, str. 104

Mjesečna svota predujma utvrđuje se prema podatcima iskazanim u poreznoj prijavi za prethodnu godinu, tako da se osnovica za izračun predujma, bez smanjenja za svote iskazanih poreznih olakšica po osnovi reinvestiranog dobitka te državne potpore za obrazovanje i izobrazbu, podijeli s brojem mjeseci obavljanja djelatnosti i pomnoži s propisanom poreznom stopom.
Međutim, Porezna uprava može na temelju pisanog zahtjeva poreznog obveznika, obavljenog nadzora ili drugih podataka o poslovanju s kojima raspolaže, rješenjem izmijeniti visinu mjesečnih predujmova poreza na dobitak. Poreznom obvezniku kojemu je prestala mogućnost prenošenja gubitka PU utvrđuje visinu predujma do prvog podnošenja porezne prijave prema postignutom rezultatu nakon isteka tri mjeseca poslovanja.

1. Uvod
2. Tko su obveznici plaćanja mjesečnih predujmova poreza na dobitak
3. Utvrđivanje mjesečne svote predujma poreza na dobitak prema obrascu PD
4. Utvrđivanje mjesečne svote predujma prema poreznom rješenju PU-a
5. Podnošenje zahtjeva za izmjenom visine predujma poreza na dobitak tijekom 2016. godine
6. Utvrđivanje mjesečnog predujma za nove porezne obveznike
7. Utvrđivanje predujma ako je u obrascu PD za 2015. godinu iskazan gubitak u poslovanju
8. Predujmovi u slučaju prestanka rada odnosno likvidacije društva
9. Izmjena upravnog ugovora radi smanjenja poreznog duga verificiranjem obrasca PD
10. Zaključak

Upisana hipoteka nad nekretninom i porez na promet nekretnina

rrif - 6.2016, str. 112

Povećanje temeljnog kapitala unosom nekretnina nad kojima su upisane hipoteke predstavljaju i s računovodstvenog i s poreznog motrišta „noćnu moru“ poduzetnicima. No, takve transakcije dio su redovnih poslovnih aktivnosti koje zahtijevaju ispravan računovodstveni i porezni tretman. Ovaj članak obrađuje u poslovnoj praksi zamijećene slučajeve obračuna poreza na promet nekretnina na vrijednost upisane hipoteke kad je riječ o unosu nekretnina u temeljni kapital nekog društva.

1. Zakonski okvir
2. Kako se evidentira unos nekretnina pod hipotekom u temeljni kapital
3. Plaća li se porez na kapitalne pričuve
4. Zaključak

Vremenska neograničenost poslovanja - MRevS 570 (izmijenjen)

rrif - 6.2016, str. 115

MRevS 570 (izmijenjen) daje smjernice i bavi se odgovornošću revizora da tijekom revizije financijskih izvještaja razmotri je li primjena pretpostavke vremenske neograničenosti poslovanja (engl. going concern) i povezanih objava od strane menadžmenta prilikom sastavljanja financijskih izvještaja primjerena te utjecajem revizorovih zaključaka na izvješće revizora. Izmijenjeni MRevS 570 stupa na snagu za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja završavaju na dan ili nakon 15. prosinca 2016. godine. Do dana objavljivanja ovog članka Hrvatska revizorska komora nije objavila prijevod standarda. U odnosu na dosadašnji MRevS 570, koji je još uvijek na snazi, ne postoje razlike u odgovornostima menadžmenta i revizora u vezi s primjenom pretpostavke vremenske neograničenosti poslovanja. Međutim, postoje određene izmjene u vezi sa sadržajem revizorova izvješća. Naime, u skladu s izmijenjenim MRevS-om 570, pitanje vremenske neograničenosti poslovanja iskazuje se u zasebnom odjeljku pod nazivom Značajna neizvjesnost u vezi s neograničenošću vremena poslovanja, umjesto dosadašnjeg iskazivanja u odjeljku za isticanje pitanja. Jednako tako, umjesto pojma „pretpostavka vremenske neograničenosti poslovanja“ rabi se pojam „računovodstvena osnova vremenske neograničenosti poslovanja“.

1. Uvod
2. Odgovornost menadžmenta
3. Odgovornost i zadatci revizora
4. Revizijski zaključci i utjecaj na revizorovo izvješće
5. Primjeri mišljenja
6. Zaključak

Konceptualni okvir financijskog izvještavanja

rrif - 6.2016, str. 122

U travnju 2016. godine IASB je raspravljao o svrsi i statusu Konceptualnog okvira standarda te strategiji njegova budućeg utemeljenja. Područja Konceptualnog okvira koja su raspravljena odnose se na:

a. mjerenje
b. izvještavanje o uspješnosti poslovanja i
c. načelni pristup obvezama i glavnici.

1. Svrha i status Konceptualnog okvira
2. Mjerenje
3. Izvještavanje o uspješnosti poslovanja

Informacije o vlasnicima tvrtki, o carini, javnoj nabavi i drugome

rrif - 6.2016, str. 124

1. Na snagu stupio novi Carinski zakon
2. Na snazi nova pravila o javnoj nabavi
3. Francuska uvela pretraživač za turističke poreze
4. Regionalne španjolske vlasti uvele oporezivanje turističkih noćenja
5. EK podupire koncepciju skupnog financiranja
6. Od poreza za zaštitu okoliša u 2014. godini prikupljeno 343 milijarde eura
7. Potpore za 189 malih poduzetnika
8. Natječaj za dodjelu 100 milijuna eura za razvoj novih proizvoda
9. Pet država EU-a dogovorilo razmjenu informacija o vlasnicima tvrtki
10. Ekonomisti traže nove propise o poreznom izvješćivanju kompanija

Pregled deviznog sustava

rrif - 6.2016, str. 126

Iako je Republika Hrvatska (dalje: RH) država članica Europske unije, njezino su zakonsko sredstvo plaćanja kune. S obzirom na navedeno i na to da hrvatske osobe uspostavljaju trgovinske i druge odnose i s nerezidentima, takvo poslovanje zahtijeva posebno zakonsko uređenje. Propisima iz područja deviznog poslovanja postavljaju se pravila poslovanja sa stranim sredstvima plaćanja između rezidenata i nerezidenata, uključujući i poslovanje između rezidenata u stranim sredstvima plaćanja. Ovim se člankom daje sažetak bitnih odredaba iz područja deviznog poslovanja koji se trenutačno primjenjuje u RH.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Utvrđivanje devizne rezidentnosti
4. Vrste deviznih poslova
5. Plaćanje i naplata u stranim sredstvima plaćanja
6. Naplate i plaćanja u kunama
7. Platni promet s deviznim nerezidentima
8. Obračunske namire
9. Simulirani ugovori
10. Nadzorne knjige
11. Statističko praćenje deviznog poslovanja

Zapošljavanje na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi

rrif - 6.2016, str. 134

Zapošljavanje osoba u sezonskim poslovima u poljoprivredi ne smatra se radnim odnosom. To je specifičan način rada i socijalnog osiguranja uređen Zakonom o poticanju zapošljavanja. Za vrijeme obavljanja tih poslova poslodavac osigurava te osobe kupnjom vrijednosnog kupona koji vrijedi za jedan dan obavljanja poslova. Osiguranje vrijednosnim kuponom na poseban se način priznaje i u mirovinsku osnovicu. Naknade za rad oporezuju se kao drugi dohodak. Više o tome pročitajte u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Koji se poslovi smatraju sezonskim poslovima u poljoprivredi
3. Mogućnost pomaganja na poslovima u poljoprivredi bez sklapanja ugovora
4. Postupak pri zapošljavanju na povremenim poslovima u poljoprivredi
5. Što je vrijednosni kupon
6. Naknada za rad sezonskog radnika u poljoprivredi
7. Oporezivanje naknade
8. Izvješćivanje na obrascu JOPPD
9. Knjiženje nastalih izdataka kod isplatitelja
10. Treba li osoba podnijeti godišnju poreznu prijavu
11. Evidencije o uplaćenim doprinosima i priznavanje prava iz mirovinskog osiguranja

Oporezivanje sezonskih obrta

rrif - 6.2016, str. 138

Obavljanje samostalne djelatnosti onako kako to čine obrtničke djelatnosti uobičajeno se provodi poslujući cijelo porezno razdoblje. No, radi manjih troškova i posebnosti obavljanja pojedinih djelatnosti, porezni obveznici (obrtnici) dohodak od samostalne djelatnosti mogu ostvarivati samo određeni dio godine (sezonski). Sezonski obrti mogu se oporezivati na temelju poslovnih knjiga ili paušalno. O tome pišemo u nastavku.

1. Djelatnosti koje je dopušteno obavljati sezonski
2. Utvrđivanje dohotka u sezonskom obrtu – oporezivanje putem poslovnih knjiga
3. Sezonski obrti – obveznici poreza na dodanu vrijednost
4. Paušalno oporezivanje sezonskih obrtnika
5. Fiskalizacija i sezonsko obavljanje djelatnosti

Porezni položaj isplata iz ulaganja (kapitala) obrtnika „dobitaša“

rrif - 6.2016, str. 148

Obrtnici, samostalna zanimanja i ostale samostalne djelatnosti koje obavljaju fizičke osobe, u pravilu su obveznici poreza na dohodak. Oni mogu odlučiti umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobitak, a ako premaše određene pokazatelje uređene Zakonom o porezu na dobit, obvezni su umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobitak. U tom se slučaju, glede vođenja poslovnih knjiga i plaćanja poreza, izjednačavaju s trgovačkim društvima, ali oni i dalje ostaju fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost svojom imovinom uloženom u djelatnost obrta. Osnovna razlika između obrtnika, bez obzira na način plaćanja poreza, i trgovačkog društva (pravne osobe) je u tome što je imovina obrta osobna imovina obrtnika, dok imovina trgovačkog društva nije osobna imovina osnivača društva. Riječ je o dvije osobe – pravnoj i fizičkoj. Stoga isplata novca na teret ulaganja obrtnika dobitaša ili izuzimanja imovine na teret ulaganja obrtnika dobitaša ne podliježe porezu na dohodak.

1. Uvodne napomene
2. Uvjeti koji obvezuju poreznog obveznika na promjenu načina oporezivanja
3. Može li poduzetnik, fizička osoba, obveznik poreza na dohodak, održati kontinuitet djelatnosti kao trgovačko društvo
4. Sastavljanje početne bilance i raspolaganje uloženom imovinom vlastitom imovinom
5. Obveza korekcije dobitka na kraju prve godine poslovanja i plaćanja poreza na dobitak
6. Kako obrtnici mogu raspolagati uloženim sredstvima u djelatnost iskazanima kao razlika imovine i obveza u početnoj bilanci

Statusni položaj obrta za zastupanje u osiguranju

rrif - 6.2016, str. 152

Autor u članku prikazuje izvore od statusnog značenja za položaj obrta za zastupanje u osiguranju koji su uređeni Zakonom o osiguranju (Nar. nov., br. 30/15., dalje: ZOS), koji je stupio je na snagu 1. siječnja 2016. godine, i odredbe koje se odnose na zastupanje u osiguranju, a i pravilnicima kao njegovim provedbenim aktima.

1. Uvod
2. Pravni izvori prava zastupanja u osiguranju
3. Ugovor o osiguranju i poslovi (vrste) osiguranja
4. Zastupanje u osiguranju
5. Zastupnik u osiguranju
6. Obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju u obrtu
7. Zaključak

Primjena novih carinskih postupaka

rrif - 6.2016, str. 158

Carinski zakonik Unije donesen je 9. listopada 2013. godine, a njegova puna primjena započela 1. svibnja 2016. godine. On je zamijenio odredbe prijašnjih carinskih propisa - Carinskog zakonika Zajednice i Uredbe za provedbu Carinskog zakonika Zajednice, koje su se primjenjivale na području Europske unije od 1992. godine. U okviru ovog članka ukratko će biti objašnjeni načini i mogućnosti primjene carinskih postupaka i postupanja u skladu s novim odredbama.

1. Carinsko zakonodavstvo
2. Odluke carinske službe
3. Uvozna carinska deklaracija
4. Definiranje carinskih postupaka u okviru CZU-a
5. Centralizirano carinjenje
6. Završetak započetih postupaka i važenje postojećih odobrenja

Što turistički inspektori kontroliraju u inspekcijskom nadzoru u smještajnim objektima

rrif - 6.2016, str. 164

U prošlom broju časopisa RRIF, br. 5/16., str. 147, pisali smo o inspekcijskom nadzoru turističkih inspektora Ministarstva turizma u ugostiteljskim objektima iz skupina „Restorani“, „Barovi“, „Catering-objekti“ i „Objekti jednostavnih usluga“. U ovom broju pišemo o ugostiteljskim objektima iz skupine „Hoteli“, „Kampovi“ i „Ostali ugostiteljski objekti za smještaj“.

1. Uvod
2. Registracija obavljanja djelatnosti i minimalni uvjeti
3. Vrste objekata iz skupine „Hoteli“, „Kampovi“ i „Ostali ugostiteljski objekti za smještaj“
4. Obveze ugostitelja u obavljanju ugostiteljske djelatnosti

Pitanja i odgovori iz područja trgovine i zaštite potrošača

rrif - 6.2016, str. 172

Trgovci i druge pravne osobe i fizičke osobe koje u skladu s odredbama zakona kojima se uređuje djelatnost trgovine mogu obavljati prodaju svojih proizvoda na malo, obvezni su obavljati djelatnost trgovine na način i uz uvjete propisane odredbama Zakona o trgovini i drugih propisa, ovisno o načinu obavljanja trgovine i prodajnom asortimanu, te se pridržavati obveza i zabrana propisanih odredbama Zakona o zaštiti potrošača i drugim zakonima. U nastavku ovog članka dajemo sažeti prikaz najčešće postavljenih pitanja iz područja primjene Zakona o trgovini i Zakona o zaštiti potrošača.

1. Uvodne napomene
2. Odgovori na pitanja iz područja trgovine
3. Odgovori na pitanja iz područja zaštite potrošača

Aktualnosti kod godišnjih odmora u 2016. godini

rrif - 6.2016, str. 181

Autor u članku pojašnjava kako i do kada utvrditi raspored korištenja godišnjeg odmora radnika, kada radniku pripada pravo na puni, a kada na razmjerni dio godišnjeg odmora, na koji način radniku omogućiti korištenje godišnjeg odmora u dijelovima, kada poslodavac ima obvezu isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor te druga pitanja u vezi s godišnjim odmorom koja se pojavljuju u praksi.

1. Uvod
2. Raspored korištenja godišnjeg odmora
3. Stjecanje prava na godišnji odmor
4. Godišnji odmor za vrijeme otkaznog roka
5. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
6. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu

Bitni sadržajni elementi ugovora o radu

rrif - 6.2016, str. 186

Ugovor o radu temelj je zasnivanja radnog odnosa. Stoga prilikom sklapanja ugovora o radu, kao i prilikom njegovih izmjena i/ili dopuna, treba uložiti dodatan trud i pozornost sadržaju tog ugovora, poglavito o plaći, nagradama, opisu poslova koje će radnik obavljati te drugim obvezama poslodavca i radnika. O tome detaljnije pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Subjekti i sklapanje ugovora o radu
3. Sadržaj ugovora o rada
4. Zaključak

Aktualnosti kod sezonskog zapošljavanja

rrif - 6.2016, str. 190

U ovome dijelu godine, uslijed nejednakog intenziteta rada poslovnih subjekata, opsega poslova i sl., između ostalog, raste i potreba za povećanim brojem radnika.
U svrhu zadovoljenja takvih potreba poslodavaca, samim je Zakonom o radu utvrđena mogućnost sklapanja s radnicima ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, o čemu, s motrišta obračuna plaća i naknada, doprinosa, obveznih osiguranja i pravne osnove instituta, autori na zanimljiv i detaljan način pišu u nastavku ovoga članka.

1. Uvod
2. Stalni sezonski poslovi i radni odnos

Kako radnik pokreće ovršni postupak zbog neisplate plaće

rrif - 6.2016, str. 199

Ovršnim zakonom (Nar. nov., br. 112/12. – 93/14.) omogućeno je radniku da zbog neisplate plaće pokrene ovršni postupak nad poslodavcem i to na temelju ovršne isprave odnosno isplatne liste obračuna neisplaćene plaće koja je sastavljena u skladu s Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (Nar. nov., br. 32/15. i 102/15.) i potvrde Porezne uprave, odnosno na temelju ovršne sudske presude ili nagodbe i potvrde Porezne uprave. Više o tome možete pročitati u nastavku.

1. Uvod
2. Obveze poslodavca u vezi s isplatom plaće radniku
3. Mogućnost radnika da pokrene ovršni postupak nad poslodavcem izravno putem financijske agencije
4. Zaključak

Što umirovljenici mogu raditi bez obustave isplate mirovine

rrif - 6.2016, str. 208

Kada osoba ostvari pravo na mirovinu, prestaje njezin status mirovinskog osiguranika. On zadržava samo pravo na zdravstveno osiguranje. Ako umirovljenik želi i dalje ostvarivati neku djelatnost za koju postoji obveza uspostavljanja statusa mirovinskog osiguranja, isplata mirovine obustavlja se u vremenu obavljanja te djelatnosti i ponovo se isplaćuje nakon prestanka obavljanja te djelatnosti. Međutim, u nekim slučajevima iznimno se dopušta obavljanje djelatnosti ili zapošljavanje umirovljenika kada se isplata mirovine ne obustavlja, što je tema ovoga članka.

1. Uvodne napomene
2. Umirovljenici u radnom odnosu
3. Obavljanje djelatnosti sporednog zanimanja odnosno domaće radinosti
4. Obvezno osiguranje osoba koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje i plaćaju porez na dohodak paušalno
5. Obavljanje posla po ugovoru o djelu i autorskom djelu – drugi dohodak
6. Obavljanje djelatnosti poljoprivrede (OPG)
7. Umirovljenici, iznajmljivači nekretnina i pokretnina
8. Umirovljenici prokuristi

Kolektivni ugovori i prethodno obraćanje poslodavcu – tužba za utvrđenje

rrif - 6.2016, str. 217

Vrhovni sud Republike Hrvatske i Županijski sud u Splitu odlučivali su o bitnim pitanjima vezanim uz kolektivne ugovore i prethodno obraćanje poslodavcu – tužbe za utvrđenje.
O svemu tomu detaljnije pišemo u nastavku, kroz prikaz obrazloženja odluka tih sudova, s napomenom da je navedena sudska praksa aktualna i u primjeni Zakona o radu i Zakona o parničnom postupku koji su na snazi.

1. Uvod
2. Kolektivni ugovor i ispunjavanje obveza iz ugovora o djelu
3. Dopuštenost tužbe na utvrđenje radnog odnosa na neodređeno vrijeme
4. Tužba za utvrđenje nedopuštenosti otkaza

Elektronička dostava ponude

rrif - 6.2016, str. 219

Ne samo da se dokumentacija za nadmetanje mora dostavljati elektroničkim putem nego je od 1. srpnja 2016. godine obveza primjene elektroničke dostave ponuda određena za otvoreni postupak javne nabave, ograničeni postupak javne nabave, pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom i natjecateljski dijalog.
U članku se pojašnjava taj sustav dostavljanja ponuda s motrišta obaju sudionika nabave: onoga tko nabavlja i onoga tko prodaje (naručitelja / ponuditelja).

1. Elektronička dostava ponude
2. Što naručitelji trebaju znati prilikom pripreme postupka
3. Što ponuditelji trebaju znati prilikom predaje e-ponude
4. Što naručitelji trebaju znati prilikom javnog otvaranja ponuda

Gospodarska kretanja u RH i EU-u

rrif - 6.2016, str. 240

1. Opći pregled
2. CIjene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-u
8. Turizam
9. Likvidnost i insolventnost
10. Zaposlenost i nezaposlenost RH i EU-a

Novi propisi

rrif - 6.2016, str. 249

Stručne informacije

rrif - 6.2016, str. 252
Pretplatnik
Zakon o trgovačkim društvima  (1)