U prošlom broju našeg časopisa objavljen je prvi dio naslovljene teme u kojoj je prikazano troškovno motrište zaliha sirovina i materijala te troškovi rada koji nastaju u vezi s proizvodnjom. U ovom se članku pozornost pridaje rasporedu troškova na nositelje troškova (proizvode).
3. Raspored troškova za prijenos
4. Analitički raspored troškova proizvodnje s računa 490 na proizvodnju u tijeku i na gotove proizvode
5. Analitički raspored troškova proizvodnje primjenom višekriterijskog modela dodjeljivanja neizravnih troškova
6. Povezivanje troškova uprave i prodaje s proizvodima u menadžerskom računovodstvu i problem nemogućnosti prijenosa tih troškova s neprodanim proizvodima
7. Zaključak
Prije donošenja odluke o kupnji osobnog automobila, poduzetnik treba znati za koju će mu svrhu nabavljeno vozilo služiti te koje porezne obveze nastaju prilikom nabave vozila. Ako poduzetnik nabavlja osobni automobil kojim će se koristiti za osobni prijevoz, pri čemu nema pravo na odbitak pretporeza, treba odabrati onaj model nabave u kojem je uključena najmanja svota PDV-a. O čemu sve treba voditi brigu poduzetnik prilikom nabave osobnog automobila te o računovodstvenom evidentiranju nabave istih, pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod
2. Porezni položaj osobnih automobila
3. Trošak nabave osobnih automobila
4. Nabava automobila za osobni prijevoz
5. Nabava automobila za obavljanje djelatnosti
6. Zaključak
Autorica u članku piše o problemu kada je potrebno potraživanja od kupaca vrijednosno usklađivati odnosno otpisati te koji su uvjeti da bi se trošak vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca ili otpisa priznao u porezne svrhe. Računovodstveni standardi zahtijevaju iskazivanje potraživanja od kupaca po fer vrijednosti, odnosno evidentiranje vrijednosnih usklađenja i njihova otpisa.
Kako postupiti prilikom svođenja potraživanja na fer vrijednost, odnosno kako evidentirati vrijednosna usklađenja i otpis potraživanja od kupaca u knjigovodstvu, te kakav je porezni položaj takvih vrijednosnih usklađenja i otpisa, opširnije pročitajte u nastavku članka.
1. Obveza provedbe vrijednosnog usklađenja i otpisa
2. Evidentiranje vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca
3. Porezni položaj vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca
4. Zaključak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Novim se Zakonom o računovodstvu (Nar. nov., br. 78/15.) želi povećati transparentnost velikih te konkurentnost malih i srednjih poduzetnika. Zbog toga određeni veliki poduzetnici uz financijske izvještaje trebaju objavljivati i ostale izvještaje koji sadržavaju nefinancijske informacije, a od 1. siječnja 2017. ili tijekom kalendarske 2017. godine izvještavanje nefinancijskih informacija postaje mnogo detaljnije, o čemu posebno govori Direktiva 2014/95/EU. Europska unija pod objavljivanjem nefinancijskih informacija podrazumijeva informacije o utjecaju poduzeća na okoliš i društvo, što predstavlja sadržaj izvještaja o društvenoj odgovornosti ili održivosti poduzeća. U ovom će se članku objasniti obveza izvještavanja nefinancijskih informacija određenih velikih poduzetnika i grupa od javnog interesa, odnosno pojmovne razlike i sadržaj pojedinih izvještaja koji sadržavaju te nefinancijske informacije.
1. Ostali financijski izvještaji prema Direktivi 2014/95/EU
2. Izvještaj poslovodstva (izvještaj uprave)
3. Obveznici nefinancijskog izvještavanja
4. Priznati okviri izvještavanja nefinancijskih informacija
5. Revizija nefinancijskih izvještaja
6. Zaključak
Krajem godine računovodstveni se poslovi sve više gomilaju jer treba sve podatke pripremiti za sastavljanje financijskih i poreznih izvješća za tekuću godinu. Stoga je dobro provjeriti jesu li obavljena sva knjiženja u skladu s propisima odnosno jesu li obavljene sve procjene i priznavanja imovine i obveza u skladu s odgovarajućim računovodstvenim standardima te računovodstvenim i poreznim propisima. U člancima koji slijede sustavno su navedena bitna pravila za evidentiranje i oporezivanje najčešćih poslovnih događaja i transakcija vrijednih pozornosti kao podsjetnik računovođama pri provjeravanju stanja na računima glavne knjige i analitičkih evidencija.
Autori: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , viši pred. i ovl. rač. Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač. Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač. Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač. Zrinko TRCOVIĆ , dipl. oec. i ovl. rač.
U ovom se praktikumu daje predložak knjiženja naknade za razvoj vodnoga gospodarstva koju je odlukom uvela jedinica lokalne samouprave (grad) te jedno motrište naplate općih prihoda putem uređaja POS koju prati proračunski korisnik državnog proračuna. Naknada za razvoj vodnoga gospodarstva, iako nije prihod grada, trebala bi biti zabilježena u poslovnim knjigama grada. U okolnostima knjiženja drugog slučaja, prihodi su ostvareni i za obveze prema banci koju ona obustavlja u obliku smanjenja doznake novca na račun državne riznice.
1. naknada za razvoj vodnoga gospodarstva
2. Naplata općih prihoda putem uređaja POS koju prati proračunski korisnik
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
U ovom se neprofitnom praktikumu pojašnjavaju knjiženja naknadnog vrednovanja dugotrajne nefinancijske imovine kojom se osniva trgovačko društvo i priznavanje nerecipročnih prihoda prihodima izvještajnog razdoblja u kojem nisu naplaćeni. Pri naknadnom vrednovanju dugotrajne nefinancijske imovine koja se pretvara u financijsku imovinu osobe koja primjenjuje neprofitno računovodstvo upitno je kojom metodom tu promjenu treba knjižiti u poslovnim knjigama i treba li za promijenjenu (povećanu) vrijednost imovine koja postaje financijskom imovinom ukinuti revalorizacijsku rezervu u korist prihoda. Upitno je mora li se nerecipročne prihode koji su naplaćeni iza izvještajnoga obračunskog razdoblja uključiti u prihode izvještajnoga obračunskog razdoblja.
1. Naknadno vrednovanje dugotrajne nefinancijske imovine
2. Nerecipročni prihodi koji su naplaćeni iza obračunskog razdoblja
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Dolazi razdoblje prigodnog darivanja radnika tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana. Za tu namjenu poslodavci svojim radnicima najčešće isplaćuju božićnicu i darove u naravi, a u nekim slučajevima još jednu plaću koju u praksi nazivamo trinaesta plaća. Uobičajeno se u ovom razdoblju darivaju i djeca. Više o tome pročitajte u nastavku ovog članka.
1. Pravo radnika i isplata neoporezivih svota prigodnih nagrada
2. Božićnica koja se ne oporezuje
3. Dar u naravi
4. Dar za dijete
5. Isplata trinaeste plaće
Ako je poslodavac neredovito isplaćivao plaće ili ih je isplaćivao u svotama koje su bile nejednake u pojedinim mjesecima, tada obično dolazi do preplate poreza na dohodak i prireza zbog nemogućnosti korištenja svih pripadajućih mjesečnih osobnih odbitaka ili zbog primjene progresivnog oporezivanja. Stoga je tim poslodavcima propisana obveza sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza kod zadnje isplate plaće u godini. Do preplate poreza i prireza može doći i ako je radnik u dijelu poreznog razdoblja bio spriječen za rad zbog bolesti, rodiljnog ili roditeljskog dopusta jer im je umjesto plaće isplaćivana neoporeziva naknada plaće.
Cilj je sastavljanja godišnjeg obračuna, poreza na dohodak i prireza obaviti izravnanje porezne obveze odnosno povrat preplaćenog poreza ili uplata nedovoljno uplaćenog poreza i prireza bez podnošenja porezne prijave.
1. Uvodne napomene
2. Zakonske odredbe na kojima se temelji obveza sastavljanja godišnjeg obračuna plaće
3. Sastavljanje godišnjeg obračuna plaće za 2015. godinu
4. Podnošenje zahtjeva za povrat poreza Poreznoj upravi
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Učenici obrtničkih i ostalih strukovnih škola obvezni su odraditi praktičnu nastavu kod obrtnika ili pravnih osoba. Nakon odrađene prakse, obrtnici i pravne osobe obvezni su im isplatiti određenu svotu nagrade. Više o toj obvezi poslodavca i ostalim obvezama koje proizlaze iz zakonskih odredaba, u nastavku članka.
1. Uvodno
2. Obavljanje prakse u djelatnosti vezanih obrta
3. Obavljanje učeničke prakse ostalih strukovnih škola (bez licencije obrtničke komore)
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
U RRiF-u br. 7/15. (str. 11-17) pisali smo o investiranju u dugotrajnu imovinu kao novom – dodatnom uvjetu koji treba biti zadovoljen kako bi se moglo koristiti poreznom olakšicom na temelju reinvestiranog dobitka za 2015. godinu. Međutim, ostala su neka otvorena pitanja - posebice ona koja se odnose na investicije zemljišta kao dugotrajnu imovinu koja ne podliježe amortizaciji na koja se tek nedavno referiralo Ministarstvo financija svojim mišljenjem. O tome i još o nekim novostima koje proizlaze iz spomenutog mišljenja pišemo u nastavku.
1. Uvod
2. Kada se u svrhu reinvestiranja dobitka može koristiti investicijom u zemljište
3. Porezni položaj nabavljenih osobnih automobila s motrišta reinvestiranog dobitka
4. Uvjet očuvanja radnih mjesta
5. Umjesto zaključka
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Godina 2014. posljednja je godina za koju je postojala obveza sastavljanja konačnog obračuna PDV-a na obrascu PDV-K, a koji su porezni obveznici trebali predati do 28. veljače 2015. Tako je propisano u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u (prijelazne i završne odredbe, čl. 37. - Nar. nov., br. 143/14.) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2015. Umjesto konačnog obračuna porezni obveznik treba, prema čl. 85. st. 7. Zakona o PDV-u i čl. 173. st. 6. Pravilnika o PDV-u, u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine provesti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu. Za 2015. to znači da se obrazac PDV za prosinac 2015. treba predati do 20. siječnja 2016.
Kako proračunski korisnici i neprofitne pravne osobe trebaju sastaviti obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, može se pročitati u zasebnim PRILOZIMA ovog časopisa RRiF.
1. Uvod
2. Tko su obveznici sastavljanja obrasca PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine – prosinac 2015.
3. Koji računi ulaze u posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine
4. Obveze u vezi s podjelom pretporeza u 2015. iz ulaznih računa
5. Na koga se odnosi obveza ispravka pretporeza kod gospodarskih dobara
6. Zaključivanje poreznih evidencija − knjige I-RA i U-RA - i povezanost s knjigovodstvenim računima
7. Utvrđivanje obveze PDV-a u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine u računovodstvenim evidencijama - prema izdanim računima
8. Utvrđivanje obveze PDV-a u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine - prema naplaćenim naknadama
9. Obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine – prosinac 2015.
10. Zaključak
Ostvareni promet tijekom godine odlučujući je element za upis u registar obveznika PDV-a u sljedećoj godini ako porezni obveznik već tijekom godine nije ušao u sustav PDV-a „dobrovoljno“. Kriterij je za ulazak u sustav PDV-a na kraju godine visina isporuka dobara i obavljenih usluga u prethodnoj godini, u vrijednosti većoj od 230.000,00 kn. Međutim, mnogi će poduzetnici upravo zbog visine praga prometa iskoristiti i mogućnost izlaska iz sustava PDV-a. Pritom trebaju voditi brigu o poreznim posljedicama, ponajprije obvezi ispravka pretporeza za nabavljena gospodarska dobra u prethodnim poreznim razdobljima za koja su se pri nabavi koristili pretporezom. O posebnostima proračunskih i neprofitnih poreznih obveznika može se pročitati u PRILOZIMA uz ovaj broj časopisa RRiF-a.
Opširnije o ulasku te izlasku iz sustava PDV-a u 2016., te obvezi registracije za potrebe PDV-a može se pročitati u nastavku članka.
1. uvod
2. razlika između obveznika PDV-a i osobe registrirane za potrebe PDV-a
3.Tko (ni)je redoviti porezni obveznik – temeljne odredbe
4. Tko se ne smatra poreznim obveznikom
5. Porezni obveznici koji utvrđuju obvezu pdv-a prema naplaćenim naknadama
6. prijava u registar obveznika PDV-a na obrascu P-PDV
7. izlazak poreznih obveznika iz sustava PDV-a
8. Zaključak
Članovi uprave, izvršni direktori i upravitelji zadruge koji nisu obvezno osigurani niti po jednoj osnovi trebaju se samostalno obvezno osigurati. Doprinose za obvezna osiguranja podmiruju prema rješenju Porezne uprave. Doprinosi za obvezno osiguranje nisu troškovi društva. O tome pišemo u nastavku.
1. Koje fizičke osobe trebaju biti obvezno osigurani
2. Osnovica za obračun doprinosa
3. Primitci članova uprave i njihov porezni položaj
4. Članovi uprave u sustavu PDV-a
5. Nerezidenti u svojstvu članova uprave
6. Završne napomene
Radi unaprjeđenja odnosa između poreznih obveznika i Porezne uprave te učinkovitije naplate javnih davanja, donesen je poseban Pravilnik o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi kojim su detaljnije razrađeni novi instituti koji su uvedeni u naš porezni sustav.
Spomenuti Pravilnik u primjeni je od 25. srpnja 2015., a cilj mu je ujednačena, pravilna i učinkovita primjena propisa iz nadležnosti Porezne uprave, poticanje poreznih obveznika na dobrovoljno podmirivanje novoutvrđenih obveza u poreznom nadzoru, smanjenje administrativnog opterećenja poreznog nadzora te izbjegavanje dugotrajnoga upravnog i sudskog postupka.
Što se smatra novoutvrđenim obvezama u postupku poreznog nadzora, koje je dokumentne porezni obveznik dužan priložiti uz pisani prijedlog za sklapanjem porezne nagodbe, kako se provodi postupak smanjenja obveza po osnovi utvrđene zatezne kamate, koji su rokovi izvršenja obveza te kakve su pravne posljedice neispunjenja poreznom nagodbom utvrđenih obveza, pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod
2. Porezna nagodba
3. Uvjeti za sklapanje porezne nagodbe
4. Smanjenje zateznih kamata i rokovi plaćanja novoutvrđenih obveza
5. Sklapanje porezne nagodbe ako poreznom obvezniku nije uručen zapisnik o obavljenom poreznom nadzoru
6. Sklapanje porezne nagodbe nakon uručenja zapisnika o obavljenome poreznom nadzoru
7. Primjer izračuna novoutvrđenih obveza u kojima je porezna osnovica utvrđena procjenom
8. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Porezno tijelo po službenoj dužnosti postavlja zastupnika poreznom obvezniku koji ima nepoznato sjedište, prebivalište ili boravište, ili nepoznatom vlasniku imovine koja je predmet poreznog postupka. Kod poreznih obveznika koji nisu poslovno sposobni i nemaju zakonskog zastupnika, porezno tijelo podnosi zahtjev nadležnom općinskom sudu za postavljanje zastupnika po službenoj dužnost. Visina nagrade zastupniku po službenoj dužnosti za pojedine radnje koje poduzima u postupcima pred poreznim tijelima utvrđuje se u bodovima prema Tarifi Pravilnika o utvrđivanju visine nagrada i naknada troškova zastupniku po službenoj dužnosti koji donosi ministar financija. Smatramo da je Tarifa nagrade za rad zastupnika po službenoj dužnosti preniska, kao i vrijednost boda, te bi je trebalo podići za 2 - 3 puta.
1. Uvod
2. Pravilnik o utvrđivanju visine nagrada i naknada troškova zastupniku po službenoj dužnosti
3. Postavljanje zastupnika po službenoj dužnosti
4. Razrješenje zastupnika po službenoj dužnosti
5. Visina nagrade po službenoj dužnosti
6. Tarifa za utvrđivanje visine nagrada
7. Opunomoćenik, pomagatelj i porezni savjetnik
8. Zakonski zastupnik fizičke i pravne osobe
9. Primjer iz prakse u vezi s naknadom troškova i nagrade zastupniku po službenoj dužnosti
10. Zaključna razmatranja
Izvori za raspravu o ovom tumačenje uređuju: MRS 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema, MRS 38 - Nematerijalna imovina i IFRIC 12 - Ugovori o koncesiji za usluge – Različita plaćanja za kupljenu i plaćenu imovinu koncesora koncesionaru prema ugovoru o koncesiji usluga (Agenda Papers 6-6c).
1. Varijabilna plaćanja imovina ili rashod razdoblja
2. Prethodne rasprave
1. EK predlaže nezavisni Europski fiskalni odbor
2. Unutar EU-a priznavat će se službeni dokumenti
3. Iz EIF-a osigurano više od milijardu eura za male poduzetnike
4. Šest država na sudu zbog neprihvaćanja direktive o spašavanju banaka
5. Za promicanje europske poljoprivrede 2016. godine 111 milijuna eura
6. EK povećao procjenu rasta hrvatskoga gospodarstva na 1,1 %
7. EK: Starbucks i Fiat moraju vratiti nepropisne porezne olakšice
Početkom prosinca stupaju na snagu odredbe Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o gospodarenju otpadom kojima se, između ostalog, mijenjaju uvjeti za djelatnost trgovanja otpadom, osobito trgovanje otpadom na malo. Jedna je od najznačajnijih izmjena ukidanje odredbe kojom je bila dopuštena isplata u gotovini za otkup otpada građanima najviše do 100,00 kn po jednoj transakciji. O svim ostalim novostima koji se odnose na trgovce otpadom pročitajte u nastavku članka.
Sredinom rujna 2015., sa stupanjem na snagu početkom siječnja 2016., objavljen je Zakon o stečaju potrošača, kojim se namjeravalo prezaduženim građanima dati prilika za novi odgovorniji početak i učinkovito namirenje vjerovnika.
Detaljnije o ovome novom i značajnom propisu pišemo u nastavku članka.
1. Uvod
2. Izvansudski postupak
3. Provedba postupka stečaja pred sudom
4. Pokretanje postupka stečaja potrošača
5. Pripremno ročište
6. Otvaranje postupka stečaja potrošača
8. Razdoblje provjere ponašanja
9. Oslobođenje od preostalih obveza
10. Zaključenje postupka stečaja potrošača
Autori: Jasna VUK, dipl. oec. Ante VIDOVIĆ, dipl. iur.
Devizni rezidenti u određenim okolnostima moraju izvještavati Hrvatsku narodnu banku o kreditnim i depozitnim poslovima. S obzirom na složenost utvrđivanja obveze izvještavanja za svakog od obveznika i za svaku posebnu okolnost kod tog obveznika, u ovom se članku daje odgovor na niz pitanja koja se pojavljuju pri tom izvještavanju, od kojih ističemo: promjene rezidentnosti kreditora, promjene ugovorene valute kredita, kapitalizacije kamata i reprogramiranja kredita.
Obrtnici, samostalna zanimanja i ostale samostalne djelatnosti koje obavljaju fizičke osobe, u pravilu su obveznici poreza na dohodak. Oni mogu odlučiti umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobitak, a ako premaše određene pokazatelje uređene Zakonom o porezu na dobit, obvezni su umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobitak. Bez obzira na to mijenjaju li način oporezivanja dragovoljno ili obvezno, promjena se obavlja na početku poreznog razdoblja (kalendarske godine). Prelazak na oporezivanje s dohotka na dobitak znači promijeniti i načelo utvrđivanja poslovnog rezultata s načela blagajne na obračunsko načelo, a time i način vođenja poslovnih knjiga, što zahtjeva sastavljanje početne bilance i korekciju dobitka na kraju prve godine u sustavu oporezivanja dobitka. O tome pročitajte u ovom članku.
1. Uvodne napomene
2. Koje su fizičke osobe obvezne promijeniti način oporezivanja
3. Uvjeti koji obvezuju poreznog obveznika za promjenu načina oporezivanja
4. Utvrđivanje uvjeta za obvezan prelazak na oporezivanje porezom na dobitak kada se djelatnost obavlja u supoduzetništvu
5. kako treba sastaviti zahtjev za prelazak na oporezivanje dobitka
6. Može li poduzetnik fizička osoba, obveznik poreza na dohodak, održati kontinuitet djelatnosti kao trgovačko društvo
7. Sastavljanje početne bilance
8. Obveza korekcije dobitka na kraju prve godine poslovanja i plaćanja poreza na dobitak
9. Početna bilanca ako je imovina manja od obveza
10. Može li porezni gubitak ostvaren u prethodnoj godini prema načelu blagajne smanjiti osnovicu poreza na dobitak u sljedećoj godini
11. Dragovoljni prelazak s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobitak
12. Obrtnici obveznici poreza na dobitak u socijalnom sustavu
13. Obveza plaćanja doprinosa fizičke osobe “dobitaša” koji obavlja djelatnost uz radni odnos
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Kraj poslovne godine najčešće je razdoblje u kojem poduzetnici donose odluku o promjeni poreznog statusa kada je riječ o ulasku u sustav PDV-a ili o izlasku iz njega. Međutim, odluku o prijelazu dohodaša u dobitaša te dobitaša u dohodaša poduzetnici donose samo na kraju godine ako su ispunili uvjete iz Zakona o porezu na dobit ili na početku poslovanja.
U ovom se članku daju bitne napomene, obveze i porezne posljedice pri prijelazu dohodaša u dobitaša te dobitaša u dohodaša s motrišta poreza na dodanu vrijednost. O obvezama koje proizlaze s motrišta propisa o porezu na dohodak i o porezu na dobitak pišemo u zasebnom članku u ovom broju časopisa RRiF, također u rubrici Obrtništvo i slobodna zanimanja. Nakon prijelaza u dobitaše ta skupina obveznika i nadalje može primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama ako vrijednost isporuka dobara i usluga u 2015. nije bila veća od 3.000.000,00 kn.
1. Uvod
2. Obveze PDV-a pri prijelazu „dohodaša“ u „dobitaša“
3. Obveze kod prijelaza „dobitaša“ u „dohodaša“
4. Zaključne napomene
Djelatnost trgovine, osim u slučaju propisanih iznimaka, ne može započeti s obavljanjem prije nego što nadležni ured izda rješenje da prodajni objekt, oprema i sredstva s pomoću kojih se obavlja trgovina ispunjavaju minimalne tehničke i druge propisane uvjete. Trgovac je obvezan osigurati da prodajni objekt, oprema i sredstva kojima se obavlja trgovina kroz sve vrijeme obavljanja djelatnosti trgovine ispunjavaju minimalne tehničke i druge propisane uvjete. Koje minimalne tehničke uvjete moraju ispunjavati prodavaonice i skladišta te njihova oprema i sredstva u kojima se obavlja trgovina na malo te uz koje uvjete se može obavljati trgovina na malo izvan prodavaonica, pišemo u nastavku ovog članka.
1. Uvod
2. Općenito o djelatnosti trgovine
3. Općenito o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih uvjeta
4. Opći minimalni tehnički uvjeti za prodajne objekte u kojima se obavlja djelatnost trgovine na malo
5. Posebni minimalni tehnički i drugi uvjeti za specijalizirane prodavaonice na malo
6. Posebni minimalni tehnički i drugi uvjeti za nespecijalizirane prodavaonice na malo
7. Minimalni tehnički i drugi uvjeti za trgovinu na malo izvan prodavaonica
8. Zaključak
O značajnim i zanimljivim slučajevima o kojima su Vrhovni sud Republike Hrvatske i Županijski sud u Osijeku odlučivali o bitnim pitanjima u vezani sa savjetovanjem s radničkim vijećem, s obračunom plaće kao ovršnom ispravom i računanjem rokova zastare, pišemo detaljnije u nastavku ovoga članka.
O svemu tome, detaljnije u nastavku kroz prikaz sudske prakse, uz napomenu da su prikazane presude sudova u biti aktualne i u primjeni sada važećeg Zakona o radu.
1. Uvod
2. Obveza savjetovanja s radničkim vijećem
3. Obračun plaće kao ovršna isprava
4. Zastara tražbine iz radnog odnosa
Autorica u članku opisuje institut javnog obećanja nagrade koji je u hrvatskom pravnom sustavu normativno uređen u Zakonu o obveznim odnosima. U ovom se članku objašnjavaju pojam, osnove i opće pravilo naslovljenog instituta koji predstavlja jednostranu izjavu volje, odnosno obvezni jednostrani pravni posao.
1. Uvod
2. Javno obećanje nagrade
3. Opoziv obećanja
4. Tko ima pravo na nagradu
5. Natječaj i nagrada
6. Prestanak obveze
7. Zaključak
