Računovodstvo, revizija i financije 4/2012

U dugotrajnoj imovini poduzetnika često se nalaze osobni automobili čiji je računovodstveni i porezni položaj znatno drukčiji u odnosu na ostale dijelove imovine. Svojevrsna se nepovoljnost povećava svakom značajnijom izmjenom poreznih propisa. U članku se prikazuju načini evidentiranja nabave, korištenja i prodaje osobnih automobila kada se ne utvrđuje plaća u naravi s osnove uporabe osobnog automobila i kada se plaća utvrđuje, a u skladu s izmjenama koje su stupile na snagu 1. ožujka 2012.

1. Osobni automobil kao dio imovine poduzetnika
2. Nabava osobnih automobila od 1. ožujka 2012.
3. Troškovi uporabe osobnih automobila od 1. ožujka 2012.
4. Amortizacija osobnih automobila od 1. ožujka 2012.
5. Evidencije o korištenju osobnim automobilima
6. Zaključak

U Narodnim novinama br. 22. od 23. veljače, a s početkom primjene od 1. ožujka ove godine, objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je ukinuo pravo na odbitak pretporeza pri nabavi automobila i troškova povezanih s korištenjem tim automobilima. Jednako tako od 1. ožujka porezni obveznik više ne može koristiti pravo na odbitak pretporeza pri nastanku troškova reprezentacije. U ovom članku obrazlažemo evidentiranje poslovnih događaja povezanih s troškovima reprezentacije.

1. Troškovi reprezentacije
2. Primjeri poslovnih događaja povezanih s troškovima reprezentacije
3. Zaključak

U članku autorica obrazlaže računovodstveno praćenje prodaje i povratnoga operativnog i financijskog najma kod prodavatelja (najmoprimca) u skladu sa zahtjevima HSFI 15 odnosno MRS-a 17. Osim toga se u članku definira porezno motrište navedenih transakcija kod prodavatelja (najmoprimca) i kupca (najmodavca).

1. Uvod
2. Priznavanje prihoda i rashoda kod prodaje i transkacije povratnog najma
3. Računovodstveno praćenje prodaje i povratnoga financijskog najma
4. Računovodstveno praćenje prodaje i povratnoga operativnog najma
5. Zaključak

Nakon sastavljanja financijskih i poreznih izvješća prikupljaju se svi izvještaji, isprave i evidencije nastali u prethodnoj godini zbog pohrane i čuvanja. Više propisa istodobno uređuje čuvanje poslovne dokumentacije pa u nastavku članka pročitajte koje vrste poslovne dokumentacije razlikujemo, koji su temeljni propisi koji određuju poslovnu dokumentaciju te o rokovima i oblicima čuvanja poslovne dokumentacije za poduzetnike obveznike poreza na dobitak i dohodak.

1. Uvod
2. Način čuvanja poslovne dokumentacije
3. Rokovi čuvanja poslovne dokumentacije
4. Zaključak

Do 20. travnja 2012. trgovačka društva i ostali poduzetnici obveznici predaje tromjesečnih statističkih izvješća imaju obvezu predaje statističkog izvješća na obrascu TSI-POD za razdoblje siječanj – ožujak. U članku su dana pojašnjenja vezana za ispunjavanje pozicija AOP tog obrasca, a uz to su za svaku poziciju izvješća definirani računi RRiF-ova računskog plana za poduzetnike (XV. dopunjeno izdanje) koji se uključuju u pojedinu poziciju

1. Obveznici predaje izvješća TSI-POD
2. Napomene u vezi s ispunjavanjem obrasca TSI-POD
3. Način i rok predaje obrasca TSI-POD

Za ostvarenje ciljeva harmoniziranoga financijskog izvještavanja po segmentima poslovanja najbitnije je interni sustav izvještavanja po segmentima poslovanja raščlaniti tako da ujedno čini informacijsku osnovicu potrebnog agregiranja homogenih ekonomskih pozicija za potrebe eksternog izvještavanja. Međunarodni standard financijskog izvještavanja također zahtijeva da informacije objavljene u temeljnim financijskim izvještajima trebaju biti potpuno usklađene s podatcima iskazanim po segmentima. Od internih se financijskih izvještaja očekuje da eksternim korisnicima pruže pregled poslovnih procesa temeljen na menadžerskom pristupu i računovodstvu odgovornosti, tako da se utvrdi pojedinačni doprinos svakoga izvještajnog poslovnog segmenta ukupnom rezultatu poslovnog sustava kao cjeline. Eksterni financijski izvještaji trebaju pružiti cjelovitu financijsku sliku poslovnih aktivnosti nekog poslovnog subjekta, s dobro strukturiranom vertikalnom i horizontalnom vezom između pojedinih pozicija financijskih izvještaja, tako da se omogući procjena vrijednosti, dinamike i stupnja neizvjesnosti budućega novčanog toka te likvidnosti i financijske fleksibilnosti promatranog subjekta u cjelini, kao i njegovih segmenata poslovanja. Predložen je općeprihvaćen model ocjene harmoniziranosti eksternoga i internoga financijskog izvještavanja po segmentima, a koji je testiran na odabranom uzorku poslovnih sustava.

1. Uvod
2. Novi prezentacijski format financijskih izvještaja
3. Interno financijsko izvještavanje o poslovnim segmentima
4. Model harmoniziranoga financijskog izvještavanja
5. Testiranje modela
6. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu knjiže i obrazlažu knjiženja nekih jamstava i njihovih realizacija. Pri knjigovodstvenom priznavanju jamstava treba obratiti pozornost na to da se jamstva iskazuju izvanbilančno do njihove realizacije i da se treba ispravno postaviti u sustav knjiženja realiziranog jamstva s obzirom na to je li jamstvo dano ili primljeno. Realizirano primljeno ili dano jamstvo ne mora uvijek imati za posljedicu stvaranje obveza ili potraživanja za primljene odnosno dane kredite/zajmove, već se time mogu namiriti ili formirati i neki drugi odnosi. Sve navedeno određuje i sustav knjigovodstvenog iskazivanja realiziranog primljenog ili danog jamstva. U ovom se praktikumu knjiže i obrazlažu dano i realizirano dano jamstvo te primljeno i realizirano primljeno jamstvo. Osnovni materijalni propis koji se rabi u priznavanju navedenih poslovnih promjena je Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. – ispr., dalje: Pravilnik o proračunskom računovodstvu).

1. Aktiviranje danog jamstva trgovačkom društvu na ime urednog ispunjenja njegovih obveza
2. Otplata kredita iz aktiviranoga dobivenog jamstva

Neprofitne organizacije koje vode dvostavno knjigovodstvo trebaju, u načelu, za razdoblje siječanj – ožujak 2012. sastaviti i samo Fini dostaviti obrazac S-PR-RAS-NPF. On se sastavlja i dostavlja do 20. travnja 2012. Temelj za popunjavanje obrasca su podatci iskazani na knjigovodstvenim računima. Samo neki podatci koji se iskazuju u obrascu S-PR-RAS-NPF ne preuzimaju se izravno iz glavne knjige. Riječ je o grupi statističkih podataka. Ne postoje razlike pri njegovu sastavljanju u odnosu na istovrsni izvještaj za 2011.

1. Uvod
2. Jednostavno/dvostavno knjigovodstvo
3. Obrazac S-PR-RAS-NPF

Zasnivanje radnog odnosa kod neprofitnih organizacija uređeno je na jednak način kao i kod ostalih poslodavaca, odnosno na temelju Zakona o radu. Za obavljeni rad u neprofitnoj organizaciji radnik ima pravo na plaću, a poslodavac obvezu da radniku isplati plaću koja je primjerena radu. Plaćom se smatra plaća u bruto-svoti iz koje poslodavac ima obvezu pri njenoj isplati radniku, osim neto-svote koje isplaćuje radniku, obračunati, obustaviti i uplatiti propisana javna davanja, odnosno poslodavac ima obvezu obračunati, obustaviti i uplatiti doprinose za obvezna osiguranja, porez na dohodak i možebitni prirez.

1. Radni odnos
2. Plaća za izvršeni rad i naknada plaće

Omogućavanje radnicima i drugim osobama korištenja osobnim vozilima koja se nalaze u poslovnoj imovini društva za privatnu uporabu prema Zakonu o porezu na dohodak smatra se primitkom u naravi. Prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost primitak u naravi smatra se oporezivom isporukom ako je u trenutku nabave toga sredstva korišten pretporez. Budući da se pri nabavi osobnih automobila od 1. ožujka 2012. ne priznaje pretporez, s motrišta PDV-a mijenja se i položaj primitaka u naravi, što znači da će trebati različito postupati s primitcima u naravi za automobile koji su nabavljeni prije 1. ožujka u odnosu na automobile nabavljene nakon 1. ožujka. Od 1. ožujka ne priznaje se pretporez niti za troškove nastale uporabom tih vozila, a mijenja se i priznavanje troškova glede utvrđivanja osnovice poreza na dobitak. O tome pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Utvrđivanje primitka u naravi s osnove uporabe automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz
3. Utvrđivanje plaće u naravi u visini 1% nabavne vrijednosti osobnog vozila
4. Treba li obračunati i uplatiti pdv na primitak u naravi
5. Knjiženje plaće i primitka u naravi
6. Kako treba sastaviti izvješća o isplaćenoj plaći te obračunanim i uplaćenim doprinosima, porezu na dohodak i prirezu
7. Utvrđivanje primitka u naravi u visini 20% lizinške rate
8. Utvrđivanje primitaka u naravi s osnove stvarnog korištenja vozilom za privatne potrebe
9. Priznavanje troškova nastalih uporabom osobnih vozila za koja se utvrđuje primitak u naravi

Osim promjene opće porezne stope PDV-a s 23% na 25%, od 1. ožujka 2012. promijenio se i sadržaj porezne evidencije, knjige I-RA i U-RA te obrazac PDV, kao i PDV-K. Detaljnije su izmjene bile dostupne i poznate tek objavom Izmjena Pravilnika o PDV-u koji je, na žalost poreznih obveznika, stupio na snagu čak tjedan dana kasnije od stupanja na snagu izmjena u Zakonu o PDV-u. Međutim, o izmjenama u PDV-u već smo opširno pisali u časopisu RRiF, br. 3/12., str. 15., a u nastavku članka daju se najbitnije napomene izmjena u oporezivanju PDV-om koje su pojašnjene upravo objavom Izmjena Pravilnika o PDV-u. O poreznom položaju nabave osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz kao i nabavi dobara i usluga u vezi s osobnim automobilima može se pročitati u zasebnom članku u ovom broju časopisa RRiF, kako za „dobitaše“ tako i za „dohodaše“. Jednako tako, u ovom broju časopisa može se pročitati opširno o poreznom položaju reprezentacije kako s motrišta PDV-a tako i s motrišta poreza na dobitak, pa se u ovom članku neće obrađivati to područje.

1. Uvod
2. Koja se dobra i usluge oporezuju općom stopom PDV-a od 25% od 1. ožujka 2012.
3. Koja se dobra oporezuju sniženom stopom PDV-a OD 10%
4. Novosti u oporezivanju ortopedskih pomagala
5. Ostale novosti - izmjene
6. Nove porezne knjige, obrazac PDV i PDV-K
7. Zaključak

Kod nedavnih izmjena i dopuna našeg Zakona o porezu na dodanu vrijednost moglo se čuti različitih informacija o visinama poreznih stopa u usporedbama sa zemljama EU. Europska je komisija objavila dokument pod nazivom „Stope poreza na dodanu vrijednost u državama članicama Europske zajednice“ („Die Mehrwertsteuersätze in den Mitgliedstaaten der Europäischen Gemeinschaft“) (taxud.c.1(2012)134284-DE), koji pruža aktualan prikaz stopa PDV-a po pojedinim državama članicama 1. siječnja 2012. Koristeći se tim i drugim dostupnim podatcima, u članku se obrađuje sustav poreznih stopa PDV-a po pojedinim državama članicama EU.

1. Pravna osnova usklađivanja stopa pod okriljem EU
2. Usklađivanje broja i visine stopa PDV-a
3. Važeća regulativa EU po pitanju broja i visine poreznih stopa
4. Koliko je realno uvođenje jedinstvene stope na razini EU
5. Stope PDV-a po pojedinim državama članicama EU

Od 1. ožujka 2012. na snazi je promijenjeni Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br., 177/04. – 22/12.) koji nakon sedmogodišnje stanke ponovno uvodi plaćanje poreza po odbitku na dividendu i udio u dobitku pravnih osoba, i to prema sniženoj poreznoj stopi od 12%. Porez po odbitku plaća se na zakonom propisane usluge inozemnih pravnih osoba, kao što su poslovno savjetovanje, revizija, porezno savjetovanje, istraživanje tržišta i sl. Porez po odbitku plaća se i na kamate osim propisanih iznimaka sukladno odredbama čl. 31. Zakona o porezu na dobit. Porez po odbitku plaća se i na isplatu autorskih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva. Na navedene usluge inozemnih poduzetnika, kamate i prava intelektualnog vlasništva porez po odbitku plaća se prema stopi od 15%.

1. Uvod
2. Primjena međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
3. Porez po odbitku na dividende i udjele u dobitku
4. Porez po odbitku na korištenje prava i zaračunane usluge
5. Naknade za softver
6. Problemi primjene ugovora
7. Primjena stope od 20% poreza po odbitku
8. Uplatni računi
9. Zaključak

Pri isporukama dobara i usluga u slobodnu zonu te unutar slobodne zone treba voditi brigu o tome da se s motrišta poreza na dodanu vrijednost slobodne zone ne smatraju teritorijem Republike Hrvatske. Upravo je iz tog razloga drukčiji porezni položaj isporuka dobara i usluga u slobodnu zonu kao i unutar slobodne zone. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Uvodne napomene
2. Osnivači i korisnici slobodnih zona te djelatnosti koje su dopuštene u slobodnim zonama
3. Oporezivanje isporuka dobara i usluga u slobodnu zonu, unutar slobodne zone i iz slobodne zone prema propisima o PDV-u
4. Zaključak

Za nenaplaćeni porezni dug poduzetnika utvrđen sa stanjem 31. siječnja 2012. Zakonom o mjerama naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom (Nar. nov., br. 25/12., dalje: Zakon), koji je stupio na snagu 28. veljače 2012., propisane su dvije nove mjere plaćanja, i to otplata poreznog duga odjednom uz otpis kamata te otplata poreznog duga reprogramiranjem na rok do 36 rata. U Zakonu u odnosu na prijedlog Zakona, o čemu je pisano u časopisu RRiF, br. 3/12., došlo je do promjene roka za podnošenje zahtjeva tako da su pismeni zahtjev za reprogramiranjem naplate poreznog duga u cijelosti ili djelomično, na rok do 36 mjeseci, poduzetnici mogli podnijeti do 29. ožujka 2012., dok se zahtjev za otpis duga s osnove kamata, pod za to predviđenim uvjetima, može podnijeti do 28. travnja 2012.

1. Uvod
2. Subjekti primjene i utvrđivanje poreznog duga sa stanjem 31. siječnja 2012.
3. Uredno podmirivanje tekućih obveza
4. Propisani rok za podnošenje zahtjeva i kamatna stopa
5. Naplata poreznog duga reprogramom
6. Otpis duga s osnove kamata
7. Uplatni računi za plaćanje reprogramiranih mjesečnih anuiteta
8. Usporedna primjena drugih zakonskih propisa
9. Zaključak

Od 28. veljače smanjena je stopa za plaćanje naknade za općekorisne funkcije šuma. Smanjenje stope odrazit će se na visinu predujma za 2012. koji treba utvrditi po stopi od 0,0306% u obrascu OKFŠ za 2011. Kako treba sastaviti konačni obračun naknade za 2011. i predujam za 2012., pročitajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Nova stopa naknade OKFŠ-a
3. Predujam naknade za 2012.
4. Obveznici naknade
5. Obračun i uplata naknade
6. Zastara potraživanja po OKFŠ-u

U Narodnim novinama br. 25/2012. objavljen je konačni tekst Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara prema kojem se smanjuje broj obveznika plaćanja spomeničke rente na prihode ostvarene od djelatnosti određene Zakonom prema NKD-u 2007., po stopi od 0,05%. Po isteku godine odnosno nakon što društvo napravi završena knjiženja, revizorski tim dolazi u završnu reviziju. U završnoj reviziji revizor obavlja dokazne testove koji mogu uključivati detaljne testove pojedinih transakcija i stanja pozicija te analitičke postupke. Općenito se dokazni testovi temelje na ponovnoj provedbi, preračunu, prikupljanju eksterne konfirmacije transakcija s nezavisnom stranom i analizi podataka. U članku će se detaljnije pojasniti kako treba izgledati proces eksternog konfirmiranja, koja je svrha procesa i prikazat će se primjeri zahtjeva za konfirmacijom od odvjetničkog društva, kupaca, banke i Porezne uprave.

1. Pojam i uređenje eksternih konfirmacija
2. Vrste eksternih konfirmacija
3. Postupci eksternog konfirmiranja
4. Primjeri eksternih konfirmacija
5. Rezultati postupka eksternog konfirmiranja
6. Zaključak

Na svojem redovitom zasjedanju u siječnju, održanom 25. siječnja, IASB (Odbor za međunarodne računovodstvene standarde) je na zajedničkom dijelu sastanka s FASB-om (Američkim odborom za standarde financijskog računovodstva) raspravljao o financijskim instrumentima: klasifikaciji i mjerenju te o umanjenju vrijednosti financijskih instrumenata.

1. Uvod
2. Financijski instrumenti – klasifikacija i mjerenje
3. Financijski instrumenti – umanjenje vrijednosti

Europska komisija predložila je zemljama članicama prihvaćanje njezina prijedloga o usklađivanju zakonodavstva o mirovinama, porezima i proračunskom deficitu. Zatim, u članku jesu komentari Komisije vezani uz Bijelu knjigu o mirovinskoj reformi, analiza Mađarskog deficita, Njemački prijedlog poreza na bogatstvo, novi porezni rizici u Britaniji i drugo.

1. Bijela knjiga o mirovinskoj reformi
2. Komisija oštro protiv mađarskog deficita
3. U Njemačkoj se predlaže veći porez na bogatstvo
4. Francuska uvela porez na financijske transakcije
5. Irska uvodi nove porezne poticaje
6. Švicarska razmatra „strategiju bijelog novca“
7. OECD pohvalio krizne poreze u Španjolskoj
8. Konzultacije o europskom zakonu o trgovačkim društvima

Ulaganje u nekretnine ima dva pojavna oblika, izravni i neizravni. Izravni oblik ulaganja u nekretnine predstavlja izravnu kupnju, akviziciju nekretnine, bilo putem izravnog vlasništva nad nekretninom ili putem financijskog najma nekretnine. Neizravno ulaganje u nekretnine obuhvaća ulaganje u vlasničke ili dužničke vrijednosne papire koji u podlozi imaju nekretnine. S obzirom na kontinuirani pad tržišne vrijednosti nekretnina u proteklih nekoliko godina, iste postaju sve zanimljiviji oblik investicijske imovine, odnosno imovine u koju se ulaže u cilju ostvarenja prinosa, bilo kroz sam najam nekretnina i/ili njenom prodajom prilikom porasta tržišne vrijednosti nekretnine. Ulaganje u nekretnine generira novčane tokove uglavnom neovisne o drugoj imovini u posjedu investitora, s obzirom na diverzifikacijski učinak nekretnina u investicijskom portfelju.

1. Uvod
2. Nekretnine kao oblik realne imovine
3. Izravni i neizravni oblici ulaganja u nekretnine
4. Zaključak

Iako se posljednje bitne promjene u deviznom poslovanju primjenjuju već više od godinu dana, one nisu poznate nekim poslovnim subjektima, odnosno kod nekih se od njih pojavljuje prijepor što se trenutačno primjenjuje s obzirom na to da su im u svježem sjećanju još uvijek neka ograničenja u deviznom poslovanju s kojima su se susretali dugi niz godina. Ovim se člankom daje sažetak bitnih odredaba iz područja deviznog poslovanja koje se trenutačno primjenjuju u Republici Hrvatskoj.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Utvrđivanje devizne rezidentnosti
4. Vrste deviznih poslova
5. Plaćanje i naplata u stranim sredstvima plaćanja
6. Naplate i plaćanja u kunama
7. Platni promet s deviznim nerezidentima
8. Obračunske namire
9. Simulirani ugovori
10. Nadzorne knjige
11. Statističko praćenje deviznog poslovanja

Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 22/12.) te Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 29/12.) izmijenjene su odredbe o priznavanju pretporeza pri izdatcima za nabavu i uporabu osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, a koje se odnose i na fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost. Primjena ovih promjena započinje 1. ožujka 2012. Ovisno o namjeni korištenja vozilom, različit je porezni položaj evidentiranja nabave, ali i izdataka koji nastaju njihovom uporabom. O tome pišemo u nastavku članka.

1. Uvodne napomene
2. Evidentiranje nabave sredstava za prijevoz
3. Nabava i obračun amortizacije vozila kojima se koristi za osobni prijevoz obrtnika i osoba zaposlenih u obrtu
4. Nabava i obračun amortizacije vozila kojima se koristi isključivo za obavljanje djelatnosti
5. Nabava vozila na kredit ili financijski leasing
6. Nabava i amortizacija vozila nabavljenog u vrijednosti većoj od 400.000,00 Kn
7. Izdatci nastali u vezi s korištenjem osobnim automobilima
8. Prodaja vozila nabavljenih nakon 1. ožujka 2012.
9. Prijevozna sredstva nabavljena do 1. ožujka 2012.

U posljednje je vrijeme ponovno u javnosti aktualizirana tema radnog vremena prodavaonica i trgovačkih centara nedjeljom i blagdanima. Nakon što je Ustavni sud Republike Hrvatske 19. lipnja 2009. svojom odlukom ukinuo pojedine odredbe tada važećeg Zakona o trgovini kojima se načelno zabranjivao rad trgovina nedjeljom i blagdanima, u praksi se većina trgovaca odlučila raditi nedjeljom i blagdanima. Svrha ovog članka je podsjetiti naše čitatelje na važeću zakonsku regulativu koja se odnosi na radno vrijeme u djelatnosti trgovine i pojedinim obrtima, posebice na uvjete i način pod kojima trgovci i obrtnici smiju raditi nedjeljom i blagdanima, na obveze kojih su se pritom dužni pridržavati te na upravne i prekršajne mjere koje su nadležni inspektori ovlašteni poduzimati protiv onih osoba koje se ne pridržavaju propisanih obveza glede radnog vremena prodajnih objekata i ostvarivanja prava zaposlenih radnika koja im po toj osnovi pripadaju.

1. Umjesto uvoda
2. Radno vrijeme u djelatnosti trgovine
3. Radno vrijeme u pojedinim obrtima
4. Inspekcijski nadzor i poduzimanje mjera
5. Zaključak

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06., 152/08., 43/09. i 88/10., dalje: ZUD) jedinstveno je uređeno radno vrijeme ugostiteljskih objekata za cijelu državu, a predstavničkim je tijelima dana mogućnost da donesu propise na temelju određenih ovlaštenja iz Zakona. U ovom se članku daje pregled zakonskog uređenja radnog vremena u ugostiteljstvu te se upućuje na značenje pridržavanja tih propisa i na posljedice nepridržavanja propisa te na usklađenje rada i poslovanja sa zakonom, a radi sprječavanja kršenja zakona i propisa na tom području.

1. Radno vrijeme ugostiteljskih objekata propisano ZUD-om
2. Odluka o radnom vremenu ugostiteljskih objekata u gradu zagrebu
3. Kada se može odrediti drukčiji raspored, početak i završetak radnog vremena
4. Nadzor i upravne mjere
5. Kazne za prekršaje i zaštitne mjere

Izmijenjenim odredbama Zakona o porezu na dohodak koji se primjenjuje od 1. ožujka 2012. oporezuju se i mirovine ostvarene u inozemstvu koje izravno isplaćuju inozemni nositelji mirovinskog osiguranja. No kad je riječ o primitcima ostvarenim u inozemstvu, prednost pred tuzemnim propisima imaju ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je Hrvatska sklopila s nekim zemljama. To znači da ipak neće sve inozemne mirovine biti oporezivane u Hrvatskoj. Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju osobe koje primaju mirovinu iz inozemstva obvezni su osiguranici zdravstvenog osiguranja ako ugovorom o socijalnom osiguranju koji je Hrvatska sklopila s pojedinim zemljama nije drukčije uređeno. O tome pročitajte u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. S kojim je zemljama rh sklopila ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
3. Kako plaćaju porez umirovljenici čije mirovine podliježu oporezivanju u hrvatskoj
4. Jesu li umirovljenici koji primaju inozemnu mirovinu obvezni podnositi poreznu prijavu
5. Obvezni doprinosi

Radnik je obvezan osobno obavljati preuzeti posao, i to prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada. Ako radnik ne postupa prema uputama poslodavca, odnosno ako krši obveze iz radnog odnosa, poslodavac mu može otkazati ugovor o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika uz uvjete i na način koji su propisani Zakonom o radu (Nar. nov., br. 149/09. i 61/11., dalje: ZR). Više o tome u nastavku članka.

1. Uvod
2. Zabrana otkazivanja
3. Kršenje obveza iz radnog odnosa
4. Obveze poslodavca
5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza
6. Umjesto zaključka

Od 1. siječnja 2012. primjenjuje se novi Zakon o strancima kojim se određene odredbe usklađuju s određenim aktima EU. Propisani su novi uvjeti ulaska, kretanja i boravka te rada stranaca u RH. U sadržaju članka predočena su usklađenja sa određenim aktima EU, propisani su uvjeti ulaska, kretanja i boravka, te rad stranaca, kao i uvjeti rada i prava raspoređenih radnika u RH.

1. Uvod
2. Dozvola za boravak i rad
3. Rad stranaca bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada
4. Potvrda o prijavi rada
5. Rad raspoređenog radnika
6. Boravak i rad državljana država članica EEP-a i članova njihovih obitelji nakon stupanja Republike Hrvatske u Europsku Uniju
7. Boravak i rad državljana trećih država koji imaju odobren stalni boravak u drugoj državi članici EEP-a i članova njihovih obitelji.

U nastavku se daje detaljniji prikaz sudske prakse koja se odnosi na invalidsku mirovinu i radni odnos, na pitanja vezana za prestanak radnog odnosa uslijed toga što je radnik navršio šezdeset pet godina života te na otkaz i sporazum o prestanku ugovora o radu. Također se napominje da je aktualan i u primjeni sada važeći Zakon o radu.

1. Uvod
2. Priznanje prava na invalidsku mirovinu radniku zbog profesionalne nesposobnosti za rad nije razlog za prestanak ugovora o radu po sili zakona.
3. Kad je radnik nakon navršenih 65 godina života i 25 godina staža osiguranja na temelju dogovora s poslodavcem nastavio raditi, poslodavac se ne može osnovano pozvati na prestanak ugovora o radu po sili zakona.
4. Okolnost da je donesena odluka o otkazu ugovora o radu nije zapreka da poslodavac i radnik za vrijeme trajanja otkaznog roka sklope sporazum o prestanku ugovora o radu.