Računovodstvo, revizija i financije 7/2010

U okviru aktivnosti, a u skladu s Programom gospodarskog oporavka kojega je prihvatila Vlada RH, jedna od najbitnijih točaka je fiskalna politika zemlje. Uvođenju novih mjera u oporezivanju dohotka i dobitka cilj je postizanje djelomične ravnoteže u poreznom teretu pojedinih kategorija poreznih obveznika, a time i pribavljanje novih sredstava u proračun države. Nove mjere u oporezivanju dohotka uređene su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. ../10.). O najbitnijim izmjenama pišemo u nastavku.

1. Uvodne napomene

2. Što je novo u oporezivanju plaća

3. Porezni položaj premija osiguranja

4. Oporezivanje dohotka od kapitala

5. Dohodak od osiguranja

6. Kako će se ukidanje poreznih olakšica odraziti na obračun godišnjeg poreza na dohodak

7. Ostale novosti u oporezivanju dohotka

8. Kako će se obračunavati godišnji porez

Zakon o porezu na dobit četvrti se put od početka njegove primjene (1. siječnja 2005.) mijenja i dopunjuje. Izmjene i dopune primjenjuju se od 1. srpnja ove godine. U nastavku dajemo kratak pregled novih odredaba Zakona.

1. Trošak na temelju premija dobrovoljnog mirovinskog osiguranja za zaposlenike (čl. 5. Zakona)

2. Izuzimanja i skrivene isplate dobitka (čl. 7. st. 1. Zakona)

3. Povlastice i druge imovinske koristi (čl. 7. Zakona)

4. Darovanja do 2% ukupnog prihoda prethodne godine koja se odnose na plaćanje troškova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba (čl. 7. st. 8. Zakona)

5. Isplata predujmova udjela u dobitku i dividende (čl. 10.a zakona)

6. Rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore (čl. 11. Zakona)

7. Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina (čl. 12. st. 3. Zakona)

8. Plovila, zrakoplovi, apartmani i kuće za odmor u imovini obveznika poreza na dobitak

9. Porezna osnovica u poslovanju između povezanih osoba rezidenata

10. Ograničavanje prijenosa poreznog gubitka kod statusnih promjena (čl. 17. Zakona)

11. Porez po odbitku (čl. 31. Zakona)

12. Dostavljanje prijave poreza na dobitak elektroničkim putem

13. Zaključak

U članku autorica u cilju istinitog i fer prezentiranja financijskog položaja, financijske uspješnosti i novčanih tokova poduzetnika obrazlaže ulogu računovodstvenih procjena i njihovih promjena. Osim toga, u članku je definirano i računovodstveno postupanje pri promjenama računovodstvenih procjena u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda.

1. Definiranje promjena računovodstvenih procjena

2. Iskazivanje učinaka promjene računovodstvene procjene

3. Razlučivanje računovodstvenih procjena i računovodstvenih politika

4. Primjer evidentiranja promjene računovodstvene procjene

5. Zaključak

U upravljačkoj strukturi trgovačkih društava, ovisno o njihovoj veličini i složenosti ustroja, financijska izvješća priprema uprava i prosljeđuje ih nadzornom odboru odnosno skupštini društva na usvajanje. U vremenu između datuma na koji se odobravaju financijska izvješća za objavu i datuma konačnog usvajanja mogu se dogoditi određene poslovne promjene koje imaju utjecaja na financijska izvješća za prethodnu godinu.

Računovodstveni standardi koji se primjenjuju u RH (HSFI i MSFI) posebnu pozornost daju događajima koji su nastali nakon datuma na koji se sastavljaju financijska izvješća i datuma na koji je odobreno izdavanje, bilo da su ti događaji povoljni ili nepovoljni u odnosu na podatke prikazane u financijskim izvješćima. Postoje i događaji koji zahtijevaju ažuriranje objavljenih informacija, kao i događaji za koje se ne smiju usklađivati objavljeni podatci.

Danom odobrenja za izdavanje financijskih izvješća smatra se dan kada je uprava usvojila financijska izvješća i uputila ih nadzornom odboru odnosno dioničarima.

1. Uvod

2. Događaji nakon datuma bilance i objava datuma odobrenja za izdavanje

3. Objavljivanje događaja nastalih nakon datuma bilance

4. Porezno motrište događaja nakon datuma bilance

5. Zaključak

U praksi je od svih tipova skladišta koje predviđa Uredba za provedbu carinskog zakona carinsko skladište tipa „D“ poduzetnicima najzanimljivije. Koji je razlog tome, kako takvo poslovanje treba evidentirati u poslovnim knjigama poduzetnika te o kojim specifičnostima treba voditi brigu, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvodne napomene

2. Obilježja carinskog skladišta tipa „D“

3. Računovodstvo poslovanja carinskog skladišta tipa „D“

4. Zaključak

Web-sjedište predstavlja i obuhvaća više pojedinačnih internetskih stranica tvrtke, usluge ili proizvoda, povezanih u istu cjelinu na istoj internetskoj domeni, uobičajeno sadržajno vezanih za istu temu. Web-sjedište može biti portalskog tipa ako je pristup informacijama omogućen logički povezanim aplikacijama pa je web-sjedište s računovodstvenog motrišta teško razlikovati od softvera. Web-sjedište nema fizičko obilježje, može pomoći ili samostalno dovesti do ostvarivanja učinaka u poslovanju i promidžbi. Vlastito web-sjedište može se evidentirati kao nematerijalna imovina, trošak razdoblja ili pak vremenski razgraničen trošak ovisno o ispunjavanju kriterija za priznavanje. Web-sjedište društvo može kupiti ili samostalno izraditi.

U ovom članku razmatramo računovodstveno evidentiranje web-sjedišta u poslovnim knjigama i iskazivanje u financijskim izvješćima.

1. Uvod

2. Stjecanje web-sjedišta kao nematerijalne imovine

3. Naknadni izdatci

4. Amortizacija

5. Stjecanje web-sjedišta kao rashod

6. Porez po odbitku i PDV na „ino usluge“

7. Zaključak

U Nar. nov., br. 65/10. objavljene su nove izmjene i dopune Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (dalje: MSFI) i tumačenja IFRIC-a. Ove izmjene i dopune četvrte su u nizu izmjena koje su objavljene u ovoj godini. I ove su izmjene posljedica usklađivanja MSFI i američkih US GAAP-ova koje je započelo još 2002. S obzirom da taj proces još uvijek traje, u skoroj se budućnosti očekuju i daljnje izmjene i dopune MSFI.

1. Uvod

2. Izmjene MSFI 2

3. Izmjene MSFI 5

4. Izmjene MRS-a 1

5. Izmjene MRS-a 36

6. Izmjene MRS-a 38

7. Izmjene MRS-a 39

8. Izmjene IFRIC-a 9

9. Izmjene IFRIC-a 16

• Iz Njemačke prakse

U članku se opisuje rasprava što se vodi u Njemačkoj oko problema rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore.

Poput Europskog suda je i Savezni radni sud u Njemačkoj – s presudom od 20. siječnja 2009. odnosno 24. ožujka 2009. – donio odluku o prenosivosti neiskorištenog prava na godišnji odmor zbog bolešću uvjetovane nesposobnošću za rad radnika. Smatra se da je i na najvišoj instanci Njemačke, odstupajući od dosadašnje sudske prakse Saveznog radnog suda, odlučeno da radnik svoje pravo na godišnji odmor ne gubi ako ga zbog dugotrajne bolesti ne može iskoristiti. Članak prikazuje aktualna razmišljanja o bilanciranju rezerviranja za godišnje odmore.

U prošlom broju časopisa objašnjena su prava zaposlenika i obveze poslodavca u vezi s godišnjim odmorom (v. RRiF, br. 6/10., str. 143.).

1. Veličine za određivanje bilanciranja rezerviranja

2. Porezna i trgovačkopravna rasprava o utvrđivanju vrijednosne sastavnice

3. Uzimanje u obzir proširenog prijenosa godišnjeg odmora

4. Anticipacija budućeg prava na godišnji odmor

5. Sažetak

Prema programu statističkih aktivnosti Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 65/08.) za razdoblje od 2008. do 2012., statistička se izvješća za tromjesečno razdoblje dostavljaju na već poznatim pripadajućim tiskanicama TSI-POD, TSI-BAN, TSI-OS-RE.

1. Obveznici sastavljanja statističkog izvještaja

2. Opće napomene i specifičnosti u vezi s ispunjavanjem obrasca TSI-POD

3. Investicije u dugotrajnu imovinu

4. Način predaje izvještaja

• Praktikum proračunskog računovodstva

U ovom praktikumu dana su dva poslovna događaja: 1. podizanje gotovine karticom i 2. darivanje (donacija) vlastite dugotrajne nefinancijske imovine.

Gotovina se ne mora podići za potrebe poslovanja samo s poslovnog računa, nego i uz pomoć kreditne kartice. Ako se ona podiže s poslovnog računa, može se podići nalogom obrasca platnog prometa, ali i debitnom karticom. Uz to, podignuta gotovina se ne mora, ali i može položiti u blagajnu. Navedenim mogućnostima prilagođavaju se i knjiženja u poslovnim knjigama.

Darivanje (donacija) u proračunskom sustavu ima svoje osobitosti. Ne postoji zapreka da se daruje i vlastita dugotrajna imovina. To će biti iznimka, a ne pravilo. Naime, nefinancijska dugotrajna imovina može se stjecati kupnjom samo u opsegu potrebnom za ispunjavanje zadataka proračunskih korisnika, a ne zbog doniranja.

Propisan je način knjiženja darivanja vlastite dugotrajne imovine. Terete se i rashodi razreda 3 i odobravaju prihodi razreda 7.

1. Podizanje gotovine karticom

2. Darovanje vlastite dugotrajne nefinancijske imovine

Organizacije koje vode svoje knjigovodstvo u sustavu neprofitnog računovodstva za razdoblje siječanj – lipanj 2010. sastavljaju račun prihoda i rashoda odnosno izvještaj o prihodima i rashodima.

Taj izvještaj ne razlikuje se od istoimenog izvještaja koji se popunjavao za razdoblje siječanj – lipanj 2009.

Upozoravamo sve organizacije koje su osnovane od 1. siječnja 2009. i koje su prema svojem statusu obveznici vođenja neprofitnog računovodstva da vode dvostavno neprofitno knjigovodstvo i da su obveznici sastavljanja izvještaja o prihodima i rashodima za navedeno razdoblje. One ga neće moći predati ako neće imati svoj registarski broj iz registra koji se vodi pri Ministarstvu financija.

1. Uvod

2. Obveznici sastavljanja

3. Vrsta financijskih izvještaja koji se predaju

4. Rok predaje i ovlaštena institucija kojoj se predaju izvještaji

5. Račun prihoda i rashoda

• Računovodstvo neprofitnih organizacija

Izdatci za službena putovanja obračunavaju se na temelju urednog i vjerodostojnog putnog naloga kojem se obvezno prilažu i isprave kojima se dokazuju izdatci i drugi podatci navedeni na putnom nalogu.

Ako je kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca uređeno pravo na naknadu za godišnji odmor, prema poreznim propisima može mu se isplatiti do 2.500,00 kn bez oporezivanja pod uvjetom da već prethodno u 2010. nije ta mogućnost iskorištena isplatom uskrsnice ili božićnice za prethodnu godinu i sl. Osim toga, postoji mogućnost davanja radniku dara u naravi do 400,00 kn vrijednosti s uključenim PDV-om, bez oporezivanja godišnje, što se može iskoristiti i prigodom godišnjeg odmora. Kako treba postupiti pri isplati regresa, kako obračunati porez i doprinose ako se isplaćuje ili daje dar u naravi u novcu i/ili u naravi iznad neoporezive svote odnosno vrijednosti te kako evidentirati u knjigovodstvu, pišemo u ovom članku.

1. Uvod

2. Porezni položaj regresa

3. Obračun poreza na dohodak i doprinosa u slučaju kada se regres isplaćuje u svoti iznad neoporezive

4. Utjecaj oporezovanog regresa na mirovinsku osnovicu i naknadu za bolovanje

5. Iskazivanje regresa u obrascu R-Sm i u obrascu ID

Od 1. siječnja 2010. u primjeni su nove odredbe Zakona i Pravilnika o PDV-u. Iako smo o tome već pisali i ranije, zbog učestalih pitanja što je porezna osnovica u određenim specifičnim situacijama te kad nastaje porezna obveza, navedenu problematiku detaljnije obrađujemo u nastavku članka.

1. Nastanak porezne obveze

2. Porezna osnovica u prometu dobara i usluga

3. Naknadna promjena porezne osnovice

4. Primjena neto ili bruto-načela pri utvrđivanju porezne osnovice

5. Utjecaj prolaznih stavki na poreznu osnovicu

6. Isporuke dobara i usluga ispod nabavne cijene

7. Zaključak

Stipendije su oblik novčane pomoći koji se dodjeljuje pojedincima za potrebe njihova obrazovanja odnosno profesionalnog usavršavanja. Mogu se dodjeljivati radi određenog visokoškolskog stupnja ili akademskog obrazovanja ili radi poticanja razvijanja posebnih talenata te športskih ostvarenja u natjecanju i športu. U pravilu, pravo na stipendiju ostvaruje se na temelju volje isplatitelja za isplatom koja je određena posebnim propisom, a s poreznog su motrišta utvrđeni uvjeti prema kojima se takva isplata može obaviti neoporezivo.

1. Uvodne pripomene

2. Vrste neoporezivih isplata sportašima

3. Obveze isplatitelja i primatelja stipendija

4. Stipendija športašima u svotama iznad neoporezivih

Načelo čuvanja porezne tajne propisano je OPZ-om i o njemu se mora voditi briga u poreznom postupku. Obvezu čuvanja porezne tajne pod uvjetima propisanim zakonom imaju svi službenici poreznih tijela te druge ovlaštene osobe koje sudjeluju u poreznom postupku.

O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod

2. Pojam porezne tajne

3. Čuvanje porezne tajne

4. Slučajevi kad nije povrijeđena obveza čuvanja porezne tajne

Troškovi plaća predstavljaju najčešće značajnu stavku u računu dobitka i gubitka poduzetnika, stoga podliježu detaljnom ispitivanju revizora. Naime, netočno iskazani troškovi plaća mogli bi rezultirati značajnom pogreškom u financijskim izvještajima poduzetnika. Troškovi plaća predstavljaju stavku u računu dobitka i gubitka koja je povezana sa stavkama iz bilance, i to sa: zalihama, novcem i obvezama prema radnicima za isplatu plaća. Prema tome, pri revizorskom ispitivanju troškova plaća potrebno je ispitati i vezane stavke.

1. Uvod

2. Računovodstveni, porezni i ostali kriteriji revizije plaća

3. Ciljevi i metodologija revizije plaća

4. Primjer revizije plaća

5. Zaključak

Na svojoj redovitoj sjednici održanoj u Londonu od 17. do 21 svibnja 2010., Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (dalje: IASB) raspravljao je o: godišnjem poboljšanju standarda, konceptualnom okviru standarda: kvalitativnim obilježjima, konsolidaciji, prodaji prava emisije, financijskim instrumentima: instrumentima zaštite od rizika, IFRIC-ovim tumačenjima MSFI, ugovorima o osiguranju, ugovorima o zajedničkim poduhvatima, najmovima, menadžerskom komentaru i priznavanju prihoda.

U nastavku se podrobnije prikazuje tijek rasprave i doneseni zaključci te odluke o najmovima i priznavanju prihoda.

1. Najmovi

2. Priznavanje prihoda

1. Ministri financija dogovorili uspostavu fonda za pomoć

2. Prijedlozi EK za dovršetak reforme financijskog tržišta

3. EU razmatra fondove za saniranje šteta od propasti banaka

4. Jednostavnije do novca iz EU fondova

5. Nova pravila tržišnog natjecanja za industriju vozila

6. Bruxelles pojačava napore na mirovinskoj reformi

Poslovni je subjekt likvidan kada je u mogućnosti svoju kratkoročnu imovinu pretvoriti u novac i novčane ekvivalente koji trebaju biti dovoljni za pokriće preuzetih obveza unutar obračunskog razdoblja koje je godina dana.

O likvidnosti i važnosti upravljanja obrtnim kapitalom pročitajte u nastavku.

1. Uvod

2. Optimalna bilančna struktura

3. Utvrđivanje potrebnih obrtnih sredstava

4. ADT model i likvidnost

5. Cash gap

Ulazak u poslovni odnos (kreditiranja ili prodaje) s poslovnim partnerom uvijek sa sobom donosi određenu količinu poslovnog rizika. U najgorem scenariju banka ili trgovačko društvo mogu imati gubitke u svom poslovanju zbog nenaplaćenih potraživanja uzrokovanih stečajem i likvidacijom poslovnog partnera. Takav se rizik u poslovanju ne može u potpunosti izbjeći, ali se njime može upravljati. Upravo u svrhu procjene vjerojatnosti blokade žiro-računa – insolventnosti trgovačkih društava oblikovan je FP RATING®, a o tome pročitajte u nastavku članka.

1. Uporaba modela za predviđanje (in)solventnosti poslovnih partnera 6. Zaključak

2. Modeli za predviđanje poslovnog neuspjeha i insolventnosti

3. FP RATING

4. Zaključak

Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost izuzimaju dobra i usluge radi različitih namjera (vlastite potrebe, reprezentacija, promidžba i sl.). Ovisno o namjeri, različita su postupanja s motrišta propisa o porezu na dohodak i s motrišta poreza na dodanu vrijednost. Kada izuzimanje dobara i usluga predstavlja primitak, a kada porezno nepriznati izdatak te koje novosti u 2010. kod oporezivanja samostalne djelatnosti s osnove reprezentacije i promidžbe donosi novi Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 149/09., dalje: Pravilnik o PDV-u) pročitajte u nastavku.

1. Uvod

2. Izuzimanje dobara i usluga prema propisima o porezu na dohodak

3. Izuzimanje odnosno korištenje dobara i usluga s motrišta PDV-a

4. Izuzimanje za nepoduzetničke namjene

5. Izuzimanje za poduzetničke namjene

6. Kada se dobra ili usluge izuzimaju za potrebe donacija

Ustavni sud RH je, odlučujući o suglasnosti Zakona o obrtu s Ustavom RH, donio Odluku br. U-I-2771/2008 kojom je ukinuo čl. 20. st. 1. Zakona o obrtu, čijom je odredbom bila uređena odgovornost obrtnika za obveze nastale u obavljanju obrta. Ovom odlukom Ustavni sud je zapravo samo potvrdio i na drugim propisima utemeljeno stajalište, prema kojem obrtnici za obveze koje nastaju u obavljanju obrta odgovaraju cijelom svojom privatnom imovinom, a ne samo unesenom imovinom potrebnom za obavljanje obrta.

1. Pojam obrtnika, trgovca pojedinca i trgovačkog društva

2. Odgovornost obrtnika, trgovca pojedinca i društva kapitala za obveze nastale u gospodarskom poslovanju

3. Odluka Ustavnog suda RH o odgovornosti obrtnika

4. Odgovornost obrtnika prema odredbama Ovršnog zakona

Tijekom ljetnih mjeseci pojačana je prodaja sezonskog voća i povrća, gljiva, sira, meda, riba i drugih prehrambenih proizvoda na klupama i štandovima na tržnici i izvan njih, posebice uz frekventne prometne pravce i na javnim površinama turističkih mjesta. Tema ovog članka je uputiti prodavatelje ovih proizvoda pod kojim uvjetima i na koji način mogu obavljati prodaju sezonske hrane i kojih se obveza pritom moraju pridržavati.

1. Uvod

2. Tko može i na koji način obavljati prodaju na otvorenom

3. Zabrane i ograničenja glede prodaje hrane na otvorenom

4. Označavanje sezonske hrane koja se prodaje na otvorenom

5. Obveze prodavatelja pri prodaji sezonske hrane

6. Zaključak

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, čija se objava očekuje u Narodnim novinama, izmijenjen je i dopunjen Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06., 152/08. i 43/09., dalje: ZUD). Jednako tako, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu, čija se objava također očekuje u Narodnim novinama, izmijenjen je i dopunjen Zakon o pružanju usluga u turizmu (Nar. nov., br. 68/07., dalje: ZOPUT).

U nastavku članka daje se objašnjenje osnovnih pitanja koja su obuhvaćena izmjenama navedenih propisa.

1. Što donose izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti

2. Što donose izmjene Zakona o pružanju usluga u turizmu

Početkom ove godine na snagu je stupio novi Zakon o radu čijim je odredbama poslodavcima propisana obveza vođenja evidencije o radnicima. U skladu s time, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva donio je i provedbeni propis novog ZR-a – Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima – koji je stupio na snagu 1. lipnja ove godine, a kojim je ova obveza poslodavaca detaljnije uređena.

U ovom se članku, stoga, daje kratak pregled odredaba navedenog pravilnika.

1. Dosadašnje evidencije

2. Evidencije o radnicima i radnom vremenu radnika prema odredbama novog pravilnika

3. Pitanja koja pravilnikom nisu obuhvaćena

4. Završne napomene

Djeca s teškoćama u razvoju kao i njihovi roditelji mogu ostvariti posebno utvrđena prava prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potrebama. Posebna prava prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju odnose se na produženje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju i nakon navršene 18. odnosno 26. godine života kao članovi obitelji, ako posjeduju odgovarajuće rješenje nadležnog tijela. Jednako tako, roditelj djeteta s teškoćama u razvoju može u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja ostvariti pravo na boravak uz dijete (dnevni ili cjelodnevni) za vrijeme bolničkog liječenja djeteta u bolnicama za liječenje akutnih bolesti kao i u bolnicama za liječenje kroničnih bolesti te pravo na naknadu plaće za bolovanje. O tome pročitajte u ovom članku.

1. Obvezno zdravstveno osiguranje djece

2. Obvezno zdravstveno osiguranje preko roditelja

3. Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja

4. Prava s osnova rodiljnih i roditeljskih potpora

5. Vremenske potpore

6. Novčane potpore

U praksi su česti slučajevi da poslodavac prouzroči štetu radniku i radnik poslodavcu. Nas ovdje posebno zanimaju slučajevi kad poslodavac prouzroči štetu radniku na radu (i u vezi s radom). Tada dolazi do odgovornosti poslodavca da tu štetu, pod zakonskim uvjetima, nadoknadi radniku. I Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09.) u čl. 103. uređuje odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku. Prema tim odredbama, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Prema st. 2. istoga članka pravo na naknadu štete ima radnik i u slučaju štete koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa. Nas sada zanima šteta koju radnik pretrpi na radu ili u vezi s radom, a na koju se odnose odluke Vrhovnoga suda RH koje ćemo u nastavku prikazati. Iako su te odluke temeljene na prijašnjim propisima, one su aktualne i sada jer se odgovarajući propisi nisu bitno izmijenili.

1. Uvod

2. Obavljanje poslova suprotno propisima o zaštiti na radu

3. Podijeljena odgovornost za štetu

4. Šteta nastala radom radnika koju poslodavac nije mogao predvidjeti

Mogućnost pobijanja pravnih radnji dužnika vjerovniku pruža mogućnost pobijanja imovinskopravnih raspolaganja insolventnog dužnika. No čl. 66. Zakona o obveznim odnosima ne pretpostavlja insolventnost dužnika, nego je dovoljno da je pravna radnja poduzeta na štetu vjerovnika, što znači da dužnik nema dovoljno sredstava za podmirenje vjerovnikove tražbine. Mogu li te pravne norme doprinijeti sigurnosti gospodarskih subjekata?

1. Uvod

2. Pojam pobijanja

3. Opće pretpostavke pobijanja

4. Posebne pretpostavke pobijanja

5. Tužba kao sredstvo pobijanja

U časopisu RRiF br. 5/10., str. 141., objavljen je uvodni dio naslovne teme. Ovim člankom nastavlja se razmatranje odgovornosti članova uprave i nadzornog odnosno upravnog odbora za štetu pričinjenu dioničkom društvu i vjerovnicima društva. Razmatra se i odgovornost izvršnih direktora koji, doduše, ne čine organ, ali je zbog važnosti njihove uloge u društvima s monističkim ustrojem organa i nekih sličnosti s članovima uprave u društvima s dualističkim ustrojem organa, usprkos razlikama u položaju, radi potpunosti prikaza potrebno obraditi i njihovu odgovornost.

3. Odgovornost za štetu prema vjerovnicima društva

4. Dužna pozornost i odgovornost članova nadzornog odbora

5. Dužna pozornost i odgovornost članova upravnog odbora

6. Dužna pozornost i odgovornost izvršnih direktora

7. Odgovornost članova uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnih direktora i članova upravnog odbora društva u vezi s osnivanjem društva

Prema podatcima iz godišnjih financijskih izvještaja za 2009. koje su poduzetnici iz realnog sektora (bez banaka i društava za osiguranje odnosno bez poduzetnika iz financijskog sektora) te pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobitak podnijeli Financijskoj agenciji do 31. ožujka 2010., vidljivo je da su poduzetnici u RH u recesijskoj 2009. relativno uspješno poslovali. No ipak, s lošijim financijskim rezultatima nego prethodne 2008., koja je bila najuspješnija poslovna godina (po ostvarenom neto-dobitku), može se usporediti s 2003.

U nastavku članka prezentirani su osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika iz realnog sektora s kratkim osvrtom na poslovanje po djelatnostima i po veličinama poduzetnika.

1. Uvod

2. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 2009.

3. Financijski rezultati poduzetnika po djelatnostima

4. Financijski rezultati poduzetnika po veličinama

5. U 2009. lošiji i pokazatelji uspješnosti poslovanja

• VIJESTI IZ UDRUGE 
• PROMOCIJA OVLAŠTENIH RAČUNOVOĐA

1. Ocjena stanja

2. Cijene na malo

3. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima

4. Industrijska proizvodnja

5. Vanjskotrgovinska razmjena

6. Trgovina na malo

7. Turizam

8. Plaće

9. Likvidnost i solventnost

10. Zaposlenost