Može li se revalorizacijska pričuva koristiti kao povećanje temeljnog kapitala, pokriće gubitka ili isplatu dividende, odnosno udjela u dobitku društva jedno je od pitanja koja se u praksi često postavljaju, posebice u kontekstu plaćanja poreza na dobitak.

Djelomice je opisan i problem realizirane revalorizacijske pričuve iz prethodnih godina i način njezina transfera u zadržani dobitak, te poreznih posljedica takvog transfera imajući na umu tri posebna sustava oporezivanja dobitka, tj. od 1994. do 2000., odnosno od 2001. do 2004. i od 2005. nadalje.

Iz određenja ovih standarda može se razumjeti da se nekretnine koje se nabave ili sagrade radi držanja i povećanja bogatstva imateljima udjela (u trgovačkim društvima, investicijskim fondovima, mirovinskim i drugim institucionalnim ulagačima) prikazuju odvojeno u bilanci. Riječ je o nekretninama koje se iznajmljuju i tako s jedne strane donose prihode, a s druge strane putem prirasta tržišne vrijednosti nekretnina (bez obzira na to kako se koriste ili ne koriste) uvećavaju bogatstvo ulagačima.

Ovisno o ulagačima i njihovim poslovnim posebnostima odabire se model vođenja nekretnina po trošku nabave ili prema modelu fer vrijednosti. Postoje, pak, poslovne situacije kad se nekretnine "vraćaju" u dugotrajnu imovinu ako se počnu koristiti za proizvodnu, trgovačku ili administrativnu aktivnost ili na zalihe radi (uređenja i) prodaje. O svemu tome pročitajte u nastavku članka.

U ovom članku razmatramo upravo ta pitanja. Može se zaključiti da se za 2005. financijska izvješća sastavljaju prema Zakonu koji je vrijedio do kraja 2005., a usvajaju i objavljuju prema propisima koji su na snazi u 2006.

Ovom prigodom upozoravamo na sljedeće:

U slučaju da se međusobno razmjenjuju robe ili usluge koje su slične prirode i vrijednosti tada se ne iskazuje prihod1 (primjerice robe slične ulju ili mlijeku), a ako se razmjenjuju robe neslične prirode, tada se prihod iskazuje.

1. Nepotrošena sredstva primljena za projekt koji nije realiziran u proračunskoj godini
2. Naplata danih usluga čekovima građana

Nadamo se da su ovime završeni problemi koji su bili izraženi u svakodnevnoj praksi i u poreznom nadzoru i da će se na svim razinama poštivati dogovoreno. Ako će se u poreznom nadzoru i dalje postupati u smislu stajališta koje smo opisali u br. 3/06., onda sve ovo nema smisla. O čemu je riječ, potanje u nastavku članka.

1. Može li hotel naplatiti uslugu od nerezidenta u stranoj gotovini?
2. Otkup potraživanja kada su sudionici posla tri rezidentne osobe, od kojih jedna obavlja djelatnost u slobodnoj zoni

U RRiF-u, br. 3/06. i 4/06. objašnjeni su financijski i računovodstveni aspekti ovih poslova, dok se u ovom broju objašnjavaju pravne pretpostavke tih poslova.

1. Nabava različitih usluga od jednog dobavljača
2. Žurna nabava nakon što je poništeno nadmetanje

Promjene obaju kolektivnih ugovora objavljene su istodobno (Nar. nov., br. 28/06.). Pročitajte koje novosti oni donose.

Riječ je o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, Zakona o zdravstvenoj zaštiti te prijedlozima Zakona o zdravstvenom osiguranju, Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu.

Pregled naknada, potpora i nagrada, plaća, osobnih odbitaka, stopa poreza i prireza na dohodak i uplatnih računa u 2006.
• Primjeri odluka o stipendiji i darovanjima
• Plaće – osnovice, stope doprinosa, poreza i prireza i uplatni računi
• Oporezivanje drugih dohodaka
• Porez na dohodak od kapitala
• Dvostruko oporezivanje
• Statistika – prosjeci plaća
• Otpremnina prema Zakonu o radu
• Povrat PDV-a strancima – fizičkim osobama
• Blagdani u svibnju 2006.
• Podsjetnik za zakonska plaćanja i obveze u svibnju 2006.
• Pregled srednjih tečajeva kuna za neke valute prema tečajnici HNB-a
• Pregled kamatnih stopa EURIBOR i ZIBOR
• Pregled kamatnih stopa LIBOR