Trgovačka društva razvijaju aktivnosti ovisno o svojim različitim poslovnim područjima i tržištima. Ona se organiziraju kao jedinice, koje se pretvaraju u profitne centre.
Profitni centri omogućuju lakše otkrivanje mjesta unutar trgovačkog društva na kojima se javljaju poslovni problemi. Istodobno praćenje djelovanja poslovnih centara omogućuju unapređivanje poslovanja pri čemu ključni doprinos imaju kontroling aktivnosti.
U sadržaju rada obrađeni su postupci: ekonomske i menadžerske uspješnosti u kontrolingu profitnih i investicijskih centara, oblikovanje modela za ekonomsku procjenu uspješnosti profitnih centara, kategorije profita, odabir pokazatelja za ekonomsku uspješnost, uspješnosti pojedinog profitnog centra i kontroling skrivenih profitnih centara.
U članku se prenosi autorski članak iz Njemačke porezno-bilančne prakse koji se osvrće na provedenu (i napisanu) raspravu o primjeni Međunarodnih računovodstvenih standarda financijskog izvještavanja (IFRS-MSFI) i Međunarodnih računovodstvenih standarda (IAS-MRS) u Njemačkoj. U to se je uključilo njihovo Savezno ministarstvo za financije i izradilo ekspertizu pod nazivom Herzig.
Naš suradnik iz Njemačke dao je osvrt na tu ekspertizu i vrlo zanimljivo se može primijetiti da postoje i njihove "simpatije" za prihvaćanje MSFI-a. Svakako, porezno zakonodavstvo se za taj prijelaz treba prilagoditi.
Članak je zanimljiv i za naše prilike pa preporučujemo da ga pročitate.
Težnja je ulagatelja kapitala u trgovačka društva ostvariti što veći prinos i to kontinuirano kroz buduća razdoblja poslovanja. To prisiljava uprave društva da brinu o ostvarivanju težnje vlasnika i vode politiku stalnog unapređivanja poslovanja društva. Računovodstvo osiguravanjem informacija omogućuje vlasnicima, upravi i poreznim tijelima saznanja o ostvarivanju ciljeva poslovanja.
Računovodstvo obavlja poslove temeljene na profesionalnim normama i propisima, a usmjereno je prikupljanju podataka o promjenama na imovini, kapitalu, rezultatima poslovanja i druge. Prikupljeni podatci jesu podloga za sastavljanje izvješća kojima se emitiraju informacije. Računovodstvene informacije moraju imati odgovarajuću kvalitetu, prije svega pravodobnost i pouzdanost. Kvalitetna obilježja informacija ovise uz ostale čimbenike i o dokazivanju urednim i vjerodostojnim ispravama svih prikupljenih podataka, te primjenom elektroničkih uređaja. U računovodstvenoj obradi podataka obvezno koristimo samo uredne i vjerodostojne isprave kako bi poslovne knjige zadržale visok stupanj dokazanosti svega o čemu pružaju informacije.
Troškovi školovanja i stručnog usavršavanja zaposlenika još samo ove godine mogu dodatno smanjiti osnovicu poreza na dobitak. Izmjenom Zakona o porezu na dobit koja je u primjeni od 1. siječnja 2007. ovi troškovi više neće imati obilježje "porezne olakšice". Iako je ulaganje u obrazovanje zaposlenika nužnost u uvjetima brzog gospodarskog razvoja neovisno o njegovu poreznom tretmanu, neki će se poslodavci, potaknuti spomenutom izmjenom Zakona, odlučiti ove jeseni uputiti svoje zaposlenike na tečajeve stranih jezika, računovodstvene i tečajeve informatike ili poslijediplomske studije - pod uvjetom da je ovo školovanje i usavršavanje u vezi s djelatnošću koju poduzeće obavlja.
U ovom članku pišemo o poreznom i računovodstvenom motrištu troškova školovanja i stručnog usavršavanja zaposlenika.
Autor: Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
Društva ulažu u vrijednosne papire pa tako i u dionice odnosno udjele drugih društava zbog mogućnosti zarade ako im vrijednost raste na tržištu (na kratki rok), zbog kontinuirane dividende (udjela u dobitku) budući da subjekt u koji je uloženo posluje uspješno, zbog stjecanja drugih poslovnih subjekata kako bi ga mogli kontrolirati ili pripojiti, ili postići neke druge taktičke ili strateške pozicije na tržištu. Namjere društva pri stjecanju dionica, odnosno udjela u drugim društvima imaju svoj odraz i u knjigovodstvu stjecatelja gdje se jasno mora razlikovati namjera trgovanja dionicama i udjelima od namjere kontrole subjekata.
Mala i srednja društva u 2006., primjenjuju objavljene MRS-ove (još nerevidirane), a velika trgovačka društva kao i ona društva čijim se vrijednosnim papirima trguje na burzama odnosno mala i srednja koja se za to odluče primjenjuju MSFI (neobjavljene revidirane MRS-ove). Razlike u evidentiranju poslovnih promjena jednih i drugih društava mogu biti znatne, no to je današnje stanje u zakonodavnom uređenju računovodstva.
U ovom članku razmatra se problem kasnijeg (naknadnog) utvrđivanja vrijednosti ulaganja te pitanje iskazivanja dobitka ili gubitka u poslovnim knjigama ulagača u slučaju promjene iskazane vrijednosti, odnosno dobitka ili gubitka trgovačkog društva.
U ovom članku cilj nam je ukratko prikazati neke posebnosti u računovodstvu trgovačkih društava koja se bave proizvodnjom gotovih proizvoda. Prikazani su primjeri kako evidentirati nabavu i utrošak zaliha sirovina i materijala, kako napraviti obračun proizvodnje, kako obračunati i rasporediti troškove, te vrednovati zalihe nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda poštujući pritom odredbe MRS-a i MSFI-a. Primjeri su univerzalni tako da ih se može koristiti u prehrambenoj i drugoj prerađivačkoj industriji. Preporučujemo čitateljima iz društava koja se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda da pročitaju sljedeći članak koji obrađuje zahtjeve iz područja "sljedivosti" sirovina i materijala.
U članku se daje pregled važnijih poreznih i računovodstvenih osobitosti vezanih uz proizvodnju i distribuciju knjiga i udžbenika, te ostalih tiskovina nakladnika. U razmatranju proizvodnje nakladnika detaljnije se obrađuje porezni i računovodstveni pristup autorskim honorarima kao sastavnom dijelu proizvodnje svake tiskovine.
Propisima je uređena obveza da poduzetnici dostave statističkih izvješća za svako tromjesečje u svrhu prikupljanja statističkih podataka. Za pojedinih društava (brokeri, investicijski fondovi i društva, javna dionička društva, mirovinska društva) uređena je obveza izvješćivanja pojedinih nadzornih tijela tijekom godine (Komisija za vrijednosne papire). Međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS 34) preporuča se izvješćivanje tijekom godine. U ovom članku daju se samo informacije o propisanim financijskim, odnosno poslovnim izvješćima.
Uzorkovanje je koristan alat za stjecanje objektivne sigurnosti o točnosti stanja računa ili točnosti postupaka kad revizijsko ispitivanje obuhvaća usporedbu računovodstvenih informacija s fizičkom dokumentacijom ili imovinom umjesto s kompjuterskim podatcima. Uzorkovanje povećava djelotvornost većine revizijskih postupaka. Često nije praktično revidirati sve transakcije koje čine stanje jednog računa. U takvim slučajevima, revizor odabire jedan uzorak tih transakcija nad kojim provodi revizijske postupke za procjenu slabosti kontrola ili netočnosti novčanog iskazivanja. Ovaj članak sadrži kratak opis revizijskog uzorkovanja, rizik uzorkovanja i druge rizike, izbor pristupa uzorkovanja, uzorkovanje za ispitivanje kontrola i uzorkovanje za dokazno ispitivanje. Više o tome u nastavku.
U lipnju 2005. godine IASB je objavio prijedlog amandmana na MRSa 37 Rezerviranja, neizvjesne obveze i neizvjesna imovina, te MRS 19 Obveze prema zaposlenima. Tijekom posljednjih mjeseci intenziviran je rad na projektu novog pristupa obvezama, što ćemo u nastavku podrobnije prikazati.
U prošlom broju našega časopisa pisali smo o strukturi financiranja malih i srednjih poduzeća u RH. U ovom broju nastavljamo tu temu. dajući prikaz poticajnih sredstava namijenjenih razvoju maloga gospodarstva u Hrvatskoj kojeg provodi Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i Hrvatska banka za obnovu i razvitak.
Autori: Doc. dr. sc. Marko KOLAKOVIĆ Bojan MORIĆ-MILOVANOVIĆ, dipl. oec.
Pod nazivom autorski honorari, u praksi prepoznajemo primitke koji se ostvaruju za autorsko djelo. Autorsko djelo je izvorna intelektualna tvorevina iz književnog, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualno obilježje bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu, a sve u skladu s odredbama Zakona o autorskim i srodnim pravima (Nar. nov., 167/03.). U Zakonu o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04.), autorske honorare prepoznajemo kao drugi dohodak koji se upravo zbog svog obilježja kao intelektualne tvorevine, razlikuje od ostalih primitaka koje u poreznom smislu pripadaju skupini drugih dohodaka. O posebnostima autorskog honorara i načinu oporezivanja pišemo u ovom članku.
U članku se obrađuju mogućnosti oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost u slučaju kada se dobra uvoze iz inozemstva kao donacija ili kada se takva dobra kupuju u Hrvatskoj iz novčanih inozemnih donacija. Obuhvaćene su i donacije koje se financiraju iz programa EU kao što su PHARE, CARDS i slični.
U praksi je uobičajeno da male cvjećarnice najčešće obavljaju navedenu djelatnost kao obrti. Razlozi su u jednostavnijem postupku registracije djelatnosti, a kasnije i prilagodbi uvjetima prodaje na tržištu. Na žalost način evidentiranja poslovnih promjena za ovu skupinu poreznih obveznika nije tako jednostavan, što se može vidjeti iz primjera koji se daje u članku. Kako se približava blagdan Svih Svetih kada cvjećarnice u pravilu ostvaruju najveće promete, u ovome članku ukazujemo na neke posebnosti te djelatnosti.
Gospodarski ribolov mogu, uz za to propisane uvjete, obavljati pravne osobe kao i obrtnici - fizičke osobe. U ovom članku daje se primjer poslovanja samostalnih ribarskih obrta, a za sljedeći broj časopisa u pripremi je članak o računovodstvu gospodarskog ribolova za društva i obrtnike dobitaše, te provođenje inspekcijskog nadzora kod ribara koji se bave ulovom ribe te trgovaca ribom.
Za samostalne djelatnosti u nastavku se daje primjer evidentiranja poslovnih događaja, odnosno obračun ulova i prodaje ribe i ulaganja u ribarski brod i ribolovne alate, te se s tog motrišta ukazuje na posebnosti ribara obrtnika - obveznika poreza na dohodak. Napominjemo da se primjeri knjiženja odnose, kako na morsko ribarstvo tako i na slatkovodno ribarstvo iako se u ovom članku pojašnjenja te osvrti na neke propise više odnosne na ribarske obrte koji obavljaju djelatnost na moru.
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Danas se poduzeća susreću s velikim tržnim izazovima kao i zahtjevnim konkurentskim okruženjem koje traži proaktivno djelovanje, posebnu energiju, ljudske i financijske resurse, ali i jednostavna mjerenja kojima se može prosuđivati performacese kojima se ostvaruju strateški ciljevi. Kako tu nematerijalnu imovinu pretvoriti u prave vrijednosti za organizaciju, dioničare, kako uspješno provoditi strategiju u praksi - odgovor na to pitanje daje nam model Balanced Scorecard (BSC).
U vezi s ovim napominjemo da 24. studenoga ove godine u Zagreb dolazi R. S. Kaplan, prije profesor računovodstva, a sada profesor za "Leadership Development" na Harvardu, kojeg je Financial Times u 2005. uvrstio u 25 najvećih poslovnih mislilaca, Accenture (Institute for Strategic Change), a Američko udruženje računovođa mu je dodijelilo nagradu za životno djelo radi velikog doprinosa unapređenju menadžerskog računovodstva, te će održati predavanje na ovu temu u Hrvatskoj.
Od stupanja na snagu Zakona o zaštiti potrošača prošlo je nešto više od tri godine.
O važnosti zaštite potrošača, uočenim pojavama i nesnalaženjima, o dosadašnjoj inspekcijskoj, upravnoj i sudskoj praksi primjene Zakona o zaštiti potrošača te o problematici uvjeta prodaje, isticanja i oglašavanja cijena, ispostavljanju predračuna i radnog naloga, izdavanju računa, deklariranju, jamstvu za ispravno funkcioniranje stvari i odgovornosti, autorica s gledišta inspekcijskog nadzora piše u nastavku.
Do 1. travnja 2008. poslovima građenja većih objekata (osim onih do 400 m2 i jednostavne građevine) moći će se baviti samo licencirani izvođači.
Postupak licenciranja uređen je Pravilnikom o uvjetima za davanje suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja, koji je ljetos objavljen u Narodnim novinama br. 89/06, a stupio je na snagu 1. RUJNA 2006.
Što sve novoga proizlazi iz propisa za uslužne graditelje, pročitajte u nastavku članka.
U suvremenom poduzetništvu iz godine u godinu bilježi se znatan porast kupnje skupih plovila, koji iz dana u dan sve više postaju dio imovine gotovo svakog malo većeg trgovačkog društva ili obrta. Na njima se, osim obavljanja gospodarskih djelatnosti za koje su plovila kupljena i registrirana, ugošćuju poslovni partneri te održavaju poslovni susreti, ali ih se vrlo često rabi i u privatne (osobne) svrhe radi športa i razonode. Kako se takva plovila u pravilu gotovo redovito uvoze uz korištenje carinskih i poreznih olakšica, odnosno uz primjenu nulte stope carine i neplaćanje posebnog poreza (trošarine), stalno su izložena neprekidnom carinskom i poreznom motrenju glede njihova namjenskog korištenja.
U posljednjih dvadesetak godina u svijetu se razvija model izgradnje ili rekonstrukcije infrastrukturnih i društvenih projekata uz pomoć i uz sudjelovanje privatnoga sektora.
Dok su se prije takve građevine gradile sredstvima iz državnih proračuna, model javno-privatnog partnerstva (Public-private partnership) omogućuje njihovo projektiranje, financiranje, izgradnju, održavanje i upravljanje, uz sudjelovanje i privatnih partnera koji u njihovu ostvarenju dobivaju ključnu ulogu.
Hrvatski je sabor, na prijedlog Vlade RH, 7. srpnja 2006. prihvatio Smjernice za primjenu ugovornih oblika javno-privatnog partnerstva (objava u Nar. nov., br. 98/06. od 6. rujna 06. - dalje: Smjernice) prepoznavši mogućnosti koje javno-privatno partnerstvo pruža daljnjem rastu gospodarstva, ispunjavanju ciljeva infrastrukturnog razvoja te pružanju kvalitetnije javne usluge građanima.
U nastavku prikazujemo sadržaj Smjernica u kojem se daje određenje pojma, oblika i ključnih subjekata javno-privatnog partnerstva te prednosti i nedostatci ovoga instituta.
Stečajni zakon je od donošenja 1996. mijenjan i dopunjavan četiri puta - 1999., 2000., 2003. te 2006. Svim se tim novelama u različitom opsegu i s različitim uspjehom htjelo uklanjenjem, odnosno modificiranjem nekih postojećih ili unošenjem novih rješenja u zakonsku regulativu, prevladati određene akutne probleme u praksi, ali i funkcionalizacijom, ubrzanjem i pojeftinjenjem stečajnog postupka općenito unaprijediti sustav ostvarivanja stečajnopravne zaštite. U ovom članku iznose se novine u položaju stečajnog upravitelja, odbora i skupštine vjerovnika.
Zakon o radu (Nar. nov., br. 137./04. i 68/05.) ni primjerice ne navodi konkretne slučajeve u kojima poslodavac radniku može dati izvanredni otkaz ugovora o radu. Zato je dragocjena sudska praksa Vrhovnoga suda RH u rješavanju konkretnih slučajeva.
U nastavku dajemo prikaz dviju odluka Vrhovnoga suda RH koje je on donio u revizijskom postupku, u slučajevima izvanrednoga otkaza od kojih se jedna odnosi na (prekluzivni) rok od 15 dana u kojemu poslodavac može donijeti odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu radniku.
Objavljujemo i zanimljivu odluku Županijskoga suda u Bjelovaru (donesenu u žalbenom postupku) prema kojoj se ugovor o radu na određeno vrijeme ne pretvara u ugovor na neodređeno vrijeme ako radnik nakon isteka roka važenja toga ugovora nastavi koristiti godišnji odmor.
