Poslije 20 godina ponovo je propisan zakonski rok plaćanja. Novi Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05.), koji stupa na snagu 1. siječnja 2006. propisuje, sukladno europskim smjernicama o zaštiti vjerovnika, rok 30 dana za ispunjenje novčane obveze. Taj se rok odnosi na sve subjekte obveznih odnosa - pravne i fizičke osobe i tijela državne uprave. Riječ je o golemoj novosti što će u financijsko planiranje i ugovaranje unijeti nove elemente. O tome pročitajte u ovom članku.
Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (Nar. nov., br. 97/05.) utvrđuje da proizvođači, odnosno uvoznici koji stavljaju na tržište proizvode u ambalaži počinju već od 1. listopada ove godine plaćati naknadu za zbrinjavanje ovisno o materijalu ambalaže što je stavljaju na tržište, ali i naknadu za zbrinjavanje što je se obračunava po jednome piću pakiranom u odgovarajuću ambalažu. Od početka 2006. tim se obvezama dodaje i povratnu naknadu što je se plaća po jedinici prodajne ambalaže za sva pića i napitke te poticajnu naknadu što je se plaća po jedinici prodajne ambalaže, ovisno o vrsti materijala i zapremini ambalaže.
Već sredinom rujna počeli su teći rokovi za evidenciju, a potkraj rujna istječe i rok za izvješćivanje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o stavljenoj ambalaži na tržište prema kojem će se obavljati i prve uplate naknada. U članku se objašnjava obveze i postupke obračuna nadoknada u vezi s ambalažom i ambalažnim otpadom.
Poslovne kombinacije uzrokom su brojnih promjena na sredstvima i izvorima sredstava. Vrlo bitno je prije knjiženja razumjeti gospodarski smisao poslovnog pothvata, kako bi ga se pravilno iskazalo u računima glavne knjige. U ovom prikazu objašnjavamo neka knjigovodstvena pitanja iz prakse.
U našem časopisu br. 8/05. str. 40. objavili smo primjere knjiženja tečajnih razlika, roka za polog utrška te ispravak pogrešna knjiženja leasinga. U ovom članku prikazane su nove teme.
Autori: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev. Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
Potkraj poslovne godine pojačano se radi na pripremi za redovito godišnje financijsko izvješćivanje. Pripremni poslovi odnose se, u prvome redu, na računovodstvene kontrole postupaka, tj. na ažuriranje i provjeru unosa podataka u poslovne knjige i usklađivanje salda. Obavlja se i pripreme za redovit godišnji popis imovine i obveza, no o tome u sljedećem broju časopisa. U ovome članku objašnjava se poslove kakve se mora početi obavljati već danas.
U članku je prikazano kako zalihe evidentirati pri nabavi, te kakve se sve metode mogu primijeniti u evidentiranju troška zaliha, sukladno odredbama MRS-a 2. Zalihama smatramo kratkotrajnu materijalnu imovinu što je se prodaje ili rabi u proizvodnom ili uslužnom procesu poslovanja. Trgovačka društva sama odlučuju koju će metodu primjenjivati te, kada se jednom odluče za određenu metodu, trebala bi je dosljedno primjenjivati (načelo dosljednosti). Više o tome u nastavku članka.
Trgovačka društva stječu udjele u glavnici drugih društava ulaganjem vlastite imovine u ta društva ili kupnjom udjela od prijašnjih stjecatelja i u svojim financijskim izvješćima iskazuju kao financijsku imovinu. Ulaganja se u računovodstvu društva ulagača priznaje najprije kad nastane stjecanje udjela po troškovima. Kasnije usklađivanje s fer-vrijednošću ovisi o namjeni stjecanja i držanja udjela te o postojanju aktivna tržišta udjela i mogućnosti određivanja tržišne cijene udjela. Upravo se u vrijednosnog usklađivanja ulaganja pojavljuju pitanja poput: prema kojim pravilima i metodama i kada treba vrijednosno uskladiti ulaganja, koja se financijska izvješća može iskoristiti kao podlogu u metodi udjela s obzirom na dan bilance i sl.
Oporezivanje dobitka temelji se na računovodstvu i financijskim izvješćima ulagača, zbog čega ispravnost porezne obveze ovisi o priznavanju učinaka i primjeni vrijednosnih pravila, sukladnih računovodstvenim propisima. Primjena nekih drugih računovodstvenih standarda kada su nestabilni porezni propisi može biti uzrokom pogrešno utvrđene porezne obveze, kao što je porez na isplatu dividende ili dobitka.
Tržište robe u Hrvatskoj posve se razvilo tek posljednjih nekoliko godina, što je omogućilo pojavu svjetskih cijena na domaćem tržištu robe, radi dolaska inozemne konkurencije kao posljedice otvaranja tržišta, sukladno približavanju Hrvatske Europskoj Uniji.
U tako nastalu okruženju na domaćem tržištu robe više se ne može povećavati cijene zbog veće potražnje od ponude, nego se zbiva upravo suprotno, da se cijene - zato što je veća ponuda nego potražnja - smanjuju.
Sve veći broj domaćih proizvodnih poduzeća imaju potrebu stalno pratiti troškove proizvodnje. Mjerenje odnosno praćenje troškova proizvodnje istodobno je temeljni preduvjet što ga valja ispuniti kako bi se moglo pokrenuti postupak smanjivanja troškova u procesu proizvodnje. To potvrđuje i činjenica da od ukupnih troškova u proizvodnim poduzećima otprilike 80%, čak do 90% nastaje u proizvodnji, a da preostali dio troškova nastaje izvan proizvodnje.
Za ovaj broj časopisa pripremljen je poseban Prilog s vrlo raznovrsnim sadržajem prilagođenim potrebama osoba koje vode proračunsko računovodstvo, a na ovome se mjestu pojašnjava način knjiženja nekoliko poslovnih događaja.
Autor: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Višak/manjak prihoda? Što se iskazuje viškom/manjkom u proračunskom računovodstvu? Kome pripada višak, odnosno tko treba nadoknaditi manjak prihoda? Mora li se višak iskoristiti, odnosno manjak namiriti u proračunskoj godini što slijedi iza godine? Treba li ga planirati u proračunu/financijskom planu? Nabrojena pitanja samo su neka od onih što često nemaju izravan i posve transparentan odgovor. Časopi RRiF nudi moguće odgovore (rješenja) u ovome članku.
Autor: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica počeo je proces pridruživanja RH europskim integracijama. Sukladno obvezama iz potpisanog sporazuma, te radi prilagodbe hrvatskoga zakonodavstvu Europske zajednice (acquis) donesen je Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 117/01) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2002.
Izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi objavljene su u Narodnim novinama, br. 92/05. i primjenjuje ih se od 1. listopada 2005.
Aktivnosti kontrole revizijskog procesa poduzete u tijeku revizije naziva se Kontrolom kvalitete. Međutim, postoji potreba za uvođenjem odvojenog naknadnog praćenja i vrjednovanja adekvatnosti i učinkovitosti kontrola kvalitete. Aktivnosti takvog praćenja i vrjednovanja kvalitete poduzete nakon završetka revi-zije naziva se Osiguranjem kvalitete. Može se smatrati da ove dvije aktivnosti zajedno čine Sustav upravljanja kvalitetom. Jedan još širi sustav moglo bi se nazvati Totalnim upravljanjem kvalitetom koji bi uključivao sve glavne aktivnosti i sustave ustroja za osiguranje konzistentnosti visoke kvalitete njezinih usluga i proizvoda. Ovaj članak u prvom se redu usredotočuje na kontrolu kvalitete revizijskog procesa u fazama planiranja, izvođenja i izvješćivanja. Više o tome u nastavku.
IASB je u kolovozu 2005. objavio novi Međunarodni računovodstveni standard IFRS 7 - Financijski instrumenti: Objave (Financial instruments: Disclosures), i komplementaran amandman na MRS 1 - Prezentiranje financijskih izvješća - Objava kapitala. U nastavku će se ukratko prikazati područje koje se njima standardizira i njihov osnovni sadržaj.
Ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određen posao, poput izrade ili popravka neke stvari, obavljanja nekakva fizičkoga ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu, proizlazi iz čl. 600 ili 590. novog Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05.). Suprotna je tome odredba u čl. 13. Zakona o radu (Nar. nov., br. 137/04. - proč. tekst), prema kojoj "ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavac imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno". Već nas na prvi pogled odredbe dvaju zakona upozoruju kako treba razlikovati posao kojeg se može obaviti prema ugovoru o djelu i posao radi kojega treba zasnovati radni odnos. Sukladno tome, različit je porezni položaj i porezni položaj u sustavu socijalnog osiguranja kada su u pitanju primitci ostvareni prema ugovoru o djelu u usporedbi s primitcima ostvarenim temeljem ugovora o radu. O tome pišemo u ovom članku.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
U poreznopravnom odnosu, pitanje zastare je veoma važno jer se porezna tijela susreću u svakodnevnom radu.
Zastara je opći pravni institut što označuje nemogućnost zaštite nekog prava, odnosno primjene sankcije za neko djelo zbog proteka određenog vremena u kojem se nije iskoristilo ovlast na zaštitu odnosno na sankciju.
Zastara (praescriptio) jest protek vremena nakon kojega dužnik može uskratiti ispunjenje obveze zbog pasivna držanja vjerovnika od trenutka dospijeća do proteka roka određena zakonom.
Vrijeme i protek roka, dakle, ima u pravu veliku ulogu, kako u nastanku, promjeni, tako i u prestanku određenih prava i obveza.
Posljedica je zastare da se neko pravo uz prigovor zastare ne može ostvariti prisilno.
PDV u vezi s primljenim predujmovima i u nas je zahtjevan porezno-obračunski posao. Kako se u takvoj poreznoj okolnosti postupa u Austriji, prenosimo članak iz časopisa Österreichisches Steuerzeitung, br. 19/03. koji može korisno poslužiti i u našoj praksi, jer su primjeri posve jednaki.
Nakon što je posao obavljen, računi za predujam (Anzahlungsrechnung) pravno prestaju. Stoga, u trenutku kad je posao obavljen, račun za predujam se ne može naknadno pretvoriti u okončan račun (tzv. Schlussrechnung), ako osim neplaćene svote računa za predujam ne postoje druge otvorene svote. Ako u trenutku izvršenja posla postoji i drugo dugovanje s osnove računa za predujam, ono će se morati fakturirati radi ostvarivanja odbitka pretporeza. Nije potrebno da se stornira račun za predujam po kojem još postoji otvoreno dugovanje.
Računovodstvo - Porez na dodanu vrijednost: Samo u prometu rabljenih osobnih vozila može se poreznu osnovicu smanjiti za nabavnu cijenu, ako se pri nabavi nije moglo odbiti pretporez. Ako pritom ne nastane obveza za PDV, kupac plaća 5% poreza na promet
Računovodstvo - Porez na dohodak: Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti imaju pravo na regres
Računovodstvo - Porez na dohodak: Na otpremninu isplaćenu iznad neoporeziva dijela treba obračunati poreze i doprinose
Računovodstvo - Porez na dohodak: Troškove poslodavaca radi upućivanja radnika na liječnički pregled ne smatra se plaćom
Autori: Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. Anja BOŽINA, dipl. oec.
Od 1. siječnja 2006. počinje primjena odredbe Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/05. i 90/05.) prema kojoj fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obrta, samostalnih zanimanja i ostale djelatnosti što ih se, prema Zakonu o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/05.), smatra obrtničkima, obvezatno postaju obveznici poreza na dobitak, ako ispune jedan od kriterija iz čl. 2. Zakona o porezu na dobit. No, i dalje ostaje mogućnost da fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak plaćaju i porez na dobitak prema vlastitoj odluci i kad prema Zakonu nisu obvezni. Promijenjen način oporezivanja mora ili može početi samo na početku novoga poreznog razdoblja, dakle 2006. O tome na što treba obratiti pozornost potkraj 2005. glede prijelaza na porez na dobitak te kako treba pripremiti podatke u knjigovodstvu što će postati sadržajem početne bilance, pišemo u ovom članku.
Autori: Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač. Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač. Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
U prethodnom članku objašnjeni su kriteriji za obvezatan prelazak obrtnika u sustav dvostavnoga knjigovodstva i plaćanje poreza na dobitak. U ovom članku opisuje se obveze i posljedice prelaska u porezni sustav dobitaša s motrišta poreza na dodanu vrijednost.
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Troškovi se logistike i distribucije stalno povećavaju, kako radi globalizacije tako zbog rasta tržišta, uz istodobne zahtjeve za što niže cijene robe i usluga. Na drugoj strani, suvremeni je kupac izbirljiv, ne želi kupiti bilo kakav proizvod, nego upravo onakav kakav će ponajbolje udovoljiti njegovim željama. Da bi ostala konkurentna, poduzeća moraju stalno pratiti potrebe kupaca, a za to moraju uspostaviti baze podataka kakve će omogućiti učinkovito praćenje i upravljanje zalihama robe u skladištu. Time se optimira poslovne procese, smanjuje troškove i povećava učinkovitost. U posljednje vrijeme pojavile su se nove tehnologije kakve olakšavaju upravljanje zalihama, te distribuciju proizvoda. To i drugo u vezi s tom temom obrađuje naša suradnica u ovome članku.
Ugostitelji koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u drugim vrstama smještajnih objekata u skupini "kampovi i druge vrste objekata za smještaj", prema prije važećem propisu, trebaju smještajni objekt uskladiti s novim Pravilnikom, tj. pribaviti rješenje o vrsti, odnosno o vrsti i kategoriji smještajnog objekta, najkasnije do 19. srpnja 2005. Za one koji u propisanom roku ne pribave rješenje o kategorizaciji smještajnog objekta, gospodarski inspektori Državnog inspektorata zabranit će obavljanje ugostiteljske djelatnosti i podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka na nadležnome Prekršajnom sudu.
Treba napomenuti kako se na novootvorene ugostiteljske objekte u navedenoj skupini primjenjuje odredbe novog Pravilnika odmah u trenutku otvaranja ugostiteljskog objekta.
Sustav ATA-karneta donosi višestruke prednosti svima sudionicima. Gospodarstvenicima omogućuje pojednostavnjeno kretanje određenih proizvoda na stranim tržištima, i to bez polaganja jamstva za robu, dok carinska tijela ne moraju pregledavati i ovjeravati mnoštvo carinskih isprava niti poduzimati radnje u vezi s jamstvima za robu što je bescarinski ušla u njihovu zemlju.
S obzirom na zamjetan broj promjena u usporedbi s izvorno objavljenim tekstovima šifara zemalja koje se primjenjuju u plaćanjima prema inozemstvu, u ovome članku objavljujemo redakcijski pročišćen tekst.
Autor: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Od donošenja Zakona o deviznom poslovanju doneseno je, što je bila i praksa provođenja sada nevažećeg deviznog zakona, mnogo njegovih provedbenih propisa (odluka, naredbâ).
Kako bi se olakšalo primjenu Zakona o deviznom poslovanju, u nastavku dajemo pregled važećih propisa. Uz propis je naveden i odgovarajući članak Zakona o deviznom poslovanju, što je bio temelj njegova donošenja.
Autor: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Treba li za osobni automobil u vlasništvu poduzetnika (pravne/fizičke osobe) voditi putni radni list, često je pitanje što ga postavljamo? Ne, ne treba!
Odgovor je nedvosmislen, a temelji se na zakonima što uređuju prijevoz u cestovnom prometu, odnosno sigurnost prometa na cestama.
Autor: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Autor predočuje model planiranja i praćenja iskorištenja slobodnih dana što je jednostavnim i praktičan za uporabu, a uvelike pridonosi smanjenju troškova osoblja u hotelijerstvu, napose sezonskoga, zaposlena na određeno vrijeme. Model je prikladan za daljnja dograđivanja i poboljšanja, osobito ako se utvrde iskustvene normative i za neku od osebujnih skupina radnih mjesta, za koga se slobodne dane, zasad, prati primjenom običnih tablica, s rasporedom iskorištenja slobodnih dana što ga sastavljaju šefovi odjela ili troškovnih centara hotela.
Pregled naknada, potpora i nagrada, plaća, osobnih odbitaka, stopa poreza i prireza na dohodak i uplatnih računa u 2005.
Osnovica za plaće te stope doprinosa, poreza, prireza i uplatni računi (također za državne službenike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama)
Oporezivanje drugih dohodaka
Porez na dohodak od kapitala
Statistički prosjeci plaća
Otpremnina prema Zakonu o radu
Povrat PDV-a stranim fizičkim osobama
Podsjetnik za zakonska plaćanja i obveze u listopadu 2005.
Plaćanje boravišne pristojbe ovisno o poreznom položaju iznajmljivača
Blagdani u listopadu 2005.
Statističko izvješće za razdoblje siječanj – rujan 2005.
Pregled srednjih tečajeva kuna za neke valute prema tečajnici HNB-a
Naputak o povratu plaćenog poreza na dodanu vrijednost na uvezenu i u tuzemstvu nabavljenu opremu za tehnologijskoistraživačke i znanstvenoistraživačke projekte u 2005. godini
Naputak o povratu plaćenog poreza na dodanu vrijednost za nabavljenu opremu za obavljanje vatrogasne djelatnosti u 2005. godini
