Bankama se vraća ono što im po prirodi posla pripada. Dugo najavljivani Zakon o platnom prometu u zemlji (Nar. nov., br. 117, od 24. prosinca 2001. - u nastavku teksta: Zakon), iako je stupio na snagu 1. siječnja 2002. primjenjivat će se u pretežitom broju svojih odredaba (osim nekih odredbi koje se primjenjuju od 1. veljače) od 1. travnja 2002. Ono što je za nas bitno jesu odredbe koje se primjenjuju od 1. veljače 2002. a koje donose promjenu u subjektu obavljanja platnog prometa koji prelazi u banke.
U ovom članku dajemo informaciju o tome što poduzetnici i ostale pravne i fizičke osobe trebaju poduzeti glede izbora banke koja će za njih obavljati platni promet te kako su neke banke osmislile vođenje računa poslovnih subjekata. Koliko je dobro pripremljen ovaj prelazak to ćemo vidjeti ovih dana.
Svi koji plaćaju redovno poreze i doprinose upitat će se jesu li i oni mogli uštedjeti na kamatama koje će biti oproštene, te koliko su mogli zaraditi na vremenskoj preferenciji novca od neplaćenih poreza od 1995. do 2000., itd. Naime, Zakon o naplati dospjelih a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava (Nar. nov., br. 117/01. od 24. XII. 2001. - dalje: Zakon) oprašta porezne i druge dugove onima kojih ih nisu namirili do 31. XII. 1994., dok se svota oprosta iz nagodbe može povećati.
Rok za predaju prijedloga za nagodbu bio je do 23. siječnja 2002. za sve one koji imaju evidentirane navedene dugove. Prijedlozi za nagodbu s temelja svih dugova predaju se mjesno nadležnoj Poreznoj upravi. Porezna uprava i Ministarstvo financija riješit će zahtjeve u roku od 180 dana od datuma predaje. Nadamo se da će se predmeti moći dopunjavati dodatnim podatcima i u tijeku postupka, pa se stoga ono ograničeno važenje Zakona opisuje u nastavku. Ovaj članak je zapravo tekst Upute o provođenju Zakona o naplati dospjelih a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava (Kl.: 415-01/02.01/1, ur. br.: 513-01/02 od 15. I. 2002.) koju je izdalo Ministarstvo financija. U članku su dodani i neki dijelovi iz Zakona koje je bitno imati na umu, a koji nisu bili navedeni u predmetnoj Uputi.
Cilj je svakog poduzetnika trajno poslovanje, tj. da ima stalan tržišni nastup gdje ostvaruje prihode. Oni mu omogućuju nastavak poslovne aktivnosti i stjecanje dobitka. Kakvo je imovinsko stanje i financijska uspješnost proizašla iz kontinuiranog poslovanja, utvrđuje se i predočuje financijskim izvješćima za jednogodišnje razdoblje. Uprava društva angažiranjem profesionalnog računovođe priprema financijska i druga obvezna izvješća, koja koristi kao izvor informacije za svoje potrebe, a zatim ta izvješća dostavlja u propisanim ili ugovorenim rokovima raznim korisnicima.
Iako formalno financijska i druga izvješća jesu službena izvješća uprave, njihovo sastavljanje ide u red računovodstvenih poslova. Ovi se poslovi obavljaju neovisno o veličini društva u četiri koraka:
kontrolno-analitički postupci u pripremi financijskih izvješća,
pripreme obračuna poslovanja za izradu temeljnih financijskih izvješća,
sastavljanje temeljnih financijskih i drugih izvješća, i
sastavljanje godišnje prijave poreza na dobitak (PD).
O kontrolno-analitičkim postupcima u pripremi financijskih izvješća opširno smo pisali u RRiF-u broj 11 i 12/2001., a o pripremama i za izradu godišnjih financijskih izvješća za pojedine djelatnosti u RRiF-u broj 1/2002.
Podsjećamo računovođe da su trebali obaviti računovodstvene poslove opisane u prethodna tri broja časopisa i time pripremiti poslovne knjige kao izvore podataka za izvješćivanje. Uz pretpostavku da je to urađeno, u ovome broju pišemo o postupcima vezanima uz samo sastavljanje obveznih temeljnih financijskih izvješća poduzetnika za 2001. i godišnjeg izvješćivanja o porezu na dobitak. Konsolidirana financijska izvješća obradit ćemo u jednom od sljedećih brojeva časopisa.
Autori: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. Prof. dr. sc. Mladen HABEK Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač. Mr. sc. Danica LONČAR-GALEK, dipl. oec. i ovl. rač. Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
U posljednjih godinu dana u Narodnim novinama je objavljen prijevod više MRS-ova, a isto tako tiskano je i nekoliko knjiga koje su preuzele te prijevode. U nekim izdanjima navode se i MRS-ovi koji su se prestali primjenjivati. Kako bi se otklonile dvojbe pripremili smo pregled vrijedećih MRS-ova (stanje početkom prosinca 2001.) u nadi da će vam on dobro poslužiti kao podsjetnik.
Autor: Mr. sc. Vladimir KOPUN, ovl. rev. i ovl. rač.
Samo tri zemlje od 15 zemalja Europske unije nisu preuzele u svoje nacionalne platne promete novu valutu - euro. Riječ je o Velikoj Britaniji, Švedskoj i Danskoj. Od 1. ožujka 2002. u svih 12 zemalja EMU efektivan novac koji će se koristiti u platnom prometu bit će novčanice i kovanice eura. Od početka godine pa do najkasnije 28. veljače 2002. u gotovinskom prometu će se moći usporedno koristiti i efektivan nacionalni novac i efektivan euro. Dakle od 1. siječnja 2002. i kao knjižni i kao efektivni novac EMU koristi se euro.
Odgovor na to kako uvođenje eura u platni promet treba evidentirati u poslovnim knjigama tuzemnih poslovnih subjekata dat će se u nastavku.
Od 1. 1. 2002. u primjeni je novi računovodstveni sustav za proračune i proračunske korisnike. U tom smislu izmijenjena je Uredba o računovodstvu proračuna (Nar. nov., br. 119/2001.) te je donijet novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 119/2001.). Za svrhe planiranja prihoda i rashoda računski plan već je djelomično bio propisan u Naputku o ekonomskoj i financijskoj klasifikaciji (Nar. nov., br. 93/01.). O novostima u proračunskom računovodstvu i otvaranju knjiga za 2002. godinu piše naša suradnica iz Ministarstva financija.
Srednjoročnim Programom statističkih istraživanja Republike Hrvatske za razdoblje 2000. do 2002. (Nar. nov., br. 66/00.), između ostalih, predviđeno je i statističko istraživanje:
o poslovanju neprofitnih organizacija u razdoblju siječanj - prosinac 2001. godine, i
o stanju imovine, obveza i izvora vlasništva u 2001. te o primitcima i izdatcima organizacija koje svoje knjigovodstvo vode prema računskom planu proračuna.
Rok za predočenje godišnjih statističkih izvještaja najkasnije je do 28. veljače 2002. godine.
Statističke izvještaje će neprofitne organizacije i proračunski korisnici predati FINANCIJSKOJ AGENCIJI, koja je prema Zakonu o financijskoj agenciji (Nar. nov., br. 117/01. od 24 prosinca 2001.) univerzalni pravni sljednik ZAVODA ZA PLATNI PROMET (ZAP-a). Naime, od 1. siječnja 2002. Zavod za platni promet (ZAP) prestao je postojati a određene poslove i zaposlenike ZAPa prema Zakonu o financijskoj agenciji preuzima Financijska agencija.
U ovom članku predočeni su važniji zahtjevi novog Međunarodnog revizijskog standarda 240 - Odgovornost revizora pri otkrivanju prijave i pogreške u reviziji financijskih izvješća. Pobliže je obrađena odgovornost menadžmenta i nadzornog odbora za pogreške i prijevare, a potom odgovornost revizora. Zatim je podrobno izložen prikaz postupaka revizora u slučajevima pogrešaka i prijevara u financijskim izvješćima.
S promjenom subjekata vršitelja platnog prometa nastat će golemi problemi određivanja računa s kojeg će se obavljati prisilna naplata tražbina. I ne samo to, naplata mjenice, čeka, zadužnice izaziva potrebu definiranja računa s kojeg, ili kojih, će se provesti naplata. Ovršna i druga sudska rješenja mogu biti zaseban problem. Kako će se pak banke naplatiti za usluge i postupke koje moraju obaviti a na računima za redovno poslovanje više neće biti sredstava, itd. To su tek neki početni problemi koji se u ovoj fazi reforme platnog prometa mogu naslutiti. Autorica pokušava dati odgovore na neka zamršena pitanja prioriteta u plaćanjima u kontekstu prijelaza platnog prometa u banke.
Od 1. siječnja 2002. klijenti hrvatskih banaka imaju bolji uvid u dosad vrlo netransparentnu stvarnu cijenu kredita odnosno u stvarni prinos na depozite na domaćem novčanom tržištu. Od toga dana na snazi je Odluka Hrvatske narodne banke (HNB) o jedinstvenom iskazivanju efektivne kamatne stope (dalje: EKS) na kredite i depozite (Nar. nov., br. 56/01., 87/01., 111/ 01.), koja obvezuje sve kreditno-depozitne financijske institucije pod nadzorom HNB (banke, štedionice i stambene štedionice). Prema toj odluci (dalje: Odluka o EKS), ove su institucije obvezne na precizno definiran i transparentan način preračunati sve troškove kredita, tj. sve prinose na depozit, u postotnu stopu na godišnjoj razini, tzv. efektivnu kamatnu stopu ili kraće EKS.
Tako izračunanu EKS, koja predstavlja stvarnu godišnju cijenu kredita, tj. stvarni godišnji prinos depozita, obvezne institucije moraju istaknuti kako pri ugovaranju kreditnih odnosno depozitnih odnosa s fizičkim ili pravnim osobama (kod pravnih osoba, na zahtjev), tako i pri njihovu oglašavanju. Više o tome u nastavku članka piše naš suradnik iz HNB.
Od 1. siječnja 2002. stupio je na snagu novi Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 117/01.) kojim počinje temeljita reforma sustava javne nabave.
Dosadašnji sustav nabave bio je uređen Zakonom o nabavi roba, usluga i ustupanju radova, a primjenjivao se od ožujka 1998. Taj je Zakon uz mnoge nedostatke uspješno ostvario prvotno postavljene ciljeve. U novonastalim međunarodnim uvjetima njegova primjena postaje upitnom zbog novih ciljeva, ali i poteškoća uvjetovanih mnoštvom primjedbi i traženjem tumačenja. Propisani postupci, mjerila i uvjeti nabave bili su nepotpuni . Otežan je bio i nadzor nabave koji je moguć samo onda kada postoje jasna pravila, postupci, evidencija i nadzorne službe. Upitna je i transparentnost nabave, budući se većina nabava u vrijednosti do 400.000 kn obavljala bez javnog nadmetanja, a za nabave u vrijednosti do 200.000 kn primjena Zakona nije bila obvezna, pa za nju nisu bila propisana pravila i postupci nabave.
Hrvatski građani - fizičke osobe koje su tijekom 2001. ostvarile dohotke u tuzemstvu ili inozemstvu, u stanovitim slučajevima obveznici su podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak - obrazac DOH - iako nisu obvezni - do 28. II. 2002. Drugima će pak biti u interesu, zbog mogućih prava na povrat više plaćenog poreza na dohodak tijekom 2001. da to svoje pravo ostvare podnošenjem prijava (npr. zbog mogućih dokaza o troškovima, neiskorištenim odbitcima i dr.). U ovom slučaju pišemo o razlozima koji opravdavaju ovaj postupak, odnosno kad se pak ne mora podnositi prijava poreza na dohodak.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Postupak provedbe ovrhe radi naplate poreznog duga određen je Općim poreznim zakonom a provodi ga Porezna uprava putem svojih ispostava i područnih ureda kada porezni obveznik dragovoljno ne ispuni svoju obvezu o dospijeću.
Autor ovim člankom iznosi analitički prikaz uvjeta za provedbu ovakve ovrhe, kao i postupovne odrednice. Uz navedeno, dan je prikaz instituta obustave i odgode, te naznake o troškovima ovrhe.
Uovom članku daju se naputci za sastavljanje godišnje prijave poreza na dohodak na obrascu DOH za obrtnike i samostalna zanimanja.
Prijava se sastavlja prema novim poreznim propisima koji su na snazi od 1. I. 2001.
Novosti u svezi s popunjavanjem nekih pozicija obrasca DOH postoje, no u bitnome je sustav obračuna za ove poduzetnike ostao sličan kao i u prethodnim godinama.
Članak prije ovog u rubrici Porezi namijenjen je za građanske osobe koje u stanovitim slučajevima mogu imati interes za podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak, ili su pak obveznici podnošenja koju ne smiju izbjeći.
Hrvatska je nakon osamostaljenja, poput ostalih zemalja u tranziciji, započela liberalizaciju svoje vanjske trgovine i odnosa s inozemstvom u najširem smislu. S obzirom na malo unutarnje tržište i gubitak tradicionalnih tržišta, Hrvatska je odlučila svoj razvoj čvrsto vezati uz izvozno usmjerenje. Međutim, za razliku od ostalih tranzicijskih zemalja, u Hrvatskoj je proces liberalizacije bio odgo đen nekoliko ključnih godina, da bi se unazad godinu dana maksimalno ubrzao. K tome, proces liberalizacije u Hrvatskoj tekao je usporedno na globalnom planu - pristupanjem u WTO i na regionalnom planu - sklapanjem ugovora o slobodnoj trgovini s nizom zemalja i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom.
Od 1. siječnja 2002. u primjeni je Uputa o upotrebi slovnih kratica i brojčanih oznaka za zemlje i novčane jedinice u platnom prometu s inozemstvom, koja je objavljena u Narodnim novinama br. 111, od 14. prosinca 2001. U usporedbi s nevažećom istoimenom uputom ova uputa ne donosi velike promjene u brojčanim i slovnim oznakama zemalja i valuta.
O iskazivanju podataka na Obrascu RS pisali smo u časopisu RRiF br. 12/01. i br. 1/02. primjenjujući pritom odredbe Pravilnika o Obrascu R-S (Nar. nov., br. 92/01.). Nakon zaključenja časopisa RRiF br. 1/02. donesen je Pravilnik o sadržaju Obrasca R-S (Nar. nov., br. 118/01.) a zatim i Ispravak Pravilnika o sadržaju Obrasca R-S (Nar. nov., br. 2/02.) i Pravilnik o izmjenama Pravilnika o sadržaju Obrasca R-S (Nar. nov., br. 7/02.). U Pravilniku o sadržaju Obrasca R-S te njegovim izmjenama i dopunama izmijenjene su neke šifre. Zato se neke šifre u primjerima iskazivanja podataka u Obrascu R-S u spomenutim brojevima RRiF-a razlikuju u odnosu na one koje su sada važeće sukladno novodonesenim propisima.
U ovom članku dajemo nekoliko primjera iskazivanja podataka na Obrascu R-S koji sadrži podatke o obračunanim i uplaćenim doprinosima poreza i prireza te neto isplatama za sve radnike bez obzira na to jesu li osiguranici samo I. stupa ili I. i II. stupa. Predaje se na šalteru REGOS-a.
Napominjemo, s obzirom na stalne promjene u pojašnjavanju načina popunjavanja obrasca R-S koje još nisu uključene u do sada objavljene izmjene i dopune navedenoga pravilnika, da su obrasci koji su sastavni dio ovog članka popunjeni prema važećim propisima na dan pisanja članka i prema raspoloživim usmenim informacijama.
Marks & Spancer je korporacija koja je izgradila respektabilan imidž na europskim prostorima. Međutim, bez obzira na snažnu tržišnu pozicioniranost, uslijed manjkave marketinške analize odnosno neučinkovitog uočavanja promjena potrošačkih interesa kompanija je trenutno u financijskim teškoćama.
Financijska stagnacija i zatvaranje brojnih trgovina Marks & Spancera posljedica je dobro uhodanog poslovanja i jedne od vodećih tržišnih pozicija u trgovačkoj branši. Uhodano i profitabilno poslovanje često uzrokuje slabije komuniciranje s organizacijskim okružjem, tj. ne prate se primjereno potezi neposredne konkurencije i potrošačko ponašanje.
Nedavno je izašla knjiga "Intelektualni kapital - ključni resurs 21. stoljeća". Autori su prof. dr. sc. Ante Pulić i prof. dr. sc. Dragomir Sundač.
Nakladnik knjige je "International Business Consulting Centar d.o.o. Rijeka"1
Recenzenti knjige bili su Prof. Ph. D. B. Furht tenured professor, Florida Athletic University iz SAD-a i prof. dr. sc. Ratko Zelenika redoviti profesor Ekonomskog fakulteta u Rijeci.
Opseg knjige obuhvaća 137 stranica i 32 stranice posebnog dodatka
Sadržaj knjige je podijeljen na poglavlja: 0. Predgovor, 1. Uvod, 2. Suvremeno poslovno okruženje poduzeća, 3. Znanstveni začeci valorizacije intelektualnog kapitala, 4. Intelektualni kapital - činitelj uspješnosti suvremenog poduzeća i 5. Mjerenje intelektualnog kapitala. Uz to su dani literatura i popis crteža, shema i tablica. K tome je dodan indeks pojmova i prezentacijski prilog.
