Zaprimili smo upit porezne obveznice iz dostavnog dopisa kojim traži mišljenje o obvezi plaćanja poreza na promet nekretnina.
Porezna obveznica je s još tri porezna obveznika suvlasnica četverosobnog stana, trosobnog stana, polovine dvaju poslovnih prostora te još jednog poslovnog prostora, čija je ukupna vrijednost procijenjena na 477.539 €. Dvoje poreznih obveznika ima suvlasništvo u omjeru 1/3, a dvoje poreznih obveznika ima suvlasništvo u omjeru 1/6.
Porezni obveznici kao suvlasnici nekretnina razvrgavaju svoje suvlasništvo na način da se nekretnine ustupaju prema dva porezna obveznika tako da jedan porezni obveznik postaje vlasnik u cijelosti četverosobnog stana i pola jednog poslovnog prostora, a drugi porezni obveznik postaje vlasnik u cijelosti trosobnog stana, poslovnog prostora i pola drugog poslovnog prostora. Ostalih dvoje suvlasnika zaprimiti će isplatu u novcu za ustupljene suvlasničke dijelove te nakon obavljenog razvrgnuća više neće imati u suvlasništvu dijelove tih nekretnina.
Postavlja se pitanje obveze plaćanja poreza na promet nekretnina za ovako sastavljen prijedlog ugovora o razvrgnuću suvlasništva.
Na postavljani upit odgovaramo u nastavku kako slijedi.
Sukladno člancima 4. i 5. Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine, br. 115/16, dalje u tekstu: Zakon) predmet oporezivanja je promet nekretnina. Prometom nekretnina, u smislu Zakona, smatra se svako stjecanje vlasništva nekretnine u Republici Hrvatskoj, osim onog na koje se plaća porez na dodanu vrijednost.
Porez na promet nekretnina se dakle plaća na sva stjecanja osim na ona koja su oslobođena plaćanja poreza.
Člankom 13. Zakona propisana su opća oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina, prema kojem su, između ostalih osoba, poreza oslobođene i osobe koje razvrgnućem suvlasništva ili pri diobi zajedničkog vlasništva stječu posebne dijelove te ili tih nekretnina, neovisno o omjerima prije i nakon razvrgnuća suvlasništva ili diobe zajedničkog vlasništva.
Sukladno navedenom članku porez se ne plaća ako se nekretnina ili više njih steknu rješavanjem imovinskopravnih odnosa sklapanjem ugovora o razvrgnuću suvlasništva ili ugovora o diobi zajedničkog vlasništva neovisno o omjerima prije i nakon sklopljenog ugovora.
Slijedom navedenog, porezni obveznici koji stječu u vlasništvo nekretnine koje su predmet razvrgnuća, oslobođeni su plaćanja poreza.
Nadalje, s aspekta oporezivanja svaka se isprava promatra po svom sadržaju, a ne po svom nazivu. Predmet ovog prijedloga ugovora, osim stjecanja dijela nekretnina temeljem razvrgnuća, je i razvrgnuće suvlasništva isplatom, što je moguće temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14). Dakle radi se o tome da jedna osoba stječe dijelove nekretnine a druga za njih dobiva isplatu u novcu. U navedenom dijelu, osobe koje će zaprimiti isplatu u novcu ne mogu biti oslobođene plaćanja poreza na promet nekretnina, već se ista transakcija, u smislu plaćanja poreza, tretira poput kupoprodaje te se na navedeni način i oporezuje.
