Zaprimili smo vaš upit vezan za porezni tretman primitaka fizičke osobe obrtnika koji dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu, ostvarenih radom putem digitalnih radnih platformi. U dopisu navodite kako među fizičkim osobama obrtnicima koji ostvaruju primitke putem digitalnih radnih platformi postoji bojazan da će im se na primitke ostvarene radom putem tih platformi, a temeljem važećih poreznih propisa, utvrđivati porez na dohodak od nesamostalnog rada (radi sumnje da isti koriste porezne pogodnosti kroz prikriveni nesamostalni rad) budući da uglavnom posluju s jednim isplatiteljem, odnosno ostvaruju primitke od jedne digitalne radne platforme u iznosu većem od 60% ostvarenih ukupnih primitaka. Nadalje navodite kako je rad putem samozapošljavanja kroz obrt ili neki drugi oblik samozapošljavanja trenutno poželjan način obavljanja posla putem digitalnih radnih platformi. U vašem zahtjevu traži se pojašnjenje u kojim će se slučajevima obrtnicima koji dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu a ostvaruju većinu primitaka od digitalne radne platforme, provesti postupak utvrđivanja korištenja poreznih pogodnosti, odnosno utvrditi ispunjavaju li isti neke od elemenata kriterija nesamostalnog rada propisanih propisima o porezu na dohodak, te uzima li se prilikom takvog postupka u obzir specifičnost rada putem digitalne radne platforme. Odgovaramo u nastavku.
Korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisano je člankom 12.a Općeg poreznog zakona (Narodne novine br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20 i 114/22; dalje u tekstu: OPZ), obilježja nesamostalnog rada propisana su člankom 27.a Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20 i 151/22; dalje u tekstu: Zakon), dok su elementi kriterija za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada propisani člancima 32.a do 32.k Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20, 1/21, 102/22, 112/22, 156/22 i 1/23; dalje u tekstu: Pravilnik).
Člankom 27.a Zakona propisano je da se za potrebe oporezivanja, primitcima po osnovi radnog odnosa smatraju i primici proizašli iz korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanih propisom kojim je uređen opći porezni postupak kod kojih postoje obilježja nesamostalnog rada. Obilježja nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona određuje se temeljem ispunjenja triju kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka. Kontrola ponašanja obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao, kroz upute, obuku ili druga sredstva, financijska kontrola obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada dok odnos stranaka obuhvaća činjenice koje pokazuju vrstu odnosa među strankama. Kriterij najznačajnijeg isplatitelja (od kojega obrtnik koji dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu ostvaruje preko 50% primitaka) također može ukazivati na postojanje elemenata nesamostalnog rada, ukoliko postoji sklopljen ugovor o poslovnoj suradnji prema kojemu porezni obveznik nije samostalan u svojoj djelatnosti te je oblik suradnje s isplatiteljem definiran na način da isplatitelj odlučuje o većini elemenata suradnje.
Korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona manifestira se u nekoliko modela postupanja, primjerice kada poslodavac za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama. U određenim slučajevima, umjesto sklapanja ugovora o nesamostalnom radu potiče se osnivanje obrta koji dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu te se naknade za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada isplaćuju kroz isplate prema paušalnom obrtu. Takva postupanja, motivirana isključivo kako bi se iskoristio način obračuna namijenjen paušalnim obrtnicima tj. plaćanje što manjeg poreza na dohodak neovisno o stvarnoj gospodarskoj situaciji u kojoj se odvijaju transakcije, predstavljaju korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona.
Radi naprijed navedenog, Porezna uprava pokreće postupke utvrđivanja korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona kroz institut paušalnog obrta s ciljem suzbijanja zloporabe poreznih propisa. U postupku kontrole utvrđuje se posluje li obrtnik s odstupanjima od uobičajenih obilježja pojedine djelatnosti te se preispituju obilježja dogovorenih poslova temeljem propisanih kriterija za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada.
Svaki pojedini slučaj promatra se zasebno te se na temelju prikupljenih informacija procjenjuje koristi li porezni obveznik porezne pogodnosti ili prevladavaju elementi samostalnosti u poslovanju. Pritom se sagledava cjelovitost odnosa isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla, uzimajući u obzir sve činjenice bitne za oporezivanje i sve elemente kriterija obilježja nesamostalnog rada. Ukoliko se utvrdi da prevladavaju elementi samostalnosti u poslovanju postupak se obustavlja.
Stoga, kada fizičke osobe obrtnici koji rade za digitalnu radnu platformu te samostalno odlučuju o veličini faktora bitnih za obavljanje djelatnosti, kao što su: radno vrijeme obavljanja djelatnosti, samostalno osiguravanje sredstava za rad, samostalno odlučivanje o danima korištenja godišnjeg odmora, ne ostvaruju pravo na bolovanje, nadalje, isplatitelj im ne osigurava sredstva za rad, ne osigurava dodatne obuke i edukacije za obavljanje posla i slično, mišljenja smo da kod istih prevladaju elementi samostalnosti u poslovanju. Također, u slučajevima kada obrtnik koji dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu posluje i ostvaruje isplate od jedne digitalne radne platforme u iznosu većem od 60% ostvarenih ukupnih primitaka, napominjemo kako taj element poslovanja nije dovoljan niti presudan u dokazivanju korištenja poreznih pogodnosti (odnosno da isti obavlja prikriveni nesamostalni rad) budući da se prilikom ocjenjivanja sagledava cjelovitost poslovanja poreznog obveznika, odnosno ispunjava li taj obveznik elemente kriterija nesamostalnog rada propisane Pravilnikom (kontrola ponašanja, financijska kontrola te odnos stranaka).
