Ovrha na plaći te na drugim stalnim, odnosno povremenim primitcima zaposlenika, općenito je uređena Ovršnim zakonom (dalje: OZ). Detaljno o toj ovrsi, v. u časopisu RRiF br. 2/19., str. 18. do 24.
Dana 1. rujna 2019. godine, stupio je na snagu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 80/19., dalje: Pravilnik), kojim se između ostalog proširuju neoporezivi primitci s osnove nesamostalnog rada (novododane toč. 33.-37. st. 2. čl. 7. Pravilnika), što ih poslodavac ili isplatitelj plaće, isplaćuje svojim radnicima, tako da su sada:
Što se tiče same provedbe ovrhe na ovim primitcima, napominjemo da su oni predmet ovrhe ako se isplaćuju na račun zaposleniku, što znači da nisu izuzeti od ovrhe.Ako se primjerice topli obrok konumira u naravi i to plaća poslodavac, tada se ne provodi ovrha.
Naime, odredbom čl. 172. OZ-a, su nabrojeni primitci koji su izuzeti od ovrhe i koji se uplaćuju na zaštićeni račun (rač. oznake 35 koji se otvara po nalogu FINE) radnika.
Dakle novodonesene neoporezive primitke, niti u jednom dijelu nije dopušteno uplaćivati na zaštićeni račun, već na redovni, tekući račun (rač. oznake 32) radnika.
Iznimno, ako poslodavac provodi ovrhu na plaći, primjerice, temeljem pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim je određeno da se ovrha provodi na cjelokpunoj imovini zaduženog radnika (ovršenika), tada se ovi primitci isplaćuju na račun ovrhovoditelja (primjerice, banke).