I u sustavu proračuna provodi se konsolidacija financijskih izvještaja prema temeljnim konsolidacijskim načelima. Kako se provodi konsolidacija financijskih izvještaja na lokalnoj i državnoj razini s obzirom na posebitosti u sustavu proračuna, pišu autorice ovog članka.
1. Uvod
2. Postupak konsolidacije
3. Konsolidacije financijskih izvještaja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njezinih korisnika
4. Konsolidacija financijskih izvještaja razdjela državnog proračuna
Autori: Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. Martina ŠTEFKOVIĆ , mag. oec.
Ubrzo nakon sastavljanja financijskih izvještaja za 2019. godinu, osobe koje se nalaze u sustavu proračuna moraju sastaviti financijske izvještaje za prvo tromjesečje 2020. godine. Olakotna okolnost je ta da se u sustavu izvještavanja za to razdoblje nije ništa promijenilo u odnosu na 2019. godinu. Napominje se da su se od početka 2020. godine uveli neki novi knjigovodstveni računi. Ta promjena ne utječe na sastavljanje ovih prvih ovogodišnjih financijskih izvještaja.
1. Uvod
2. Podsjetnik na primjenu odredaba dopuna Pravilnika o proračunskom računovodstvu od 1. siječnja 2020. godine
3. O rokovima, obrascima i obveznicima tromjesečnog izvještavanja
4. Raspodjela rezultata
Autorica u članku podsjeća na obveze koje je proizlaze iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (Nar. nov., br. 102/19.) koji je stupio na snagu 2. studenoga 2019. godine, uz naglasak na obvezu predaje godišnjeg izvješća o nepravilnosti.
1. Uvod
2. Osobe za nepravilnosti
3. Obveze osoba za nepravilnosti
4. Obveza, rokovi i način predaje godišnjeg izvješća o nepravilnostima
5. Zaključno
Zakonom o proračunu, Zakonom o izvršavanju državnog proračuna i Pravilnikom o načinu i uvjetima izvršavanja državnog proračuna te o načinu povrata sredstava u državni proračun i vođenja evidencija o povratu sredstava dane su odredbe vezane za povrat sredstva iz državnog proračuna i odredbe o povratu sredstava u državni proračun. O obvezi i načinu povrata sredstava te vođenju evidencije o povratu sredstava, autorice pišu u ovom članku.
Decentralizirane funkcije u Republici Hrvatskoj su rashodi koji su posebnim zakonima preneseni na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Rashodi koji su preneseni na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave financiraju se iz prihoda ostvarenih iz dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.
Više o fiskalnoj decentralizaciji, s naglaskom na onu za 2020. godinu, može se pročitati u ovom članku.
1. Uvod
2. Podzakonski propisi koje donosi Vlada za provedbu fiskalne decentralizacije
3. Uredba i odluke o minimalnim financijskim standardima
4. Obveza korisnika pomoći izravnanja, preraspodjela te izmjene i dopune utvrđenih bilančnih prava
5. Utvrđivanje i doznačivanje iznosa pomoći izravnanja
6. Postupanje s viškom sredstava
7. Izvještavanje o utrošenim sredstvima
Naručitelji su obvezni do 31. ožujka 2020. godine izraditi statističko izvješće o javnoj nabavi za 2019. godinu. To već godinama uobičajeno izvješće obuhvaća ne samo nabave male i velike vrijednosti nego i jednostavne nabave bez obzira na vrijednost predmeta nabave. Propuštanje izvršenja te obveze smatra se prekršajem.
1. Uvod
2. Gdje se izrađuje izvješće
3. Bilješka
4. Prekršaj
5. Objave
6. Jednostavna nabava
7. Zaključno
Jedna od okolnosti koja u sustavu javne nabave uzrokuje postojanje nepravilne ponude je i ona da je naručitelj utvrdio da je ponuda izuzetno niska. Naručitelj je obvezan zahtijevati objašnjenje cijene ili troška navedenog u ponudi ako se čini da je ponuda izuzetno niska. Samo ju u nekim okolnostima naručitelj mora odbiti.
1. Uvod
2. Odredbe ZJN 2016 i Pravilnika o izuzetno niskim ponudama
3. Zaključak
Kada naručitelj u određenom razdoblju treba nabavljati uobičajene predmete nabave, okvirni sporazum je prihvatljiv. Naručitelj tada provodi postupak javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma, u kojemu bira gospodarskog subjekta (ili više njih), s kojim(a) će sklopiti okvirni sporazum. Kako se provodi okvirni sporazum kao jedna od tehnika za zbirnu nabavu s nizom rješidaba prijepornih situacija, više u ovom članku.
1. Uvod
2. Okvirni sporazum prema direktivama EU-a
3. Broj i vrijednost sklopljenih okvirnih sporazuma u 2018. godini
4. Okvirni sporazum – prednosti
5. Za koje se predmete nabave u praksi najčešće sklapa okvirni sporazum
6. Svrha okvirnog sporazuma
7. Postupci javne nabave koji prethode sklapanju okvirnog sporazuma
8. Razdoblje na koje može biti sklopljen okvirni sporazum
9. Komunikacija naručitelja i gospodarskih subjekata u postupku sklapanja okvirnog sporazuma i ugovora na temelju okvirnog sporazuma
Pravo na uvećanje plaće do 30 % za državne službenike koji rade na EU-projektima propisano je odredbom čl. 26.c Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi. Navedena je odredba na snazi još od 12. kolovoza 2018. godine, no u praksi je rezultirala različitim tumačenjima pa, slijedom toga, i različitom primjenom. Stoga je u članku riječ o pravilnom načinu obračuna plaće za navedene državne službenike te o predstojećim promjenama u sustavu centraliziranog obračuna plaća vezanim uz to pitanje.
1. Uvećanje plaće
2. Sustav centraliziranog obračuna plaće – COP
